Professional Documents
Culture Documents
m
_^
SAHIHU-L-BUHARI
BUHARIJEVA
zbirka hadisa
1
U ime AUaha, Svemi losnog, Samilosnog!
^ j « o
AAAqJLailifi
DZUMA-NAMAZ
* *
OBLIGATNOST DZUME
Dzuma je prvostepena duznost (farz) propisana
rijecima Uzvisenog Allaha: "Vjernici, kada
se petkom pozove za dzuma-namaz, pozurite hf&j£ ^} g?' Ujij * j** J! Ij*-**
spominjanju Allaha ostavite kupoprodaju! To
i
dan nazivali dzumom - danom zborovanja. Idcja im jc ponikla otuda sto su sc Jcvrcji masovno okupljali na
molitvi subolom, a krscani ncdjcljom. Po obavljcnorn dogovoru, dan 'arubel' odrcdili su danom masovnog
skupa muslimana. Prvi sastanci bili su pod rukovodstvom Es'ad b. Zurarcta, koga jc Alcjhissclam poslao
u Mcdinu, godinu dana prijc Hidzrc kao vjcroucitclja. On im jc zaklao ovcu koja im jc bila dovoljna za i
raziditcscpozcmlji trazitc Allahovc blagodati mnogo spominjitc Allaha, ncbistc li scspasili! A kada oni
i i
uglcdaju kakvu trgovinu ili zabavu, pohrlc k njoj, a tebe ostavc da stojis (na minberu), rcci: Ono kod Allaha
bolje jc od trgovinc i zabave, a Allah jc najbolji opskrbnik.'"
Prvi propisanidzuma-namaz, kako to navodi Hazin u svomc "Tefsiru", obavio jc Es'ad b. Zurare s oko cclrdesct
drugova u nasclju Hczmun-Ncbit, udaljcnomjcdan po km od Mcdinc, a Alcjhissclam prvi put klanjasc dzumu
i
prilikom scobc, iduci iz Kuba'a za Mcdinu, u dolini potomaka Salima ibn Avfa, predgradu Mcdinc. Tcror
mckkanskih idolopoklonika nijc dozvoljavao Alcjhissclamu klanjanjc dzuma-namaza u Mckki.
Zcdzdzadz, Fcrra, Ebu-Ubcjd Ebu-Amr tvrdc da su stari Arapi danc u scdmici zvali: subota - subar;
i
ncdjclja - evvel; poncdjcljak - chven; utorak- dzubar; srijeda - dubar; cctvrtak - munis; pctak - arubct,
koga jc nazvao dzumom Ka'b ibn Lucjj, pradjed Muhammcda, sallallahu alcjhi vc scllcm.
Ezan naveden u gornjem ajcta, ezan je koji se uei u dzamiji kada imam sjedne na minber pred samo ucenje
585
SAHIHU-L-BUHARI DXUMA-NAMA/
',: *
876. PRICAO NAM JE Ebul-Jeman i kazao da
ga je obavijestio Su'ajb, rekavsi da mu je ispricao
Ebuz-Zinad da jc Abdur-Rahman b. Hurmuz
A k
redz, oslobodeni rob Rebi'a b. Harisa, pricao ->'**' i'i •! * 1 I I * ™ ** *" t * **
ulasku u Dzcnnct prvi, mada jc njima data Objava ^> ^1 -4£ Ui *S '&dt
l$i £. V*=
prijc nas. Zatim, ovo jc dan koji jc narcdcno (farz)
udaljcni od dzarnijc pa jc Osman uvco uccnjc jcdnog prcthodnog czana na obliznjoj kuci, u nasclju Zcvra'.
Kada bi Osman sjco na minbcr, czan bi zaucio njcgov pravi mujczin, a kada bi sisao, proucio bi kamcl, To
Osmanu nijc zamjcrcno." Ovaj czan jc obavljcn nastupanjcm podncvnog vrcmcna, a czan uslanovljcn po
Alcjhissclamu ucio sc i daljc u dzamiji prcd odrzavanjc hulbc.
Pod tckstom u navcdcnom ajclu "...na spominjanjc Allaha..." misli sc na klanjanjc dzuma-namaza.
Scid b. Muscjjcb ovaj dio ajcta jc prorumacio rijccima: "...pozuritc na slusanje hutbe...!", a poncki: "...
Obavcza klanjanja dzumc utvrdcna jc Kur'anom, hadisom, jcdnoglasnim zakljuckom islamskih ucenjaka i
islamsko-pravnom analogijom.
Naprijcd navedena tri ajcla u suri "EI-DzumuV jasno ukazuju na obavczu klanjanja dzuma-namaza. Tckst
ajcta: "...fcs'av ila zikrillahi...", spominjanjc Allaha...", znaci: "...pozuritc na slusanje
tj. "...pozuritc na
hulbc..." Kada jc vjcrnik obavezan da prisustvujc ucenju hulbc, onda jc jos polrcbnijc da uecstvuje u
zajednickom obavljanju dzuma-namaza.
Ebu-Scid Hudri Dzabir kazu:
i
"Allahov Poslanik drzao nam jc govor rckao: 'Znajtc da vam jc Allah, klanjanjc dzuma-namaza,
i
propisao kao obavcznu prvoslcpcnu duznost.'" Ovaj hadis zabiljczio jc Buharija, a Ebu-Davud islicc da jc
Alcjhissclam rckao; "Onaj musliman koji cuje uccnjc czana, duzan jc klanjali dzuma-namaz.
Ncsai prcko Hafsc navodi da jc Alcjhissclam kazao: "lei na dzuma-namaz duznost jc svakog punoljctnog
muslimana."
Obavcza klanjanja podnc-namaza zamijenjena jc pctkom klanjanjcm dzuma-namaza, a to znaci da jc dzuma
prcca od podncvnog namaza.
Hallabi je rckao: "Veeina ucenjaka flkha smalra da jc dzuma Tard kifaje' (kolcklivna duznost), medutim,
to jc grcska."
Lakonsku svoju izjavu Alcjhissclam jc kasnijc objasnio rijccima, sacuvanim u "Muslimu "Allah jc :
sacuvao pctak od prijasnjih naroda. Jcvrcjima jc dao subotu, a krscanima nedjelju. Kada smo mi dosli,
Allah nas je upulio na pctak. Tako je pctak, subotu nedjelju odredio kao uzastopnc praznicne danc ljudima,
i
itim cc rcdoslijcdom biti na Sudnjem danu. Mi smo na ovaj svijet dosli posljednji, a na Sudnjem danu
i
*t
prvima cc biti presudeno."
586
'
fiAflg'u eM mm <i>jlqillginn
4>l
t*A
is"'-> '-^ Cf. j^p if S
J*
r
0* ^
„
rekao:
9
r ; -
^
"Kada neko od vas bude htio ici na dzuma-namaz,
neka se prethodno okupa!"2
Hronicari isliCu da su Jcvrcji odabrali subolu kao praznik jcr su smalrali da jc lo dan U koine Bog, poslijc
sestodnevnog stvaranja svijeta, nijc vise slvarao pa jc potrebno da ni oni posljcdnji dan u scdmici nc radc
fizickc poslove, nego sc posvetc bogosluzcnju. Krscani su uzcli ncdjclju, smatrajuci da jc to dan u komc
jc Bog poceo stvarati svijet, pajc potrebno taj dan izuzctno postovati, dok jc Allah uputio muslimanc da
odabcru pctak, koji im jc jos ranijc odrcdio.
\i hadisa sc moze zakljuciti:
— klanjanjc dzuma-namaza jc osobna duznost svakog muslimana;
— aktivnost covjeka jc odraz njegove djclmicnc volje u granicama Allahovc odrcdbc;
— jcdnoglasna odluka islamskih ucenjaka o nekom islamskom pitanju jc ncpobitan argument;
— pravna analogija sc nc mozc primjenjivati na pitanjc Za kojc u Scrijatu ima jasan tckst. U rjcsavanju
islamskih pitanja trcba sc pozivati na islamskc izvorc slijedceim rcdoslijcdom: na Kur'an, hadis, idzma* i
Hibban u svom "Sahihu" Ebu-Avanc u svom "Mustahredzu navode ga u slijedecoj vcrziji; "Ko krene na
i
dzumu, bio muskarac ili zena, ncka sc okupa." Isto jc prcnio Ibn-Huzcjmc, s dodatkom: "A ko nc dodc, nc
i
587
A
SAHIHU-L-BUHARI dzi;ma-nam-\7
* * p w +
l£J£l
_ ,
1
kupanje."
^
PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusufi kazao . > * * .^«
879.
da mu je prenio Malik od Sutjana b. Sulejma, on
od Ataa b. Jesara, ovaj od Ebu-Seida Hudrija,
radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik, sallallahu JV5 £ 4)1 J y*j jl -UP 4)1 *^j ^J-liU o«»^-
alejhi ve sellem, rekao:
"Kupanje petkom je obavezna duznost (farz)
prijc uccnja czana. Foslovnc radnjc ucinjcnc po izlasku imama na minbcr nisu zakonitc. To jc misljcnjc
Safijc, Ahmcda i vccinc uccnjaka fikha iz islamskih mctropola.
Ncki pravnici iz zadnjcg dijcla Omcrovc primjcdbc: "...Alcjhissclam jc naredivao kupanje...", zakljucuju
da jc kupanje petkom stroga duznost (farz). Drugi, taj zakljucak odbacuju, isticuci da je to kupanje stroga
duznost: Osman bi sc na Omerovu primjedbu Vratio kuci okupao. On to nijc ucinio, a niti mu jc Omcr to
i
588
< I
DZUMA-NAMAZA
misvakom mazanje
punoljetnoj osobi, pranje zuba i
- - -; -
Muhammed b. Munkedir imao je nadimke Ebu-
Bckr i Ebu-Abdullah. 2
Hattabi kaze da jc Malik kupanje uvrstio u vadzib-obavczc, dok najvcci broj pravnika odbacujc lu
samo jedna odlucnija prcporuka, potkrcpljujuci to cinjenicom spominjanja
katcgorizaciju, islicuci da jc to
mirisa ciSccnja zuba misvakom u islom konlekstu, sa veznikom "i", koji po konsenzusu nisu vadzib.
i
Spominjc sc da jc Ibni-Omcr namirisavao svojc odijelo kad god bi odlazio na dzuma-namaz. Mu*avija b.
Kurre kaze da jc zapamlio oko iridcscl pripadnika plcmcna Muzcjnc koji sn lo cinili.
Namirisavanjc i pranje zuba cctkicom propisano jc radi odrzavanja licne higijene covjeka, radi prijatnosti
prisutnih dzcmatlija i ostalih s kojima sc dolazi u dodir.
Kupanje prcd odlazak na dzuma-namaz treba ciniti na pulovanju. Ovo jc Slav mnogih ashaba.
i
n
Safija kaze: "Ja nc izostavljam kupanje petkom ni na putovanju, a ni kod kucc pa makar me ono kostalo dukata.
Ovako su poslupali Talha, Tavus Mudzahid, a Ebu-Scvr lo smatrasc prcponicljivim lijcpim einom.
i i
589
SAHIHU-I.-BUHARI DZUMA-NAMA7
v *
U^» JU U£#J
. _
J J
NAM JE Abdullah b. Jusuf
.
Navcdcni hadis u ncSto izmijcnjenoj varijanti donijeli su u svojim hadiskim zbirkama jos Muslim, Ebu-
Davud, Tirmizi, Ncsai, Ibni-Madzc Ahmed ibni Hanbcl.
i
saviju svojc spiskovc slusaju govor imama. Ko jc dosao u prvim jularnjim casovima, racuna mu sc nagrada kao
i
da jc zrtvovao devu njeno meso podijelio sirotinji; ko jc dosao u drugom salu, racuna mu se kao da jc zrtvovao
i
govece: ko jc dosao u Ircccm satu. kao da jc zrtvovao ovcu; ko jc dosao u cetvrtom kao da jc zrtvovao patku; ko
je dosao u petom kao da jc zrtvovao kokos, a ko je doSao poslijc tog vrcmena kao da jc zrtvao jajc."
Iz hadisa sc mozc zakljuciti:
- prcporucljivo jc na dzuma-namaz sto ranijc, a nagrada jc adckvaina potroscnom vrcmenu ulozcnom
ici i
trudu. Radi lakscg shvatanja, tc su nagradc prikazanc u vidu zrtvovanja materijalnih dobara, racunajuci od
deve pa do jednog jajcta;
— Ijudi se eijene prema einjenju dobrih djcla;
— rad za dobro svoga drustva dijcljcnjc milostinjc vrijcdni su paznjc bcz obzira na njihovu stvarnu
i
matcrijalnu vrijednost. Ko mozc, trcba zrtvovati devu, a drugi prema svojim matcrijalnim mogucnostima
kokos ili pak jajc. Svc jc to pohvalno Allah dajc prema tome svoju nagradu;
i
- po misljcnju Ebu-Hanifc, Safijc vecinc pravnika, najbolje jc na imc kurbana klati devu, potom krupnu stoku,
i
a onda bravead, dok imam Malik prihvaca slijedeei redoslijcd: bravce. govece, a potom deva, islieuci da je
Alcjhissclam jednom prilikom zaklao dva ovna, a ovan jc bio kurban Ibrahima, alcjhis-sclam, za sina Ismaila.
Vccina ulcmc drzi sc tcksta navedenog hadisa; to sto jc Alcjhissclam ponckad klao ovna, nc znaci dajc on to
cinio zato sto jc to bolje, ncgo dajc to dozvoljcno. Mozda nijc imao nista drugo! potvrdeno jc u Sahihu:
i I
"Poslanik jc za kurban zaklao kravc, za svoje supruge.' 1/ istog razloga, on jc n,\ svom Oprosnorn luid/u
zaklao, na imc kurbana, kravu ispred svojih supruga.
Ebu-Davud u svom "Suncnu" navodi da jc halifa Al ija s minbera u Kufi rckao:
"Na dan pclka krenu sa svojim zastavama kroz nasclja i zavode svijel svojim spletkama da nc idu
Sejtani poranc,
u dzamiju. Mclcki, takodcr, poranc, zauzmu mjesta na ulazima dzamija i biljeze svakog koji di»dc, svc dok imam
nc izade na minber. Kada se dzemallija it dzamiji smjesti lako da mozc vidjeli imama i njegov govor cuti kada i
jos za vrijeme hutbc suti, on dobiva od Allaha dvostruku nagradu. Ako sc dzcmatlija smjesti podalcko od imama
590
!
06J3!)1\&1& dbjloiilpjLOi^
POGLAVLJE *l*
* S*
882. PRICAO JE Ebu-Nu'ajm NAM i kazao da ^.^dtSAbJjiJB^jabtii.AAt
muje prenio Sejban od Jahjaa, a Jahja je Ibnu-Ebi- s ^ f
- „ „ *^ „ -
,
da je Omer, radijallahu anhu, jednog petka drzao ?, ..„** *«* * t**r->«'V" *i .^—*
hutbu, kadude u dzamiju jedan covjek Omer mu i
"Cim sam cuo poziv za namaz, uzeo sam abdest", o\ VJ> U j>-^tt JUi s*>dJ\ ^ t>ji«a2 I
^"
neka se prethodno okupa
RADI DZUMA-NAMAZA
^>e ^^ ^>^
^^
pa suti i slusa dok imam drzi govor, Allah ce mu
l^jj <i u; *J >p vj uvi psi iii
f
oprostiti grijehe ucinjene u periodu izmedu ovog i
/•
ucenja hulbc kazc svomc dru^u pokraj sebe: "Tamo sc!' ili 'Suli!', ucinio jc svoju dzumu bezvrijednom od njc i
1 *
ncma sta occkivati. Ovo sam rekao jc Alija, "cuo od Vjcrovjcsnika, sallallahu alejhi vc sellem.
,
2 Ibni-Madzc u svom "Suncnu" zabiljczio jc prcko Ebu-Zcrra da jc Alcjhissclam jednom prilikom rekao:
"Ko sc petkom okupa Sto bolje, ocisti sc operc 5to Ijcpsc, obucc najljcpsc odijelo §to ga ima, namirisc
i
miomirisom svojih kucana, a potom krene na dzuma-namaz prolazcci kroz dzamiju nc rastavi ni dvojicu
i
ljudi u safovima, oprostit ce mu sc grijesi ucinjeni prcma Allahu u periodu izmedu ovog prethodnog i
dzuma-namaza."
591
-
>•>,,'--:..*
je prenio Su'ajb od Zuhrija da
"Kazao sam Ibni-Abbasu: 'Ashabi spominju da je
Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, rckao:
je Tavus rekao:
lj
»"t
^ ^
i^Lilj £Lj£| 1jj
„,
**
(
^^ jU*
"Da li treba kosu namazati uljem ili se namirisati, jl iy» J~~l ^-4* uT^ ^-^ ***+! V£
ako sc toga mozc naci u kuci?"
UUi v Ji2 4iii 1U 5i5 h\ &i
"To ne znam" - odgovorio je
.
(Ibni- Abbas).
— kosa, tijclo odijclo Ircbaju biti uvijck namirisani. Svaki muskarac trcba imati svoj miomiris u kuci, u
i
592
< I
rekao!?"
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
"
odgovori: "Nisam ti je poslao da bi je ti i oblacio
Potom je Omer b. Hattab, radijallahu anhu, dao
1
svom, po majci, bratu idolopokloniku u Mekki.
cctirirucna prsta";
— odjevni prcdmcli, kojc nijc dozvoljcno oblaciti, mogu sc imati u vlasnistvu, mogu sc prodavati, poklanjati
drugom ili zamijeniti;
— dozvoljcno jc trgovati neposredno pokraj zgradc dzamijc;
— dobri odlikovani ljudi kupuju prodaju;
i i
— rodbinskc vczc Ircba odrzavati s rodbinom koji su nevjernici; dozvoljcno jc nevjerniku ncsto pokloniti;
— polrcbno jc zubc cislili misvakom prcd odlazak na sijcla i vjcrskc skupovc - Ebu-Scid Hudri prenosi da je
Alejhissclam rekao: "Jcdna od niza duznosti muslimana jeste da pctkom ocisti zube misvakom, da sc lijcpo
obucc i ako ima miomirisa, da sc namirisc."
593
SAHIHU-L-BUHARI dzl:ma-nama/
Ishak ibni Rahcvcjh kazc: "Ciscenje zuba misvakom (keficom) prijc stupanja u namaz jc vadzib (duznost)
i ko bi tonamjerno izostavio, namaz bi mu bio pokvarcn." Ovaj stav usvaja i Ebu-Davud, ali nc smatra da
jc to uvjcl za punovaznosl namaza.
Imam Sallja iz gomjeg hadisa zakljucujc: "Upotrcba misvaka nije vadzib. Da je lo vadzib — duznost,
Alcjhissclam bi jc ashabima odlucno naredio, bcz obzira na potcskocc."
Pisac "El-Hidajc" kazc: "Upotrcba misvaka jc sunnct, jcr jc to Alcjhissclam redovno cinio", a komentator
"El-Hidajc* dodajc: "...Alcjhissclam ga jc redovno upotrcbljavao, uz vrlo rijctko izostavljanjc."
Pranjc zuba misvakom ncki pravnici uvrsavaju u red abdestnih sunncta, drugi u red namaskih, a l£bu-Hanife
u red opcih sunncta vjere, potkrcpljujuci to izjavom Ebu-Ejjuba sacuvanom u hadiskim zbirkama Ahmcda,
Tirmizija Tabcranija u slijcdcccm vidu: "Cctiri poslupka spadaju u opca sunnct-djcla svih vjerovjesnika,
i i
Ebu-Hurcjrc dao jc slijedecu izjavu: "Savrscno ciscenje postize sc uz cstcliku koja sc sastoji od podrczivanja
brkova, otklanjanja dlaka ispod pazuha oko sramotnih organa tijcla, obrezivanje nokata
i upotrcba i
misvaka.'
U "Muhitu" i jos nckim pravnim djclima isticc sc da misvak trcba koristiti prilikom uzimanja abdesta, a
vecina hanefija kazu: "Upravo prilikom pranja usta."
U djclu "Kifajctul-muntchi" sc isticc: "Misvak trcba upotrijebiti prijc uzimanja abdesta."
Imam Sallja kaze: "Upotrcba misvaka je sunnct pri uzimanju abdesta, pri stupanju u namaz i poslije svake
promjene zadaha."
Pri pranju zuba misvak treba vuci u duzini zuba, tj. od desni prema vrhovima zuba obratno. Misvak trcba i
drzali desnom mkom pri jednom pranju, vodu u uslima mijenjati najmanje tri vise puta.
i i
Pcruci zube lijcpo jc uciti dovu: "Allahummc tahhir femi vc nevvir kalbi ve tahhir bedeni ve harrirn dzcscdi
alcn-nari vc cdhilni bi rahmetike 111 ibadis-salihin", sto znaci: "Allahu moj, ucini mi usta cislim, sree mi
rasvijctli, tijelo ocisti sacuvaj od dzchcnncmskc vatrc
i uvcdi mc u krug dobrih ljudi!" Ova dova nije
i
utcmcljcna u sunnetu.
Ko ncma misvaka (cctkicc), trljatcc zube prstima. Bcjhckija u svom "Suncnu" prcko Ebu-Hurcjrc navodi
rijcci Alcjhissclama:
"Misvak je pozeljno praviti od erak-drveta.
Ebu-Hujrctc Sabahi izjavio jc: "Bio sam u jednoj dclcgaciji pa nas jc Vjcrovjcsnik snabdio crak-drvctom i
v
rckao: Cistitc zube ovim drvectom!'"
Tabcri u El-Evsatu navodi da jc Mu'az ibn Dzcbcl rckao:
594
&AAqJl ^llkl ||i|| <JJ jloiJL HiqKI
Ju J^
^ -
^ ^^
,s /*
9
0?
*<
4-£*
,
^^s . „
JLi
**
je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, .,,-„ .
* -. % * ,,
. . . . iilJJl j*iapo^l^:^ji J~, JU
lzjavio: r
a oni Ebu-Vaila,od
^-^ C^ J*>J ^'
a ovaj od Ebu-Huzejfe koji je
.. <( »
^ Oy-^J Jj^ - » , * *.
<>*
rf v, $
890. PRICAO NAM JE Ismail i rckao da jc njcmu ^ oCii jt^ JU J^^l 6jJ- .a<\ •
prenoseci od Aise, radijallahu anha, koja je rekla: -jhtyfcZ *Uo cJu UIa <il *3' l£sl£
*
"Usao je (u tnoju sobu) Abdur-Rahman b. Ebu- ', „ „ V -
^
_,
"Cuo sam Vjcrovjesnika gdjc kaze: "Divan jc misvak blagoslovljcnog maslinovog drvcla, namirise usla i
odstrani ncugodan zadah. To jc misvak moj i misvak pcjgambcra koji su bili prijc mcnc.*"
Upotrcba misvaka od crak-drvccla prcporucujc sc radi uspjesnijcg odrzavanja higijcnc zuba. Strucnim
analizama utvrdcno jc da crak sadrzi u scbi nckc hcmijskc tvari kojc cfikasno djcluju na odstranjivanjc scdrc
sa zuba zubnog kamcnca. Prcma tome, korisno jc upolrcbljavati misvak prcd obavljanjc svakodncvnih
i
obavcznih namaza. Svaki rilual ireba obavljali slo cisce urcdnijc, jcr sc time zasluzuju veca Allahova
i
zadovoljstva.
Ebu-Dcrda jc rckao: "Upolrcbljavajlc misvak (cctkicu), jcr su u lorn dvadcscl cetiri vrlinc od kojih su
najvaznijc: dobivanjc Allahovog zadovoljstva, podizanjc vrijednosti namaza za sedamdeset stepeni,
pribavljanjc raspolozcnja, zadovoljstva udobnosti dusc, otklanjanjc zadaha iz usta, pojacanjc otpornosti
i
desni glasnica u usnoj supljini, ublazavanje glavoboljc pojacavanje vida ociju. S Ijudima bijclih zuba
i i i
misvaka pri stupanju u namaz, ucenju Kur'ana, poslijc spavanja, kada sc u ustima osjeti kakva promjena,
pctkom, prcd spavanjc, poslijc objeda u praskozorje. i
595
SAHIHU-L-BUHARI Sgfiell n/UM \-\ \\i\/
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, pogledao je iiijUi (ji ^iapi *J c~L« £ <il J*-^j
na Abdur-Rahmana Abdur-Rahmanu:
i ja rekoh „. . » »[\~ '*$> ,, * „
4Sk ^* 4= *" ilSi u-
*Abdur-Rahmane, daj mi taj misvak!' On mi ga je P 3»*M* ifj^
dao ja sam ga prclomila, potom zubima smcksala
i
i
.>oM ^V
filial j? jij SJ^llI J
2 Alcjhissclam jc ucio i drugc sure. Dahhak b. Kajs pilaojc Nu'mana b. Bcsira: "Sla jc Alcjhissclam ucio na
dziima-namazu?"
"Poglavljc 'El-Dzumu'a' 'EI-GaSijc'" — odgovorio je Nu'man.
i
Munafikun".
L
Malik preporucuje da sc na bajram-namazima ucc poglavlja "EI-A la" "Es-Scms". Ibni-fCudamc u i
"MugnijiT navodi: "Prcporucljivo jc na prvom rckaru bajram-namaza ucili poglavlje 'El-A*la, a na drugom
*EI-Gasijc\" To sc prcnosi od Ahmcda.
Safija preporucuje uccnjc poglavlja "Kaf" "El-Kamcr", jcr ih jc, prcma izjavi halifc Omcra, volio uciti
i i
Alcjhissclam.
Imam Malik, Davud b. Ali i Ebu-Scvr drze da jc lijcpo ucili poglavljc "El-Dzumu'a" "El-Munaflkun
i ,
jcr se u njima govori o stvaranju covjeka, propasti svijeta i Sudnjcm danu, a to cfikasno djcluje na moral i
zivol ljudi.
596
A
J* >• ' »
U SELIMA I GRADOVIM
*
kazao da mu je pricao Ebu-Amir Akadi rekavsi da
je njemu prenio Ibrahim b.
- _
% ft /s
Tahman od Ebu-Dzemra W& ^
„ .
C* fety
&**-
-
^ *#*•*
. , . .
3
Dzuvasa u (pokrajini Bahrejnu). ^ ^
Safija Ahmed kazu: "Dzumu su duzni klanjali stanovnici nasclja u komc ima cctrdesct stalno nastanjenih
i
slobodnih pamctnih muskaraca grupisanih kuca, bile im tc kuce gradene od kamena, brvana, ccrpica, ciglc
i
ili nckog drugog gradevinskog matcrijala." Nijc punovazna, dzuma obavljcna medu nomadima ccrgasima, i
Malika obavczni klanjali dzumu, a nili bi im ona bila lu punovazna, dok imami Ahmed Davud smatraju da i
Prcma misljcnju Ebu-Haniic, klanjanjc dzume punovazno jc samo u glavnoj gradskoj dzamiji ili na musalli.
Nijc prcporueljivo pa ni dozvoljcno klanjali dzumu u sclu, a na Mini sc dozvoljava, ako jc lamosnji upravnik
istovrcmeno rukovodilac hadzija ili jc na Mini prisutan vladar. Svi mudztchidi jcdnoglasno tvrdc da sc
i i
Jcdni su rckli: "Grad jc nasclje kojc ima deset hiljada stanovnika!", a drugi: "...deset hiljada boraca." Ncki
smalraju gradom svako nasclje u komc ima dzamija sa minberom urcd sudsko-upravnog organa vlasti, a
i
ncki opcl nasclje cijc stanovnistvo nc bi moglo stati u najvecu dzamiju toga mjesta.
Ncki pravnici hancfijskc skolc kazu: "Svako nasclje smatra se gradom ako u njemu zanatlijc mogu iz
godinc u godinu zivjeti od prihoda svoga zanata, nc bavcci sc nikakvim drugim poslovima."
Imam Muhammed smatra gradom nasclje, kojc ima starjesinu (imama) ili njegova zamjenika ovlastcnog za
obavljanjc gradansko-upravnih poslova.
Ebu-Hanifc svojc misljcnjc tcmclji na izjavi Alijc: "Ncma klanjanja dzume, bajrama i ucenja tckbira, ncgo
samo u gradskoj dzamiji, odnosno u gradu." Ova jc izjava sacuvana u hadiskoj zbirci Ibn-Ebi-Scjbc i drugih
muhaddisa.
Darckutni zabiljezio je hadis prencsen od Ummu-Abdillah Dcvsijc: "Klanjati dzumu duzni su stanovnici
svakog nasclja u komc ima starjesina (imam), pa makar u njemu nc bilo stanovnika vise od cctiri covjeka."
i
Ebu-Davud u svom "Suncnu" navodi da jc Abdur-Rahman b. Ka'b b. Malik kazao kako jc njegov otac
Ka'b ibni Malik molio Allahovu milost Es'adu b. Zurareu, kada bi god cuo uccnjc ezana za dzuma-namaz.
"Zasto — pitaojc Abdur-Rahman oca.
to cinis?"
"Jcr nas jc on prvi sakupio na dzumu u sclu Hczmu-Ncbit, na pustinjskoj zcmlji plcmcna Bcnu-Bcjada, na
mjcstu gdjc se zadrzava voda poslije kisc zvanom Ncki* cl-hascnat.
"Koliko vas jc bilo?" - upitao sam.
"Cctrdesct" -odgovoriojc Ka'b ibni Malik.
Ovaj dijalog zabiljczili su u svojim hadiskim zbirkama jos Ibni-Madzc, Ibni-Huzcjmc i Bcjhcki, dodajuci
da jc to bilo prijc Alcjhissclamova prcscljcnja u Mcdinu.
597
SAHIHU-L-BUHARI DZUMA-NAMAZ
Lcjs Da gornji scncd dodajc da je Junus rckao: & Jl r?*~ <ji ouj v^ o^y- «J U •^
"Ruzejk Hukcjm pisao jc Ibn-§ihabu dok smo
b.
fc
o>" J* <S^ xS^ji &£ *** Wj v^
bili on i ja u Vadi Kurau: Sta mislis, da li je
potrebno da klanjam dzumu?'
O* '*-* 8
-
t
Muhammcd ibn Muslim Zuhri ka7c da jc Alcjhissclam poslao u Mcdinti, prilikom svoga drugog sastanka sa
medinskim prvacima na Akabi, Mus'aba b. Umcjra u svojstvu vjcroucitclja. On jc u Mcdini klanjao dzumu,
,?
a tada jc bilo samo dvanacst muslimana. "Tako jc , kazc Ajni, "Mus'ab ibni Umcjr, prvi u historiji islama,
,,
klanjao dzuma--^amaz.
Uskladujuci navodc Ka'ba Malika Muhammcda Zuhrija, Bcjhcki kazc: "„.Onih dvanacsl Ijudi navedenih
b. i
po Zuhriju, misli sc na dvanacst Ick islamiziranih prvaka Mcdinc, koji su bili zastitnici saradnici Mus'aba, i
a od onih cctrdcsct Ijudi kojima jc klanjao dzumu Es'ad ibni Zurarc, misli sc na one koji su klanjali dzumu
s njim, kao i na one ranijc islamiziranc prvakc zajedno."
I U hadisu su navedene razlicitc odgovornosti niza katcgorija clanova drustva: vladar i rukovodilac odgovorni
su za dosljcdno sprovodenje zakonitosti; domacin za pravilan medusobni odnos clanova porodicc, za njihovo
odgajanjc i opskrbljivanjc; supruga za razborilo upravljanje kucnim poslovima, za cuvanjc imovine i casti
598
< I
4Cu3all<yli^ <bjloiJL3JLaia
KLANJANJU DZUME?
' - * »"
9
Ibni-Omer kaze: "Kupanje petkom obavezno je
samo onom, ko je duzan klanjati dzuma-namaz."
< »
SG
894. PRICAO NAM JE Ebul-Jeman i kazao da ga & ^LX l£W JU d\£\ jil UiJi .AM
je obavijestio Su'ajb, prenoseci od Zuhrija koji je ?-. ,' >•
i_<J- il 4ii\Xs>
^ ^ILl ^-L>- JU (CjAjll
kazao da mu jc pricao Salim b. Abdullah, da jc cuo
m »*-*.*
Abdullaha b. Omera kako govori: j*
svoga doma; sluga cuva svc sto mu povjcri njcgov gospodar, a ko ncma porodicc, trcba paziti na pravilan odnos
prcma svojim drugovima prijatcljima. Svako ce odgovarati za povjcrcni mu posao nacin angazovanja svojih
i i
organa. Zancmarivanjc navcdcnih obavcza usporava naprcdak drustva zasluzujc svaku osudu. i
zajcdnicc, akoje obavlja ncki organ vlasli, jcr komc bu povjcrcni opccdruslvcni poslovi, logicno jc da mu
jc povjcrcno obavljanjc dzuma-namaza.
i
Imam Ahmed Ebu-Hanifc kazu: "Punovaznost obavljcnc dzumc uvjctujc sc time da imam ima odobrenje
i
za obavljanjc dzumc, a nijc iskljucena mogucnost postojanja ncke Osmanovc presume saglasnosti.
i
Ibn-Munzir kaze: "Sunnct je da dzumu obavlja vladar ill lice po njemu oviastcno, u protivnom, prisutni svijet
klanja samo podnc-namaz." Hasan Basri jc rckao: "Cctvcro jc vladarevo; spomenuo jc dzuma-namaz." i
Od Malika jc prencseno: "Nijc punovazna dzuma koju bi ncko klanjao bcz ovlastcnja vladara", a od Habiba
b. Ebu-Sabita sc prcnosc rijcci: "Ncma dzumc bcz zapovjednika (cmira) ucenja hutbe." Ovo jc stav jos i
Ebu-Jusuf smatra da starjesina organa rcda mozc punovazno klanjatj svijctu dzuma-namaz.
Ncki pravnici mislc da jc i u sclu potrebno klanjati dzumu, jcr jc Ibni-Sihab narcdio Ruzcjku da klanja dzumu
u malom Hancfijc, usvajajuci gornji slucaj, napominju da sc ta dzuma obavila
nasclju Vadil-Kura u Ejli.
po Ruzcjku, zamjeniku guvcrnera pokrajinc, a svako nasclje, u komc sc nalazi ziipovjcdnik zajcdnicc ili
njcgov zastupnik, ima status grada.
Sud odluka dvojicc pravednih ljudi izrecena trcccm lieu obavczuje ga da jc postuje.
i
599
SAHIHU-L-BUHARI MM ivima-NAMA/
896. PRICAO NAM JE Muslim b. Ibrahim i kazao til^ JU l#\% £ fai l£U ,A<n
da je njemu pricao Vuhejb, rekavsi da muje prenio
Ibni-Tavus od svoga oca, a on od Ebu-Hurejrc,
-
^ If ?} if sf& 0?
- , ^
1
^ ^ u v=*J
koji je rekao da je Allahov Poslanik, sallallahu r , K
'
> .- .. ' ,. - ; *.* *^*
alejhi ve sellem, kazao: - ^ ^
*i l j
se oni razisli (napustili ga), pa je Allah nas na njega
uputio; sutrasnji dan (subota)jejevrejski (praznik), i„r -, *?..
.<* -
899. PRICAO NAM JE Abdullah b. Muhammed ttlf-
*:
&£ -ui
n-» f
£ MJ& 12jl^ .a<U
cbabc, da mu jc prenio *,-•- ,< a -
900. PRlCAO NAM JE Jusuf b. Musa i kazao i£U J*£ £ Jii^' b l^:
.^»»
da mu je pricao Ebu-Usame, da mu je prenio „
^ s*
*
600
« J
" _, *^ ^ **
'A sta ga sprecava da mi to potpuno zabrani?* — ^*A3i •3^3'** *-*' 02-^" -^3 *l«-j^ A ^ cM*
upitalajeona. 'Sprecava ga', odgovorioje onaj koji „ ,.„•**>
fc
* *
:t\
OLAKSICA AKO COVJEK NE MOZE jkuo\ ^3 d5tJi>Jl^>-^oo y^l j) *Ud^jJI <-jL
PRISUSTVOVATI KLANJANJU
DZUME ZBOG KISE
**,>
901. PRlCAO NAM JE Muscddcd i kazao da JIS .U\L\ UJ^-
:
J15 >±1Z> b}j£ >\*\
mu je pricao Isma'il, rekavsi da ga je obavijestio
; » ,+*«, t
rekaosvomc mujczinu:
"Kada izgovoris: \Eshcdu cnnc Muhammcdcn
resulullah* (Svjedocim da je Muhammed Allahov Ji s^Jdl Ji ^ ji: # 4il Jjij \jZ£
poslanik), ne izgovaraj: 'Hajje ales-salah!'
foi jii i^jsSii ^fii fts3 pj&jg j i^Li
(Dodite na namaz!), nego reci: 'Klanjajte u svojim
'• i
kucama!' -*t * • i ?«^T ' *- -r - >
, • ^ ^ - ^
Svijet kao da je to smatrao prezrenim i ruznim
pa Ibn-Abbas rccc: 'Ovako jc radio i onaj, ko jc
bio bolji od mene. Dzuma je duznost, ali ja ne bih
zelio da vam cinim poteskocu da vas izvodim, pa
VI
da idete po ovom blatu ovakvoj klizavici.
i
1 Ko nijc obavczan klanjati dzuma-namaz, nijc zadiizcn kupanjcm tog dana, ali sc nc iskljucujc njcgova
prcporucljivost.
601
u
SAHIHU-I.-BUHARI DZUMA-NAMAZ
ODAKLE SE DOLAZI NA DZUMU uJ30 ^yo ^k 3 dX^oJI Ji£ Jtf] J>o oil
ZA KOGA JE ON A OBAVEZN A
I
A Uzviscni Allah kazc: "Kada sc pozovc na namaz ^ .y S^CaII i«v IS! ) £} j£ i! jUi
pctkom, pozuritcspominjanjuAllaha!" '
,.' v,f-u-, ti £ t
,- —
Ata je kazao: Kada budes medusobno
u naselju, , , - , - -„ -
zbijeno povezanih kuca, i pozove se na dzuma- j£j &£jr *£ ^ s^tilL &Ji &,£ £*J \
t Raznolika su misljcnja pravnika o obavczi klanjanja dzumc onih koji stanuju van grada.
Veliki broj ashaba pravnika smalra da jc dzuma obavczna covjcku van grada koji sc, po obavljcnoj dzumi
i
U "El-Jcnabi*u" sloji: "Musliman, sa stanom izvan grada, nijc obavczan doci u grad na dzuma-namaz."
Ovo misljcnje usvaja najveci broj pravnika.
U "Ez-Zchiri" sc navodi: "Dzumu jc duzan klanjati onaj ko stanujc u gradu ili prcdgradu, a nc ko stanujc u
602
,
903. PRICAO NAM JE Abdan kazao da ga je i Jti 4rt& L%*1 JB &£ l&U .Vt
obavijestio Jahja b. Seid, kako je pitao Amru za r#
#* ,
:^ e , *j, ,<
isli na dzuma-namaz, odlazili bi u takvom stanju JJ '-^ b| '-^ rfr^1 *** ^ Gl 0L*
2 r: ' '~
seokupate.'" "' -
*„ ** >..?
904. PRICAO NAM JE Surejdz b. Nu'man i ££*&£ JU ayStl 5J gj2 Btf .*•*
kazao da mu jc prcnio Fulcjh b. Suleiman od _
Osmana b. Abdur-Rahmana b. Osmana Tejmije, 0]s* bi y*s ]Jv* J. ^ ^ 0* J Cff
?
dzuma-namaz kada bi sunce krenulo (nagelo iz
\Jj£\ Liv^iiiXl j/rfo^jft V.fol
3
zcnita ka zapadu).
3 Najvcci broj pravnika smalra da vrijcmc klanjanja dzumc nastajc izlaskom sunca iz zcnita, a imam Ahmed,
Ata i Lcjs dozvoljavaju klanjanjc dzumc i prijc kretanja sunca iz zcnita. Abdullah b. Mcs'ud i Dzabir kazu
da su tako klanjali dzumu Sa'd i Mu'avija.
Ibni-Kudamc u "El-Mugniju'" kazc: "Jcdan od uvjeta za punovaznost obavljanja dzuma-namaza jcstc da sc
ona klanja pravovremeno, a naslup njenog vrcmena jcstc nastup vrcmena bajram-namaza."
603
SAHIHU-L-BUHARI DZUMA-NAMAZ
905. PRICAO NAM JE Abdan da mu je saopcio Jii &\Xi \%X\ Jb Sloi l£U .S*o
:
4
Abdullah (b. Mes ud) kazao da ga je obavijestio
^
i * , „ -
s, # ^
"
Ranili smo na dzuma-namaz, a poshjc klanjanja -
' w ' - :
J m
KADA PETKOM PREVISE UGRUE dstxu>Jt ^o^j J^JI ^l*il li] oL)
»„ *B'»
906. PRICAO NAM JE Muhammed b. Ebu-Bekr Jii *Jffl jijyl ^I i2£ t&£ ,V1
Mukaddcmi i kazao da mu jc pricao Harcmi b. J " *
" > *a ;
* a *-*
"
dok ne zahladi." -*-* :
Hancfijc smatraju da sc propisi bajramskih obrcda nc mogu dosljcdno primjenjivati na dzuma-namaz. Tako
jc, naprimjer, po misljenju svih pravnika, zabranjeno poslili (mckmh-lahrimcn) danc Bajrama, a danc pclka
samo pokudeno.
i Navcdcni hadis u kontradikciji sa sadrzajem prcthodnog hadisa, jcr sc izrazom "Kunna nubekkiru...",
nijc
tj. "Ranili smo..." nc misli da su ashabi ranili jutrom, ncgo da su ranili dolazcci na dzuma-namaz ncsto prijc
ucenja czana. Izraz "poraniti* korisli se za svaku priliku kada sc negdje prispijc malo prijc predvidenog
vrcmena. Tako sc kaze: "Poranio na sabah, poranio na aksam ili jacija-namaz , sto znaci da jc dosao prijc
naslupa vrcmena ucenja czana lih namaza.
i
Izrazom, "...a spavali poslijc klanjanja dzume...", misli sc da su to cinili samo pctkom, upravo suprotno
obicaju kod svakodnevnog podnevnog namaza.
604
ftftftgil c-ilifl Jill (jjjtgiJtoinn
znaci
.
odlazak
..." i
..
trad, jer je Uzviseni
y>j 4iil
"
„
5i J! IliiU o^i
*•* +
* ,
•*
J^
.
<ul
**
JU}
*
rekao:
4
U hadisu bczimcno navcdcni namjcsnik jcstc, uistinu, Hakcm b. Ebu-Ukajl Sckafi koji jc zamjcnjivao
svoga strica Haazdzadza b. Jusufa odrzavao pctkorn dugc hutbe, da bi namaz klanjao pri izmaku njcgova
i
vrcmcna.
Tirmizi kazc: "Dzuma-namaz klanja sc u vrijeme podnc-namaza posto suncc krcnc iz zcnita. U danima
vclikc 2cgc mozc sc odgoditi dok nc zahladni, pazeci sirogo da sc klanja u njcnom odrcdcnom vrcmcnu."
Polpuna izjava Ibni-Abbasa glasi: "Kada sc pctkorn prouci czan za dzuma-namaz, svi su trgovacki poslovi
pravno nistavni, a kada sc zavrsi klanjanjc dzuma-namaza, onda kupujtc prodajitc!" i
Zcdzdzadz kazc: "Zabranjcna jc kupoprodaja od trcnulka ulaska sunca u zcnit, pa do zavrsctka klanjanja
dzuma-namaza."
Fcrra:"Kada mujezin prouci czan, zabranjeno jc knpovanjc prodavanjc robe.'' i i
Dzabir prcnosi da jc Alcjhissclam jednom rckao: "Kada sc pocne uciti czan, zabranjeno jc irgovanjc, a kada
sc pocne uciti hutba, prisulnima jc zabranjen razgovor. Razgovorjc dozvoljcn poslijc hutbc, a Irgovanjc
namaza."
poslijc obavljcnog
Muslim Ibn-Jesar upozorava: "Cim pctkorn saznas da jc nastupila sredina dana, nc vrsi nikakvu
kupoprodaju!"
Mudzahid kazc: "Ko proda stogod pctkorn, posto jc suncc izaslo iz zcnita, kupoprodaja mu jc nczakonita
i nislavna."
Pisac "El-Hidajc* "Zabrana poslovanja nastajc ucenjem czana u dzamiji kada sc imam smjesti na
istice:
minber." Ovo jc misljcnjc l£bu-Hanifc ostalih pravnika njegove skolc, a usvaja ga imam Safija, dok po
i i
Poslovati u vrcmcnu izmedu dva czana jc punovazno, ali i pokudeno. Nijc zabranjeno u zabranjeno vrijeme
dali nckomc pozajmicu, poklon ili miloslinju.
Ibni-Kasim kazc: "Brak sklopljcn u to vrijeme, a ni poklon ili zalog nc trcba ponistavati."
Imam Safija u svom "Ummu" navodi: "Nijc zabranjcna, a ni pokudena kupoprodaja medu osobama kojc
nisu obavcznc klanjati dzuma-namaz, ali ako su duznc klanjati dzumu to cine poslijc ulaska sunca u zcnit, i
a prijc izlaska imama na minber ucenja u dzamiji, to cc poslovanjc spadati u katcgoriju pokudenih poslova.
i
Mcdulim, kada imam sjednc na minber mujezin pocne uciti czan, kupoprodaja je sirogo zabranjcna
i
fharam), bilo da su objc slrankc obavcznc klanjati dzuma-namaz ili pak samo jedna od njih."
Abd ibn Humcjd u svom tefsiru navodi da jc Dzurcjdz pitao Alaa:
"Da jc sa ucenjem prvog czana dzume jos ncsto zabranjeno osim kupoprodajc?
li
"Zabranjcna jc zabava kupoprodaja, a zanatski drugi poslovi su isto sto kupoprodaja. U ovu zabranu
i i i
605
SAHIHU-L-BUHARI ggfilS ivkma-nam \/
907. PMCAO NAM JEAlib. Abdullah i kazao da &£. Jli 4u£ & J?
**- ^
&£ A*V
imi je pricao Velid b. Muslim, rekavsi da je njemu ? *« * - ,< c * '.,- i . > ** *
^ ^
, t „
Abs i rece: "Cuo sam Vjerovjesnika, sallallahu JUi 3**^* ^ ^' ^ -^ J '
alejhi ve sellem, kako kaze: "Ko uprasi svoje >^< *•*!. - • - ' -**
£g -
J ff
j3i
noge na Allahovom putu, Allah ce ga sacuvati
"' »-* ^
dzehennemske vatre.' •
j^l J* ^' '^^*" ^' Jst*
J Cj*
i*.^*s^
^ ^ j#
i,
If tf>j"
t >i
rekao da mu je prenio Su'be od Zuhrija, koji je y\ JJ&] JU t<>*jJl j* vi*-5 •£?*' Jl*
^
?.-
<*
^ *
namaz, ne dolazite mu trceci, nego dolazite iduci &££JI Z£$* Oj-si l*_^ij j^Jj liJE
smjerno; ono sto stc stigli, klanjajtc (s imamom), a *> ,>- „ *,- ,>•„.: -
vam je -^ J j •
'r^j* \r
ono sto proslo, dopunite (sami)!'' '
r
909. PRICAO NAM JEAmrb. Alii kazao da mu J^- JU J* £ j^U l£U .*-l
je pricao Ebu-Kutejbe, rekavsi da je njemu prenio '
* t ^* ,
a on od Vjerovjesnika da je rekao:
j^ J^ ^^ ^ j^ ^ *?j| ^ +J r^
ifc
606
fiAflgil cjili^ e|a (JJjl4iJlO!.nn
oca, ovaj od Ibni-Vcdija, a on od Sclmana Farisija, ^ j^j jj j^ ^uil o£L l&U iipj
koji je rekao da je Allahov Poslanik, sallallahu '
„ „ ,,
-' ,. ^ .
fj* J-^ 1
u*
il
Ko se petkom okupa, ocisti sto bolje moze, kosu *.*o .T- -i" ** t
• * - *f -* i
-'
m'
namazc uljcm in sc naminsc, potom porani (u
^
dzamiju) i nc rastavi ni dvojicu prisutnih u dzamiji, \^j\ £> lij
p *J 4^ ^ J^ us^ H«
klanja koliko moze, a zatim, kada imam izade na ^.(; , / /,
, «w *> -<<* - -* :
2 U dzamiju trcba pravovrcmcno dolaziti i po rcdu sc svrstavati u namaskc rcdovc. Pokudeno jc prckoracivati
Ijudc i ubacivati sc u safovc mcdu njih.
U "Muvctta'u" jc zabiljezena izjava Ebu-Hurcjrc: "Svakom od vas boljc jc klanjali na vrueem pijcsku i
vrclom kamcnu, ncgo cckati dok imam izadc na minber, pa onda doci prckoracivati prcko ramena ljudi, i
u safovc."
ranijc svrstanih
Ka'b kaze: "Volim izostaviti dzuma-namaz, ncgo otici kasno petkom u dzamiju i prckoracivati prcko
vratova ljudi."
Sclman Farisi izjavio jc: "Kloni sc prckoracivanja ljudi i sjcdi pozadi!' Ovo jc bio stav Ataa, Scvrija,
imama Ahmcda jos brojnih ashaba.
i
Tirmizi u svom "Suncnu" navodi Alcjhissclamovu izjavu; "Ko petkom prckoracuje prcko vratova ljudi, kao
da idc mostom do Dzchcnncma. (slab) — Tirmizi*'
Nesai jc u SVOJOJ hadiskoj zbirei zabiljezio da jc Sadir b. Kurejb kazao:
"Jcdnog pctka smo bili sa Abdullahom b. Busraom, Alcjhissclamovim drugom. Utom dodc ncki covjek i
pocc prckoracivati prcko vratova ljudi pa mu Alcjhisselam doviknu: 'Sjcdi, time uznemiravas ljudc!'"
Hancfijc ovakav postupak smatraju ruznim cinom, osim ako sc do slobodnog mjesta u prcdnjim rcdoviina
nc moze doci na drugi nacin. To jc stav Evza'ija dr. i
Po misljcnju Malika pokudeno jc prckoracivati ljudc tck kada imam sjedne na minber. Evza'ija i Hasan
Basri odobravaju prekoracivanje do praznog mjesta, nckog blizcg namaskog rcda.
Ibni-Munzir smatra da prekoracivanje prcko ljudi nijc dozvoljcno ni u kom slucaju, jerje to uzncmiravanjc
prisutnih, a to jc zabranjeno ciniti svugdjc i uvijek.
Po misljcnju Tirmizija i Ncvcvija, imamu jc dozvoljcno prckoracivati ljudc u safovima i prolaziti izmedu
njih, samo do mihraba i minbera, ako nema drugog slobodnog prolaza.
607
SAHIHU-L-BUHARI SlBli dzuma-namaz
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zabranio jjg _^ ^ Sit J^l £-* 5! i i&l
je da covjek dize svoga (no vjeri) brata sa mjesta
na koje je on vec sjeo, da bi i sam sjeo na njegovo - U^Jfcj *i*jtl JU i^i-l **Q cJi *J
mjcsto.
k
Upitao sam (kaze Dzurejdz) Nafija: Je li to samo
za vrijeme dzuma-namaza?'
Za vrijeme dzume
fc
I Ljudi su prcd Allahom jednaki. Ko prijc zauzmc mjcsto u dzamiji, on na njcga ima i pravo. Prisulni sc
svrstavaju u rcdovc, bcz obzira na zvanjc, polozaj i malcrijalno stanjc. Prckoracivati prcko ljudi i gurati ih,
mogu ciniti samo oholi i grubi i za to ih islam osudujc.
Ibni-Kudamc dozvoljava di\ covjek isprcd scbc posaljc zamjenika koji ce mu cuvati mjcsto do njegova
dolaska. Tako jc Ibn-Sirin slao pctkom slugu djccaka koji bi u dzamiji sjeo na jedno mjcsto, a kada bi Ibn-
Sirin dosao, sluga jc uslajao, a on bi sjcdao na to mjcsto.
Dozvoljcno jc proci naprijed zauzcti ponudeno mjcsto od ranijc prispjelog dzcmatlijc ili proci naprijed na
i
mjcsto, ako sjcdi na putu kuda svijet prolazi ako jc sjeo isprcd safa, pa dnigima smcta klanjati ili rcmcti
i
namaski red.
608
,
? ^I^^jJ|
"
fJ
»»Udiatf JBj^
Saiba
"U doba
Ebu-Bekra
b. Jczida da jc rckao:
Vjcrovjcsnika, sallallahu alcjhi vc scllcm,
Omera, radijallahu anhuma, ezan
j*j
J* ^
'/
jj w '
jj£ isj tfjf ;u4-'
',
i bi ^
se petkom proucio kada bi imam sjeo na minber. \J* U^ ^ ts*j j^-j j& l^j S ^-21
Kada je za halifli izabran Osman, radijallahu anhu, „ .*, „ - , *, *» ,.,
?
„ * -., - -
1
;'
7 *
uvecao se broj muslimana, dodat je drugi ezan na
'
Ez-Zcvra'u."2
Rekao
{y£jj| <fc|
^^ Jis ^*]3i
"^
jg dJ&l
je Ebu-Abdullah: "Ez-Zevra' je mjesto na
medinskom trgu (pijaci)." •
?*&i djPk £fj*
* **
sallallahu alcjhi ve scllcm, imao jc samo jcdnog l^\ d\Sj j^\j^ d>y ^ ~^ j&lj
mujezina ezan se petkom ucio kada bi imam sjeo
i o «>>,«;. ,•" .- *m-«>
,.:, ,
1
na minber.- - - -- y
- - - - *
1
2 "Zcvra jc jcdno mjesto u carsiji Mcdinc, a Belial kaze da je lo bio jedan visoki kamen poslavljen pokraj
vrata Muhammcdovc, vc scllcm, dzamije.
sallallahu alcjhi
[zraz "czancjn", tj. "dva czana" znaci ezan koji se uci prcd minberom ikamct koji se uci prcd pocctak i
klanjanja farza dzumc. Osman jc uvco uccnjc drugog czana van dzamije, koji mi danas uciino na munari.
Iz hadisa se mozc zakljuciti:
— imam siusa uccnjc czana sjcdcci na minberu, a hulba otpocinjc odmah po prouccnom czanu;
— ezan uci jedna osoba, a mozc i vise, ali cc svako ucili naizmjenieno, rcccnicu po rcccnicu svoga
zapocetog czana.
3 Mujczin Alcjhissclamovc dzamije u Mcdini bio je za dnevnc namazc Bilal Habcsi, a za nocne Ibnu-Ummi
Mcktum. Prilikom Alcjhissclamovog kraccg boravka u Kubau, mujczin jc bio Sa'dKurcz, a uMckki, Ebu-
Mahzurc.
C'ini sc da jc uccnjc dzumanskog czana van dzamije prvi uvco Hadzdzadz u Mckki, a u Basri namjesnik
Zijad. Iz hadisa sc mozc zakljuciti:
— hulbu, a i ostale prigodnc govore treba drzali na nckom visem mjestu.
609
.
SAHIHU-L-BUHARI dzi;ma-nam,\7
' • i
915.
mu
PRICAO NAM JE Jahja b.
jc prcnio Lcjs od Ukajla, on od Ibni-Sihaba,
Bukejr i kazao da iJji $U JU ^^ ^
/:
G5j^- -^^0
, x ^ , „ , .
T' t f - ^
e
t
„:
*^
r ^
f.
drugog ezana (danasnjeg na munari) naredio ^ jj ^j^i-tli ^°j f^i r^Q| j\ J-^
Osman, kada se broj posjetilaca dzamije povecao, ->„>-.,/'
a ucenje czana petkom (na dzuma-namazu) biloje -}^t)**FC^&&^j&&&iAj»
kada imam sjedne (na minber).
.ffi\SJ£fy&&&c>$&Wj
bajram namazima;
— ucenje czana ponavljaju prisulni 1 imam u scbi, rcccnicu po rcccnicu, ili izgovoraju skraccni potvrdni
izraz, kao sto jc to cinio i Mu'avija;
— dozvoljeno je razgovarali u dzamiji prije poeelka ucenja hulbe. Prisulni hulbu slusaju poredani u safovima.
610
£
< I
I a
917. PRICAO NAM JE Kutejbe b. Seid i kazao da je gstt- JU _l*J, £ £3 LiA^ ,*\V
njcmu pricao Ja'kub b. Abdur-Rahman b. Muhammed
b. Abdullah b. Abdul-Kari Kurcsi Iskcndcrani i rckao
da mu je pricao Ebu-Hazim b. Dinar, da su neki ljudi
za to, a on im rckao:
"Tako mi Allaha, meni je stvarno poznato od cega je
minber. Ja sam ga vidio prvog dana kada je postavljen '4j SSfc j» (J ^»>^ J! -d>ij Jui iui ^p
i prvi dan kada je na njega sjeo Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi vc sellem Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi vc sellem, poslao jc po tu i tu zenu,
koju je Sehl imenovao (rekavsi joj): 'Zapovjedi svom
sluzi - stolaru, da mi izradi nesto od drveta na cemu jlilJl .iU'iU ^^i j4^- U^J- Is jliSVl
bih sjedio kada budem svijetu drzao govor!' Ona je
to sluzi narcdila on ga jc napravio od drveta jasena
i i
cjx ill jtft ji^-T isi^i j j^ oi
donio ga, pa ga jc ona poslala Allahovom Poslaniku,
^ J.GI
611
*
SAHIHU-L-BUHARI DZUMA-NAMAZ
se ovdje postavio. Kasnije sam vidio Allahovog U 3~Lj>y l^- ^U >-: 4>l
Jj^3 J! ^J^-jS
Poslanika, sallallahu alejhi ve sell em, kako na njemu
klanja, izgovara tekbir i cini ruku
1
dok je jos na S*3 J&J
< i **
Hfe»*
ni +
okrenuo se svijetn
ovo ucinio saino zato da se vi za
i rekao:
mnom
fc
Ljudi, ja
povodite
sam
da
^A<ys „
J* J?' t?
„ ,:
%] \j& ^j^, ui
, ,
^ ili
?
,
^
-B
<P'
-
^
i
, \
*
&\ \A Jul
'
sepoucite mom namazu.*"
1 -'
Poslanicc, hoccs li da ti napravim minbcr na kojem ccs pctkom svijclu drzali predavanje da le bolje cujc?'
'Da* - odgovorio jc on.
Tada mu jc on napravio minbcr od Iri slcpcnicc postavio ga ondjc gdjc jc odrcdio Allahov Poslanik."
i
Safija, Ahmed Ibni-Madzc drze da jc taj panj stajao raspuknut u dzamiji svc od njenog rusenja, kada gajc
i
S obzirom na brojeani porast muslimana, Mu'avija jc narcdio Mcrvanu, guvcnicru Mcdinc, izgradnju viscg
minbera, s tim sto ce sc, ranijc Alcjhissclamovc tri slcpcnicc, podignmi navi&e, a pod njih staviti novih scst
stepenica. Tako su prisutni mogli bolje cuti uccnjc hulbc.
Ibni-Ncdzdzar smatra da jc minbcr ostao u takvom stanju, osim popravki, svc do 654. godinc po Hidzri,
kada je u pozaru dzamijc izgorio. Godinc 656. MuzaiTcr, namjesnik Jcmcna, dao je izgraditi prikladan
minbcr. a nakon dvadeset godina, lijcp minbcr postavlja i Zahir.
I Mucjjcd postavio jc, u svojc doba, jos Ijcpsi minbcr. Iz hadisa sc mozc zakljuciti:
halifa
— za ncobican svoj posao, prisutnim trcba iznijeti razlog objasnjcnjc; i
— jedan korak ili dva, ucinjena u toku namaza, namaz nccc pokvariti;
— vclicina minbera pravi sc srazmjerno dimenzijama dzamijc;
— u ncdostatku minbera, hutba sc mozc uciti na bilo kakvom uzviscnju, kamenu, panju tome i slicno;
— prije zapoeinjanja dobrog posla, lijcpo jc klanjali koji rekal nafilc.
612
&iiqh<iilifi mm ajjlgiiLgi/in
"-ft U
"CuosamVjcrovjcsnika, sallallahu alejhi vc sellem, . , ."
'ii-
:
-'A T- 'u^^- 5 -' '
-i!
**
gdje uci hulbu na minberu i kaze:
fc
Ko dolazi na
i"
dzuma-namaz, neka se prethodno okupa!
sc imamu.
921.PRICAO NAM JE Mu'az b. Fedale kazao i fli* I3j£ JL> 2JL^ £ >Ui btjbt .<U \
w& ^ J* ^= o*
b. Jcsar. f, ',.; * •?. . .1 , , >< -- '• m-
'
Vjerovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scIJcm, jcdnog m
~ ^~
J^ ^ %
3fi u5 f
Ncki znak?' - upitala sam. Tada ona pokaza *lciJi Jl l^^ ^jUU ^l3l jLi U cJ*
glavom da jeste. - *;
r ,
-
: e r
, r „ *
„-£*,. * •;>
1 Gornji slucaj, u ncsto dnigacijim varijaniama. donijcli su u svojim hadiskim zbirkama Muslim, Ncsai,
Tinnizi, Tabcrani, a Bcjhcki u svom "Suncnu" navodi ga u slijcdcccm vidu: "Kada sc Alcjhissclam priblizio
minbcra, nazvao jc sclam oniraa koji su bili oko njcga, a kada sc na njcga popco, okrcnuo sc liccm prcma
svijetu."
Tabcrani da jc Alcjhissclam izlaskom na minber opct nazivao sclam prisulnim.
isticc
Izlozcni hadisi upozoravaju na potrcbu slusanja hulbc razmisljanja o njenom sadrzaju, a prisutni u prvim
i
rcdovima nc Ircba da sc dircklno okrecu prcma halibu, jcr oni, u lorn StflVU, cuju dobro njegove rijeci.
614
< I
4
Kazao jc\ rckla jc ona:
h
Ncma nista sto mi nijc
615
SAHIHU-L-BUHARI dzi;ma-nam.\7
923. PRICAO NAM JE Muhammed b. Maimer i LS-b- JU _^ j> x*£ Wa>- AXX
kazao da mu je prenio Ebu-Kasim od Dza'fera b.
Hazima, da je rekao, kako je cuo Hasana (Basriju) \-
V - - -
u drugom rivajetu.
mogla primiti sve posjetioce, a on je izasao tek yi j4iJi 5%iJ ^> J^ -oil
J^ l^ili
(prcd jutro) radi sabah-namaza. Kada jc zavrsio
klanjanje sabaha, okrenuo se svijetu, izgovorio:
616
(ttiti'rin 4»iki mm dbjlgiJLginn
f^
-v
doiazak u dzamiju), nego sam se uplasio da vam J*> Ju ** Ui**** ^2li ^>"
sc taj i taj (tcravih) namaz nc odrcdi kao obavczna , *
^
duznost, a vi je ne mognete izvrsavati.
U drugom nizii prenosilaca Amra b. slijedi Junus.
veceri poslije (jacije) namaza, izgovorio sehadet, i£if ^Q <fc| j£ jgfj ^^ 5 ^j| ^
Allaha pohvalio kako Mu dolikuje, a onda rekao: , /' „
926. PRICAO NAM JE Ebul-Jeman kazao da i mu J. ££s frj£] ju j£ii J\ tffe. ,\v\
je prenio Su'ajb od Zuhrija rekao da
i mu je pricao '
t
'
^
617
SAHIHU-L-BUHARI DXUMA-NAMA/
• i **
i
Drugom prilikom Alcjhissclam jc kazao: "Ensarijc cc sc brojeano smanjiti i biti poput mrvica soli u jelu.
Iz hadisa sc mozc zakljuciti:
— aktuclnc leme problcmc ireba sa minbera izlagati;
i
— hulbu Ircba puccti zahvalom Allahu pohvalom i kako Mu lo dolikujc, a polom iznosili savjelc i
prcporukc.
2 Isti hadis zabiljczili su u svojim hadiskim zbirkama Muslim, Ncsai, Ibni-Madzc i drugi priznati
muhaddisi.
Ebu-Davud u svom "Suncnu navodi: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi vc sellem, drzase po dvije hutbe.
Kada bi sc popco na minber. sjcdao jc, a kada bi mujezin zavrsio uccnjc czana, ustao bi odrzao govor, i
v
Ebu-Hanifc Malik sjedenje izmedu dvije hutbe smalraju sunnctom, a Safija vadzibom. Pisac "El-Furu*a smatra
i
da izmedu ovih hutbi Ircba biti neka kraea pauza u vidu sjedenja, sutnjc, zikra ili nckog drugog govora.
Po misljcnju Ibni-Kudamc ovo sjedenje samo jc prcporucljiv cin, a u Tcvdihu stoji: "Pauza radi '
odmaranja izmedu dvije hutbe jc potrebna (vadzib). To jc odmor u komc sc mozc sto prouciti u duzint
poglavlja *EI-Ihlas'."
618
r
B I
ik
Ai3l Jli
Na dan petka, stanu pred vrata dzamije meleki
f A'
i (poimenicno) zapisuju prvog pa dalje po redu. jSj jjVii JjVi C)j&? ^jjii ^i; j*
Vjernik, koji porani je kao onaj koji zrtvuje devu; « - * *.
zatim, koji dodc iza njcga jc kao onaj koji zrtvuje ^tfitoSsjj^^ijsajW
kravu; onaj (koji dode iza njega) je kao onaj koji ^ ^ <
""* ill; " •
** -a t'1'1 - * l * °<f -»--*-"
zrtvuje ovna; potom kokos; a zatim, onaj posljednji
slican je onom koji zrtvuje jaje; a kada imam izade
na minber, meleki zatvore svoje spise i slusaju
hutbu." 3
Hutba jc punovazna bez gornjeg sjedenja. Tahavi kazc: "Niko od mudztchida nijc rekao da jc sjcdcnjc
i
Po misljcnju Safijc Ahmcda za punovaznost dzumc uvjcl jc prouciti dvijc hutbc, dok Ebu-Hanifc, Malik,
i
vcliki broj pravnika ashaba smatraju da jc dzuma punopravna sa jednom prouccnom hutbom, a da jc lijcpo
i
Prisutni su duzni slusati uccnjc hutbc. Razgovor jc strogo zabranjen po misljcnju Malika, Evza'ija, Ebu-
Hanifc Ahmcda. Obavczno jc suljeti na dzumi onom ko cujc uccnjc hutbc onom ko jc nc cujc.
i i i
Halifa Osman kazc: "Ko nc cujc uccnjc hutbc, ali suti, ima istu nagradu kao onaj koji jc cujc suli.'Imam i
Ahmed smatra da nijc stelno ucili Kur'an iti se bavili nekim drugim zikrom onom koji nc cujc uccnjc hutbc.
Ibn-Abdul-Bcrr kazc: "Jcdnoglasno jc misljcnjc pravnika o potrcbi sutnjc onomc, koji cujc uccnjc hutbc, a
podvojeno o pitanju onoga, koji je nc cujc."
Pravnici hancfijskc skolc smatraju da prisutni trcba da slusaju uccnjc hutbc drze sc kao u namazii, a svoj i
stav potkrepljuju ajetom: "...Fcstcmi'u Ichu vc ensitu...", tj. "Slusajtc uccnjc Kur'ana Smite...!" i
Svaka jc hutba protkana ajctima hadisimai Iogicno dolazi pod sadrzaj gornjeg ajcta, a poznata jc
i
Alcjhissclamova izreka: "Ako svomc drugu pokraj sebe u safu kazes: 'Suti!*, pogrijesio si."
Prcma izlozenom, pokudeno je otpozdravljati nazdravljati drugome kihanje. Ebu-Hanifc smatra da na
i
nazvani sclam trcba odgovoriti sreem, a Ebu-Jusuf dozvoljava odgovoriti rijecima, dok imam Muhammcd
drzi da to trcba uciniti rijecima odmah po zavrsctku hutbc.
Podijcljcna su misljcnja pravnika o sutnji onoga koji zbog udaljcnosti od imama nc cujc uccnjc hutbc.
Odabrano jc misljcnjc da takva osoba trcba sutjeti.
i
Imam Safija Nasrb. Jahja kazu: "Ko ne cujc uccnjc hutbc, licit ce u scbi Kur'an ili tcspih." Ncki pravnici
i
Imami Malik, Scvri, Ebu-Jusuf, Muhammcd, EvzaM Safija smatraju da prisutni trcba da sutc, tck kada
i
619
SAHIHLM.-BUHARI M^ D/UMA-NAMA/
930.
fc
Navcdcni slucaj zabiljczili suusvojim had skim zbirkama Muslim. Ibni-Madzc, Tirmizi.Tahavi Darckutni.
i i
Na osnovu gornjcg hadisa, Safija, Ahmed Ishak prcporucuju klanjanjc dva rckala nafile kada imam vec
i i
uci hulbu, ako sc to nijc ranijc klanjalo, a nc dozvoljavaju to ciniti Malik, Lcjs, Ebu-Hanifc, Sufjan Scvri,
Omer, Osman, Alija jos brojni ashabi.
i
Hancfijc nadopunjuju hadis Buharijc hadisom koga Darckutni u svom "Suncnu" donosi u slijedecoj varijanti:
"Dok jc Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, ucio hutbu, u dzamiju unidc ncki covjek on mu rece: i
'Ustani klanjaj dva rckata (nafilc)r Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, prcstao jc s ucenjem hutbc
i
dok ovaj nijc zavrsio namaz." Ovaj tckst hadisa donosi imam Ahmed u svom "Musncdu". Mcdutim, prvi
i
620
(ttiit'rin (jilki jl|| dbjlgiJlginn
Suhejba, a on od Enesa, dok preko drugog niza & o^f-if-J^ ^v^-* Jijty°^
prenosilaca (pricao je Musedded od Hammada b. ... > [\-
m
a-j <^Ja^l
V n" 2 =,
^JJi
.%,
jjJL) jjlj
i*
_j\ /jP O-^u
Zcjda), od Junusa, ovaj od Sabita, a on od Encsa * ' * p +
**
3 J
V* *
^ ^6
^ .
Jl5
.
r^ ^
5
621
SAHIHU-L-BUHARI nZi:MA-NAM.\7
_^>» * =n ,-.
hutbu na minberu, ustade jedan beduin i rece:
'Allahov Poslanice, stoka propade, a porodica
zanasPTadaje on podigao
ogladni, pa moli Allaha
svojc mkc, a na nebu nismo vidjcli ni oblacka. j
622
fiAflgil c-ilifl $Blk dbjLgiJLoinri
* «
Selman (Farisi) prenio je od Vjerovjesnika, il& lit o-^r 2? ^iJl /^ Jl^ J^ij
-^ *
934. PRICAO NAM JE Jahja b. Bukejr i kazao da ^131 bltf. M J& .J>
J£tt^ ATi
mu je prenio Lejs od Ukajla, on od Ibni-Sihaba, f , ^ * . .
^ ^ „,
Die hadisa prencsen po Selman Farisiji izlozen jc cio pod brojem trideset tri, a gornji hadis donose u svojim
hadiskim zbirkama Muslim, Ncsai,Tirmizi, Ibni-Madzc jos poncki muhaddisi.i
Ibni-Scjbc u svom "Musanncfu" prcko Dzabira navodi da jc Sa'd b. Ebu-Vckkas rckao jednog pclka nckom
Oovjeku; 'To li nijc nikakav namaz." Na priluzbu toga Covjcka, Alcjhissclam jc pozvao Sa'da upilao: i
mu jc mimikom pokazao da suti, a kada su klanjali, kazao mu: 'Tvojc klanjanjc jc prazno trabunjanjc i
bcskorislan posao.' Ebu-Dcrda obavijesti o lorn Vjerovjesnika, a on mu recc: 'Ubcjj jc kazao istinu."
Ebu-Davud u svom "Suncnu" prcko Abdullaha b. Amra donosi Alcjhissclamovu izjavu:
"Na dzuma-namazu su tri vrste ljudi: covjek koji pri uccnju hulbc bcz potrebe govori, on cc za to dobiti
kaznu; covjek koji sc obrati Allahu molbom, Allah mu jc mozc ili covjek koji prolazcci
odbiti ili primiti; i
d?amijom nc prejahuje prcko vratova ljudi nil. jc iduci u dzamiju koga uznemirio, njemu se opraStaju manji
grijesi ucinjeni prcma Allahu izmedu ovog proslog dzuma-namaza, za jos tri dana jcr Uzviscni Allah
i i
»»•
kazc: *Ko uradi dobro djelo, dobit cc desctcrostruku nagradu.'
623
SAHIHU-L-BUHARI Mm iv.uma-namaz
}W y
:
l
mutoidati." .l^^Utj^U^i ^ ^ «*
«U ^ ^ o* ^MJ^ fc| oL
NAMAZA ODE OD IMAMA, DOZVOLJEN JE
NAMAZIMAMAIPREOSTALIH
^ ^ ^ ^1 ^"
^T
* „ *j
C - ^ ,
'•&?)« ^
- -'
>• >
^ y^ :
'
sallallahu alcjhi
(iz Sirije)
ve scllcm,
natovarena hranom
stigla jc
i
karavana
(prisutni) su se
^Jj g^fo ^ jj; ^ jjjj ?j gg
i Ncki ashabi su dajc navcdcni casak samo nckada bio. Tako jc Abdullah b. Jahja pitao Ebu-Hurcjru:
mislili
"Sto znas o casu petkom u komc Allah uvazava molbc, blagoslovc klcvctc?" i
"Pitao sam Vjcrovjcsnika* kazc Ebu-Hurcjra, "i on mi jc odgovorio: 'Vrijcmc toga casa znao sam, ali sain
,
" 1
ga zaboravio, kao noc Lcjlctul-kadr.
i
Ibn-Kudame jos mnogi pisci smalraju dajc vrijcmc toga casa neodrcdeno da bi sc ljudi vise angazovali u
i
ii
Upitana za laj casak odgovorila jc: "On jc poslijc prouccnog czana dzuma-namaza.
624
»
aiixiall^li^ ^jlaiil^jLaia
pa je objavljen ajet: "...a kada vide kakvu trgovinu \j£L\ i^i',j\ I'jQ. \j\j \i\j ) vi\ o-U cjji
ili zabavu, oni joj se okrenu, a tebe ostave stojeci
(na minberu)...
"i . ( \p *jS?j ty i
^j^ji
» >
&
*
&& uij^ .vri
da ga je obavijestio Malik, prenoseci od Nafija, a
on od Abdullaha b. Omera, da bi Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellcm, klanjao prijepodne
dva, a i poslijepodne dva rekata; dva rekata poslije
aksama u svojoj sobi i dva rekata poslije (farza)
jacije. Poslije dzuma-namaza nije klanjao nista
dok se ne bi vratio (kuci), gdje klanjase opet dva
3
rekata.
Povod objavi gornjcg dokaz karavanc Abdur-Rahmana b. Avfa iz Sirijc pod rukovodstvom Dihjcta.
ajela je
Dolazak karavanc sa hranom razglascn jc svirkom bubnjanjcm uz dcfovc, pa su ashabi otrcali na Irg da
i
sc namirc torn hranom. U dzamiji su ostali Bilal, Ibni-Mcs'ud jos dcsct ashaba kojima jc ranijc obccano
i
rajsko nascljc.
Iz hadisa sc mozc zakljuCiti:
— dzuma jc punovazna kada jc vcci dio prisutnih napusti.
i
Sufjan Scvri kazc: "Ako sa imamom oslanu dva covjcka, on cc sa njima klanjati dzuma-namaz, a ako ostanc
jcdan, klanjal cc podnc."
Ebu-Hanifc jc izjavio: "Kada prisutni odlucc klanjati dzuma-narnaz, pa sc razidu prijc ncgo sc obavi ruku'
iscdzda prvog rekata imam oslanc u namazu sam, nastavit cc podnc-namaz.", a Ebu-Jusuf Muhammcd
i i
Za valjanost dzumc, pored ranijc navedenih uvjeta, potrebno jc da sc ona obavi u dzematu od najmanjc
trojiec ljudi osim imama. To jc stav imama Zufcra, Lcjsa, Sa'da, Evza*ija Ebu-Sevra, a po misljcnju i
Ebu-Jusufa, Muhammcda Hasana Basrijc dovoljna su dva covjcka osim imama.Po stavu Ikrimc za
i i
punovaznost obavljcnc dzumc, potrebno jc prisustvo devct osoba, a po misljcnju Rcbi'a dvanacst, Malika
trinacst, odnosno dvadcsct-tridcsct, a po uvjetima imama Ahmcda pedeset osoba.
Prisutni trcba da su zdravi i punoljctni mjestani.
Halifa Alija, Ebu-Musa Scvri smatraju da sc iza farza dzumc klanja najmanjc scst rekata:
i prvo dva pa onda
cctiri, a Ebu-Jusuf preporucuje obrnut rcdoslijcd.
625
SAHIHU-L-BUHARI DZUMA-NAM.V
». *
938. PRlCAO NAM JE Scid b. Ebu-Mcrjcm U_^ Jli
fi£ J£ J^, Wj£ ATA
i kazao da mu je pricao Ebu-Gassan, rekavsi da
je njemu prenio Ebu-Hazim od Sehla b. Sa'da
i kazao:
"Mcdu nama jc bila jcdna zcna koja jc pokraj potoka
na svom zemljistu sijala repu. Ona bi svakog petka
nacupala komada (korijena) te repe, stavila ih u
korito, po njima posula saku samljevenog jecma i
Imam god vise rckala nafilc klanja po obavljcnom dzumanskom farzu, to jc sve boljc."
Safija kazc: "Sto sc
Halifa Omcr klanjase poslijc dzumanskog farza joS po scsl rckata.
Klanjanjc aksamskog sunncta tcmclji sc na izjavi Ibni-Mcs'uda koju Tirmizi donosi u slijcdcccm vidu: "Nc
mogu izbrojiti koliko sam pula cuo Vjcrovjesnika kako uci poglavlja 'El-Kallrun' 'Ihlas' na dva rckata i
sunncta, poslijc aksamskog farza na dva rckata sunncta, prijc sabahskog farza."
i
Slicne izjavc drugih ashaba zabiljezenc su u hadiskim zbirkama Tabcranija, Ncsaija, Ibni-Madzc i drugih,
smatrajuci da aksamski sunnct spada u prvostcpene sunnctc, a Hasan Basrija ga uvrstava u vadzibc.
Ebu-Scjh-Ibni-Hibban u svom djclu "Es-Savabu vc fcdailul-a'tnal" navodi, prcko Aisc, Alcjhiscllamovu
izjavu: "Allahu ncma drazcg namaza od aksama. Ko poslijc aksamskog farza klanja jos dva rckala sunncta,
ncgo progovori sa drugom pokraj sebe, taj cc sc namaz podignuti u najvece visine."
prijc
Aksamski far? klanja sc prijc sunncta zbog toga Sto jc vrijemc aksam-namaza dosta kratko mozc i
neprimjemo izmaknuti, a sunncti kao nafilc nisu ograniccne vrcmenom mogu sc klanjati kad god sc ukazc
i
prilika.
PreporUcljivo jc akSamski sunnct klanjati u kuci i sve dnigc nafilc. Alcjhissclam kazc: "Najvrcdniji namaz
jeste onaj, koji covjek obavi u kuci, osim obavcznih namaza."
Dvorekatni sunncti jacije i sabaha spadaju U prvostcpene sunnctc, jcr ih jc Alcjhissclam rcdovno klanjao.
Encs b. Malik kazc da sc tckstom: "...trazi Allahovu blagodat...!" nareduje rad privrcdivanjc, a zapovijed i i
Hasan Basri, Scid b. Dzubcjr Mckhul protumacili su gornji ajct rijecima: "...Trazitc nauku slusajtc
i i
626
1
namaza." 2
^ ' *i
DZUMA-NAMAZA
Sejbani i kazao da
od Humcjda, koji je rekao:
mu je
h
^
>'***$
Ju
^ # ^^
s
L£ 'iii£l
* -
II
J
.<s
-
JUfc
V
li£ \
-
LSji
*'
^
Ll5t
dzuma-namaz ranili, a poslije dzume se odmarali v *
*
(i spavali)/
'
V* ^-
> e
2 mozc zakljuciti:
Iz hadisa sc
— zcna mozc posluzivati ponudama musko druslvo;
— skromna ishrana ashaba Muhammcda, sallallahua
i lcjhi vc scllcm;
— takmiccnjc ashaba u poboznim poslovima.
627
'
'*
*.'
"Kada budctc putovali po zcmlji, nccctc biti grjcsni ^J4i^t,j^lil5)jU:4i!J>j
ako skracujete namaz, ako se bojite da ce vas £?/*" \\ +i\ m -si
s
ii
- i
"*- ".{ *if*
neprijatelj napasti. Nevjernici su vam zaisla ociti
neprijatelji. Kada budes ti medu njima i klanjas
im namaz (kao imam), neka tobom klanja jedna
grupa od njih i
s
Navcdcni 101. 102. ajcti poglavlja "En-Nisa" govorc o nacinu klanjanja vojnika na bojnom polju, a zavrsna
i
misaoiznescnajeu 103. ajclu islogpoglavlja, koji u prijevodu glasi: "Kada zavrsilc namaz, spominjitc Allaha
stojeci, sjcdcci i kada na stranama Iczitc. Kada budctc sigurni namaz (u potpunosti).
od ncprijatclja, klanjajtc
Pravovjcrnim jc narcdeno da namaz klanjaju u odrcdeno vTijcmc." Skraccno klanjanjc namaza na pulovanju
jc obavczna duznost po misljcnju Ebu-Hanifc. Takva jc bila prvobilna naredba lu sc nc radi o skracivanju, i
"Svaki namaz bio jc prvotno odrcden po dva rckata pa jc na pulovanju tako i zadrzan, a povecan jc kada sc
budc klanjao kod kucc."
Ibni-Abbas kazc: "Allah vam jc prcko Vjcrovjcsnika odrcdio da kod kucc klanjatc po cctiri rckata, na
putovanju po dva, a u ratu nckoj zivotnoj opasnosti po jedan rckat." U hadiskim zbirkama Nasaija. Ibni-
i
Madzc Ibni-Hibbana sacuvana jc izjava halifc Omcra; "Namaz pri putovanju, dzuma-namaz bajramski
i i
namaz imaju po dva rckata. Nisu to skraccni namazi, ncgo su tako prvotno propisani." Ishak kazc: "Na
bojnom polju dovoljan jc jedan rckat farza obavljcn makar mimikom ili obavljcna samo scdz.da mimikom
--
glavc, a ako sc nc mozc uciniti ni to. borac cc izgovoriti samo Ickbir, jcr jc to jedan vid sjecanja na Allaha.i
629
SAHIHU-L-BUHARI NAMAZ USTKAHU
dvije sedzde.'"
Gornji slucaj zabiljezili su prcko dugog niza prcnosilaca u svojim hadiskim zbirkama Muslim, Ncsai, Ebu-
Davud i Tirmi/i.
Alcjhissclam po zavrscnoj bici sa plcmcnom Bcnu-Nadir boravio u Mcdini dva rcbi'a nckoliko dana
jc i
dzumadcl-ula mjcscca, a onda krcnuo u Ncdzd na Rcnu-Muharib Bcnu-Sa'lcb, ogrankc plcmcna Oatafan. i
Ova jc akcija poduzeta cctvrtc godinc po Hidzri poznata pod imcnom "Zatur-rika*
i .
"Vjcrovjcsnik, sallallahu alejhi vc scllcm, jc obavljao namaz u borbi lako da bi sa ashabima formirao jedan
red, a dmgi red jc stajao okrenut prema ncprijatclju. Kada bi Vjcrovjcsnik, sallallahu alejhi vc scllcm, sa
prvom grupom klanjao jedan rekat, ona bi sc okrcnula prema ncprijatclju, a na njihovo mjesto stupili bi u
namaz oni drugi Alcjhissclam bi klanjao s njima jedan rekat (drugi po rcdu) predao sclam, a oni bi ustali
i i
iklanjali sami za sebe jos jedan rekat, potom prcdali sclam otisli u vojnc rcdovc. Poslijc bi dosla opct ona
i
prva grupa boraca, klanjali sami za sebe i drugi rekat, Ic bi prcdali sclam."
Razlicitc verzije prcnosilaca hadisa dolazc otud Sto jc Alcjhissclam u pojedinim prilikama razlicito
postupao, ravnajuci sc prema datim mogucnostima. Tako jc Ebu-Bckr prcnio da jc Alcjhissclam jednom
klanjao sa dvjema grupama boraca po dva rckata, sto ukupno iznosi ecliri rckata. "U ovom slucaj u , kazc
Safija, "imam mora predati sclam sa prvom prisutnom grupom boraca poslijc obavljcna dva rckata, a potom
naslaviti klanjanjc druga dva rckata sa drugom pridoslom gnipom sa njima prcdali opct sclam. Cini sc da i
630
— J
HODAJUtllJASuCl
,
*
5j^ &^
^
.<U*
da je rekao:
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ustao
je, a sa njim je ustao i svijet, izgovorio tekbir, a sa
Jj$}\
ajj gg rj}\ itf
, \
ju Q-i <bi
^
njim su izgovorili i oni tekbir. Potom se sageo na p4^ <j*^ £^5j ^jj *** U/£j j& ***
2 Ima ashaba i pravnika koji nc dozvoljavaju klanjanje obaveznih namaza jasuci, pa makar i nc bilo
mogucnosti da sc sjasc. Oni svoj stav potkrcpljuju izjavom Hiizcjfc, koju Buharija i Muslim donosc u
slijedecoj verziji:
"Bili smo sprijeceni klanjati ikindiju i Alcjhissclam nijc jc toga dana klanjao dok nijc vec i suncc zaslo.
Ovo sc zbilo u danima Hcndck bitke."
Suprolno misljenje zastupaju Sufjan Scvri, Ebu-Hanifc, Ebu-Jusuf, Muhammcd, Zufcr, Malik i Ahmed, i
kazu:
"Konjanik u samoj borbi ncee klanjali, a konjanik koji sc Ircnulno na bojistu ne bori, ali mu prilike ne
dozvoljavaju silazak s konja, klanjat cc na konju sjedeci."
Tahavi, komeniarisuci gornji slucaj, islicc da Alcjhissclam nijc klanjao ikindiju nasvojoj jahacojzivotinji u
danima Hcndck bilke, samo zato slo nijc imao jos odobrenja i upule kako ee postupali.
631
SAHIHU-L-BUHARI NAMAZUSTRAHP
Evza'i kaze: "Ako je sve pripremljeno za osvajenje, \jM fi l£ jtf J! ^Pljj^l JL53
a borci nisu u mogucnosti da klanjaju namaz,
klanjat cc ga svaki covjek sam po scbi lagahnim
pokretima. Ako ni lagahnim pokretima nisu u
mogucnosti, odgodit ce taj namaz do zavrsetka
borbe ili dok ne budu borci sigurni dolaskom
vojnog pojacanja. Tada ce obaviti dva rekata, a ako
ni to nisu u mogucnosti, obavit ce samo jedan rekat
>%v* V I^JJC
P^r
* .:
JU jl
#^ ^ 1U 1
^ *.- , -
^JJ^JiJ
> ^ -?^ 9
-ft
ffli
^ ^
izgovaranje tekbira nije im dovoljno."
Ovako je rekao i Mekhul. a s-« * » "
Enes b. Malik kaze: "Prisustvovao sam osvajanju JI*jl£! -Ax-ilj _^*£jl S^LuiJ aLp JwJ j^a>
tvrdave Tuster (u Huzistanu) pri svitanju. Borba H * ^j* i^
lA^ c|* (~ 1* 1
1 Isti slucaj Ncsai opisujc u svom "Suncnu i zavrsava rijccima: "...ni prva grupa boraca nijc kasnijc sama
naknadno klanjala drugi rekat."
Navcdcni hadis iznosi nacin klanjanja obavcznog namaza kada se na bojislu nadc neprijatelj smjesten izmedu
muslimanskih boraca kiblc. U torn slucaju, muslimani sc porcdaju u dva rcda svi islovremeno izgovorc
i i
pocclni namaski tckbir. Potom cc ruku* sedzdu prvog rekala obaviti sa imamom samo borci prvog reda
i
ncposredno iza imama, a borci drugog rcda cuvat cc ih od ncprijalclja. Poslo borci prvog rcda obavc ruku* i
sedzdu prvog rekata i ustanu na drugi, povuku sc malo nazad, a na njihovo mjesto stupit cc borci drugog rcda
i obavit cc sa imamom sedzdu drugog rekata. Tako cc svi djclimicno uccstvovali u torn namazu.
ruku' i
Iz izlozcnog sc vide dva nacina klanjanja boraca na bojnom polju, isturcnih prcma ncprijatclju u dvijc
razlicite pozieije.
632
— J
945. PRICAO NAM JE Jahja b. Dza'fer Buhari Jli %jS$ J^ & Jl gfc M*
i kazao da mu je pricao Veki\ prenoseci od Alija
&:--
b. Mubareka, on od Jahjaa b. Ebu-Kesira, ovaj od /+
fr
nije izaslo!'
NAMAZ ONOGA KOJI TRAZI I KOJI JE .bub liSlj ojlLWj oJIWI «*- «»*
TRAZEN U BORBI JASUCI MIMIKOM I
-* J > <.r *
^J^>^>0j^^^ J^j
.
j±% V &
* ?
$p\ J^
namasko vrijeme.'" ' "
Alcjhissciam jc 'ia vrijeme Hendek bilke klanjao ikindiju u aksamsko duba zbog toga slo je bio previse
zaiizct borbom mu nijc jos bila objavljcna uputa o nacinu klanjanja jasuci u casovima
sa ncprijatcljcm ili slo
borbe. Ko otpocne borbu sa ncprijatcljcm prijc ncgo zavrSi SVOJ zapoccti namaz, taj mu jc namaz pokvarcn,
po misljcnju pravnika hancfijskc skolc, dok Saflja, Malik Ahmed zastupaju suprotno misljcnjc.
i
Odgovor Surahbila vrijedio jc. po misljcnju nckih pravnika, samo prijc objavc ajcta o nacinu klanjanja u rata.
Fravnici hancfijskc skolc drze da jc Alcjhissciam svojom naredbom aludirao na brzi pokret boraca, kako bi
pod utvrdu plemena Kurcjz stigli do ikindije, a ne da ikindiju bczuvjetno pod njom klanjaju. i
633
^
SAHIHU-L-BUHARI Mm NA.MA/. I' NTRAHU
POGLAVLJE 4.U
Benu-Kurejza!* ^ J^ fi
^ f**^*5
J^ 1
Jo^ J t^'
fl
>
v
alejhi ve sellem, klanjao (pred Hajberom) sabah- **—* -
Kada
rekao:
se mi
flj- £j £j ^L Jj^L
"
^ 4,1 j^ ^5 p
^ h
tf
J -^
Muhammed i armija!"
I Hcndck ili Ahzab bitka bila jc uscwalu pclc godinc po Hidzri. Po zavrsclku borbc Alcjhissclam jcdosao
u Mcdinu, a muslimani odlozili oruzjc. Sulradan Alcjhissclam saznajc za izdajnicki rad zidovskog plcmcna
Bcnu-Kurcjza Bilalu narcdi da oglasi:
i
"Ko z.cli biti pokoran Allahu Njcgovom Poslaniku, ncka nc klanja ikindiju nigdjc ncgo u plcmcnu Bcnu-
i
Kurcjza!"
Tako jc odmah krcnulo oko tri hiljadc muslimana na izvrscnjc postavljcnog im zadatka i ncprijatclja su
brzo savladali.
634
^g4Jl6yLtadiii£i ili& (^jlqjJlpiqj^
* -
..
**
^
°"
Alejhisselam dao kao vjencani dar (mehr)?" - = <
r
635
U imc Allaha, Svcmilosnog, Samilosnog!
<^3iAll<illi£i
BAJRAMI
637
SAHIHU-I.-BUHARI BAJRAMI
949.PRICAO NAM JE Ahmed b. Isa, njemu Ibnu- £l &£ Jli J^ £ &T (££ Ai\
Vehb, ovoga izvijestio Amr, da mu je Muhammed
b. Abdur-Rahman Esedi pricao, prenoseci od Urve,
on od Aisc, radijallahu anha, koja kazc:
"Unisao mi jc Allahov Poslanik, sallallahu alcjhi
one izadose.
950. Bio jc to dan Bajrama u komc su crnci J53Li>bjJ! ^JUT -L* ££ ilSj Ao*
(Etiopljani) igrali sa stitovima i kopljima. Pitala >:
sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, ili
je on sam od sebe rekao: "Zelis li da ih gledas?'
Da' - odgovorila sam mu.
fc
On me postavi iza scbc, tako da jc moj obraz bio ty J*- l ^ J*. £ ?&j* Jj£ '^j +&
uz njcgov i rccc: 'Nastavitc igranjc kopljima,
Benu-Erfide!'
Kada mi je dosadilo, on upita: 'Je li ti dosta?'
1
'Da - odgovorila sam.
Ta-idiP-reee." 1
uccni Hasan Basri izasao u drustvo u svilcnoj jcmcnskoj odori, a Fcrkad u sukncnom kaputu promatrajuci
i
l
Terkade , rekao jc Hasan Basri, "ovo jc odjcca dzcnncllija, a Ivoja jc dzchcnncmlija: krscanskih svcccnika
ikaludcra. Fcrkadc, bogobojaznost nijc u odjcci, ncgo u iskrcnom vjcrovanju srccm, potvrdcnom radom i
djclima."
— zivo inlcrcsovanjc i raspitivanjc ashaba za cvcntualno nastalc siavovc o nckom pitanju, kako bi mogli
Zauzcli pravilan Slav,
— dozvoljcno jc trgovali svilcnom robom i davati jc drugom u vidu poklona.
1 Muslim u svojoj hadiskoj zbirci navodi da sc ovaj slucaj zbio na Mini za vrijcmc
Oprosnog hadza da sc i
Muhammed, sallallahu alcjhi ve sellem, Icgavsi u postelju, zamotao, txlnosno pokrio svojom haljom.
Pisac "Nihajc kazc da je "Bu'as imc jedne Ivrdavc Evs plcmcna, nasUinjcnog u okolini Mcdinc,
638
diayjji.culifi Jill tbjlqJlgiqn
Ovaj bratoubilacki rat obracun trajao jc oko sto dvadcsct godina, sad na jcdnom, sad na drugorn tcrcnu,
i
a kod Buharijc, spomcnuti rat na Bu'asu zbio sc tri godinc prijc islamiziranja navcdcnih plcmcna. Svi
su ovi mcduplcmcnski ratovi opjcvani ovjckovjcccni brojnim junackim pjcsmama. Borci su od svojih
i
suplcmcnika opjcvani kao vcliki heroji, a prolivnici ismijavani prikazivani kao kukavicc. i
priznavali njihovu vrhovnu upravu vlast. Kasnijc su sc oni oslobodili Jcvrcja, uzcli upravu u svojc rukc oba
i i
su ova arapska plcmcna zivjcla u ljubavi slozi. Prva krvno-osvctnicka bitka izmcdu Evsa Hazrcdz plcmcna
i i
odigrala sc slo dvadcsct godina prijc njihovog primanja islama, poznata pod imcnom 'Boj Sumcjra*.
Povodovom mcduplcmcnskom bojubiojc Ka'b iz roda Bcnu-Sa'lcbcta, kojijcotisaoMalikub. Adzlaniju,
pripadniku Hazrcdz plcmcna, a ovaj ga uzco pod SVOJU zaslilu i pokrovilcljstvo. Ka'ba jc zbog
kasnijc,
svadc, ubio Sumcjr, pripadnik Evs plcmcna. Hazrcdzijc sc nadu uvrijcdcni i odmah navijcstc Evsijama
krvno-osvctnicki rat nazovu po imcnu njegova zacctnika Sumcjra - 'Boj Sumcjra". Kasnijc su
i prvi okrsaj
sc rcdali okrsaji naizmjcnicnc ratnc srccc, jcdan za drugim, izmcdu kojih su najznamcnitiji: 'Dan Surarcta',
"Dan Faria', 'Dan Fudzara prvog', 'Dan Fudzara drugog", 'Boj Huscjna b. Eslctova', 'Boj Haliba b.
Kas'ova' posljcdnji okrsaj, 'Dan Bu'asa'.
i
Zapovjcdnik Evs plcmcna na Bu'asu bio jc Hudajr, otac Uscjdov koji jc u borbi bio tczc ranjcn kasnijc od i
zadobivenih rana ubrzo umro. Hazrcdzijimajc komandovao Amrb. Nu'man. Kao svaki dosada, ovaj boj i i
pjcsntci su opjcvali, a narod na sastancima prigodnim praznicima pjcvajuci tc pjcsmc cvocirao uspomcnc
i
"
na minulc bojevc junackc podvigc svojih suplcmcnika
i
Hisam jeprcnio da jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, pored onoga sloje Buharijanavcojos rckao:
"Ebu-Bckrc, svaki narod ima svoj praznik, a ovo jc nas pra?nik!" Time jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc
scllcm, umirio Ebu-Bckra, koji jc mislio da su navedene robinjicc samovoljno otpocclc pjcvanjc, tim prijc
sto jc on nasao Muhammcda, sallallahu alcjhi vc scllcm, na spavanju, pokrivenog vlastitom odorom.
Ncsai Ibn-Hibban u svojim hadiskim zbirkama prcko vjcrodostojnog niza ljudi navodc da jc Encs rckao:
i
"Kada sc Muhammcd prcsclio iz Mckkc u Mcdinu, njeni sianovnici imali su dva praznika u kojima su sc
zabavljali vcsclili, pa jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, rckao: 'Allah vam jc ta vasa dva praznika
i
Vcscljc radost provesti uz pristojnu svirku, koja ima moralno-odgojni kulturni utjccaj, nijc zabranjeno.
i i
Ebu-Jusufa su pitali: "Jc li pokudeno da sc z.ena zabavlja defom u svom stanu, odnosno dijetc. radi obicne,
povrcmene licne razonodc?"
i
"Nijc pokudeno" — odgovorio jc on. "Mcdutim, svirka koja pobudujc scksualnc radnjc, uz zavodljivc
pjcsmc, spada u kalcgoriju pokudenih poslova."
Iz navedenog hadisa jos sc zakljucujc:
— dozvoljcno jc vjczbati rukovanjc oruzjem, bilo u vojne svrhc bilo u sportskom intcrcsu,
— trcba svojim ukucanima oinoguciti da danc vjcrskih praznika provedu u udobnosti raznim razumnim i
— otac ima pravo unici svojoj udanoj kecrei, koja sc nalazi u sobi zajedno sa muzem u uobicajeno doba dana
— bcz prcthodnc najavc, lim prijc, ako jc on lo tako vec odranijc uobicavao,
i
— otac jc duzan svoju udanu kecrku poucavati rcdu, pristojnom vladanju islamsko-moralnom odgoju i
— muskarac trcba prcma zenama bili obazriv laktican, a nc grub, kako bi one imalc lijcpo misljcnjc o
i i
muskarcima,
— u druslvu poboznih uglcdnih ljudi nc Ircba sc bavili sviranjem ni na kakvom instrumcnlu, a ni pjcvali
i
bcz njihovc saglasnosti. To nijc grijeh, ali jc znak pomanjkanja paznjc prcma njima,
— uccnik mozc u prisutnosti svoga uditclja upozoriti prisutnc na, cvcntualno, njihovo ncpristojno ponasanje.
To sc nc smatra ponizenjem za ucitclja, ncgo znakom jos vece paznjc postovanja prcma njemu, i
— odgovor na postavljcno pitanjc slrankc mozc dati isprcd ucitclja njegov uccnik, ako on zna misljcnjc svoga
i
ucitclja o konkretnom pilanju. Ncki islicu da jc Ebu-Bckr ukorio svoju kecrku Aisu, da sc lorn svirkom ne bi
639
SAHIHU-L-BUHARI ^^ BAJRAMI
951. PRICAO NAM JE Hadzadz (b. Minhal), JU bi tfj£ JU £lU l£U ,<io\
"Cuo sam Vjcrovjcsnika, sallallahu alcjhi vc , f-.r.- ",sf ?, ",.;r * ,'rr , s <=,, > ,
/
(kuci) i koljemo kurban. Ko ovako postupi, slijedi •
^-^ v^*' -^
1
nas ustaljeni obicaj.'"
probudio Muhammcd, sallallahu alcjhi vc sellcm, koji jc, kako ncki navodc, spavao i bio pokriven po glavi,
- paznja i lakticnost Vjcrovjcsnika, sallallahu alcjhi vc sellcm, prcma zenama i obazrivosl prcma drugima,
a posebno prcma starijim osobama.
smatraju da jc ono farzi kifajc. dok Ebu-Hanifc pravnici njegove skolc drze da jc (vadzib).
i
U "Muhtcsaru" Ebu-Musaa Daririjc navedeno jc: "Klanjanje bajram-namaza spada u farzi kifajc' Ovako jc
istaknuto u "Gazncviji". U "Kin'ji" sc navodi da jc farz, kako jc to Kurtubi prcnio od Asmcija.
i i
misljcnjc dodajc jos uvjet udaljcnosli od jednog fcrsaha (ili manjc) koja iznosi tri milje ili 2.250 m, racunajuci
milju 750 m. Vjcrnik, po misljcnju Rcbija, koji jc od mjesla zajednickog klanjanja bajram-namaza slanom
udaljcn vise od 2.250 m, nijc duzan prisustvovati uccnju hutbe.
Evza'i jc izjavio: "Ko po obavljcnom namazu mozc stici na konak svojim ukucanima, duzan jc ici na zajednicko
klanjanje dzumc bajram-namaza."
i
Uccnjaci hanefijskc pravnc skolc smatraju da bajram-namaz zajedno sa hutbom spada u vadzibc, jcr ih jc i
Pored gornjeg, mnogi pravnici mufessiri smatraju da sc Allahova naredba u ajctu: "Fc salli li rabbikc
i
venhar!", sto znaci: "Klanjaj namaz kolji kurban!", odnosi na obavljanjc kurbanbajramskog namaza
i i
lbnu-Bcttal kazc: "Klanjanje bajram-namaza jc sunnct, a odrzavanjc prigodnc hutbe klanjc kurbana vrsi sc po i
obavljcnom namazu."
Kcrmani smalra da se hutba obavljaprijcobavljanjasarnog namaza, oslanjajuciscnaizrazuhadisu: "Jahlubu... .
tj. "...ucasc Muhammcd hutbu... spomcnul prije izraza koji sc odnosc na klanjanje namaza klanjc kurbana.
, i
Predstavnici ortodoksnih skola odbacuju Kcrmanijcvo pogrcsno tumacenje konkretnog hadisa. Bajram-
namaska hutba jc dodatak namazu bajram-namaz, ukoliko bi sc obavio bcz hutbe, bio bi punovazan
i i
pravovaljan, a hutba kod dzuma-namaza jeste sastavni dio namaza ona se nc mozc ispustiti. Iz teksta
i
hadisa razumijc sc da jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc sellcm, drzao hulbu bas iza obavljenog bajram-
namaza, u komc jc iznio rcdoslijcd bajramskog programa,
- kurban sc kolje iza obavljenog bajram-namaza.
640
<^oiM alifi fi£a <4 jLqJl CU1H
„ (/ ^
oca, a ovaj od Aise, radijallahu anha, koja kaze: ^ ^ J& &^ £* J* ^* ,uL-1
-*
-^ -^ *£—-•> J f^i
"Fhn-Rokr
l
^
. .
i
i
bi izlazio
pojeo nekoliko
jutrom na Ramazanski bajram, dok ne
datula.*'
bi j& J£ J^\
- - ^ y g 4,1 j J,-;
Nijc stctno ni zabranjcno bavili sc pjcsmom i muzickim instrumcntom kao naukom umjctnosti, tc
komponovati izvoditi pjesmu radi trcnutnc svojc razonodc ili razonodc svoga drustva. Ovo sc na praznicnc
i
danc u jcdnoj logicnoj mjeri jos prcporucujc. To je misljcnje nckih pravnika, kao npr.: Ibn-Hazma. Mcdulim,
i
vcliki broj islamskih autoritcta smatra muziku ncdozvoljcnom, osim na Bajram prilikom svadbc, kada jc i
dozvoljcna upolrcba dcfa. Obuci na Bajram svccano odijclo manifcslovali svoju radosl, djclom rijccima,
i i
U bajramskim danima vjcrnici sc duhovno fizicki osvjezc, mcdusobno sc posjccuju, prisutnim ccstitaju
i i
praznik usmcno, a odsutnim rodacima prijatcljima to cine pismeno, bavc sc vise molitvom, a ovozemnc
i
licnc inlcrcsc svode na minimum. Svc su to manifestacije cfikasnog pozitivnog utjecaja na vjcrsku svijest
i ireba ih podrzavali.
641
-
.*•
rece:
je i
"Ovo je dan kada
potrebu svojih komsija, pa kao da
se meso zeli." Spomenuo £^J
mu je „
^ ^^ ' *
j^ g^i gg
„ "*
^^ 5^
^ ^ ^y
l
w (^ J^^ J!
°P ravdao -
.v;i:i>-/U^iciLi
Drugi muhadisi navodc konkrclan slucaj u nestodrugacijoj varijanli. Tako Ibni-Hibban kaze: "...Vjerovjesnik
nc bi i/lazio julrom na Bajram, dok nc bi pojco tri, pet ili scdam datula, odnosno jos manjc ill vise od ovog
broja, ali uvijck u ncpamom broju"
Iz navedenog hadisa zakljucujc sc:
— sunnct je pojeslincparan broj datula prije odlaska na bajram-namaz. Za potkrepu ovog misljcnja izneseni
SU brojni argumenti. U vezi s ovirn, Burejde je izjavio: "Allahov Poslanik nc bi jutrom na Ramazanski
bajram izlazio, dok nc bi stogod pojco, a na Kurban-bajram nc bi nista jco, dok sc nc bi s bajram-namaza
vratio kuci." Ovu su izjavu u svojim hadiskim zbirkama donijcli jos lbnu-Madze Tirmizi, a Bcjheki na
i istu
jos dodajc: "...po povratku kuci pojco bi dzigcricu od svoga kurbana."
Ebu-Scid Hudri rekao je: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na Ramazanski bajram bi poncsto
jco, lo prije ncgo bi iz kucc krenuo na mjeslo zajednickog klanjanja bajram-namaza.' Navedenu izjavu
i
zabiljczili su u svom "Musanncfu" Ibnu-Lbi-Sejbc, a Bezar u svom "Musnedu" n<i istu dodajc: "Kada
bi Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izasao iz kucc, klanjao bi sa okupljcnim svijetom dva rckata
bajram-namaza, a po povratku kuci klanjao bi jos dva rckata. Ncposrcdno prcd bajram-namaz, nc bi nista
klanjao."
Tirmizi i Darckulni u svojim hadiskim zbirkama navodc da je halifa Alija rekao: "Sunnct jc da covjek prvi
dan Ramazanskog bajrama ncsto ujutro pojede, prijc ncgo izadc iz kucc." Slicnc izjavc prcncscnc su jos od
Ibnu-Muscjjcba, Urvcta b. Zubejra i Saiba b. Jczida.
Ibnu-Abbas izjavio jc, a Malik u svom "Muvcttau" navodi da jc Ibn-Muscjjcb izjavo: "Ashabi su narcdivali
i
da sc stogod pojede jutrom, prijc dana Ramazanskog bajrama, prijc izlaska iz kucc na bajram-namaz.'"
Ibrahim Neha izjavio je: "Lijepo je da sc julrom na Ramazanski bajram ncsto pojede, a ako se nc pojede,
i i
nema stctc."
Darckulni navodi da jc Ibnu-Mcs'ud rekao: "Vjernik, ako bude hlio, mozc stogod jesti, a ako mu sc nc jede,
nc trcba ni da jedc."
Na osnovu svega izlozcnog, bilo jc ashaba koji nisu jeli jutrom, prvog dana Ramazanskog bajrama. Jcdcnjc
datula jeste muslchab, zato sto su one vcoma hranljivc, lahkc za probavu, pozitivno djcluju na poboljsanjc vida
i normalizovanjc mokrenja. Datula jc u ishrani covjeka vrijedan prehrambeni clement kao mcd. Osim toga, i
palma jc na istoku blagoslovljcno stablo kojc sc usporcdujc sa dobrim i druslvcno opeekorisnim muslimanom.
642
' j
955. PRICAO NAM JE Osman, njemu Dzerir, ijZ&Zf+sJr l£U Jli 01^ £:U .loo
h
prenoseci od Mensura, ovaj od Sa bija, a on od
Bera'a b. Aziba, koji kaze:
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi vc sellem, drzcci
hutbu na dan Kurban-bajrama, poslije obavljenog
bajramskog namaza, rekao je:
4
Ko klanja ovaj nas iSlii jii &d ddj \2%Z> Ji ^ Jiii
namaz poboznosti zakolje kurban, on slijedi
i iz
nas pravac - obred, a ko zakolje bajramsku zrtvu &S&I J3 &$ S!*ili ji iuJ ^ j Il3
prije obavljenog bajramskog namaza, racunat ce
mu sc da ju je zrtvovao prije namaza, i prcma
j$\ ju- _,£ is &J i jiii ii iLi; v
klanjali bajram-namaz prouciti odgovarajuca hulba, bcz obzira klanjao imam namaz ili nc, bilo to u gradu
i
ili na sclu."
1'ravnici hancfijskcpravnc skolc smatraju da gradanima nijc dozvoljcno klati bajramski kurban, sve
dok imam nc obavi bajram-namaz, dok ga seljaci mogn klati odmah iza pojave pravc zorc, jcr stvarno
vrijeme klanja kurbana idc od pojave pravc zorc prvog dana Bajrama, pa do prcd zalazak sunca trcccg dana
Bajrama,
— komSijc trcba paziti, cijeniti i cinili im dobro bcz obzira na vjersku ili nacionalnu pripadnost,
- konkretna dozvola odnosila scsamo na Ebu-Burda. Svi nasi pravnici su jcdnoglasnog misljcnja, da sc
koza, u osmom mjesecu starosti nc mozc zrtvovati na imc kurbana, dok razvijeno janje istc starosti mozc.
Prcncscno jc da su Evza* Ata odobravali da sc, na imc bajramskog kurbana, kolje mladunce u
i i osmom
mjesecu starosti od svakog zivinccta, pa od koza. i
"Izglcda", kazu hancfijc, "da Evza'i Ata nisu znali za gore, po Buhariji, navedeni hadis ';
i
- klanjc kurbana jc vadzib. Da nijc vadzib, nc bi Muhammcd, sallallahu alejhivc sellem, narcdio da sc
ponovo kolje drugi kurban umjeslo onoga koji jc zaklan prije nastupa propisanog vremena.
643
'
SAHIHU-L-BUHARI BAJRAMI
' Allahov Poslanice, mi imamo mladu, u osmom l£ JU Js- (Og&l Oy^ cy J! ***** <y*
mjesecu, kozu koja mi je draza od dvije ovce, pa ^ : .
r .
J^
,
i
fznavedenog hadisa zakljucujc sc;
— hulba bajram-namaza obavlja sc po obavljcnom bajramskom namazu.
— mUStehab jc da se jutrom na prvi dan Kurban-bajrama nc jede, dok sc nc obavi bajram-namaz. Ibnii-Bcllal
kaze da to jedenje nijc zabranjeno, jcr ni Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, nijc stavio Ebu-Burdu
nikakvu ozbiljnu primjedbu slo jc svojc bravee zaklao meso za siromasne priprcmio jo§ prijc klanjanja
i
bajram-namaza. To jc, daklc, dobrocinstvo vrijedno paznjc zato mu jc Muhammed, sallallahu alejhi ve
i
sellem, dozvolio i prcporucio da po obavljcnom bajramskom namazu zakolje ponovo drugi kurban, pa
makar kozlc od jos ncpune godine dana.
i
644
<^oiM <£iU6 fifll <4 jLqJl PJ/in
i kada smo dosli na musalu, Kcsir b. Sail jc bio napravio minbcr od ccrpica blata. i
Ebu Scid rckao jc da jc kuca Kcsira b. Salta bila u Bulhan dolini u Mcdini pokraj same musalc to na strani i
prcma kibli."
Ibnu-Ebi-Scjbc u svom "Musanncfu" navodi da jc ovaj minbcr sagraden u doba vladavinc Omcra b. Hatlaba,
a ncki mislcdajc sagraden udoba h.Osmana. Kadi Ijaddrzi.dajcprvi minbcr na musali daosagradili Zijad
u Basri, u doba Mu avijinog hilafcta. Historicari, medutim, uvazavaju vcrziju Buharijc Muslima, i
— bajram-namaz se klanja prije odrzavanja hutbc. Zbog toga jc Ebu-Scid Hudri stavio Mcrvanu ozbiljnu
primjedbu, kada jc odrzao hutbu prije obavljcnog bajramskog namaza.
Pcjgambcrov sunnct strogo dosljcdno u praksi su primjcnjivali Ebu-Bckr, Omcr, Osman,
i Alija, Mu*avija,
Ebu-Mcsud i Ibnu-Abbas. To su isto cinili jos Sevri, Evza'i, Ebu-Sevr, Ishak i sva cetiri prcdslavnika
chlisunnctskih pravnih skola.
Uccnjaci hancfljskc i maiikijskc pravnc skolc kazu:
"Dozvoljcno jc hutbu obaviti prije klanjanja namaza, ali jc to (mckruh) u suprotnosti
i i sa Pcjgambcrovim
sunnctom."
Na primjedbu Kcrmanija, kako je Mcrvan mogao samovoljno izmijcnili rcdoslijcd obrcda ustaljenog
po Muhammcdu, sallallahu alcjhi vc scllcm, pravnici mu odgovorisc: "Mcrvan jc to mogao uciniti, jcr
obavljanjc bajram-namaza prije ueenja hutbc nc spada u (vadzib) duznosl, ncgo u Muhammcdovu
uobicajenu praksu."
Ibnu-Bcttal kaze: "U konkretnom
Pcjgambcrov sunnct nijc u osnovi ni porcmeccn, jcr jc
slucaju,
Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, u dzuma-namazu, hutbu stalno ucio prije obavljcnog dzumanskog
farza. Osim toga, mudzcthid prilikom rjesavanja kojcg pitanja mozc u opeem intcrcsu izmijeniti napustiti i
— za potrcbu obavljanja bajramskc hutbc mozc sc na musalu privrcmeno iznijeti minbcr iz kojc obliznjc
dzamijc,
— govornik, odnosno imam, pri odrzavanju hutbc trcba slati ispred prisulnog svijeta i bili licem okrenui
prisutnima,
— sunnct je bajram-namazc klanjati na musali. U bajram-namazi obavljaju samo za nuzdu: kada
dzjimiji sc
jc tcrcnna musali vlazan, kada jc kisno ili hladno vrijeme ili kada postoji ncka druga ncprijatnost,
— dozvoljcno je zaklcti sc radi nckc istinc o i toj istini i stvarnosti voditi diskusiju sa sugovornikom,
— misljcnjc postupak uccnog covjeka trcba cijeniti uvazavati,
i i
645
SAHIHU-L-BUHARI mm bajrami
'*
HUTBE,BEZEZANAIIKAMETA '
' ' '
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, prvo klanjao J*£i\ j JjJoU Ifejtl J J-j jl^i-^
l
'"
namaz na Kurban-bajram Ramazanski bajram, a
i ,
s
' .., ,
958. PRICAO NAM JE Ibrahim b. Musa, njega U^I Jli ^jj £ ^i i-Si .ioa
obavijcslio Hisam, ovoga Ibni-Dzurcjdz, njcga Ata - „.- - , ,
-' .
',
„ -.- .
,
©^ *' Jl
f -
959.
da
KAZE Ibni-Dzurejdz:
je Ibni-Abbas poslao Ibni-Zubeiru,
"Ata me je obavijestio
odmah
JSjI
>* ~ tf o
^#
> ,-
0? *llU j^lj JU
> >
.W
nakon izvrsene zakletve na odanost, da se ezan "*3i0**f **! C;^ ^r^ ^ J
^ ^^
, "J
za namaz, na dan
(u
Ramazanskog bajrama
doba Muhammcda), a hutba da jc
**
nije ucio
bila iza
_
"
^^j, —
*- ' "'
5
^ :
bajram-namaza."
- situacija u islamskom svijctii jc bila unckoliko izmijenjena jos u doba Mu'avijc i Mcrvana u odnosu na
doba Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, i prvu celverieu halifa.
646
AmiAll cijli£i <bjlaiJl3JLaia
961.
rekao:
Od Dzabira b.
a * >
odrzao im predavanje, a Bilal je prostro svoj ogrtac ^J| t UaA3 C~U <9-U? *UJJl AJ ^cL <>y
na koga su zene bacale milostinju.'" 5 > >- ^ *-^ °* rft
Ebu-Davud u svom "Suncnu" navodi da jc Ibnu-Abbas rekao: "Vjcrovjcsnik. sallallahu alejhi vc sellem,
klanjao jc bajramskc namazc bcz ucenja czana ikamcta." Ibnu-Madzc u svom "Suncnu" istu izjavu prcnosi
i
od Sa'da b. Ebi-Vekasa.
Tabcrani u svom "Evsalu navodi, da jc Bera b. Azib rekao: "Vjcrovjcsnik jc klanjao kurbanbajramski
namaz bcz ucenja czana ikamcta", dok opct u svom "Kebiru" isticc da jc sin Ebu-Rafija, prcnoscci od
i
svoga djeda rekao: "Vjcrovjcsnik. sallallahu alejhi vc sellem, isao jc na bajram-namaze (na musalu) pjesice
i bajram-namaze bi klanjao bcz ucenja czana ikamcta." i
Ibnu-Scjbc jc rekao, da jc Semmak izjavio: "Vidio sam Mugiru b. Su'be, Uahhaka Zijada, kako klanjaju i
Poncki su za bajram-namaz ipak ucili czan. Ibnu-Muscjjcb izjavio jc da jc Muavija prvi dan ucio czan za
bajramskc namazc, dok Ibnu-Evs Husajn to pripisuju Zijadu, Ibnu-Habib Hisamu, a ncki opct Mcrvanu,
i
Mu avijinom namjesniku u Mcdini. Pravnici su ovaj njihov postupak osudili uvrstili u stetne novotarije. i
Safija. a drugi pravnici odobravaju da sc prcd samo klanjanje namaza prisutni upozorc rijecima: "Essalatu
i
Tirmizi u svom "Suncnu" navodi da jc hafiz Zcjnudin rekao da jc Safija izjavio: "Duznost jc imama, da
mujezinu, prcd klanjanje bajram-namaza, napomeneda on uzviknc: 'Essalatc dzami'aten!'
Ncma stctc, ako bi mujezin doviknuo: 'Hclummc ilcssalati!', tj.: 'Ovamo, na namaz!' ili 4 Hajjc alcssalanT,
tj.: 'Doditc na namaz!'"
Mavcrdi, medutim, u svojoj "Havijji" navodi, da jc Safija upotrcbu ova zadnja dva navedena izraza, kao i
647
,
SAHIHU-L-BUHARI mm BAJRAMI
HUTBAJEPOSLIJEBAJRAM-NAMAZA ^Jl ^ B
aJ«JI Jl,
*
Bekrom, Omerom
i svi su oni klanjali
i Osmanom,
bajram-namaz
radijallahu
prijc hutbc."
anhum, 5 ^ (
'.•: r
jjj, ?^
£ ^?
;
1** ?• - ""*
Nafija, a on od Ibni-Omcra koji kazc: -
r
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, &\^j^jJZ$j&MJjZj&\SjiS
Ebu-Bekr Omer, radijallahu anhuma,
i klanjali bi "* *>* , , . „
>
^^ ^ *J^ ^-^ ^
* * >» f.Yl 9
964. PRICAO NAM JE Sulejman b. Harb, njemu v^i l±i»- JU • *
fc
zenama,asanjimiBilaI,izapovijedaoimdijeljenje
milostinje. Onesupocele bacati (priloge), bacavsi
Jjjj
"
sg ^ ^J tfi^JL £i^ti
"
namaza, a neposredno prijc njega ne dozvoljavaju, dok Safija dozvoljava klanjanjc nafile, prijc poslijc i i
bajram-namaza.
Ibni-Vchb ESheb prcnosc od Malika, da to Malik nc dozvoljava prijc obavljcnog bajram-namaza, a da
i
648
duaiAll cylifi dbjloiJLpjLai^
965. PRICAO NAM JE Adem, njemu Su'be, &jj- Jl£ ki tils- Jli fSl lil- ,\\o
ovome Zubejd koji je cuo Sa'bija gdje prenosi
od Beraa b. Aziba, da je Vjerovjesnik, sallallahu
alcjhi ve scllcm, rckao:
oi ill & * j \£ u jji $ l>\ *2Xi jvi jii
"Prvo sto pocinjemo u ovom nasem (praznicnom)
rf *" ** * +
','**<- *'* >
danu je da klanjamo, potom da se vratimo (kuci) tlsl -
Ibnu-Madzc navodi da jc Scid Hudri izjavio: "Vjerovjesnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, prcd samo klanjanjc
bajram-namaza nijc nista klanjao, a kad bi sc povralio u svoj slan, klanjao bi dva rekala."
Ibni-Madzc, takodcr, navodi, da su halifa Alija jos ncki njcgovi savrcmenici izjavili: "Vjerovjesnik,
i
sallallahu alcjhi vc scllcm, nijc klanjao nafilu ni prijc, a ni poslije bajram-namaza, pa ko lo ipak zeli, mozc
klanjati, a ko hocc mozc nc klanjali."
i
Tabcrani u svom "Kcbiru" navodi ovu Ibnu-Mcs'udovu izjavu: "Klanjanjc nafile prcd neposredno siupanjc
1
jc dovoljan samo cin primopredajc. To se ocilo vicli iz slucaja darovanog nakila zena, kojeg je, opct, Bilal bcz
ijedne rijcci pokupio Muhammcd. sallallahu alcjhi vc scllcm, ulozio u odgovarajuce potrebe zajednice,
i
— pristup zena bajram-namazu jc dozvoljen. Raniji ucenjaci dali su razlicitc izjavc, Ebu-Bckr, Alija,
Abdullah b. Omcr drugi njihovi savrcmenici smairahu lo duznoscu obavczom zena.
i i
Ebu-Kilabc jc rckao da jc Aisa izjavila: "Zcnc su rcdovno izlazilc (na musalu) na ramazanski kurbanski i
bajram-namaz."
Supruge Alkamcta Esvcda uccstvovalc su rcdovno u klanjanju bajram-namaza, dok su im to muzevi, u
i
idozvoljava joj ciniti samo do iznosii jedne treeine njenog cjelokupnog imelka. Dijeljenje prcko jedne
trccinc svoga imctka ima pravo samo uz odobrenje i saglasnost svoga muza.
649
SAHIHU-I.-BUHARI BAJKAMI
boje neprijatelja." •
'3-** L^ &
966. PRlCAO NAM JE Zckcrijja b. Jahja Ebu- ju j&£\ y\ jk J,
Iz^j uio^ .\m
Sukejn, njemu Muharibi, ovome Muhammed b.
- * ^ - > - * 't-'n- -
"Bio sam uz Ibni-Omcra kada ga je vrh koplja >',
f », - »- * * .
ko te je pogodio?'
k
Pogodio si
znati,
Ko -
j^ -j - ^^j j^ ^^,1
fc
na dan u kome ga nije dozvoljeno nositi.' 'Misljase • ^W^-' J**i &* y? J4 * f3i
I NoSenje oruija na veeim skupovima jc zabranjeno, ali je lo dozvoljeno u slucaju opasnosli od neprijalclja.
Ibnu-Madzc prcko Ibnu-Abbasa navodi: ^Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, jc zabranjivao Bajramom
ii
nosili oruzje u muslimanskim gradovima, osim u slucaju opasnosli od napada ncprijatelja.'
Iz hadisa sc zakljucujc:
— Mina spada u krug Harema Ka'be,
650
AmiAll cijli£i <bjlaiJl3JLaia
968. PRICAO NAM JE Sulejman b. Harb, njemu hi i£U jis v> ft o£Li S&& a\k
fc
— zabranjenojc za vrijeme hadzskog obrcda nosili oruzjc u krugu Harcma Ka be, jcr bi sc* mogao ncko u slisc
nagrditi time povrijedili sigurnost hadzija.
i
Iz gornjeg razloga Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, doviknuo je jednom ashabu, koji je u dzamij
kroz okupljcni svijet nosio izvueeno koplje: "Prihvati ga za vrh, kako nc bi ranio kojcg prisutnog
muslimana!' 'Hasan Basri je rekao: "U slucaju kakvc opasnosli, Allah, dzcllc sanuhu, dozvolio jc nosil
oruzjc pri obavljanju namaza."
2 Abdullah Busr jc uglcdan ashab, koji jc imao srecu da klanja za Muhammcdom, sallallahu alcjhi vc sellem.
b.
joS prcma Mesdzidul-Aksau, a polom prcma Ka'bi. Umro jc 88. godinc po Hidzri u Himsu, uzimajuei abdest.
i
On jc prigovorio. rckavsi: "Mi smo u ovo doba vec zavrsavali namaz, lo jc bilo vrijeme klanjanja kurbanskog
i
bajram-namaza."
3 Vrijeme odlaska ashaba na bajram-namaz bilo jc razlicilo. Abdullah b. Omcr Scid b. Muscjjcb klanjali su i
polpuno odskocilo, klanjali bi dva rckata nafile, a potom krenuli na musalu radi klanjanja ramazanskog ili
kurbanskog bajram-namaza.
651
.
SAHIHU-L-BUHARI mm bajrami
Ibnu-Abbas kaze: "Spominjitc Allaha u poznalim oL^lii ^ul J <ui l^jftlj ^tS ^l Jtfj
> *
NAM &3l£j£ Jtf J#p £ is $£ jm
.
sallallahualejhiveseUem:
*
' '
J^n-J^i^l^^^c.
•'<,*',,,' "i,z , * =., - ,-- -. -
"U danima Kurban-baj rama (tesrika) nema yj j$ *\q\ ^ \j£ _u J £- jjjf Jjjj
""
vrednijeg posla od uobicajenog ucenja tekbira u "
\ '
s
ovih prvih dcsct dana (zul-hidzeta)." f-k *J^j ^^ ^^r £>- J*-j Vi al^A-l
Urvct jc isao na bajram-namaz kada bi suncc dobro granulo i punim sjajem zasjalo. Ovo jc stav jos Ata'a
i Sa*bija.
U "Mudcvvcni* sc isticc da jc Malik kretao iz kuce, odnosno dzamijc, prcma musali, tck kada bi suncc u
cijclosti izaslo.
Ali b. Zijad rckao jc: "Ncma Stele ici na musalu prijc izlaska sunca, ali sc tekbir nc Ircba ucili dok suncc
nc izadc."
Imamu nijc potrebno da idc na musalu, dok nc nastupi vrijeme klanjanja bajram-namaza.
Safija jc izjavio: "Na musalu sc idc na Kurban-bajram, kada sc suncc potpuno ukazc, a na Ramazanski
bajram ncslo malo kasnije."
1 Pisac "Tcvdiha" iznosi: "Ibni-Omcr bi isao na Ramazanski bajram na musalu tck kada bi suncc izaslo i ucio
naglas tckbirc sve dok nc bi dosao na musalu. Polom bi ih ucio na musali sve dok imam nc bi sjco prcd
mihrab. Tada bi on prcstao sa ucenjem tekbira."
Po misljcnju Ebu-Hanifc, vadzib jc uciti tckbiri-tcsrikc iza svakog zavrscnog farz-namaza, pocevsi od
sabaha, dana Arcfata (devctog zul-hidzc) pa do iza obavljcnog farz-namaza ikindijc prvog dana Bajrama,
klanjali sc namazi zajednicki
ti ili pojedinacno. Ebu-Jusuf i Muhammed smatrajudasc ti tckbiri ucc do iza
ikindijc celvrlog dana Bajrama i ovo je misljenje i kod nas prihvaccno.
652
AmiAll &{& <bjlaiJl3JLaia
na
jSj oiulii ^Uj aJVi ills .L, %
sijelu, pa i putem kojim bi hodao tih dana (hadza). £$l III" alii'} <j£j &\L&
r + r ^
jj+
*J>\j
r - ^
1
<
Navcdcni hadis ukazujc na vrlinu ccsccg ucenja tekbira za vrijemc Kurban-bajrama, a i na duznost poslijc
obavljenih farz-namaza.
Podijcljcna su misljcnja pravnika o tim tckbirima
vrcmenu njihova ucenja. Ebu-Hanifc smatra da ih jc
i
vadzib ucili mjeslanima u gradu po zavrsenim farz-riamazima, obavljcnim u dzemalu. Prcma tome, tekbir
scnc uci poslijc obavljcnog vitr-namaza, bajram-namaza, poslijc sunncta drugih dobrovoljnih namaza. i
Prcma istom stavu, nijc duzan tekbir uciti putnik, a ni klanjac koji je namaz obavio sam po scbi. Ovo
misljcnjc dijclc jos Ibni-Mcs'ud, Scvri i Ahmed.
Ebu-Jusuf i Muhammcd smatraju da tekbir trcba uciti svaka osoba koja obavi farz-namaz, bila ona putnik ili
mjestanin, klanjala ona sama po scbi iti zajednicki za imamom. Ovo misljcnjc zastupaju jos Evza i i Malik.
Prcma misljcnju safijskih pravnika ovi tckbiri ucc sc po obavljcnom svakom namazu, bio on farz ili nafila,
pa i iza dzenazc-namaza.
Zcnc prilikom zajednickog klanjanja namaza nisu duznc uciti tekbir naglas, ako medu njima nema nijednog
muskarca, a isto tako ni putnici, kada medu njima ncma nijednog mjestanina.
— raznolika su misljcnja o pcriodu ucenja tekbira:
Ebu-Hanifc smatra da sc bajramski ickbiri pocinju ucili po obavljcnom sabahskom farzu, devclog dana
zul-hidzeta, a zavrsavaju sc po obavljenoj ikindiji, dcsctog dana zul-hidzcla. Ovo misljcnjc usvajaju jos
Abdullah b. Mcs'ud, Alkamc, Esvcd Ncha'i. i
Prcma stavu Ebu-Jusufa Muhammcda, i tckbiri sc zavrsavaju po obavljcnom ikindijskom farzu, cctvrtog dana
Kurban-bajrama. Ovo misljcnjc dijclc jos Omcr, Alija, Abdullah b. Abbas, a sa njima sc slazu jos Sufjan b.
Ujcjnc, Ebu-Scvr, Ahmed, a prcma jednoj vcrziji Safija. U "Tahririji" sc navodi da jc ovog misljcnja bio
i i
halifa Osman, a u "Mufidu" i Ebu-Bckr. Ovo misljcnjc sc i kod nas praktikuje i smatra kao najispravnije,
653
SAHIHU-L-BUHARI BAJKAMI
ve sellem?'
'Hodocasnik izgovarase telbijju stalno, na sto
mu se nije stavljao prigovor, a izgovarase (u
mcduprcdahu) tckbir pa mu sc
i ni za to nijc
.4^*3&i
1
971. PRICAO
njegov otac,
NAM JE Umer b. Hafs, ovome
prenoseci od Asima, on od Hafse, a
J &£ Jtf
^ £ £i Bj£ M\
ona od Ummi-Atijjc koja jc rckla:
namaza devctog dana zul-hidzcta dva farz-namaza desctog dana zul-hidzcta. Prcma slavu Ebu-Hanifc, to
i
znaci, poslijc ukupno osam rcdovno obavljcnih farz-namaza, a prcma misljcnju Ebu-Jusufa Muhammcda, i
sc na sabah-namazu, celvrtog dana Kurban-bajrama, dok prcma misljcnju Ibnu-Abbasa Scida b. Dzubcjra, i
ovi sc tckbiri ucc od podnc-namaza, devctog dana zul-hidzcta (uoci Bajrama), a zavrsavaju sc na ikindiju,
cctvrtog dana Bajrama.
Ima nckih ucenjaka koji zastupaju misljcnjc, da sc ovi Ickbiri pocinju uciti od podnc-namaza, desclog zul-
hidzcta (prvi dan Bajrama), a zavrsavaju na podnc-namazu, dvanacstog zul-hidzcta.
Ebu-Scvr Ebu-Ujcjnc zastupaju Slav, da slanovnici Mine pocinju uciti tckbir od podnc-namaza, desctog
i
Ishaka, tckbir sc sastoji od jednog izgovorcnog "Allahu ckber, Allahu ckber, la ilahc illclah, Allahu
tcksta:
ckber, Allahu ckber, vc lillahil-hamd", sto znaci: "Allah jc najvcci, Allah jc najvcci, ncma Boga osim
Jcdinog Allaha. Allah jc najvcci, Allah jc najvcci njemu pripada svaka hvala!"
i
Safija smatra da tri uzastopna niza tckbirskog izraza cine jedan tckbir. Malik smatra da iza drugog tckbirskog
izraza Ircba stall odahnuti, a potom izgovoriti jos: "Allahu ckber la ilahc illclah."
i
Tckbir prencsen od Ibn-Abbasa ima slijedeci tckst: "Allahu ckber, Allahu ckber, Allahu ckber, vc
edzcllcllahul-ekber ", a od Ibni-Omcra: "Allahu ckber, Allahu ckber, lailahc illcllahu vahdehu la scrike
Ichu, Ichul mulkc vc Ichui-hamdu vc huvc ala kulli scjin kadir."
Oruga varijanta tckbira prencsena od Ibn-Abbasa giasi: "Allahu ckber, Allahu ckber, lailahc illcllah. Huvcl-
hajjul-kajjumu, juhji vc jumilu vc huvc ala kulli scjin kadir."
Od Abdur-Rahmana jc prencsen slijedeci tckst: "Allahu ckber, Allahu ckber, liailahc illcllah, Allahu ckber
*»
vcl-hamdulillah.'
654
OJaiAll.culifi §E% (jjLgJto'.nn
, ' -
zakutka, pa cak i zene sa menstruacijom. One su ^Ul <-iL^ .^£3 Jail r->^ ^- lijA>-
bile izaprisutnogsvijeta, izgovaraletekbir zajedno J" , „ %t ,
sa tekbirom toga svijeta, uciie dove zajedno sa ^>- t$**\ &J* ** fcffh d
3 '^
njihovom dovom, nadajuci sc blagoslovu toga k**?* *-!. t'-^ : (
I" -
Hallabi i Ibnu-Betlal smatraju da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, formirao masovno uccnje
tckbira radi toga, da bi sto vise skrcnuo paznju na klanjc kurbana samo u imc Allaha, a nc u imc kipova, kao
sto sc to cinilo u prcdislamsko doba.
Iz navedenog hadisa jos sc razabire:
— zene na masovnim vjcrskim skupovima rcdaju se iza muskaraca,
— u ucenju dova tckbira zene su ravnopravnc s muskarcima,
i
— zenama jc dozvoljcn izlazak Bajramom na musalu, pa onima sa menstruacijom, s tim sto cc sc one za
i
vrijemc klanjanja Bajrama povuci na stranu van musale, zauzevsi pogodno mjcslo sa koga ce moci culi
imamov govor,
— mustchab jc da na Bajram ucimo sto vise tckbira.Ebu-Katadc ucasc tckbirc cim bi izasao iz kucc, pa sve
do dolaska na musalu. Ibnu-Omcr ucio jc tckbirc na Bajram visokim glasom od svojc kucc do musale. Ovo
jc stav jos od Malika Evza'ija. i
Malik jc kazao: "Musliman trcba uciti tckbirc na rnusali sve dok imam nc izadc na minber, a kada izadc
i
655
SAHIHU-L-BUHARI g^Sg baikami
•" •
I lis
* I,
Ejjuba, on od Muhammeda (b. Sirina), a ovaj od *^* f' d* ^* i* Vji if-juM 1 *"
1
Ejjuba, a on od Hafse (bint Sirin), koji Hafsinoj ^U*J J»15*N ^^ j' J 15 *-^*"
^^
izjavi dodaje: i A
656
- '
* >l
975. PRICAO NAM JE Amr b. Abbas, njemu &U Jli ^& £ j^i |£U .W
Abdur-Rahman (b. Mchdi), ovome Sufian, , - ,
^
.
^ fji *
na musalu. On je klanjao bajram-namaz i potom «**X «>^$r- s^-r -,
—*„ 3 £ f
i>*3*'J i>*_r 5J il^^J 3 *' " ^' p-*
odrzao hutbu, a zatim pricao zenama, upozorio ih
^
s , ,
a
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izasao ".J* pi -^'. :^: „.:. :, - 'S-—^
je na Bekijju - musalu na dan Kurban-bajrama ^ r -" y-
i klanjao dva rckata bajram-namaza,
okrenuo prema nama i kazao:
fc
Prvi obred u
onda sc
ovom
iii ^; J il5^ Jj! 0! J15j ^^
' ">**''
^
nasem danu jeste da pocnemo klanjanje bajram- J** ^ j^* grs P pUaJL la? jl
I Navedeni sc badis svojim sadrzajcm podudani naslovnom temom, jerAbdullah b. Abbas isaojc na musalu
s
i na njoj bi klanjao s Muhammcdom, sallallahu alejhi vc sellem, bajram-namazc jos kao djecak od dvanacst
ili trinacsl godtna.
Iz hadisa sc zakljucujc:
— prisustvo djecaka na musali jc dozvoljcno, bilo radi uccstvovanja u vjcrskom obrcdu, bilo radi slusanja
prcdavanja,
— prisustvovanjc zena bajramskom prcdavanju na musali jc dozvoljcno, imalc abdest ili nc imalc, bile sa
menstruacijom ili nc,
— bajram-namaz sc klanja prijc hutbc,
— potrebno jc upriliciti i organizirati odgovarajucc predavanje i zenama, jcr su one Icmclj leucnog odgoja,
islamskog morala i obicaja.
657
SAHIHU-L-BUHARI BAJRAMl
kurbane, pa ko bude tako radio, on je pogodio nas ^J ^iLLDi .y J-Ii a\X^ aIAp £*a 3>
pravac, a ko bude zaklao kurbane prije, pa to je * ' '
^J^ _
*
„ „ „
nesto sto je on pozurio radi svojih ukucana. To nije ji^ui jj^jujbu j>-jfLa*
nikakva kurbanska zrtva.' _ . - « - - _* , « ,# ^ *
-
* j>
977. PRICAO NAM JE Musedded, njemu Jahja X*Z> J, J£ USj^ JU *A ' >
:>-CJ \&
Lia£ .«WV
b. Seid, prenoseci od Sufjana, ovome ispricao ' >• **
* '. 9 **
Abdur-Rahman b. Abis, on cuo da je neko pitao
Ibni-Abbasa;
"Jesi li ti sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve
^ *"
658
.
NADANBAJRAMA
978. PRICAO NAM JE Ishak b. Ibrahim b. Nasr, >' al «•$ oi J»^l J& -wa
njemu Abdur-Rezak, ovome Ibnu-Dzurejdz, njega <+ j
i svoj druginakit.'
Upitao sam (kaze Ibni-Dzurejdz) ponovo Ataa:
h
^ jZ £i jii ^>i^ iui f uyi js
Da li je imamova duznost, da i zenama drzi •0 JJtflj a li U j
predavanje?'
fc
f *. > ? >
979. KAZE Ibnu-Dzurejdz da ga je obavijestio
Hasan b. Muslim, prenoseci od Tavusa, on od
Ibni-Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao:
"Prisustvovao sam Vjcrovjcsnikovom, sallallahu
alejhi ve sellem, klanjanju ramazanskog bajram-
i^ .> i >
> j*
namaza,zatimEbu-Bekrovu,OmerovuiOsmanovu, i^-* i
-• *
659
.
vjernost (da nece Allahu pripisivati saucesnika, da ihSI cm uiUi Jp /^l l$L s-y j^- JL* £2
nece krasti, da nece ciniti blud, da nece ubijatisvoju # a
, „ „ f >„ ^
.
?s
980. PRlCAO NAM JE Ebu-Ma'mcr, njcmu ^iJJli* ^JU^JU j?l£U -1A- '
Abdul-Varis,
bintSirin,kojajerekla:"
ovome Ejjub, prenoseci od Hafse
i**l ^ ^^ 6* vJ
^ ^ ^ „
Ju
B
a r ,
^
"Mi smo zabranjivale nasim djevojkama da j^J,
*•- >£ g r *r*c ^ jj^
; * -^
-
nam ''\ -
Bajramom izlazc (na musalu). Kasnijc jc \
dosla jcdna zcna i odsjcla u domu Bcnu-Halcfa. <4~& wil*- ,-£ ^Ju cJ^i sl^il o^l^J
Iz hadisa sc zakljucujc:
— prcporucljivo jc, ukoliko lo nccc imali losih posljcdica, da bajram-namazima na musali, odvojcno od
muskaraca, prisustvuju i zcnc, kako im sc po obavljcnoj hutbi moglo odr£ati odgovarajucc prcdavanjc,
bi
— obazrivost i takticnost sluzbcnika u ophodcnju sa slrankama prilikom skupljanja dobrovoljnih priloga
od svijcta,
— dijcljcnjcm milostinjc pospjcsujc sc bolji prijatcljski odnos izmcdu bogatih i siromasnih, kao i otklanjanjc
niza dnigih druslvcnih ncprilika,
— svaki sastanak trcba koristiti za sircnjc i propagiranjc islamskc naukc, upucivati prisutnc na rad dobrih.
a izbjcgavanje ruznih djcla,
— dozvoljcnojc javno olvorcno trazili milostinju od bogatijih na imc ispomoci siromasnijih
i ljudi,
— odgovor jcdnog covjcka u imc prisutnih jc punovazan za svc ostalc uccsnikc skupa,
— bajram-namaz sc klanja pri uccnju hulbc.
660
AmiAll &{& dbjlAiJl 310^3
njim, u scst od tih borbi. bila i njcna scstra i da jc ona (^KJI ijj^'j
*>
is^'J^ J* fj^ ^* ^^
pricala: "Sluzile smo bolesnike i lijccile ranjenike.'
> f ' ,-->
svoj ogrtac,
zajedno sa sobom, i neka tako prisustvuju dobrom
poslu dovi pravovjernika'-odgovorioje Poslanik,
i
osobc sa menstruacijom?'
Da\odgovorilajeona. 'Zarzenasamenstruacijom
fc
'"2
tu i tu?
2 Ibnu-Tin kafcc: "Hadisom sc podvlaci potrcba izlaska na musalu 7.cna u tudcm ogrtaCu, odaklc slijcdi
zakljucak, da jc to jos prcca duznost onih kojc imaju odjccu potrcbnu za krctanjc van kucc."
Tahavi napominjc da jc ovo vjcrovatno bilo polrcbno u prvim danima sircnja islama. kada su muslimani bill
jos malobrojni, pa sc prisuslvom zcna manifcstirala masovnost i zajcdnislvo, dok danas la polrcba olpada.
661
SAHIHU-L-BUHARI mm baikami
* At
MENSTRUACIJOM SA MUSALE
^-£ ^"
^/
i
zenskih odaja, a sto se tice zena sa menslruacijom, J^l^l **&: &H-S3 ,j£-*-l Ul» jj-uUl
a Ji
f„*
^ *
^^.j^vr,;,
^ * * -
^ -*
- c
-
JU
t,
ft
-
na musali.- -^ --
— djevojke nc trcba da prisustvuju mjesovitim bajramskim skupovima bcz odobrenja svojih staratclja, dok
jc to, eto, zenama i prcporucljivo.
Mcdutim, Urva, Kasim, a prcma jednoj vcrziji Ebu-Hanifc Ebu-Jusuf, nc prcporucuju
Jahja, Malik, i i
uccstvovanje zena na musali, na bajramskoj proslavi zbog mogucnosli pojavc kakvc smulnjc pada i
islamskog morala.
2 Imam kolje kurban na musali da bi time oznacio vrijeme nastanka klanja kurbana i ukazao na mctodu klanja
po sunnctu, kao to da kurban trcba klati javno time dati podstreka drugima.
i i
U "Muvcttau" se navodi da je Abdullah b. Omcr, kada je bio bolestan nije mogao doci na musalu na i
662
dlaiAll cyli£i tfjlaiJl 31313
983. PRlCAO NAM JE Muscddcd, njcmu Ebul- jis ^>Vi y\ tfoi j\i Slii 6jJ- . ^ at
Ahves, ovome Mensur b. Mu'temir, prenoseci od
Sa'bija, on od Bera'a b. Aziba, koji je rekao:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, na
984.
od
PRICAONAM JE Hamid b.
Hammada b. Zajda, on od Ejjuba, ovaj od
Umer, prenoseci &&**&?+& > *„
^^
*
b -^ Ai
AIlahov Jul^i J^ 1
^^ Jj^j^J^j'-iVl^
1
663
SAHIHU-L-BUHARI BAJKAMI
»" *
zbog njih izvrsio klanje prije bajram-namaza.
Ja imam kozu ispod jedne godine starosti i draza
mi je od mesa dviju ovaca.'
I Poslanik mu jc odobrio da je zrtvujc."
b.
Sclam,
Vadih,
&j£\ JU ^ -J,\
£ jJJ i&U- aa'k
- **-*
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, vracao
bi se (sa musale) drugim putem na dan Bajrama." Jai£ ^p
-*
iv; ols iii 8s *3i ois jii ^
U drugom scncdu, Junus b. Muhammcd prcnosi
(ovaj hadis) od Fulejha. Rekao je Muhamined b.
.». *«"*
Salt od Fulejha od Seida od Ebu-Hurejre: "Hadis ^1 ^p .Xju* jp «lb jp cJ-a» ^j J^j£
Na osnovu naprijcd navcdcnih hadisa, tbu-Hanifc zakljufiuje da klanje kurbana spada u vadzib-obavczc
muslimana. Ovaj Slav imaju jos imami Muhammcd, Zufcr Hasan, dok Malik, Lcjs, Rcbija, Scvri, Evza
i i i
Ebu-Jusuf ovo klanje smatraju sunnclom. Ovo misljcnjc dijclc jos imam Safija, Ahmed jos poncki pravnici. i
Tahavi tvrdi da jc Ebu-Hanifc klanje kurbana smalrao vadzibom, a Ebu-Jusuf Muhammcd sunncli- i
muckkedom. Ovi posljcdnji, svoj stav temclje na Muhammcdovoj izjavi koju donosc Muslim, Ncsai,
Ebu-Davud, Ibnu-Madzc Ahmed u svojim hadiskirn zbirkama prcko Umm-Sclcme u slijedecoj varijanti:
i
"Ko vidi mladak zul-hidzeta budc namjeravao zaklali kurban, neka ga pridrzi za runo papkc!"
i i
Darckulni zabiljczio je prcko Alijc da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, rckao: "Bajramski kurban
climinisao je klanje i prinosenjc drugih zrlava, a posl uz ramazan — sve drugc vrsle ranijih poslova."
664
j
sto se klanja u gradu i donosi tekbir. «Sji*$ iljUl jil ii^P Jtfj >j^ijj
Ikrimc kazc: "Bcduini ce sc na Bajram skupiti i ^ ' \ _ "",
klanjati dva rckata onako kao sto to cini imam." ^j f ^ £*4 lc* 0^3 o>Li> ^Jl J
2
dva rekata."2
. jciT, Jj> LJ! m
*r,r .:.#.*
\*\
«-
*UaP
Iz naslovnc Icmc razabirc sc da sc prvog dana propustcno kolcktivno klanjanje bajram-namaza moze obaviti
u kasnijim danima Bajrama.
Kaznalika su misljcnja o obavcznosti naknadnog klanjanja bajram-namaza:
Malik i uccnjaci njcgovc skolc smatraju da propusleni bajram-namaz nije nuzno naknadno klanjati.
I'ravnici hancfijskc skolc prccizirali "Covjck komc jc klanjanje zajednickog bajram-
su gornji stav i rckli:
namaza promaklo, nccc ga naknadno sam naklanjavati, ali, ako sc to dogodilo ljudima zajedno sa imamom,
tj. cijclom dzematu, oni cc taj bajram-namaz, drugi dan Bajrama, kolcktivno klanjati sa imamom."
Kadihan, Hvza'i, Scvri, Ahmed, Ishak Ibni-Munzir kazu: "Ako imam sa dzematom bczrazlozno propusti
i
klanjanje bajram-namaza prvi dan Bajrama, oni ga nccc vise ni klanjati, a ako je to ueinjeno zbog nekog
Bajrama u jutarnjem vrcmenu. Ovojc stav pravnika hancfijskc skolc koji
razloga, klanjat cc ga drugi dan i
jos dodaju: "...a ukoliko ga nc klanjaju ni drugi dan Bajrama, bilo to zbog nekog razloga ili bczrazlozno,
nccc ga vise u toku prcostalih dana Bajrama ni klanjati."
Safija je izjavio: "Komc promaknc zajednicko klanjanje bajram-namaza, on ce ga poslijc klanjati sam,
onako kao sto bi klanjao za imamom."
Safija Malik smatraju da covjck, komc jc promaklo klanjanje bajram-namaza zajednicki za imamom,
i
naklanjava sam po sebi dva rekata. Ebu-Sevr lumaci ovaj stav kazc, da je to po misljenju Malika samo i
mustchab, a nc vadzib. Evza i kazc, da cc takav covjck, iako nijc obavczan naklanjati bajram-namaz,
klanjati dva rckata bcz onih imamskih tckbira, uccci potrcban kiract u scbi.
Halifa Alija, Ibni-Mes ud, Scvri Ahmed izjavi su; "Takva osoba, ako hoce, moze klanjati eetiri rekata."
i I i
Ebu-Hanifc kazc: "Takva osoba, ako hoce, moze klanjati bajram-namaz, klanjati cctiri rckata, a ako nccc,
moze samo dva."
Istipostupak vrijedi za zene kojc nc budu izlazilc na musalu, kao one ljudc koji su slucajno ostali u
i i
Ibni-Ebi-Scjbc navodi da su ncki potomci Encsa b. Malika (unuk mu Ubcjdulah) obavijestili Junusa, da
bi Enes ccsto sakupio Bajramom svojc ukucane prijatclje, pa bi im Abdullah b. Utbc klanjao dva rckata
i
bajram-namaza.
Bcjhcki u svom "Suncnu" sa sencdom navodi: "Kada bi Encsu b. Maliku izmaklo klanjanje bajram-namaza
zajednicki sa imamom, on bi tada sakupio svojc ukucane klanjao sa njima onako kao sto bajram-namaz
i
klanja imam."
Sacuvana jc uspomena dok jc Enes boravio u svom domu u Zaviji, scsnacst kilometara od Basrc, kada on
nc bi prisuslvovao klanjanju bajram-namaza u Basri, da bi sakupio svojc oslobodene robovc svoju djecu, i
665
&
SAHIHU-L-BUHARI mm BAIRAMI
987. PRICAO NAM JE Jahja b. Bukejr, njemu & eJJl k&£ JB jS? J£ b*J*- ^V
Lejs, prenoseci odUkajla, on od Ibni-Sihaba, ovaj .<?;;'-. ..--,* .. ,',.,- ,.:>
"Ebu-Bekre, pusti ih! Ovo su dani Bajrama, i to fT" ^J $fi ffl W ft$ 5 lc# JLii
1
dani Mine." * Jy
«sr«3
>>
988. KAZE Aisa: "Vidjela sam Vjerovjesnika, jj^
.... . c.
g* *?J| £jfj
> B:,
&£
'
^uj .<ua
"'
sallallahu alejhi ve sellem, kako me zaklanjase
dok gledah Etiopljane, kako u dzamiji igraju -^*zl\ j o^X ^j jL^J-l Jj ^all Ulj
a potom naredio Abdullahu b. Ganijjc on bi im svima klanjao dva rekata bajram-namaza, islo onako kao
i
Ranijc navedenu Ataovu izjavu drugi su muhadisi zabiljczili u ncsto drugacijim varijantama.
Fcrjabi u svom "Musanncfu" sa sencdom navodi da jc Ata rckao: "Kome prodc klanjanjc bajram-namaza
za imamom, ncka klanja sam dva rekata!" Drugi istom tckstu dodaju: "...klanjai cc dva rckala izgovarajuci
bajramskc lekbire.
Cijclu izjavu Ikrimc zabiljczio jc sa sencdom u svojoj hadiskoj zbirci Ibni-Ebi-Scjbc u slijedecoj varijanli:
"Muslimani cc sc skupiti na jedno mjesto klanjati bajram-namaz, a jedan izmedu njih bit cc im imam." Ovu
i
izjavu Ikrimc jc dao za ljudc na sclu na pulovanju u danima Ramazanskog bajrama ill Kurban-bajrama.
i
Kurlubi kazc da ncma razilazcnja medu ucenjacima da jc pjcvanjc (muzika) haram zalo slo to spada u igru i
zabavu koju svi smatraju pokudenom. Ono (pjcvanjc) kojc nijc popraccno nccim sto nijc haram dozvoljcno
jc u maloj mjeri to na svadbi, u danima Bajrama
i slicno. Bcdrudin Ajni kazc da jc to u mezhebu Ebu-
i
Hanifc haram, u safijskom mezhebu mckruh, a to jc poznati stvav u malikijskom mezhebu. Osim toga, ovc
i
djcvojcicc su pjevale o ratu hrabrosti zato jc to Poslanik, sallallahu alejhi vc sellem, dopustio. On dalje
i i i
kazc ncma razilazcnja o lomc da jc haram ona pjesma koju izvodc izvodaci koji sc lime bavc koja pokrece i
skrivene strasti koja opisujc zene, vino drugc zabranjene stvari. (Umdctul-kari, 6/369.)
i i
666
dmyiil <yii3 Jli| db j LqJ I g±qj3
Ebu-Mu'alla
gdje prenosi
prica: "Cuo sam Seida
od Ebu-Abbasa da
(b.
je
Dzubejra)
prezirao
^$ Cf
,J =~ <^y* ^ ^
- ;- - B
y)
.,„ -
989.PRI.CAO NAM JE Ebul-Vclid, njcmu Su'bc, JU bS iSSi Jtf oJjil _^1 £JU . W
ovome Adijj b. Sabit, govoreci: „ „tf
^^ JU ^ W i|^ J^^
f ^
667
U imc Allaha, Svcmilosnog, Samilosnog!
VITR-NAMAZ
STA SE PRENOSI O VITRU ^ i*S -V Lo oil
990. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, njega U^-l JU ud.£ * && &j£ .1<\-
* -
ve sellem, odgovorio je: £ JLUl 5*>U H 41 JjJ-3 JU*
"Nocni namazi su od no dva rekata, a kada sc ncko
od vas budc bojao da jc uskoro vrijcmc sabah- J >jj so^ij JuSj ji £^i ^oii ^^t*.
namaza, klanjat cc jos jcdan rekat koji cc mu
uciniti neparnim ono sto je prije klanjao."
1
Na osnovu sadrzaja prvog navcdcnog hadisa, Ebu-Jusuf, Muhammcd, Malik, Safija i Ahmed smalraju da sc
selam u nocnim nafilama prcdajc poslijc svaka dva zavrscna rckala. Ebu-Hanifc smatra da sc sclam prcdajc
poslijc zavrScnog cctvrlog rekata kod nocnih dnevnih nafila. Ebu-Jusuf Muhammcd slazu sc sa Ebu-
i i i
Hanifom u poglcdu sclama dnevnih nafila, a u poglcdu nocnih, dijclc misljcnjc Malika Ahmcda. i
Safija smalra, da sc kod nocnih kod dnevnih nafila sclam prcdajc po zavrsctku drugog rckala. To dokazujc
i i
nizorn hadisa, zabiljczcnih u ectiri priznalc hadiskc zbirke, od kojih Muhammedova, sallallahu alejhi ve
sellem. izjava prencsena prcko Ibni-Omcra i u prijevodu glasi: "Nocna dnevnai nafila jc od po dva rekata."
Ebu-Hurejreje prcnio: "Nocni i dobrovoljni namazi klanjaju sc po dva rckala." Islu izjavu prcnijcla je i Aisa.
Ebu-Hanifa svoj stav tcmclji na nizu slijedecih hadisa:
a) za nocne nafile:
Ebu-Davud u svom "Suncnu* navodi da su Aisu piiali za namaz Vjcrovjcsnika, sallallahu alejhi ve sellem, u
noci, pajc odgovorila: "On bi klanjao jacijski farz u dzematu, zatim bi sc vratio svojim ukucanima klanjao i
669
SAHIHU-L-BUHARI ^^ vitr-namaz
izjavc sigurnijcg pamccnja,od onih na kojc sc oslanja Safija prcma tome ih sc drzi kao vjcrodostojnijc.
i i
Safija hadisom navedenim po Buhariji dokazujc da se vitr-namaz klanja po jedan rckal. On svoj stav
potkrcpljujcjos Aisinom izjavom, koju Ebu-Davud donosi u ovoj varijanti: "Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi
ve scllcm, klanjasc nocu deset rckata, vitr sajednim rckatom dva rckata nakon pojavc zore, Sto iznosi i
vitra iznosc upravo trinacsl rckata. Kada bi vitr-namaz bio od jednog rckata. kako to misli Safija, ukupni broj
rckata nafile iznosio bi jedanaest rckata, a to znaci za dva rckata manjc ncgo sto sc navodi u Aisinoj izjavi.
Ebu-Hanifc svoj stav opravdava jos slijedceim hadisima:
— Ncsai 11 svom "Suncnu" navodi jednu Aisinu izjavu u ovoj vcrziji; "Allahov Poslanik, sallallahu alcjhi vc
scllcm.nijc prcdavao sclam poslijc obavljcna dva rckata vitr-namaza.
Hakim u svom "Mustcdrcku" navodi da jc Aisa rekla: "Allahov Poslanik, sallallahu alcjhi vc scllcm, je
klanjao vitr od po tri sclam bi prcdavao samo na kraju vitara." Hakim kazc da jc ovo vjcrodostojna
rckata, a
izjava da ima uvjetc Buharijc Muslima, mada jc oni nisu uvrstili u svojc "Sahihe".
i i
Darckulni Bcjhcki sa sencdom navodc da jc Abdullah b. Mcsud rckao da jc Muhammcd, sallallahu alcjhi
i
vc scllcm, izjavio: "Nocni vitr-namaz sastoji sc od tri rckata kao dnevni, aksam-namaz." i
Ncsai u svom "Suncnu" navodi prcko Abdullaha b. Omera, da je Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllem,
rckao: "Aksam-namaz jc vitr-namaz, pa klanjajtc nocni vitr-namaz u ncparnom broju rckata!"
i
Svi ljudi prcko kojih jc sacuvana ova izjava imaju uvjetc postavljenc po Buhariji Muslimu. i
Tahavi navodi da je Abdullaha b. Omera neki covjek pitao za vitr-namaz, pa mu jc on odgovorio: "Znas li
ti dnevni vitr-namaz?"
aksam dnevni."
Tahavi navodi da jc Encs rckao: "Vitr sc sastoji od tri rckata." Tahavi navodi jos da jc Ibni-Mahrcmc kazao:
"Ebu-Bckra smo zakopali nocu, pa nam Omcr rcce: 'Nisamja jos klanjao vitr.' Omcr jc tada ustao na nogc, a
mi smo sc porcdali u safovc iza njega. On jc klanjao tri rckata sclam prcdao samo na kraju njih."
i
kraju njih."
Ovu tvrdnju iznosi i Kcrhi i dodajc da jc jednom prilikom Sa'd Ebi-Vckkas klanjao samo jedan rckat
b. vitra,
pa da mu jc odmah prigovorio Ibni-Mcs'ud, rekavsi da to nijc bilo poznalo u doba Vjcrovjesnika, a.s.
Abdullah b. Kcjs pitao jc Aisu: "Koliko jc Muhammcd klanjao rckata vitr-namaza?'
"On jc vitr klanjao: cctiri dodavsi jos poslijc tri rckata, Sest dodavsi im tri, osam dodavsi tri,pa devet
i
dodavsi im opcl tri Prcma ovoj izjavi, on nijc klanjao vitr-namaz manji od
rckata." Iri rckata, odnosno noene
nafile manjc od scdam, a vece od trinacsl rckata.
Hadis u kome sc spominje da jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, rckao: "Ko hocc, neka klanja
vitr od jedan rckat, a ko hocc, ncka ga klanja od tri ili pet rckata!", odnosi sc na doba kada sc namaz nijc
jos dovoljno uevrstio medu tck islamiziranim muslimanima kada sc propisi o namazu nisu mogli tako
i
fc fc
Ncsai prcko Ubcjja b. Ka'ba navodi: "Allahov Poslanik jc klanjao vitr-namaz s El-A1a\ EI-Kafirun' i
'El-lhlas'."
670
j
Tinnizi u svojoj hadiskoj zbirci niivodi, da jc Alija izjavio: "Vjcrovjcsnik, sallallahu alejhi vc scllcm, jc
klanjao vilr-namaz sa Iri rekata."
Vitr-namaz se klanja u jacijskom vremenu, i ukoliko sc nc obavi pravovremeno, trcba ga, kako lo mnogi
inislc, naklanjali.
Ebu-SevT, Evza'i dnigi izjavili su: "Vitr ireba klanjali, pa makar sunce izaslo."
i i
671
SAHIHU-L-BUHARl VITR-NAMA/
1 Za konkretni slucaj Tiihiivi navodi da jc Bckr b. Abdullah kazao: "Ibni-Omcrjc klanjao dva rckala i rckao
T
sluzi: 'Imamo li mi scdlo? Potom jc ustao i klanjao jos jedan rckal vitra."
"Ovaj "ukazuje da sc vilr, lakodcr, sastoji od in rckala, s lorn razlikom sto jc Ibni-
slucaj", ka2e Tahavi,
Omcr zadnji rckal rastavio, od onih ranijc klanjanih, svojim obicnim govorom.*
Da Ibni-Omcr nijc 7^»stupao misljcnjc jednorckatnog viira vidi sc iz ranijc gore navedenog dijaloga, kada jc
upitao sagovornika: "Znas dnevni vitr-namaz?"
li ti
Nesaija navodi da jc Aisa izjavila: "Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, je nocu klanjao po deset rekata,
dodajuci im jos jedan, koji zajedno sa onim klanjanim cini vitr-namaz, tc zorom jos dva rekata na imc sunncta
sabah-namaza, sto ukupno iznosi trinacst rekata."
Ebu-Davud u svom "Suncnu navodi da jc Scid b. Hasim mi sve o Pcjgambcrovu nocnom
pitao Aisu: "Ispricaj
klanjanju".'" Ona mu jc isprieala kao sto jc izneseno u njenim gornjim izjavama, pa joj jc on opct rckao: "Ispricaj
mi sada sve o njegovom klanjanju vitr-namaza?"
"On klanjase vitr-namaz tako da mu jc sa ranijc obavljcnim nafilama iznosio osam rekata sjedase iza osmog i i
iiza devctog rekata, a sclam prcdavasc iza devctog rekata. Iza toga bi jos klanjao sjcdcci dva rekata, sto ukupno
iznosi jedanaest rekata. Kada jc, moj sinko, unisao u starijc godinc odcbljao, klanjase
i vitr koji bi, sa onim ranijc
672
ifcpLaift si§i qjjLqjJLpjnn
Ebu-Hurejre kaze: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi )Jl & ££l jUj! 3>]^ j? Jtf
spavanjaJ
7* •f>«J?
995. PRICAO NAM JE Ebu-Nifman, njemu jg & St£ l-St JB &£&JljjflsS£ .<\<\o
Hammad b. Zejd, ovome Enes b. Sirin da je pitao .* - , ~ se * *
Ibni-Omera;
,
** ,,>
996. PRICAO NAM njemu JE Umer b. Haft, JB^ttj£dU u ^£*»l4tf..*Vi
njegovotac^vomeA'mes.A'mesupricaoMuslim,
... ... . ..
prenoseci od Mesruka, a ovaj od Aise, koja pnca:
. . .
Jjr
. '
4
,
^^^
..*,,,
-
r*. -,- >
JU ^Up'W Lu>-
,.»!.. <c
J* ^^ *-^ ^
pred kraj zivota je klanjao pred zoru."4 ,. ^ * ,,-
klanjanim nafilama. iznosio scdam rekata. sjcdavsi iza scstog i scdmog rekata. sclam prcdavasc po zavrsctku
scdmog rekata. Iza toga bi klanjao sjcdeci jos dva rekata, Sto iznosi ukupno devet rekata."
Tahavija sa sencdom navodi Aisinu izjavu, da jc Muhammcd na vitni ucio: * El-Ihlas", "El-Fclck" i "En-Nas".
Omcr jc izjavio opct da jc Muhammcd na vitru ucio: "El-A'la", "El-Kafirun" i "El-Ihlas".
Iz izlozenog sc vidi da jc Muhammcd. sallallahu alejhi vc sellem, klanjao nocu nafile od scdam, devet, trinacsl
i scdamnacst rekata. pa od ukupnog broja rekata svakodncvnih farz-namaza. Muhammcd, sallallahu alejhi
i
vc sellem, znaci, klanjao jc nafile prcma svojim mogucnostima. prema vrcmenu datim prilikama, a ashabi i
opct prcnosili samo ono sta kako su kada vidjcli: ncki su prcnijcli ono sto jc on rijctko uobicavao klanjati, a
i
ncki opct ono sta jc on rcdovno cinio; ncki sta jc cinio u prvim danima Objavc, a ncki ono iz posljcdnjih dana
njegova zivota.
krajem noci do pred samu zoru. Najboljc jc vitr klanjati krajem noci. To cine obicno pobozniji ljudi koji sc
673
SAHIHU-L-BUHARl VITR-NAMA/
997. PRlCAO NAM JE Muscddcd, njcmu Jahja, i2li jii j4 ^j£ ^ >'^~Z #o£ -^v
ovome Hisam, Hisamu njegov otac, prenoseci od
Aise, koja prica:
SlS cltf &U -S J ,Jj£ Jli ill*
i ja klanjala vitr-namaz."
"Ti sc, Ebu-Bckrc, drzis onoga stojesigurno, a ti, Omcrc, svojesnage odlucnosti" — rekao jc Muhammcd,
i
Ovakvc izjavc Muhammcda, sallallahu alejhi vc sellem, moglc su sc odnositi samo na vaznc obavczc, kao
sto su vadzib-duznosl, a nikako na sunnclc.
674
li^llcj \ih ^jlgill niqKi
KLANJANJE VITR-NAMAZA
N A JAHACOJ ZIVOTINJI
Tirmizi, Nesai i Ibnu-Madzc zabiljczili su da je Alija rckao: "Cuo sam Vjcrovjcsnika, sallallahu alcjhi vc
scllcm, da jc rckao: 'Svi koji znatc uciti ma sta od Kur'ana, klanjajlc namaz ncparnog broja rckala — vitr.
"Allah vas je ispomagao sa namazom vrcdnijim od krda tovarnc stoke, namazom koji sc obavlja u vrcmenu
od jacijc do pojavc zorc. To jc vitr-namaz." Skoro isli tckst ovoga hadisa navodi Tiramizi, a Hakim u svorn i
"Mustedrcku", isticuci da su svi ljudi, preko kojih jc hadis prencsen, dobri ispravni. i
Ahmed u svorn "Musncdu" navodi da Ebu-Hurcjrc prcnosi izjavu Muhammcda, sallallahu alcjhi vc scllcm:
"Allah vam jc dodao josjedan namaz, pa pazitc na njega! To vam jc vitr!"
Hakim u svorn "Mustcdrcku" navodi dn jc Ebu-Scid Hudri sacuvao slijedecu Muhammcdovu, sallallahu
alcjhi vc scllcm, izjavu: "Ko zaspi ne klanjavSi vitr ili ga zaboravi klanjali, ncka ga klanja sutra kada osvanc,
odnosno kada ga sc sjeli." Hakim ovaj hadis smatra vjcrodoslojnim da on ima uvjclc Buharijc Muslima. i i
Tabcrani sa sencdom navodi, dajc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, rckao: "Pcritc zubc misvakom,
drzitc sc cislo obavljajlc namaz ncparnog broja rckata - vitr. Allah je neparan on voli ncpar."
i i
Brojni su hadisi u kojima sc narcduje ili makar preporucuje klanjanjc vitr-namaza, sto svakako ukaziijc na
njcgovu vaznost potrcbu rcdovnog obavljanja.
i
vitr-namaz i rckao: "Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, jc vitr klanjao na jahacoj zivotinji." Ovakva
izjava prencsena je jos od Alijc i Ibni-Abbasa.
Malik jc rckao: "Na jahacoj zivotinji sc mozc klanjati samo prilikom putovanja na komc putnik ima pravo
*1
na skraccno klanjanjc farz-namaza/
675
'
SAHIHU-L-BUHARI ^^ vitr-nama/
1000. PRICAO NAM JE Musa b. Isma'il, njemu £\U Jli J^l ^ J*J> l£U . \* • •
^ ?
^i
^ ^U ^ l\^\ ^ ZJ/J.
"Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, klanjao >
a , j .„ '- ;e „ .
f-'ja * *h m?
bi za vnjeme puta nocni namaz, lzuzev tarzova, na :.
-
jc rckao: "Covjck mozc klanjati vitr stojcci, a sjcdcci bcz ikakva razloga, a na svojoj jahacoj zivotinji."
i i
Ibrahim Ncha'i, Urvc b. Zubcjr, Ebu-Hanifc, Ebu-Jusuf Muhammcd nc dozvoljavaju klanjanjc vilra ncgo
i
samo na zemlji, kao sto jc slucaj sa ostalim farz-namazima. Ibni-Lbi-Scjbc u svom "Musannefu navodi
i
Scvri jc rckao: "Klanjaj farz-namaz vitr na zemlji, a ncma side ako vitr klanjas
i jasuci (na jahacoj i
zivotinji)."
Preko Mudzahida prencseno jc da bi Abdullah b. Omcr na pulovanju klanjao na svojoj jahacoj zivolinji, ma
na koju sc ona stranu okrenula, a kada bi htio klanjati vitr sisao bi sa jahacc zivotinje.
Imam Ahmed u svom "Musncdu" Dzubcjra navodi da jc Abdullah b.
prcko Scida b. Omcr dobrovoljnc
namaze (nalllc) klanjao na svojoj jahacoj zivolinji, a kada bi hlio klanjati vilr, sisao bi i klanjao ga na
zemlji. Suprotan postupak prencsen od Abdullaha, tumaci sc da sc mladc danc da
to odnosi na njegove i
jc on to mogao vidjeti od Muhammcda, sallallahu alcjhi vc scllcm, samo u prvim danima Objavc, kada sc
vitr-namaz nijc jos cvrsto ustalio medu ashabima.
Iznavedenog hadisa zakljucujc sc:
-Safija Malik konkretnim hadisom dokazuju, dajc vitrna putovanjudozvoljcno klanjati jasuci,
i
U "Salatul-Fctava" isticc sc: "Klanjanjc farzova jasuci, dozvoljcno jc uz opravdani razlog. Jcdan od tih
razloga jc padanjc kisc.
Od Muhammcda, sallallahu alcjhi vc scllcm, prencseno jc: "Kada covjek putujc pri padanju kisc nc mozc i
naci suhog mjesta na komc bi klanjao, on cc zauslaviti jahacu zivotinju, okrenuti je prcma kibli klanjati i
sjcdcci na njoj mimikom (isarctom), a ako jc nc mozc zaustaviti umiriti, klanjat cc okrenuvsi sc na njoj i
prcma kibli. Ova povlastica koristi se, kada jc tcrcn toliko blatan da bi sc lice klanjaca pri obavljanju sedzde
u njega zarilo. Jcdan od opravdanih razloga jc opasnost od razbojnika, zvijeri, tc starost bolcst jahaca,
i i
koji sc bcz tudc ispomoci nc bi mogao opct popeti na svoju jahacu zivotinju.
Sto sc ticc sunncta za njih vrijede pravila obicnih nafila, samo sto radi klanjanja sabahskog sunncta trcba,
kazc Ebu-Hanife, sjahati, jcr on konkretni sunnct smatra vadzibom.
Vitr jc vadzib, kako jc to izricito navedeno u izjavi Ebu-Katadc.
i
To jc, daklc, ustaljcn obicaj put muslimana onaj ko ga nc klanja spada medu one za kojc jc Allah, dzcllc
i i
676
A
,/.
£ ^ ^ JlS^^.w^
». j>s- ,<a : **,>
1001. PRICAO NAM JEMuseddecUjemu Hammad 4j
b. Zcjd, prcnoseci od Ejjuba, a on od Muhammcda b.
Sirina, da su Encsa b. Malika upitali:
Jji jii jii ,^w. ^ oli J^ 4oi l
(i^-
> .- ** ,
1002. PRICAO NAM JE Musedded, njemu Abdul- j*-IJJ1jl* IHjJ-
:
JU >X~* b£j£
9
. \ • * t
dana i
I
2 Muslim u svom Sahihu isticc, da su Encsa pitali za uccnjc Kunut dove prije ili poslijc obavljcnog aiku'a,
v
pa jc odgovorio: "Prije ruku a."
Ebu-Davud navodi od Enesa izjavu: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi vc sellem, je ucio Kunut poslije
ruku'a mjesec dana, a potom ga napustio." Ncki muhadisi navodc da jc to uccnjc bilo samo dvadeset dana.
Navcdcnc izjavc ocito ukazuju da jc uccnjc Kunut bilo privrcmenog karaklcra u svim farz-namazima, a
polom ostavljcno.
Uccnjc Kunuta poslijc ruku'a zastupaju Safija, Ebu-Bckr Osman, a po misljcnju Ahmcda b. Hanbcla,
i
Ejjuba b. Tcmi jos ponckog ucenjaka, to sc prcpusta na volju pravo odabiranju samog klanjaca.
i i
Uccnjc Kunuta prije ruku'a zastupaju Ebu-Hanifc, Ibni-Munzir, Omcr, Alija, Ibni-Mcs'ud, Ebu-Musa
E§*ari, Ibni-Omcr, Ibni-Abbas, Encs, Malik, Ishak, Ibni-Mubarek jos mnogi pravnici. i
677
SAHIHU-L-BUHARI ^^ V1TR-NAMAX
Zekvan" (plemena)." 1
Amir b. Tufcl sa pripadnicima plcmcna Ri'l, Zckvan i Asijjc. U nastaloj borbi svi su izginuli osim Ka'ba b.
Zcjda, Mcdinelije.
Historicari navodc da jc spomcnulc godinc dosao Muhammcdu, sallaliahu alcjhi vc scllcm, 11 Mcdinu Ebu-
Bcr'a Amir b. Malik prcdlozio da sc u Nedzd posaljc jcdna grupa misionara, upuccnih u islam, a da
i
on garanluje, da im sc necc nikakvo zlo nanijcli. Tamosnji jc svijcl, navodno, po njcgovim rijccima, bio
zaintcrcsiran za islam, pa mu ga trcba prcnijcti. Muhammcd, sallaliahu alcjhi vc scllcm, sumnjao jc u
i
iskrcnosl njcgova prijcdloga, ali jc ipak sprcmio scdamdesct hafiza na eclu sa Munzirom b. Amrom. Po
dolasku u Bi'ri Mc'unc, oni su po Hiramu b. Mcliku poslali Muhammcdovo pismo upuccno gore navedenom
Amiru b. Tufclu, starjesini okolnih plcmcna, ali ga on nijc htio ni poglcdali, ncgo jc donosioca pisma dao
odmah ubili, a potom pripadnikc plcmana Asijjc, Ri'la Zckvana sakupio navalio na ovu gaipu ashaba. U
i i
drugom okrsaju svi su izginuli osim Ka'ba b. Zcjdova. Njcga su ncprijatclji pustili tcsko ranjenog, da mozc
Muhammcdu, sallaliahu alcjhi vc scllcm, ispricali prezivjelu kalaslrofu.
U "Mu'dzcmu" sc isticc da jc to bila grupa od tridese! hafiza, to dvadeset scst Mcdinclija
i i cctiri doscljenika
iz Mckkc (muhadziri), a poncki navodc da jc bila grupa od celrdesct ljudi.
bi na zadnjem rckatu izgovorio 'Scmi'allahu li men hamidch!" Ovu izjavu zabiljczio jc Ebu-Davud u
'
postavljcnim po Buhariji.
Encs u svojoj izjavi nijc nista rckao o uccnju Kunuta u vitr-namazu, ali zato Ibni-Madzc sa vjcrodostojnim
senedom preko Ubejja b. Ka'ba navodi da je Vjerovjesnik, sallaliahu alcjhi vc scllcm, klanjajuci vitr, ucio
Kunul prijc ruku'a.
Tirmizi u svom "Suncnu" navodi da jc Hasan b. Ali rckao: "Vjerovjesnik, sallaliahu alcjhi vc scllcm, mc je
naucio da na vitrama, umjesto Kunuta, izgovaram tekst: 'Allahummch-dini fi men hcdcjtc, ve afini fi men
afcjtc, vc tcvcllcni fi men tcvellcjtc, ve bakir C\ ma a'tajtc, vc kini scire ma kadajtc fc innckc takdi vc la
jukda alejkc, vc innchu la jczillu men valcjle. Tcbarcke rabbena vc tc^alcjlc.*'
Drugi muhadisi navodc drugc dove, a narocito Kunut koji jc uobicajen u nasim krajevima.
i
Ibni-Madzc izricilo navodi da jc Vjerovjesnik, sallaliahu alcjhi ve scllcm, klanjajuci vitr, ucio Kunut prijc
ruku'a.
Ibni-Ebi-Scjbc u svom "Musanncfu" navodi da jc Ibni-Mcsud rckao: "Vjerovjesnik, sallaliahu alcjhi ve
scllcm, jc, klanjajuci vitr, ucio Kunut prijc ruku'a", a Darckutni dodajc, kako jc Ibni-Mcs'ud jednom bio
nocu, kod Vjcrovjcsnika, sallaliahu alcjhi ve scllcm, da bi vidio kako kada on klanja vitr-namaz, a da jc
i
jednom opel poslao svoju majku nckoj od njegovih supruga, da i ona vidi kako Pcjgambcr, sallaliahu alcjhi
vc scllcm, klanja vitr, po izvidu da jc
i izjavio: "Vjerovjesnik, sallaliahu alcjhi vc scllcm, jc ucio Kunut
prijc obavljcnog ruku'a."
Podijcljcna su misljcnja o vrcmenu ucenja Kunuta na vitru.
Kunut sc uci prijc ruku'a neposredno po zavrscnom uccnju Kur'ana po misljcnju Ibni-Mcs'uda, Suljan Scvrija,
Ibni-Mubarcka, Seida b. Dzubcjni, Ebu-Musa Es'arije, Ebu-Hanife jos mnogih njihovih savremenika. i
678
lightuitt sill gjjLqiltoi.n^
Isma'il,
on od Enesa
ovome Halid, prenoseci od Ebu-Kilaba,
koji je rekao: ^ ^°
*
^ & $H
, ,
<*}
-
&^
a ^ „
^
^
"Kunut dovajc uccna aksamom i sabahom." 2 jjl,* r:, ;
*
^Ji^k'iu
Safija navcdcnirn hadisom dokazujc da Kunut Ircba uciti pri kraju farza sabahskih namaza. On svojc
misljcnjc potkrcpljujc jos izjavom Bcra'a koju Ebu-Davud donosi u slijcdcccm vidu: "Vjcrovjcsnik jc
Kunui ucio na sabahu", a Ibnu-Mu'az dodajc: "I u aksamu."
Hadis navcden kod Buharijc zabiljczili su u svojim zbirkama svi ostali priznali muhadisi.
i
Hancfijc smalraju da sc konkrclni hadis, navcden po Buhariji, odnosi na ranijc spomenulu pogibiju sedamdeset
hafiza kod Bi'ri Mc'unc, a hadisi u kojima se isticc da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, do svojc
smrti ucio Kunut na sabahu nisu posvc sigurni, tim prijc sto sc sigurno zna da Kunut na sabahu nisu ucili
halifa Omcr, Ibnu-Abbas, Abdullah b. Omcr, Ibni-Zubcjr, Ebu-Bckr, Scid b. Dzubcjrov, Ibrahim Ncha'ija i
Tirmizija navodi da jc Bbu-Malik Esdzc'ija od svoga oca prcnio: "Klanjao sam za Vjcrovjcsnikom on i
nijc ucio Kunut, kasnijc sam klanjao za Ebu-Bckrom, Omerom, Osmanom Alijom, ali ni oni nisu ucili
i
Kunut na sabahu. To jc, sinak, izmisljcna novotarija." Ovo jc, kazc Tirmizi, vjcrodoslojna izjava u praksi i
679
a&&&
U ime Allaha, Svemi losnog, Samilosnog!
TRAZENJEKISE
li*^
VE SELLEM, RADI TRAZENJA KISE
9
\> .-'-
^r^ 1
Izvrtanje odjccc aludira na promjcnu vrcmcna. Odjeca podcsna za izvrtanje, prcvrnc sc tako, da sc dcsni
rukav navuce na lijcvu ruku, a lijcvi rukav na dcsnu, dok kod odjccc, ncpodcsnc za izvrtanje, to sc postizc
toko, da sc gornji dio lakvc haljinc, kao slo jc carsaf slieno, koristi u obrnulo uobicajcnoj formi. Kod kapc
i
Ncha i.
Ibni-Ebi-Scjbc navodi u svom "Musanncfu ", da jc Ata b. Mcrvan bio sa halifom Omcrom na kisnoj dovi i
sc oni klanjaju kod bajram-namaza. Ovo misljenjc zastupaju jos Malik, Safija imam Ahmed; i
681
SAHIHU-L-BUHARI TRAZENJEKISE
J "*
1007. PRICAO NAM JE Usman b. Ebu-Sejbe, fifc ju «£* u t £ j^ |£U .\« -v
I Spomenuta u hadisu, Gifar Eslcm plemena su zahvaljujuci Muhammedovoj, sallallahu alejhi vc scllcm,
i
dovi prcsla na islam u prvim danima njegova sirenja, ucinila potrebnu uslugu islamskoj zajednici spasila i
sc ranijih zabluda.
Iz navedenog hadisa zakljucujc sc:
- kako sc god vjcrnik prijatclj mozc
i blagosiljali lako sc i ncprijalclj mozc
Ncki pravnici kazu
proklinjati.
da jc dozvoljeno proklinjati samo ncprijalclja koji slvarno krsi bozanskc zakonc ugrozava muslimanc, dok i
za ostalc trcba Allaha moliti, da ih on uputi na pravi put. Ovako su postupali drugovi Allahovog Poslanika,
i
proklinjanja, vrscna samo privrcmeno, iu odrcdenom cilju. Poncki pravnici navodc, da je Muhammcd,
sallallahu alejhi vc scllcm, ucio konkretnu dovu na jaciji, a ncki kazu, da jc on to ucio na podnc-namazu.
i i
682
f* ldiiiiini l|l ^ili*S tfjloiJl 31313
a «*
. > >
primijetio da se svijet okrece od islama, rekao je: jl^tfgipjiju^i^uio-
'
Allahu moj, kazni ih sa sedam godina, poput onih 4 +
nebadimizaci!\.. icitirado ... 'vicete se povratiti ill ^^j\ iik5i jiki 5>bU fj$i )
fjj
porocima, kada ih snazno zgrabimo i Mi cemo im
sc, uistinu, osvctiti.'"
posto ih je klctva stigla, oni su prcko Ebu-Sufjana molili Muhammcdov, sallallahu alcjhi ve scllcm,
blagoslov. Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, na imc odgovora citirao jc Ebu-Sufjanu scst ajcta sure
"Ed-Duhan , lo od desctog do Scsnacslog ajcla koji u prijevodu glasc: "Iscekuj dan u komc cc sc ncbo
i
obaviti jasnim dimom. To jc bolna kazna. Allahu nas, (kazat cc oni) otkloni od nas ovu kaznu, a mi ccmo
sigurno biti pravi vjcrnici. Otkud da oni sada prihvalc upulu! A njima jc vcc poodavno dosao istinski
Poslanik oni su sc od njega okrenuli rckli: *To jc on samo od nckoga drugog pouccn on jc Iud. Mi od vas
i i i
samo malo olklanjamo kaznu, jercctc sc vi opet povratiti svojim uobicajenim porocima. Toga dana ccmo ih
zgrabiti vclikom snagom Mi ccmo im sc za lo osvctiti.''
i
Allah im u citiranim ajctima nagovjestava, da im glad bijedu samo privrcmeno otklanja, a cim sc budu
i
Sva obecanja Vjcrovjcsnika, sallallahu alcjhi vc scllcm, ostvarila su sc, bilo odmah, bilo kasnijc, pa tako i
Pcrzijanci su konccm 616. godinc zauzcli svc istocne pokrajinc Bizantijc i priblizili sc Carigradu, i torn
prilikom su pobili na stotinc hiljada krscana i Jcvrcja. Muslimani su sazalijevali poraz krscana, jer su to
sljcdbcnici Evandclja, dok su sc idolopoklonici tome radovali i prcdbacivali muslimanima, kako cc to oni
jednog dana uciniti muslimanima.
Kao odgovor na njihova predbacivanja, objavljcno jc prvih dcscl ajcta "Er-Rum" poglavlja. U prvom drugom i
ajclu priznajc sc poraz Bizantinaca, a u trcccm daljim, da cc oni za "nckoliko godina pobijedili" Pcrzijancc.
i
cctvrtc po Hidzri, upravo porazom idolopoklonika na Bedru, porazili su Bizantinci vatropoklonickc Pcrzijancc.
Time jc kur'ansko nagovjcslenje bilo ostvarcno prcd liccm cijelog svijeta.
683
'
SAHIHU-L-BUHARI TRAZENJEKISE
^ >% a ^ ^ ^'^ K^ J
, /6 „,
15
Taliba:
'On je bijela - svijetla
izgovara stihovc Ebu-
*
*.
-
- '„:
^
i
lica, i
J£JI j£ . *^-^ pQji s'**^ lailj
njegovim licem.
On je napajaliste sirotih i zastita udovica.*" •
J*V^
I Abdullah b. Omcr cilirao jc samo jedan Ebu-Talibovc "Lamijc", pjcsmc od sto deset stihova, u kojoj
stih iz
on iznosi ncprijatcljsko drzanjc idolopoklonika prcma Muhammcdu, sallallahu alejhi vc scllcm, njegove
vrlinc tc zasiitu simpatijc prcma njemu, njegovim rodacima prijatcljima.
i i
Kisnc dove, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, imao jc priliku da cini tek u Medini, a navedenu
"Lamiju", Ebu-Talib jc spjcvao u Mckki, kada jc Abdul-Mutalib cinio kisnc dove sa Kurcjsijama, pokraj
koga bi Muhammed, sallallahu alejhi ve scllcm, samo kao djeeak stajao. Sadrzaj mnogih stihova "Lamijc"
predskazuje na Muhammcdovo, sallallahu alejhi vc scllcm, poslanstvo, kojc jc Ebu-Talib znao jos od-
prcko izjavc Rehire iz Busra'a.
ranijc,
Navcdcni slucaj spominju u svojim hadiskim zbirkama jos Ibni-Madze, Nesiii i Ahmed.
684
<« * 1
*
fl lQiiiiiti ljl ^ili*i <bjloiJLpjLaia
1011. PRlCAO NAM JE Ishak, njcmu Vchb ^ 4J»i lii^ J\i JU^-l 6l^ .^ • u
b. Dzerir, ovoga obavijestio Su'be, prenoseci • ; , 9 +* . ^ * ,* \-~*\ V
od Muhammeda b. Ebu-Bekra, on od Abbada , *> <
> •
>/-,*,<
1012. PRICAO NAM JE Alija b. Abdullah, njemu jUi &i£ Jli &\XS £ A* t&l£ . \ < \ Y
Ibni-Kudamc smatra da sc ovaj slucaj zbio "Rimadet godinc , a to je IS. godinc po Hidzri, kada jc
dcvctomjcsccna susa sve usjeve drvece osusila mnogc krajeve prctvorila u pjcscanu mnvu pustinju.
i i
Hisloricari navodc da jc Ebu-Bckr izasao da isprati vojsku, upuccnu na odmctnikc da jc torn prilikom i
Abbasu rckao: "Abbasu, moli Boziju pomoc! Ja sc nadam i vjerujem, da tvoja molba nccc bili uzaludna
7.bog ivogrodbinskog odnosa sa Vjerovjesnikom, sallallahu alcjhi vc sellem."
Ebu-Salihjc izjavio da sc Omcr popco sa Abbasom na minber rckao; "Allahu rnoj. molimo TcamidzomTvoga i
Vjcrovjcsnika. pa obdari nas kisom i nc ostavljaj nas ocajnim!" Iza toga jc rckao: "Occ Fadilov, moli i ti!"
Na Omcrov Abbas jc proucio dovu slijedeccg sadrzaja: "Allahu nas, svaka nesreca jc posljcdica
prijedlog
ljudskih grijcha propusta, sto sc otklanja samo iskrenim pokajanjem. Ovaj sc narod okrenuo prcma Tcbi
i
radi mene, radi moga rodbinskog odnosa sa Vjerovjesnikom, a ove nase rukc prcma Tcbi dignutc su radi
oprosta ucinjcnih grijcha i iskrenog nascg pokajanja, pa obdari nas kisom!"
"Potom su se", kaze l£bu Salih, "iz ncba spustili valovi kise poput brda, pa je usjcv rodio i svijci dobro
prozivio."
Iz hadisa sc jos razabirc:
— pohvalno jc da kisnoj dovi prisustvuju dobri i pobozni Ijudi,
— vcliko postovanjc Abbasu skromnost Omcrova, i
685
SAHIHU-L-BUHARI g^<§ TRAZKNJK RISK
Gospodaru Sudnjcg dana. Ncma Boga osim Jcdinog Allaha On cini sto hocc, i
Allahu moj, Ti si jedini Bog ncma drugog osim Tcbc. Ti si bogat, a mi smo pravi siromasi, spusti nam kisu
i
Istovrcmcno jc drzao dignutc svojc rukc toliko da mu sc ukazala bjclina ispod pazuha, ledima sc okrenuo
svijctu izvratio ogrtac. Iza toga okrenuo sc svijctu, sisao sa minbera klanjao dva rckata.
i i
Po izvrScnom obrcdu, Allah je dao oblak, grmljavinu sijevanje svjetlice, a potom, Bozijom voljom,
i
propadala jc on nijc dosao ni do svojc dzamijc, a potoci su protckli. Posto jc vidio, kako brzo idu
i kisa i
u sklonistc, osmjehnuo sc toliko, da su mu sc zubi oenjaci ukazali, a potom rckao: 'Svjcdocim da je Allah
svemocan, a da sam ja Njcgov rob poslanik.'"
i i
Ahmed b. Hanbcl prcko Abdullaha b. Zcjda navodi slucaj, kako jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc sellem,
ovaj obred poceo klanjanjem, a hulbu jc odrzao iza obavljcnog namaza. Izlozeno ukazujc da su oba vida
ovog obrcda dozvoljcna,
— namaz za kisu sastoji sc od dva rckata.
Ebu-Davud navodi kako jc Ibni-Abbas ucio dovu, izgovarao tckbir, a potom klanjao dva rckata, onako
kao sto sc oni klanjaju prilikom Bajrama. Na osnovu ovoga, Hattabi smatra da sc namaz za kisu klanja uz
izgovorscst tekbira poput onih u bajram-namazima. Ovo misljenjc dijeli jos Sallja, Scid b. Musejjeb, Omcr
b.Abdul-Aziz, Mckhul, Muhammcd b. Dzcrir-Tabcri.
Najveci broj pravnika smatra da sc ovaj namaz. obavlja kao svaka obicna nafila, otpoccta jednim (xicctnim
tckbirom. Ovo misljenjc zastupaju Malik, Scvri, Evza i, Ishak, Ahmed, Ebu-Scvr, Ebu-Hanifc, Ebu-Jusuf
i Muhammcd.
Ebu-Davud kazc: "Vjcrnik ovdjc ima pravo odabiranja, ako hocc, izgovarat cc scst tekbira poput onih u
"
bajram-namazu, a ako hocc mozc ih izostaviti. Vazuo jc da sc namaz otpocne izgovorom tekbira
Hakim u svom "Muslcdreku", a Darekulni Bcjhcki u svojim ^Suncnima" sa sencdom istieu da jc Talha
i
ramc. Klanjao jc po dva rckata, na prvom bi izgovorio scdam tekbira proucio sum 'Scbbi-hismc rabbikcl- i
686
'
^^ "
r
^
^ j^ ^Q ^**"
— namaz za kisu obavlja sc danju u vrcmcnu bajram-namaza, a poslijc prouccnc Fatihc, uci sc sure kojc je
uobicajeno uciti na bajram-namazu,
— Ebu-Hanifc smatra da kolcktivno klanjanjc namaza za kiSnu dovu nijc potrebno, ali jc dozvoljcno da
ga prisutni pojedinacno obavljaju. Ovaj sc obrcd, daklc, sastoji samo od dove za molilvu da padnc kisa i
molitvc za oprost grijcha, kako jc to u Kur'anu rcceno: "Molitc Allaha za oprost, a On prasta. On vam saljc
kisu sa ncba."
Pored izlozcnog postoji niz prcdanja u kojima sc nc spominjc da jc Muhammed, sallallahu alejhi vc sellem,
klanjao ma kakav namaz.
Ibni-Madzc navodi da je Poslaniku, sallallahu alejhi vc sellem, dosao jedan covjek rekao: "Allahov i
Poslanice, moli Allaha da nam padnc kisa!" Vjcrovjcsnik, sallallahu alejhi vc sellem, digaojeruke proucio i
dovu slijedeceg sadrzaja: "Allahu moj, spusli nam obilnu rodnu kisu, kisu korisnu, a nc stctnu!" Kasnijc
su mu sc potuzili na prcobilnu kisu rckli: "Allahov Poslanice, porusit cc nam sc kucc!" Muhammed,
i
sallallahu alejhi vc sellem, izgovorio jc: "Allahu moj, oko nas jc, a nc na nas!" Utom sc oblak pocco
povlacitidesno lijevo. i
Tabcri navodi da jc Ibni-Umamc rekao: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vc sellem, jc klanjao u dzamiji
duha-namaz, izgovorio tri tckbira, a potom proucio dovu ovog sadrzaja: 'Allahu moj, podari nam kisu'
— rckavsi to tri puta — "Allahu moj, omoguci nam da imamo masnocc, mlijcka, loja mesa!' i
Bcjhcki u svom "Suncnu" sa sencdom navodi, da jc Muhammed, sallallahu alejhi vc sellem, molio za
kisu samo dovom ovog sadrzaja: "Allahu moj, podari nam dobru blagorodnu kisu koja cc ispomoci tvojci
Ebu-Davud u svojoj hadiskoj zbirci isticc, da jc Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. ucio samo kracu
dovu, koja u prijevodu znaci: "Allahu moj, podari kisu napoj svojc robovc svojc zivotinjc, prospi na nas
i i
Ebu-Davud, lakoder, navodi da je iz Ncdzda dosao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi vc sellem, ncki covjek i
rekao: "Allahov Poslanice, mi smo u oskudici propadosmo, pa moli Allaha za nas!* Muhammed, sallallahu
i
687
SAHIHU-L-BUHARI TRAZENJKKISK
&
*W1
neba, rasiri se i kisa poce padati." la
— da sc obrcd za kisnu molitvu sastoji iz dove molbc za oprost grijcha, a dvorckatni namaz ljudi mogu
i
pojedinaeno klanjati.
688
' -
* *
j^j, jj^
£
1014. PRICAO NAM
JE Kutejbe b. Seid, njemu Bj£ JB jl»S £ CS Bai . 1 • U
Ismail b. Dza'fer, prenoseci od Serika, a ovaj od „r . > .
sallallahu alejhi ve sellem, stajao i drzao hutbu. Taj L-JaaJ*^ U &\ Jj^jj *Lati\ j\* 'j^, d\S
covjek okrenu se Allahovom Poslaniku, sallallahu - ,, ,-: s ;' : ,. -^, % i J1
. -.
*~ J ?** *"
J J J-
alejhi ve sellem, i rece: "Allahov Poslanice, blago - *
(stoka) propadc i putovati nc mozcmo, pa moli ^| L& j**j| c^kilj JIJ&I oil* 4*1
moj, daj
i izeovori: "Allahu moj, darui naskisom! Allahu
r? ah t.
-xi Allahu
1
nam kisu!
-j*
moj, daj nam
1 •-
kisu!
1" 4u»j
-
4,^*7-
Vj ^ .* 3 ;:,",{'.'!,, .-*,» tf»f„ ,-.f
Jl* UspI -41JI LspI (hAJI USpI
•* ' - '
nijc bila nijcdna gradcvina, niti bilo kakva kuca ^ c~ii]ai Ju ^ b ^5 *^5 J£ cf*
nam nebo Tada se iza SePa
(koja bi
pojavio oblak poput stita,
zaklanjala).
kada je stigao nasred
;£j, ,-C.^
-
$ Jji JL £lL 41155
i , -^ 'J > —
^
.
W ™ ^^^ 1
' '
s
• **- '"*• «*
r* ^
•
alejhi
covjek na
ve sellem, stajao
ista vrata,
i drzao hutbu, unide neki
okrenu se Poslaniku, sallallahu
j£ ££ gjfcyj
?
•
,
^ ^ ^ ^ J^-< ,,
'
alejhi ve sellem, i rccc: "Allahov Poslanice, stoka jiiJi oikiij jrpSh oil* <ui J^3 4
nam propada, a putevi se isprekidase, pa moli Allaha >
f
, . - . s
- ^ , t
>
^\
^ ^ ei
\*~
nas je, a ne na nas! Allahu moj, na brezuljke, na ooll^j «£*jVl j_j^j ^I^JIj ^iVI Jp
'"
visoravni, uvale dolina i na rasadnike!'" s
'
^\ ..-,;. tf
"I kisa sepovuee" - prica Enes. "Izasli smo setali i ^r*~*^ 4 i£~* J ^"3^-5 ^-*^^ J^* ^f^- 1
posuncu."
Serik kaze: "Pitao sam Enesa b. Malika: Da li je
k
^V-11 - ?
* t *ur
. > rt
" -i *A'
^^ ti
-^
,*
:
Jb
"lis
2 Izraz ''Daml-kadai"jc kralica od "Darul-kadai dcjni Umcrc". Tojc stambena kuca halifcOmcra, kojujc on
oporakom oslavio zajednici, na imc uzimanja svojc halifskc place iz kasc Tslumskc zajednicc.
689
SAHIHU-L-BUHARI TRAZENJEKISE
:* 6
1015. PRICAO NAM JE Musedded, njemu Ebu-
.-*
jc rckao: * ' * ^
1016. PRICAO NAM JE Abdullah b. Mesleme, >±UU ^ iiLU £ Alii &£ >H
prenoseci od Malika, on od Scrika b. Abdullaha, -
z 4 o , g
Stokapropadeinemozemoputovatir "-
m^, ^J^ j£ h *£, jj
J*- ^
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, proucio J! ^4-1 & ^'J^3 &*» Jr-^ 1 c-^^j
jc dovu i mi smo kisnuli od pctka do petka. Taj *** , • „s„ -
1
:r , „ s ;_.^°
isti dode (drugog petka) rece: Kucc sc porusisc, 1
• 77r T y - •
Konkrclni naslov spomcnulc kucc jc podugiicak za izgovor nepodesan, pa jc po obicaju skraccn na samo
i
pr\'i dio imena tako sc imc Omcrovc kucc sacuvalo pod skraccnim imenom "Darul-kadai".
i
U vczi s dolaskom ovc kucc u vlasnistvo Islamske zajednice, historicari isiicu da jc halifa Omer placu, na
imc poslova hilafcta, uzmao iz dmstvene kasc lirnc izdrzavao sebe svoju porodicu. Svaku primljcnu
i i
sumu novca on jc biljezio prcd samu smrt oporuCio svome sinu Abdullahu da proda slambcnu kucu
i i
dobivenim noveem izmiri zajednici sumu koju jc on svojevrcmeno iz zajednicke kasc podigao na imc placa.
Po njcgovoj smrti sin mu jc kucu prodao Mu^aviji za dvadeset osam hiljada dirhema, blagajni zajednice i
690
fMainiiii ljl r*ili*i ^jlaiH^iaia
691
SAHIHU-L-BUHARI TRAZENJEKISE
RECENO JE DA VJEROVJESNIK,
SALLALLAHU ALEJHI VE SELLEM, NIJE iUJ-i
H a -
MiJ
IZVRACAO SVOJ OGRTAC, PETKOM, PRI f>-
pa se Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, obratio Ij a;,:;.; '<i»i i£j£ Ji^Ji ^ j Jill i^ I
:
sallallahu alejhi ve sellem, stoka propada, a putovati ji Su£i & ii>ii 41 Ipai 41 £>u j±|
ne mozemo, pa moli Allaha (za kisu)!'
On je zamolio Allaha mi smo i kisnuli od te dzume
pa sve do slijedece. Tada dode Vjerovjesniku,
sallallahu alejhi ve sellem, opet neki covjek i rccc:
'Allahov Poslanice, sallallahu alejhi ve sellem, ><$> J£ $>\ n 41 J^j Jiii ^Ijll
kuce se porusise, putevi isprekidase, a stoka skoro
propade!' I Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
j^ill c^lSj SfejSl j>J; f ii^0 jui^i
692
'
M
KADA IDOLOPOKLONICI TRAZE
INTERVENCIJU MUSLIMANA
PRILIKOM SUSE OSKUDICE I
lfjk&*£l l£U , W
prenoseci od Sufjana, njemu Mensur A'mes, cuvsi i
i on rece: Kurejsije
su sc sustczali od islama i Vjcrovjcsnik, sallallahu
alejhi vc scllcm, proucio jc dovu protiv njih;
snasla ih je nerodna godina u kojoj su mnogi
stradali: jeli su crkotinu i (istucane) kosti.' Tada mu
dode Ebu-Sufjan, (a bio je idolopoklonik) i rece:
*>rc i
> *">
tt
I Ed-Duhaii" lOajcL
f
693
SAHIHU-L-BUHARI TRAZENJKKISK
ii j-
sallallahu alejhi ve sellem, ustao da drzi hutbu, -U)^ f SU jllJl oJUaiilj Ojipl oJj^ All)
k
svijet je opet povikao: Kuce se porusise, a putevi
isprekidase, pa moli Allaha da je zaustavi!'
Vjerovjesnik, sallallahualejhive sellem, osmjehnu
se, a potom rccc: 'Allahu moj, oko nas je, a nc
na nasP I oblak sc povuee sa Mcdinc, kisa pocc > ' ^ ' ' I
694
f* ia.i.i.i» yi^,ii^ i||» (JjlqilLpinn
kibli, ucio dovu, izvratio svoj ogrtac i zatim klanjao . SJ52JL Qj *j£. ^ss'j Ji fj JilSj
dva rekala, u kojimaje naglas ucio Kur'an."
^ ^ R? £ & 4*$
.
JU
Temima, a ovaj od svoga strica: ** *•?
okrenuo svijeru, a lice kibli ucio dovu, a onda i J}>- p y-& &ti\ Jr^'j 0^> o*w
izvratio svoj ogrtac klanjao nam dva rekata
i . - „ #> .
A * *'
695
SAHIHU-L-BUHARI mm TRA2ENJE KlSF.
t >.
svoga strica:
kibli, klanjao dva rekata, a svoj ogrtac (prethodno) v- "ii- ;..(.-* * '
~*fciji»
izvratio. * %
Sufjan dodaje: "Mene je obavijestio Mes'udi, . Jl^jJi jp j^Ji
prenoseci od Ebu-Bekra: \..stavio je desnu stranu
na lijcvu (od ogrtaca poslijc izvrtanja).'"
fl
, ^ " ., '
musalu da klanja. Posto je proucio dovu ili (kaze V--m ~*v -x-A A %" S $* \" f'u
Jahja b. Seid) htio da je uci, okrenuo se prema ^
696
'
moleci se za kisu.
Nismo bili ni izasli iz dzamije, a kisa je pocela cilS JU >L ?
dj £ U>i J^- J^lll
padati i tako padala sve do drugog dzuma-namaza"
- rece Enes.
"Kasnije je ovaj covjek opet dosao Vjerovjesniku,
sallallahu alejhi vc sellem, i rckao: 'Allahov
Poslanice, putniku je dotuzilo, a i put je
, " ,
sprijecen!
J.
1 030. KAZE Uvejsi da mu je pricao Muhammed >**£ & -&* j^^- i-43^ 1
<i^j -
^ r
— dizanjc ruku prcma ncbu prilikom ucenja dove jc mustehab (prcporucljivo), jer se time, pored molbe,
ukazujc na Allahovu svemoc ljudsku slabost.i
Poslanik, sallallahu alejhi vc sellem, jednom jc prilikom rckao: "Allah jc milostiv Njcgajc stid da robovske i
697
SAHIHU-L-BUHARI Oil TRAZENJEKISE
^ ^ j.^jt^^-^u*^
i _ -:,'..,,- »
STA SE UCI KADA POCNE PAD ATI KISA ijk. &l Jti U oL
Ibnu- Abbas kaze: "Izraz (u Kur'anu) *ke sajjib' °J^ ^j M* < v4^* > ^r^ &' J^
znaci *kisa\ a drugi kazu da je taj izraz izveden J 2 ^ \
**"
fc
. w-> j-sii; *—'L^lj <—iL^
od 'sabc* i 'esabe', 'jesQbu*, sto znaci liti, padati
kisa.'"
1032. PRICAO NAM JE Muhammed b. Mukatil- &X\ £ JflsJ £l y> It* l2£lt . 1 'TY
rekao, kad god bi vidio kisu: fij ^Ui Jii ;U\ Jfj iii OLS* |£ <il J^ij
"Allahu moj, podari nam korisnu kisu!'
U drugom scncdu, (gore spomenutog) Abdullaha Bl
J->J ?':** u* ^ ^ r^ ^ ^ 1 L
i
Ebu-Davud u svojoj hadiskoj zbirei navodi:
"Kada bi Vjerovjcsnik, sallallahu alcjhi vc sellem, na obzorju ncba vidio ncobicno gomilanjc oblaka,
napustio bi posao, pa makar to bio namaz izgovorio: 'Mlahu moj, utjeeem Ti sc od zla!' A kada bi vec
i i
otpocela padati kisa, rekao bi: 'Allahu moj, podari nam ugodnu kisu!'"
Ibni-Madzc isti slucaj navodi u slijedecoj varijanti: "Kada bi Vjerovjcsnik, sallallahu alcjhi vc sellem, vidio
oblak na ncbu, prckinuo bi svoj posao, pa makar bio namaz. stao prcma njemu izgovorio: 'Allahu moj,
i i
utjeeem Ti sc od zla s kojim jc on poslan!' A kada bi vec otpocela padati kisa, izgovorio bi dva-tri puta: 'Allahu
moj, korisnog nam dara!' Kada bi sc oblak raslupio kisa nc bi ni pala, on bi sc opei Allahu zahvalio."
i
698
r Mainini ljl fill's <bjloiJL3JLaia
POKISAO NA KISI DA MU JE
LILO NIZ BRADU
ve sellem, svijet je zadesila susna godina i dok j-iSi oiui jii ^ul;
y jit J^ jii
M
i rcce: 'Allahov Poslanice, sallallahu alejhi vc pi^ 4)1 Jj-^j Ij JUi c^i- jij jl u'j^^"
sellem, gradevine se porusise, a blago potopi, pa :
. 4)i j^i j ^> ill ii £iu jiii j>j pil3\
moli Allaha za nas!'
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
podigao je ruke i izgovorio: 'Allahu moj, oko nas
je, a nc na nas! ' 1 skoro da nijc pocco ni pokazivati ^- * * * * ** * * "
699
SAHIHU-L-BUHARI g&gB TRA2ENJE K15E
1034. PRlCAO NAM JE Scid b. Ebu-Mcrjcm, l%£t Jli j£J J&J&Z l£U .UH
njcea obavijcstio Muhammcd b. Dza'fcr, ovoea ^
^ ^ "^
- , - , , ,
k -
L^ poznalo
bnznosti) i
na r
lieu \r -i
Vjerovjesnika, link
sallallahu
•
SJjOJtJl
e
wJ»
alejhi ve sellem." 1
.*^4*.jjius«JjP
1035. PRICAO NAM JE Muslim, njemu Su'be J- &£ l£U JU JUJ l£j£ .wro
od Hakcma prcnoscci od Mudzahida, on od Ibnu-
Abbasa da
sellem, rekao:
jo Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc * £r
*:
oi
^$&
>*„ *,- Pi'?'i-*u
***
-j 1
& ^
' <
r
5
fn-
1
1 Encs jc drugom prilikom izjavio: "Kada bi zapuhao jak vjctar, Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, bi
ucio dovu slijcdeccg sadr/aja: Allahu moj, molim Tc za dobro kojc samo Ti mozcs dali, a
' utjcccm Ti sc od
zla kojc samo Ti mozcs otkloniti!'' Tabcri isticc: "Kad bi puhnuo jak vjctar, Muhammcd, sallallahu alcjhi
vc scllcm, bi sc prcma njcmu liccm okrcnuo, sjco na koljcna izgovorio: 'Allahu moj, ucini nam ga dobrim,
i
kao ono sa cim si ga poslao, a utjcccm Ti sc od njcgova zla zla onog s kojim jc poslan! Allahu moj. ucini
i i
nam ga kao Svoju milost, a nc kao kaznu! Allahu moj, ucini nam ga srctnim i radosnim, a nc strasnom
olujom!'"
Muslim u svom "Sahihu" isticc kako jc Aisa rckla: "Kada bi zapuhao jak vjctar, Poslanik, sallallahu alcjhi
ve scllcm, bi ucio dovu: 'Allahu moj, molim Tc, ucini nam ga dobrim ono sto on sobom nosi, a utjcccm Ti
i
"Kad god bi sc poceli oblaci gomilati, Poslanik, sallallahu alcjhi vc scllcm", kazc Aisa, "zabrinuo bi sc, u
lieu promijenio, iz kucc izlazio i opct natrag ulazio, okretao sc i razglcdao po ncbu, a kada bi kisa olpoccla
normalno padati, laknulo bi mu." Aisajc to na njcmu ocito primjccivala, pa ga jejednom prilikom za to i
upitaia, aonjoj jc odgovorio: "Oblak mozc ponckadda budc koban, kao sto jc bio onaj koji jc upuccn na
i
bitke. To jc bio studen, jak, s kisom pomijesan vjctar, koji jc prcko noci pogasio vatrc ncprijalclja, pocupao
kolje satora, a same satorc dijclom podcrao, a dijclom prcko brda odnio zajedno sa hranom ostalom i
ratnom oprcmom. Na ovaj istoenjak aludira sc u jednom ajctu koji u prijevodu glasi: "Protiv njih poslali
smo vjctar i armijc kojc oni nisu ni vidjcli."
700
r^min. jji ^'iii«s
||||| (^jlqjJlgiqj^i
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao lj£ V £: A-lil JIS Jli 5^2
J>. i^LUl
je: "Smak svijeta nece biti dok nauka ne nestane, > , ,>-,'»•
potresi se ne umnoze, vnjeme ne bude brzo * -
J -J^'-r _r~Jf*7 -r*^
prolazilo, pojave se
scncrcdiiubistva,anamnozisckapital-bogatstvo
svakovrsne smutnje i umnoze j<j, jgj, ^
"
*jfl jg£
,
^ ^£g "..
^ *
"'Ad" narod stanovasc u podrucju Ahkafa pa svc do Hadramcvta. To su dosla ncplodni krajcvi. Upuccn
im jc pejgambcr, ali mu sc, kako lo historicari navode, odazvalo ncslo oko cetiri hiljadc
Hud osoba. Zbog
njihovih opacina ncposlusnosti, Allah ih jc unistio orkanom, tzv. zapadnjakom, koji jc ncprcstano puhao
i
sedam noci osam dana. Hud njcgovi sljcdbcnici pravovremcno su sc sklonili spasili sigurnc propasti.
i i i
Spomcnuti orkan bio jc toliko jak, da jc cupao slabla iz korijcna, nosio ih ncbu pod oblakc, a potom vracao
"Ad" plcmcna, koja jc rcdom rusio, a ljudc kucnc namjcstajc zrakom nosio poput skakavaca.
na nasclja i
Ibn-Abbas propasl "Ada" opisao je rijccima; "Ko sc uspio sklonili u ivrdo gradcnu kucu, yjctar joj jc
krovnu konstrukciju odnio, vrata prozorc razvalio i u tako otvorcnc zidinc zgradc nanio pijcska
i i kamcnja
da su pod njim Ijudi, u toku scdam-osam dana, zatrpavani zivi, postcpcno izdisali."
Navcdcni hadis upozorava na prirodni zakon posljcdicc svakog reda: "Sto ko cini, scbi cini." Ko cini zlo i
Pod "povlaccnjcm naukc" aludira sc na izumiranjc pravih uccnjaka, padanjc druslva u zabludu i zaostalost
i na zloupolrcbu lehnickih izuma.
Zcmljotrcsi drugc pojave u svemiru su posljcdica osobitih prirodnih zakona, koji Ijudima istovrcmeno
i
sluzc i kao pouka kao opomena za ncdozvoljenc poslovc. U ovom smislu upuccna jc Allahova rijee: "Mi
i i
Jcdnom prilikom pitali su Muhammcda, sallallahu alejhi vc sellem: "Hocemo li biti unistcni dok sc medu
nama budc nalazilo dobrih Ijudi?" i
"Da, hocctc", odgovorio jc Poslanik, sallallahu alejhi vc sellem, "i to kada sc umnoze zla djcla, a dobrc
ljudc Allah cc prozivjeti na njihovim ranijim dobrim namjerama."
Izraz "Jetckarebuz-zemanu ima visestruko znacenjc:
Ibni-Dzcvzi dao jc slijcdccc tumacenje: "Jedinicc za mjcrcnjc vrcmena kao dani, scdmicc, mjescci i godinc,
medusobno cc sc pribliziti putcm skracivanja svoga Irajanja. Usljcd porcmccaja kretanja nebeskih tijcla, i
suncc mjesec mogu da uzmu drugc prividnc putanjc svoga kretanja, a zemlja da ubrza svoju rotaciju toliko
i
da za mjesec dana ucini ono sto jc ranije cinila za godinu, a za scdmicu ono sto je ranije cinila za mjesec,
za dan ono sto jc cinila ranije za scdmicu, za sat prole put koga je ranije prevaljivala za dan, a za Iren sto
jc ranije cinila za sal. Timccc sc jedinicc vrcmena proporcionalno
jedna drugoj doncklc
skratiti i izglcdati
priblizenc. To je po zakonima prirode moguca pojava, jer uvjeti kretanja nebeskih tijcla svakako cc jednog
dana dobiti drugi smisao, uzcti drugi kurs svoga kretanja pod novim uvjetima otpoccti novo izmijenjeno
i
kretanje."
Jcdni kazu da sc gornjim izrazom misli na vrijeme kada cc suncc uzcti prividnu putanju svoga kretanja i
701
SAHIHU-I.-BUHARI TRAZENJKKISK
Poncki mislc da sc navedenim izrazom aludira na priblizno izjcdnacavanjc leskc medunarodne siluacijc,
bilo u ncrcdu, bilo u bijedi ncsigurnosti, vrijeme u komc nc vlada razurru ncgo zakon silc jaccg.
i
702
£
Allahu i njegovoj milosti', oni vjeruju u Mene, a JL5 '-S C\j ^_^Jl y\£ ^ ^*y .JJJ-U
u zvijczdu."
1039. PRICAO NAM JE Muhammed b. Jusuf, £&: Jtf Jii^ £ ili' |£U ^ .r<\
<*'
m „ „
^ -^ W *4** ^
a ,*,>>>
^
J> ^i £& # Jm Jji5 JU
4
alejhi ve sellem, rekao je: Kljuc gajba je petero, \tf\zy
to samo poznaje Allah; niko ne zna sto ce biti , „ 1 *"* -> ^ ', , «
1 U svemiru sti mnogc tajnc, brojnc za ljudski urn nedostizne, lajnc kako sc to u Kur'anu vcli: "Vojskc
i i
Zemlji.
Da, stvarnu buducnost zna samo Allah. Propast svijeta na njcmu postojecih bica - zna samo On.
i
Navedenih pet tajni Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, istakao je, izmedu ostalog, da bi demantovao
ivrdnje vracara astrologa koji su Ivrdili da su im lajnc poznatc.
i
703
m\m
:J\
POMRACENJE SUNCA
1040. PRICAO NAM JE Amr b. Avn, njcmu lu. fij£ JtfO>,v jJUl&U .1 •*•
Halid, prenoseci od Junusa, on od Hasana, a ovaj „ & + „ . j #^ -
^ ^i j. JJ« ^
^ , ,
c 8 ,
^^ -^^ ir° ^
„ , 5
Ncma sporaoosnovanosti namaza prilikom pomracenja Sunca Mjcscca. Punovazna osnovanost konkretnog
i
U Kur'anu, Allah, dzcllc sanuhu, kazc: "Mi dajemo raznolikc prirodnc pojavc da Ijudc samo zastrasimo."
Pomracenje Sunca jejedna od niza pojava u prirodi, kojom, Allah, dzclle sanuhu, zastrasujc Ijudc upozorava i
kao Ebu-Avanc, ubraja ga u vadzib-duznosti, dok ga imam Malik usporcdujc sa dzuma-namazom. Ovaj
sc namaz obavlja u glavnoj gradskoj dzamiji ili na musali to u vrcmenima kada jc dozvoljcno klanjati.
i
Safija smatra da ovaj namaz nijc pokudeno klanjati ni u dmgim zabranjenim vrcmenima, kao pri izlasku ili
zalasku Sunca kada jc Suncc u zcnilu.
i
Raznoliki su stavovi mudzcthida o nacinu obavljanja ovog namaza. Lcjs b. Sa d, Malik, Safija, Ahmed i
Hbu-Scvr, smatraju da ovaj namaz ima dva rckata, a svaki rckat da ima po dva ruku'a po dvijc sedzde. j
Tavus, Habib Ebu-Sabit Abdul-Malik b. Dzurcjdz smatraju da sc konkretni namaz sastoji od dva rckata,
b. i
svaki rckat da ima cctiri ruku'a dvijc sedzde. Prcncscno jc da jc ovo misljcnjc zastupao halifa Alija
i i i
Ibni-Abbas.
705
'
1041. PRICAO NAM JE Sihab b. Abbad, njemu 6l^ Jli &£ il^S l£U ,\*l\
Ibrahim b. Humejd, prenoseci od Isma'ila,. on od -
:
- ,, - -, . . ., ,, , ^B
^ ^>
-* „
'f
-
1
^- V
-. -
J* 2
.<
^ ^ *
Jl
ili i
L^ljliU^lotf^
...-..- j£i|^Isdj
^
-iSi
"
klanjajte!" 5
. I^LJad 1 y> ya
^r ^ JjA^ % J^~ -^ -*
tJI£ ^5 3^i #1 jp ol •£
4)1
'
anhuma, a on cuo od Vjcrovjcsnika, sallallahu " ' '"
^
. B. . ... ' s 8 *
" fi s
1
dva AUahova znaka, pa kada ih vidite, klanjajte! • l^-i» ^-^j &l*
1043. PRICAO NAM JE Abdullah b. Muhammcd, l&i Jli jlJ* v -AtaS $£ .wir
'*-•#'
njemu Hasim
Mu'avije, prenoseci od Zijada
Mueire b. Su'be koji
b. Kasim, ovome Sejban Ebu-
je rekao:
b. Ilaka, on od *-}" J? ^ ^^ Ju r?
-
^
m u? r? *
.....
1
Katadc, Ata Ebi-Rcbah, Ishak, Ibnu-Munzir smatrajn da ovaj namaz ima dva rckata, a svaki rckal da
b.
ima iri ruku'a dvijc sedzde, dok Scid b. Dzubejr, Ishak b. Rahevijc jos poncki ucenjaci safijskc skolc
i i
smatraju, da ovaj namaz trcba produzavati klanjati ga stalno sve dok sc Suncc opct nc ukazc u svom
i
punom sjaju.
Ibrahim Nchal, Sufjan Scvri, Ebu-Hanifc, Ebu-Jusuf i imam Muhammcd smatraju da jc to namaz od dva
rckata da svaki rckat ima samo jedan niku* dvijc sedzde, bas kao svaki drugi namaz. Ovo misljcnjc
i i i
dijclcjos Ibni-Omcr, Ebu-Bckrc, Scmurcb. Dzundub, Abdullah b. Amr, Kubcjsiih Hilali, Nu'man b. Bcsir,
Abdurahman b. Scmurc Abdullah
i b. Zubcjr.
U "Muhitu" sc navodi da jc Ebu-Hanifc rekao: "Ako svijet hoce, moze klanjati dva rckata, a ako nccc (dva),
mozc i cctiri." U "Bcdai u"jos sc dodajc: "...a ako hocc, mozc jos vise od toga." i
Zahirijc kazu:"Kada sc Suncc pomraci u vrcmenu (xl svoga izlaska pa do podncva, klanjat cc sc dva rckata,
ako sc pomraci u vremenu od podncva pa do njegova zalaska, klanjat cc sc cctiri rckata, poput podnc i
ikindijc namaza. Kada sc Mjcscc pomraci u vrcmenu od aksama pa do jacijc, klanjat cc sc tri rckata, poput
aksamskog farza, a ako pomracenje budc u vrcmenu od jacijc do pojavc zorc, klanjat cc sc cctiri rckata,
poput jacijskog farza."
Oni svoj stav pravdaju hadisom koji jc prcnio Nu'man
"Kada budc pomracenje Sunca
b. Bcsir: ili Mjeseca,
klanjajte namaz poput lek obavljenog redovnog propisanog namaza!"
706
^<jiiiM iiifi fi||% (JjLqjJLpinn
^**
jedo pomracenja Sunca, pa je svijet govorio: 'Do o}i JJ-jJl calls' J-ul JUsLual^JoU
pomracenja Sunca je doslo zbog smrti Ibrahima.' a 5 >
+
Ki
necijeg zivola.
niti radi Kada to vidite, klanjajte i
. 4&1 kplij |Ju£i
"
Allahu se molite!' l
sc tcmclji na izjavama mnogih ashaba. Ibn-Huzcjmc u svom "Sahihu" zabiljczio jc slijedecu izjavii Ibnu-
Mcs uda: "Suncc sc pomracilo svijet jc govorio da scono pomracilo zbog smrti Ibrahima b. Muhammcda.
i
Posianik, sallallahu aiejhi ve seliem, lorn prilikom jc uslao klanjao dva rekala namaza."
i
Muslim u svom "Sahihu" navodi, dajc Abdurahman b. Scmurarckao: "Naslupilojc pomracenje Sunca ijasam
krenuo od Muhammcda, sallallahu aiejhi ve seliem. On jc stajao na nogama, izgovarao jc lespih, tckbir potom i
ueio dovu sve dok se Sunee nije ukazalo. On je lorn prilikom klanjao dva rekala proueio dvijc sure." i
Tahavi iznosi dajc Abdullah b. Amr rckao: "U doba Vjcrovjcsnika pomracilo sc Suncc, pa jc on sa svijclom
prisiupio namazu. Mislilo se da se nece sa ruku a ni diei, ali se ipak podigao. Takoder, skoro sc pomislilo
da sc nece sa stajanja spustiti na scdzdu, ali sc ipak spustio. Na scdzdi jc bio toliko, da sc skoro pomislilo
da sc nece sa njc ni podici, ali sc ipak digao. Tako jc on obavio drugi rckal kada jc sa scd>dc digao glavu,
i i
sallallahu aiejhi ve seliem, pomracilo se Sunee, pa jc on uplasen, vukuci svoju haljinu, iza&ao iz kuee. To je
bilou Mcdini, sa njim sam bio ja, on jc lada klanjao dva rckata."
i i
Imam Ahmed u svom "Musnedu" navodi, dajc A'mcs izjavio: "Pomracilo sc Sunee Alija je klanjao nafilu. i
Na prvom rckalu proueio jc Jasin ili njemu slicnu. po duzini, suru. Zatim sc sagco na ruku' na njemu sc i
zadrzao koliko sc mogla prouciti gore spomenuta sura. Polom se ispravio na nogc izgovorio: 'Semi 'allahu i
limen hamidcl!\ a zatim sc spustio na scdzdu. Tako jc on obavio drugi rckat, a onda sjco ucio dovu sve
i i
dok sc Suncc nije ukazalo. Po svrsctku namaza rckao jc da jc tako cinio Allahov Posianik." i
— Konkretni namaski obred Ireba duljiti sve dok se Sunee ne ukaze u svom normalnom sjaju. Tahavi je ovu
misao dopunio objasnio izjavom Abdullaha b. Omcra koji jc izjavio: "Suncc Mjcscc suAllahovi znakovi
i i
ioni sc nc pomracuju zbog ncC'ijc smrti ili rodenja, pa kada tako sto vidite, slavitc Allaha, dz.s., klanjajte i
namaz!" "Ova tzjava", kazc Tahavi, "ukazujc nc samo na klanjanjc namaza ncgo na svaku vrstu poboznosti i
prcma Allahu, dzcllc sanuhu, na ucenjc dove, na moljcnje oprosta od grijcha dijcljcnjc milostinjc", i
— pomracenje Sunca ili Mjeseca nije predznak ili posljediea neke nesreec ili prevrata na Zemlji. Suncc i
Mjcscc su nebeska tijcla stvorcna Allahovom voljom, krecu sc svojim (xlrcdcnim putanjama u svemu su i
—strahopostovanjc Poslanika, sallallahu aiejhi ve scllcm, prcma Allahu, dzcllc sanuhu, podsticanjc na to i
i ostalih vjcrnika,
— dozvoljeno je doslojanslveno nositi svoju odjeeiu ako se time nc zcli istaei ncka oholosl,
— u cinjenju dobrih poboznih djcla trcba sc takmiciti,
i
trcba kolcktivno obaviti. llbu-Hanifc ovakav postupak nc smatra sunnctom, ali ga ipak dozvoljava. Ebu-
Hanifc oslanja se na izjavu Muhammcda, sallallahu aiejhi ve seliem: "Najvrcdniji namaz covjeka jc onaj
koji on obavi u svom domu, izuzcv obavcznih namaza.' Osim toga, kolcktivno obavljanjc nafile u nocno,
unaprijed neodrcdeno doba, prcdstavljalo bi ljudima veliku polcskocu.
Muhelleb kazc: "Mozda je Muhammcd, sallallahu aiejhi ve seliem, kolcktivno klanjanjc ovoga namaza
izostavio iz samilosti prcma vjcrnicima da isti svojc kucc nc napustaju, pa da im sc pokradu. Na ovu
i
einjenicu ukazujc slueaj objavljivanja "Et-Tcvbe sure, kada je Muhammedu, siillallahu aiejhi ve seliem,
i
707
1
is
stajanje se oduljilo, sageo se na ruku* i taj se ruku" Sj^ ^j flail Jlili fli ** £jSJJt Jliu
oduljio, ispravio sc i dugo stajao, ali kracc od prvog
stajanja, opet se sageo na ruku* i oduljio, ali se
zadrzao nesto krace od prvog, spustio se na sedzdu
i oduljio tu sedzdu. Na drugom rekatu je postupio
kao na prvom onda se okrenuo (predao selam), a
i i
i"
U 4
Kur'anujcrcccno: Allah vam jc iz Svoje milosti daodan noc dasc u njoj smiritc odmoritc. i i
Ibn-Kcsir jc rckao: "Pomraccnjc Mjcscca dogada sc nocu, kada jc svijct obicno u dubokom snu, pa mu jc tcsko
incugodno sprcmati se za izlazak u dzamiju. Pomraccnjc Mjcscca nc Ircba usporcdivati sa pomraccnjcm
Sunca, kojc sc dogada danju, kada jc svijel budan sprcman za poslovc izvan kucc. Kolcktivni namaz pri
i
pomraccnju Sunca obavlja sc, daklc, danju kao sto su bajram-namaz, dziima ili namaz pri obavijanju kisnc
dove."
Hadisi i izjavc ashaba iz kojih sc razumijc da jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc sellem, kolcktivno obavljao
namaz pri pomraccnju Mjcscca nisu posvc sigurni ni vjcrodostojni, a ccsto su posvc slabi, pa i apokrifni.
Iz hadisa se jos zakljucuje;
— da su SunccMjcscc bas kao sva druga nebeska
i i tijcla podlozni uslaljcnoj Allahovoj zakonitosti u
svemiru, krecu sc po ustaljcnim zakonima u kosmosu i da povrcmenu izmjenu mozc uciniti opet samo
njihov Tvorac,
— Suncc Mjcscc su Allahu potcinjena nebeska tijcla kao takva nc zasluzuju da im sc iko klanja obozava ih,
i i i
— pomraccnjc Sunca Mjcscca je aluzija na mogucnost stvarnog poremccaja krelanja nc samo Sunca
i i
Mjcscca ncgo svih drugih nebeskih tijcla. To jc upozorenje na cvcntualni konacni porcmccaj citavog
i
— pomraccnjc Sunca Mjcscca, a potom njihov povratak u normalno stanjc aludira na potrcbu odrzavanja
i
— raznolikc pojavc na nebeskim tijclima su znaci Allahovc svemoci. Odvijanjc stalnih povrcmenih zakona i
Zemlje Suncc ga nc mozc, zbog Zemljine kuglc, da obasjava, bilo u cijclosti, bilo samo djelimicno. To su
i
sve, opet, Allahovi normalni zakoni, kojc obicno ljudi nazivaju cudima ncprirodnim pojavama. i
— Ibrahim jc sin Muhammcda, sallallahu alejhi vc sellem, iz braka sa krscankom Marijom, koju je cgipatski
knez Mukavkis poklonio Muhammcdu, sallallahu alcjhi vc sellem, jos scdmc godinc po Hidzri. Ona mu
jc u zul-hidzctu, osmc godinc po Hidzri rodila sina Ibrahima koji je umro desetc godinc po Hidzri, u
osamnacstom mjesecu svoga zivota pokopan u Bcki'i. Poncki historicari navodc da jc Ibrahim umro u
i
scsnacstom mjesecu, a ncki opet sa navrscnih scdamnacst mjescci osam dana, a ncki sa navrscnih dvadeset i
708
^(jiiiAii ulih Warn djjjLqilLpinn
Sunce se vec bilo pokazalo. Tada je svijetu odrzao <iil .u^i J-Gi C^ti J^LiJI ci>Jl Jij
govor,zahvalivsiseAllahuipohvalivsiGa,apotom ^ * * ^^ > ^ v
je rekao: 'Sunce i Mjesec su dva Allahova znaka. ^ a£l^i£flj J-^ 1
<JJ
J u p 4^ ^'j
obratite se Allahu dovom, izgovarajte tekbire, ijjjjj \Jj*j IjjSSj &\ l^ili iiJi *£!j
klanjajte i podijelite milostinju', i nastavi, kaze , „ „ **'+,*
pripovjedac: 'Sljedbenici Muhammedovi! Tako ti\&\^j£\J^\^uMjj^&\[iij[if$
mi Allaha, niko vise od Allaha nije ljubomoran : r< * .
, *-*;«„«-.-> •;.?>*,<" .,
da mu rob ili robinja nc ucinc blud. Sljcdbcnici ^r^ffs, ** »*** o?J ° os- .
Klanjanje namaza pri pomraccnju Sunca Mjcscca ulvrdcno jc mnogim izjavama ashaba kojc su zabiljezili
ili
Haiiabi kazc da su prcncscnc razlicitc vcrzijc o nacinu klanjanja konkrctnog namaza. Jcdni su prcnijcii da
jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, klanjao dva rckata sa ukupno cctiri niku'a cctiri scdzdc, drugi i
da jc klanjao dva rckata sa ukupno scst ruku'a cctiri scdzdc, a poncki da jc kianjao dva rckata sa dcsct
i
prcma duzini trajanja samog pomraccnja. Kada jc pomraccnjc bilo kracc, konkrctni namaz mu jc bio kratak,
a kada jc bilo duze, on jc isti namaz produljivao uccnjcm Kur'ana na nogama, pa dodavanjcm vcccg broja i
misljcnju Safijc, Dzcrira jos nckih ucenjaka mustchab jc poslijc ovog namaza prouciti hutbu.
i
Ebu-Hanifc. Malik Ahmed smatraju da hutbu nc trcba uciti. Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, kazu
i
oni, poslijc zavrscnog namaza odrzao jc govor samo da svijet upozori na potrcbu klanjanja konkrctnog
namaza, uccnjc ickbira, dijcljcnjc milostinjc, a nijc uopce nista rckao o polrcbi odrzavanja hulbc.
Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, poslijc zavrscnog namaza odrzao jc kraci govor, nc zalo sto jc on
sastavni dio ovog vjcrskog obrcda ncgo samo zato, da ljudc pouci upozori na potrcbu rada drugih dobrih i i
djcla, a posebno da to pomraccnjc biva Allahovom voljom, a nc zbog nccijc smrti ili rodenja ili zbog nckog
drugog slucaja.
Poslijc naredbc o potrcbi klanjanja nafile, uccnjc tckbira, tcspiha dijcljcnja milostinjc prilikom ma kakvc i
kao izvora brojnih zala za pojedinca, porodicu cijclu zajednicu. Svoju izjavu Muhammcd, sallallahu alcjhi
i
vc scllcm, zavrsio jc: "Kada biste znali ono sto ja znam, malo biste se smijali, a puno biste plakali..."
Drugim rijecima, gomja izjava mozc da glasi: "Kada biste vi znali kao ja ncograniccnu Boziju milost,
Njcgovu blagosl, naklonosl prcma covjeku, Njcgovu vcliku nagradu za svako dobro djelo, plakali bislc za
nciskoristcnom propustcnom prilikom u cinjenju tih djcla."
i
709
«
Jahja b. Salih,
b.
b.
Ebi-Sellam Habesija
Ebi-Kcsir,
ovome
ovoga
ispricao Mu'avija b. Sellam
izDamaska, njemu Jahja
obavijestio Ebu-Sclcmc
f*
= ;
- tf»$sf*-«a
,
^^ ,, ^-«
L
'-
Jli
d^
..
J^jj,
£„„
J^
Ja
Aisa i Esma kazu: "Vjcrovjcsnik, sallallahu alejhi - 38 £~U v^ *le^lj *-^l* oJLSj
Salih,njcmuAnbese,ovomerekaoJunus, prcnoscci
od Ibni-Sihaba, njemu pricao Urve, prenoseci od
jj^j £^ j^ £^ $£ j£ ^ £,
Aise, supruge Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve £JJ ^^ ^ 0> J^^ ^4-* #' »>*
- cinjenjc dobrih djcla trcba slalno propagirali, a narocilo dijcljcnjc miloslinjc, izdasno malcrijalno
pomaganjc onih kojima jc pomoc potrebna, posebno svojoj vjcrskoj zajednici. Ovom propagandom zaduzen
musliman, a prvcnslvcno uccni ljudi,
jc svaki
- namaz pri pomracenju Sunca ili Mjcscea sastoji sc od dva rckala sa dugim ucenjem Kur'ana na nogama
ipoviscnim brojem mku'a, pa scdzdi na svakom rckatu.
i
710
^
^<jiiiAii ulih s|ig (jjjLqjJLpinn
*'>' * *
tekbir, pregeo se na ruku\ na ruku'u ostao dugo, K *Ui 11^ ^ 4)1 i*-l JU p %^ £jSj
'
a onda izgovorio: 'Semi'allahu li men hamideh!', . /- ** * * ; ,
li £j°^:A^£~ ^(^ 1
t/^ 1
*>!
potrazitc utocistc u
zbog necijeg zivota.
namazu!'"
Kada to vidite, fft
££g
. .
^^^
^ ^1,
;
jj
^ tf^ ^
^j&
, '.,
^
-
* ?V
,^
'
Kesir Abbas pricase da bi Abdullah b. Abbas,
b. ,
"
5.
sunnetu.
Ima ucenjaka koji zastupaju misljenjc da sc ovaj namaz sastoji od dva rekata obavlja sc kao svaka obicna
i i
nafila, sajednim ruku'om jednom scdzdom. Oni svoj stav temclje na izjavi halifc Alijc kojuTahavi donosi
i
u slijedecoj varijanti: "Poslanik, sallallahu alcjhi vc scllcm, odrcdio jc cetiri VTStc namaza: 1) namaz kod
kucc koji sc sastoji od cetiri rekata, 2) namaz na putovanju od dva rekata, 3) namaz pri pomracenju Sunca
If Mjcseca od dva rekata 4) namaz pri klanjn knrbana od dva rekata." S obzirom da svi navedeni namazi
i
u Alijinoj izjavi imaju samo po jedan ruku' po jednu sedzdu, analogno cc to vrijediti za namaz pri
i i
sc ovaj namaz u vclikom gradu mozc punopravno obaviti u mahalskoj dzamiji, dok se u manjem nasclju
i
- nesrece su rezultat ljudskih propusta grijcha svako minulo iskuscnjc jc poziv na pokajanjc potrcbu
i i i
slupanja boljim putem. Buducnost grade ljudi sla ko cini, scbi cini. i
711
SAHIHU-I.-BUHARI POMRACK.VjK SUNCA
i ..*,•
DA LI CE (COVJEK) RECI "KESEFETIS- 03-OJ.-V t)\ ^>u_kjjJl Q.3,ojS J^3j Jjfc UU
SEMSU" ILI "HASEFETlS-SEMSU"?
•* -
f ' S* ,
1047. PRlCAONAM JE Scidb. Ufcjr, njemu Lcjs, 04U1 &i£ JU JJ* J, x*Z> b$a£ . V I V
ovomc Ukajl, prcnoscci od Ibni-Sihaba da jc njcga >,. t
712
^qiiiAil rfili<S j§|§£ ^jlf|lll ntqKl
J»
c^ ^-r' J? J^J
sellem, sto je izjavio Ebu-Musa, prenoseci od
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.
Wj
*
1
3* ^ ^
-*
J"' ^^£$, >
? '
#„ >b
j£I'riji' * * m i Ai j M '1
Jii'lii
rekao je: 'Sunce i Mjesec su dva Allahova znaka. ' - '
Do njihova pomraccnja nc dolazi zbog nccijc tfl^A-Xi j£a o^L jU«£j V 41 ^tf^
smrti niti necijeg zivota, nego Uzviseni Allah tako -^ ^ v
zastrasuje svoje robove.'"
Abdul- Varis, Su'be, Halid b. Abdullah i Hammad
4* J? ^
„
J ^ £ -^ J^ ^ „
:
<w £#j
u>i
b. Seleme, prenoseci gornji hadis od Junusa, nisu
spomenuli rijeci: "Allah tako zastrasuje svoje \^%\^*jl jJ^J^iUL^&j.au:
Xp
'
robove", dopunjujc Ebu-Abdullah, Buharija. 3
„
U drugom senedu, Junusa slijedi Musa, prenoseci od • ,>^-l & £SS\ **u\$j oiUp
fa
713
SAHIHU-L-BUHARI POMRACENJE SUNCA
< **
Aisa, radijallahu anha, obratila se Allahovom ^^ S *"' Jj-^3 ^i^ ^ ls^j *-^
/ -
^
i
kazne!'
1 050. Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vc sellem, LSU slop cM $ <M J *ij CSj p A • o •
*
ujutru uzjaha jahacu zivolinju (i ode), a nesto **
> * g *» + -*
I U "Musncdu Siradzovu navodi sc da jc Aisa kazala: "Dosla mi je jedna Jcvrcjka i pitala: Mcsi li cula da
Allahov Poslanik sta govori o kaburskoj kazni?*
'Nc' - odgovorila jc Aisa.
*A zar ima kaburska palnja?' - upilala jc Aisa.
"Pa upitaj Muhammcda, sallallahu alejhi vc sellem, ?a to!'"
Kasnije jc dosao Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, i Aisa ga jc pitala Za kabursku kaznu.
'Kaburska kazna jc susta istina" — odgovorio jc Poslanik, sallallahu alejhi vc sellem.
h^l
»*L
Poslije toga, kada god jc obavio koji namaz, ja sam ga uvijck cula kako trazi utociste kod Allaha od
1
kaburske kazne."
Za kabursku kaznu Jcvrcji su znali jos prijc pojavc islama. Oni su za nju culi iz tckstova Tcvrata, a ncki i iz
drugih pisanih izvora toga doba. Aisa, radijallahu anha, i jos poncki ashabi nisu znali za poslojanjc patnje
u grobu sve do konkretnog slucaja.
Iz navedenog hadisa zakljucujc se:
— kaburska kazna rnoze biti vclika i tcska i zato Poslanik, sallallahu alejhi vc sellem, zapovijeda da sc moli
Allahova zastita,
— Vrijcmc klanjanja konkretnog namaza bilo jc doba poslijc dorucka. Ibnu-Tin smatra da jc to vrijerne, kadii
714
.
^i j_^ij x&.
^ ^ ^^ ..'.-'
UJ llil
^
c~ki
f
^^
,
li J 15
'
alcjhi ve scllcm, doslo do pomraccnja Sunca a 8
'
J" „ «* „ / e ,
oglaseno je:
fc
I klanjanje namaza je kolektivno, es- *&*$ * *f' £?? *"** 5:>U]l Dl &*
salatu dzami'a". Vjerovjesnik, sallallahu alejhi *' **
1
zjJ^z* i *&£' ii'i 'li 5oA^> i
Ibni- Abbas klanjao (ga) je sa ashabima (kolektivno) J* iJfJ lyj iL* J 1* ^i!p *£1 Li j
na sofi Zcmzcma. Ali
jc narod, a Ibni-Omcr bi im klanjao.
b. Abdullah b. Abbas sabirao '
j** U? cPj
*
^ Jt ^f? ui 1
Hancfljc smatraju: "Konkrctni namaz obavlja sc samo u dozvoljenim vrcmenima, bas kao svi drugi namazi. i
Ovaj sc namaz nc mozc, daklc. klanjati u vrcmenima po fikhu pokudenim." Ovo misljcnjc, zaslupaju jos
Hasan Basri, Ata b. Hbi-Rcbah, Ikrimc, Amr b. Su'ajb, Kaladc. Ejjub. Isma'il b. Ali i imam Ahmed.
Ishak jc kazao: "Vjcrnici mogu klanjati konkrctni namaz i poslijc ikindijc sve dok Suncc nc izgubi svoj sjaj
"
i neposredno poslijc sabah-namaza
nc pozuti, a i
Ako sc Suncc pomraci pri svom zalasku, konkrctni namaz nccc sc ni klanjati. Ovo jc stav svih islamskih
ucenjaka. Ako Suncc izadc pomraccno, konkrctni namaz nccc sc klanjati sve dok nc nastupi vrijeme, kada
jc dozvoljeno klanjati nafilc. Ovo misljcnje dijelc jos Ahmed, Malik, Ibni-Munzir mnogi drugi. i
715
SAHIHU-L-BUHARI POMRACENJE SUNCA
je rekao:
U
U doba Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
doslo je do pomracenja Sunca, pa je Allahov
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao.
Dugo jc na (kijamu) stajao; stajao jc koliko bi sc ~J "%jb {&jSj £$J *J ©^jl QJJ~> 6tl^3 {jA
El-Bckarc\ prcgco sc na
il .* > *> *
ruku" i ostao na ruku'u dugo, ispravio se i stajao ^ dj^ f £*Jl Oj2> j*j %_jl> L«Ui />lii iL*3
na ruku
fc
namazu nesto dohvatas, a potom, kako se nalrag j! i ju cJi^s- digr; a di.u; j i^js
povlacis?'
.*, '_i . ^J ' «f-
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovorio je:
'Vidio sam Dzennet htio sam dohvatiti jedan i
* ,^> s *," •
h
Ne vjeruju u Allaha?' — neko upita. dl- ii
h
Nijecu dobrocinstvo muza i nezahvalne su na
. is iTi j£. cJh u ciu iLi
ucinjenom dobrocinstvu. Kad bi nekoj od njih
716
- e
Ga, pa rckao:
k
Ncma nista sto nisam ranije vidio,
a da to sa ovog mjesta nisam u cijclosti vidio, pa
cak i Dzennet Dzehennem. Objavljeno mi je da
i ;^i iiu 1^21 ^ii ^ ji^ii a ^ cj
cete u kaburima biti iskusavani poput, odnosno
priblizno, dedzalskog iskusenja.'
c
k
Nc znam', kazc Esma, koji jc od ta dva izraza
rekao.'
i
Iz navedenog hadisa zakljuCoje sc:
— vidi sc mudziza Poslanika, sallallahu alejhi vc sellem, koristenje svakc prilikc na propagiranju dobra, a
i
odvracanju od zla,
— ncuki Ircba da za ncjasne poslove pilaju ucene. Uccni ljudi su duzni da, do maksimuma svojih sposobnosli,
objasnjavaju ncjasne pojmove upucuju na pravilan stav,
i
717
—
* *
fc
Doci ce se svakom od vas i pitati: Sta ti znas o ol2l!L &£ M ^ J_?-ij -ui J>^ *C^'
ovom covieku (Muhammedu)?' .. ,,->,. - . ;. >*
Polom ce mu se reci:
fc
Sunca."
1
»
dao utocistc od
uJiS oJl£ &£ "'
S? l«£ 41 ^ -^
Us£
718
* *
OHj 1
fc
Jj^-S
ali nesto krace od prvog stajanja, ucinio ruku i
okrenuo sc (svijctu).
Potom je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao sto je Allah htio da on rekne, a zatim
naredio ashabima da traze Allahovu zastitu od
patnjc u grobu.
r r
anhum.
i
'
.^-ii^^l,
,>«^.*?.,. .
l
-
r^ ,^ 1 ,-:
1057. PRICAO NAM JE Musedded, njemu *£** & J6 &*- 0$ ^X^ Qj*. .\ oV •
& *$ d** JU
^H &
sallallahu alejhi vesellem, rekao: ^ ^ftj J.;"u n 4| j^; ju Jii
"Do pomracenja Sunca i Mjeseca ne dolazi zbog
necije smrti niti zbog necijeg zivota, nego su to ^* j^l^I&j^l^^j^lo^OU-i^
dva ocita Allahova znaka kada to primijetite,
i i
**•%
. \jLai ifij*$ij liU £i\ oil
klanjajte namaz!''
719
SAHIHU-L-BUHARI POMRACENJE SUNCA
•>
PRICAO NAM JE Abdullah b. Muhammed,
f
1058.
njcmu Hisam (b. Jusuf), Hisama jc obavijcstio
Maimer, prenoseci od Zuhrija Hisama b. Urve, i
Crt r***j d?j*y ]
o* j*** L -H f'—f
oni od Urve, a ovaj od Aise, radijallahu anha: CJU lfs> 4-ul <utJIp /^p oj^ '^p
t£*j *Jj*
6C
U doba Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
v
viditc, trazitc utocistc u namazu!'
*# • *
J1 ** >»^^
Prenosi to Ibni-Abbas, radijallahu anhuma.
720
^(jiiiAil cyiifj §||g (JjlqilLpinn
"Na dan kada je umro Ibrahim, doslo je do ",,::* .... -.,*—, > . l tl
c«,ij, ', £-
i
nccijcg
klanjajte
^ ,^ tf^j, ^ ^ _^j o^ ^
namaz dok J>*? j£ \jL^j
1
se (pomracenje) ne rastupi." -
Kccrkc Sc'munu, Manju Sirinu. zajcdno sa njihovim striccvima Me'bur, poklonio jc Muhammcdu 7. godinc
i
po Hidzri Mukavkis, vladar Kopta. Sa ovim poklonom Mukavkisjc poslao jcdnu mazgu, na kojoj jc kasnijc i
Muhammcd, sallallahu alejhi ve scllcm, licno jahao nazvavsi jc Duldul. Sirinu, Muhammcd, sallallahu alejhi
vc scllcm, poklonio jc Hasanu b. Sabilu, pjesniku komc jc rodila sina Abdur-Rahmana. Mariju jc Muhammcd,
sallallahu alejhi ve scllcm, zadrzao za sebe i ona mu je
godinc po Hidzri rodila sina Ibrahima u naselju
8.
El-Avali, predgradu Mcdinc, gdjc jc bila naslanjcna. Scdmi dan po rodenju Muhammcd, sallallahu alejhi vc
scllcm, nadio mu jc one, podrezao kosu u tczini tc kosc podijelio milostinju u zlatu, a potom kosu zakopao u
i
zcmlju. Prilikom ovc svecanosti zaklao jc dva ovna. Kasnijc jc malisana prcdao na njegu dadilji, supruzi Ebu-
i
Scjfa. Kasnijc sc Ibrahim razbolio i Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, sa Encsom jc otisao da ga obidc.
Ebu-Scjfa su zalekli gdjc kovaekim mijehom raspiruje vatru u odjeljenju svoje kovacnicc, na ulazu u samu
kucu. Kuca jc puna dima, pa jc Encs unisao prvi u kucu rckao: "Ebu ScjFc! Slani malo!" Utom jc u kucu
bila i
unisao Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, ucinio dovu za malisana, uzeo ga u narucjc, ncsto saptao,
i i
zasuzio potom rckao: "Oko mi jc suzno, a srec tuzno, ali nc govorimo nista sto ljuti Gospodara. Ibrahimc, ja
i
10.godinc po Hidzri.
Na dan Ibrahirnovc smrti desi lo sc pomracenje Sunca svijet jc govorio, da sc to zbilo zbog smrti brahimovc.
i I
Prosircno uvjcrcnjc ladasnjcg svijeta Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, opovrgao jc rijecima: "Suncc
iMjcscc nc pomracuju sc ni zbog cijc smrti, a niti rodenja. To su dva znaka od znakova Bozijc svemoci,
kojima Allah ljudc zaslrasujc."
Marija i scstrajoj Sirina pocclc su po obicaju Kopta naricati za djctctom, pa Muhammcd, sallallahu
im jc
alejhi vc scllcm, lo zabranio. Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, za djctctom jc samo malo zaplakao i
zasuzio, pa mu jc Abdurahman
Afan rckao: "Zar nisi jos ranijc zabranio plakanjc za umriim?"
b.
"'Nc", odgovorio jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, "ja sam zabranio dva glupa glasa: kukanjc pri
kakvoj nesreci pjcvanjc u blagodati. Ovo jc Allahova milosl i ko ncma samilosli prcma drugom, nccc biti
i
sc Njemu povratiti."
721
*
RIJECI IMAMA: "A POTOM" U HUTBI ^ \X\ J»>^il hU J> *W Ji* «*<
PRI POMRACENJU SUNCA
1061. Ebu-U same kaze: "Pricao mi jeHisam,njega JU ill* \&j£ mU.1 Ji Jlij .n«)
,,,
obavijestila Fatima, kcerka Munzira, prenoseci
od Esme koja je
sallallahu alcjhi ve scllcm,
rekla: '..J Ailahov Posianik,
okrcnuo sc (svijctu,
^ >M
, , ;,
'
O* >&<
?-: .5,
*
o
&i
'
^ J^^
,
,,
„ ,
-.,,•:
t
-
°" J
zavrsio namaz), Suncc se vcc bilo ukazalo. On jc - -^ J -^
tada odrzao govor i Allahu zahvalio onako kako to
11
. ^$ j\~
* .>•
* ^
sellem, bilo je pomracenje Sunca i on je klanjao J^j J*** x ^ ^j**j ^i* J* >*
dva rckata."
ne rastupi!"
Ibrahima jc okupao Fadl b. Abbas i on gajc sa Usamom spustio u grob na Bcki'i. Muhammcd, sallallahu
alcjhivc scllcm, torn je prilikom sjco pokraj zatrpanog kabura, poskropio ga vodom na grob stavio kamcni i
znak. Prilikom spustanja djctcta u grob Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, proucio jc dovu: "Allahu
moj, pridru/i ga nasem dobrom prclku, Osmanu, sinu Maz unovu!
722
* *
(^gjjifiH ciili^j
k^i^ dbjloJl 310*3
*£<: '
"To je bilo", rekao je Enes, "kada je umro sin cjU isAJuJlSi jl iilij 15^ U L-ii^ i^-
Ebu-Ahmed, ovome Sufjan, prenoseci od Jahjaa, '•' • ' * I • ' - 1-- ' i*l * - II- '"'X *i
Jt
1065. PRICAO NAM JE Muhammed b. Mihran, bia£ Jli jr^, X»• \*'l i*R
XL* UjJ- .VI©
njemu Velid b. Muslim, ovoga obavijestio Ibni- > >* * ,,
M
Nemir, on cuo Ibni-Sihaba kako prenosi od Urve,
Urve od Aise, radijallahu anha:
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ucio je
' -I
* ^_ 4 -.
723
SAHIHU-L-BUHARI POMRACENJE SUNCA
I Isli u ncslo izmijenjenoj varijanti, istakli su u svojim hadiskim zbirkama Ebu-Davud Ncsai.
slucaj, i
Tirmizi navodi, da jc Aisa izjavila: "Vjerovjcsnik, sallallahu alejhi vc scllcm, je klanjao namaz pri
pomracenju Sunca Mjescca u njima ucio Kur'an naglas. Sadrzaj ovoga hadisa doslovno su primjcnjivali
i i
pomracenju Mjescca."
Ucenjc Kur'ana naglas u oba slucaja zastupali su Ebu-Jusuf, Muhammcd b. Hasan, Ahmed Ishak. i
Muhammcd b. Dzcrir Tabcri smatra da su oba slava podjednako vrijedna paznjc i da jc namaz punovazan,
ucio se Kur'an u njemu, naglas ili u sebi.
Izjavc Ibni-Abbasa da jc klanjao pokraj Muhammcda, sallallahu alejhi vc scllcm, da nijc nijednog slova
i
Kur'ana cuo od Vjcrovjcsnika, u toku citavog namaza, ncsigurnc su i nijc ih dobro u praksi primjenjivati.
724
U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog!
lit*
J
* * -»
KUR'ANSKE SEDZDE
(NEOBAVEZNE)
1067. PRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar, l£U jli jl% £ o^ iSU >iv
njcmu Gundcr, ovomc SiTbc, prcnoscci od
Ebu-Ishaka, on cuo od Esveda kako prenosi od
Abdullaha (b. Mes'uda), radijallahu anhu, koji je
kazao:
* *l
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve scllem, proucio je
suru'En-NedznVuMekki ikoducenjauciniosedzdu, ^ B .
i on, i oni koji su bili s njim, osim jcdnog vclikana, v'y 3 ^^^^-^ ^r
1
^ ^^o^ , i
f
koji je uzeo saku pijeska ili prasine, podigao toprema ***t
sam ga
fc
Razlog obavcznc duznosti cinjenja kuranske scdzdc jc citiranjc ajcta u komc jc spomcnuta konkrctna
scdzda, to kako osobi koja ga cilira, lako
i osobi koja cuje to citiranjc od drugog. Ovo jc misljcnjc
i
prcdslavnika ortodoksnih skola. Samo poncki uccnjaci smalraju da samo slusanje citiranog ajcta scdzdc po
drugoj osobi nc obavczujc i slusaoca na obavljanjc konkrctnc scdzdc.
Tabcrija kazc; "Obaveza (vadzib) cinjenja scdzdc naslajc kod;
— osobnog ciliranja (ucenja) ajcta scdzdc,
— slusanja toga ajcta citiranog po drugom i
— provodenja i stupanja u namaz za imamom koji kasnije prouci ajct sa scdzdom, pa makar dzcmatlija to
citiranjc i nc cuo."
I'odijcljcna su misljcnja o klasifikaciji duznosti obavljanja ovc scdzdc. Ebu-Hunifc i uccnjaci njcgovog
pravca uvrslavaju ovu scdzdu u vadzib-duznosti, kako ucacu, tako i slusaocu, citirao sc konkretni ajct samo
slucajno ili namjerno.
Pisac "El-Hidajc" jc ovu scdzdu
u vadzib-duznosti na osnovu izreke Muhammcda, sallallahu alejhi vc
uvrstio
scllem: "Knr'anska scdzda jeste duznost onomc ko jc prouCi, a onomc ko jc cuje, citiranu po drugoj osobi."
i
Halifa Osman jc konkretnu scdzdu smalrao vadzibom za onoga ko jc cuje, citiranu po drugoj osobi, na
i
osnovu niza ajcta, kao sto su: "Sta jc njirna, pa oni nc vjcruju i kada im sc Kur'an uci, oni nccc da cine
727
SAHIHU-L-BUHARI MM KUR'ANSKESEDZDE
sedzdu," Ibrahim Ncha'i jc kazao: "Kada covjck, klanjajuci namaz cujc uccnjc kur'anskc scdzdc, ncka
obavi tu scdzdu!"
rckao jc Su'bc, Hammada za covjcka, koji klanjajuci cujc citiranjc kur'anskc scdzdc, pa jc on
Pitali su,
Hasan Basri rckao jc da covjck koji zaboravi uciniti konkrctnu scdzdu na pocctku namaza, upravo odmah
kada jujc proucio, istc sc sjcti na zadnjem rckatu, ucinit cc uzastopno tri scdzdc, tj. jednu kur'ansku dvijc
i i
namaskc. Ako sc konkretne scdzdc sjcti na zadnjern sjcdcnju, a prijc obavljcnog selama, ucinit cc samo
jednu kur'ansku scdzdu, a ako sc ovc scdzdc sjcti po obavljcnom sclamu, a jos jc progovorio, obnovit cc i
cijcli namaz.
Od Ibrahima Ncha'i prencsena jc izjava: "Kada klanjac zaboravi obaviti prouccnu kur'ansku scdzdu, ncka
jc obavi u namazu kada sc god sjcti, ma na kom to rckatu bilo."
Prcporucujc sc da sc kur'anska scdzda obavi neposredno po prouccnom ajctu, u komc jc ona spomenuta,
alt sc moze obaviti kasnije. Ova scdzda jc punovazna kad god sc ona obavi. Proucena kur'anska scdzda,
i
a ncobavljcna, ostajc vjecili dug vjcrnika. Bilo jc ashaba koji su ovu scdzdu obavljali naknadno, poslijc
nckoliko dana po njenom citiranju, upravo kada bi sc istc sjctili.
Safija, Malik, Ishak, Evza'i i Davud uvrsavaju kur'ansku scdzdu u sunnct-poslovc. Ovo su misljcnjc
zastupali josOmcr, lbni-Abbas, Lcjs jos poncki njihovi suvrcmenici. Uccnjaci malikijskc skolc imaju
i
podijcljcno misljcnjc: jcdiii ovu scdzdu smatraju suimctom, a drugi samo vrlinom poboznih ljudi. Ovi
posljcdnji, oslanjaju sc na Omcrovu izjavu: "Allah nas nijc zaduzio obavljanjcm kur'anskc scdzdc, izuzcv
ako mi to sami hoccmo."
Brojna su misljcnja o broju kur'anskih scdzdi, a ovih dvanacsl stavova jc najvaznijc:
I. Uccnjaci hancfijskc skolc smatraju da kur'anskih scdzdi ima sveukupno cctrnacst, i to u surama: "El-
A'raf, "Hr-Ra'd", "Hn-Nahl", "Bcnu Israil", "Mcrjcm", "Hl-Hadz", "Bl-Kurkan", "Bn-Ncml", "Elif
?
lammim tcnzil", "Sad ", "Hammim", "En-NcdzirT, "El-lnsikak" "E!-Alck", i
II.Po misljcnju Hasana Basrijc, Ibni-Muscjjcba, Ibn-Dzubcjra, Ikrimc, Mudzahida, Ata'a, Tavusa, Malika,
konkretnih scdzdi ima jcdanacsl. Ovi odstranjuju tri scdzdc iz grupc "Mufcssal sura. Ovo misljcnjc
prcncscno jc jos od Ibni-Abbasa Ibni-Omcra, i
III.Po misljcnju Malika, Abdullaha b. Omcra, Ishaka, Ibni-Munzira, Mcrvczija Ibni-Surcjha konkretnih i
scdzdi ima pctnacst. Ovi ubrajaju oba ajcta "El-Hadz' poglavlja kao dvijc scdzdc,
IV. Safija Ahmed priznaju cctniacst, ispustajuci scdzdu "Sad" poglavlja,
i
VII. Ata Horosani racuna ih samo trinacst. On ispusta drugu scdzdu poglavlja "El-Hadz" scdzdu poglavlja i
"El-Insikak",
VIII.Ibni-Mcs'udi Ibrahim Ncha'i smatraju stvarnoobavcznih-vadzib-scdzdi samo pet, i toupoglavljima:
"El-A'raf, "Bcnu Israil", "En-Ncdzm", "El-Insikak" "El-Alck", i
IX. Halifa Alija i ncki njcgovi suvrcmenici obavljali su samo cctiri scdzdc, i to u poglavljima: "Elif lammim
tcnzil...", "Hammim tcnzil...", "En-Ncdzm" "El-Alck", i
X. Prcma stavu Scida Dzubcjra konkretnih scdzdi ima samo tri, to u surama: "Elif lammim tcnzilul",
b. i
"Hn-Ncdzm" "EI-AIck", i
XI. Abd b. Umcjr smatnisc da ih jc cctiri to u surama: "Elif lammim tcnzilul...", "El-A'raf, Hammim
i
tcnzilu... *,
i "Bcnu Israil",
XII. Ebu-Tcjmije i jos ncki njcgovi suvrcmenici priznavali su, opel, deset kur'anskih scdzdi.
728
I
1068. PRICAO NAM JE Muhammed b. Jusuf, jl.fl.o uj_i>- wj-*jj ^ x>-£ LJ-l^ . ^ • TA
njemu Sufjan, prenoseci od Sa'da b. Ibrahima,
on od Abdur-Rahmana, a ovaj od Ebu-Hurcjrc,
radijallahu an.hu, koji kazc: J t>* * ijSi Sis ju
:
& ^j s£*
'<i>i
- >
1069. PRiCAO NAM JE Sulcjman b. Harb i Ebu
Nu'man, njima Hammad, prenoseci od Ejjuba,
on od Ikrime, a ovaj od Ibni-Abbasa, radijallahu
anhuma, da je rekao:
"Sedzda u poglavlju 'Sid' nije obavezna duznost.
Medutim, vidio sam Vjerovjesnika, sallallahu
alejhi vc scllcm, kako cini scdzdu u njemu.
v •
u 3'
proucivsi ga.
ovih ucenjaka su samo u tome, da sedzda spomenuta u "Sad" poglavlju spada u obavcznc, vadzib-duznosti
I i
ili nc spada. Safije ovu scdzdu uvrsavaju u mustchab - prcporucljive cine, a nikako u vadzib-duznosti.
Ukoliko bi se, kazu Safijc, ajcl sedzde u "Sad poglavlju proucio u namazu, ova sc sedzda nc bi smjcla
obaviti u samom namazu, ncgo ick po njcgovom zavrsctku.
Ebu-Hanifc ucenjaci njegove skolc smairaju konkretnu scdzdu obavcznom duznoscu. Ovo su misljcnjc
i
Sallja njcgovi istomisljcniei drze se slriklno gore navedenog hadisa kod Buharije, a navodi Ncsai kako
i
jc Ibni- Abbas rckao: "Vjcrovjcsnik jc obavio scdzdu u 'Sad' poglavlju i rckao: 'Ovu jc scdzdu Davud
pejgambcr cinio u imc pokajanja, a mi jc cintmo u ime zahvalnosti Allahu.'"
Hancfijski ucenjaci smatraju da navedene Ibni-Abbasovc izjavc, takodcr. idu u prilogstavu hancfija. Primarno
jc dajc Muhammed. sallallahu alejhi vc scllcm, Cinio konkretnu scdzdu, a motivacija togacina jesporcdna.
Ebu-Davud u svojoj hadiskoj zbirci navodi dajc Ebu-Scid izjavio: "Allahov jc Poslanik na minberu eilirao
'Sad" poglavljc kada jc proucio ajct u komc sc govori o scdzdi, sisao jc sa minbera obavio scdzdu."
i i
Tabcri u svom "Evsatu" preko Ebu-Hurcjrc navodi: "Vjcrovjcsnik je uccci 'Sad* poglavljc cinio scdzdu."
Ovu izjavu navodi u svojim djclima Darckiilni. i
Muhammed Zuhri jc izjavio: "Ja nisam uccci 'Sad' poglavljc obavljao scdzdu sve dok nijc Saib ispricao da
je lu scdzdu redovno cinio halifa Osman."
Scid b. Dzubcjr prcnio jc da jc konkretnu scdzdu redovno cinio halifa Omcr. Ovu su scdzdu redovno
i
obavljali josTavus, Hasan Basri, Nu'man b. Bcsir, Mesmk, Ebu-Abdur-Rahman Dahhak b. Kajs. i
Ebu-Dcrda jc izjavio: "Scdzdu 'Sad* poglavlja cinio sam zajedno sa Vjcrovjcsnikom, sallallahu alejhi
vc scllcm."
729
,
* «#*J
— ^^^^i^^j;^
^ ^ &™ ^ *•
0*
,
i^l ^ S*
fa ig
J* J^4 W^ ^j
. .
I Prcncscno jc da jc Ibni-Omcr cilirao ajct sedzde iduci, nc imajuci abdest da jc konkretnu scdzdu obavio i
730
'
? -
1072. PRICAO NAM JE Sulejman b. Davud JU^I jJUj££ S$i iSSLt .WVT
* ^^: ^
Ebu-Rebi'a, njemu IsmaMl Dza
fc
/'
obavijestio Jezid b. Husajfe, prenoseci
b. fer, Dza'fera
od Ibni-
,a
Kusejta, on od Ataa
da jc pitao Zcjda
b. Jasera koji je obavijestio
b. Sabita, radijallahu anhu, a on
Jjf jUj
*„
j;
*
^ - j^ ^
'
^,
' *-'
^jj.
jc tvrdio,
alejhi
kako jc prcd Vjcrovjcsnikom,
ve sellem, proucio suru "En-Nedzm", a nije
sal lallahu f*3*
** *' i$*j ^ Ji-ki^^ OH 8
,< .:
iLiJULUlJi 'T ft
=*
?ii 'vLy'^'
";
obavio sedzdu. * " -
'
Ibni-Ebi-Zi'b, ovome Jezid b. Abdullah b. Kuseit, > '>
s* - - .
i on pritom nije .
i^a^^^p^ijaj^ijp
ucinio sedzdu."2
proucio ajcl: "E fc rc'cjtumul-latc vcl uzza vc mcnatcssalisctcl-uhra , tj. "Jcslc li vidjcli kipovc: Lat, Uzza
i jos drugih kao ncko od prisulnih idolopoklonika glasno jc doviknuo; "Tilkc garanikul-ula
treci Mortal...",
vc innc sefa'atchum turtcdza", sto znaci: 'To su visoko cijcnjcni labudovi u njihovc zagovorc mozc sc i
nadati." U torn momcntu sc Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, nc cuvsi ovog dodatka, spustio na
sedzdu. Prisulni su idolopoklonici, racunajuci da jc ovaj posljcdnji citat izgovorio Muhammcd, sallallahu
i
alejhi vc sellem, licno, da jc lime on odao priznanjc njihovim kipovima, zajedno sa muslimanima ucinili
i i
konkrclnu sedzdu.
Na osnovu iznescnog slucaja Ebu-Hanifc, Sufjan, Scvri, Safija, Ahmed, Ishak, Abdullah b. Vchb Ibni- i
Habib, jedan od malikijskc Skolc, smatraju sedzdu u "En-Ncdzm" poglavlju obavcznom duznoscu
(vadzibom).
Suprotno misljcnjc imaju Scid b. Dzubcjr, Scid b. Muscjjcb, Hasan Basri, Ikrimc, Tavus i imam Malik. Ovi
sc opcl drze izjave Zijada b. Sabila koju Buharija istiee u slijedeeem poglavlju.
Hancfijc, a i drugi ucenjaci njihovog misljcnja, pored gornjeg hadisa navodc jos niz drugih izjava ashaba,
kojim poikrcpljuju svoj Slav. Tako jc Ahmed u svom "Musncdu" prcko Ebu-Hurcjre navco: "Vjcrovjcsnik,
sallallahu alejhi vc sellem, jc ucinio sa muslimanima sedzdu uccci "En-Ncdzm' poglavljc, dok jc dvojica
Kurcjsija nisu ucinili."
Ebu-Dcrda (Umm-Dcrda), kako Tirmizi navodi, rckao jc; "Sa Vjerovjcsnikom, sallallahu alejhi vc sellem,
sam obavio jedanaest scdzdi, a izmedu njih jc bila ona spomcnula u 'En-Ncdzm' poglavlju."
i
Ncsai u svom "Suncnu" navodi da je Dza'fcr b. Muttalib izjavio: "Muhammcd, sallallahu alejhi ve sellem,
u Mckki jc javno proucio 'En-Ncdzm* poglavljc ucinio sedzdu s prisutnim svijclom. Ja sam svoju glavu
i
podigao nisam sc htio spustiti na tu sedzdu." Ovaj sc slucaj zbio prijc islamiziranja Dza'fcra b. Muttaliba,
i
Dzini kao duhovna bica mogu sc prikazali u matcrijalnom liku obliku bas kao mclcki. i i
731
SAHIHU-L-BUHARI ^^ kur'anske sed2de
sedzdu.
}-,'->>
Potom sam
primijetio da cinis sedzdu?'
upitao: ' Ebu-Hurcjra, nisam li *
.,.;->,
-^' { ***i ~-
^ *
J { >' ^ ** '
kur'ansku sedzdu. Ovo jc misljcnjc jos Alaa b. Muscjjcba, lkrimc Tavusa, a smatra sc da jc ovo bio Slav
i
Tahavi smatra da navedeni hadisi nc mogii biti argument da u *En-Ncdzm' poglavlju ncma obavcznc sedzde.
Mogucc jc, kazc on, da ju jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, nc imajuci abdest odgodio samo za
kasnijc, a mogucc jc da jc to bilo vrijeme, kada jc pokudeno ili posvc zabranjeno ciniti sedzdu. odnosno
obavljali namaz ili ncki njegov dio, sto nc znaci da on tu sedzdu nijc kasnijc kod kucc obavio.
Mozda jc Muhammcd, sallallahu alejhi ve scllcm, konkrclnu sedzdu ispustio, dajuci na znanje, da se
obavljanjc ove sedzde prcpusta na volju ucacu slusaocu, ako hocc, mogu jc obaviti, ali njomc nisu strogo
i
zaduzeni;
— imam Ahmed i jos poncki ucenjaci, ovim slucajcm, dokazuju da jc slusalac po citiranom ajctu sedzde,
duzan obaviti sedzdu, samo ako jc odmah obavi ucac osobno. i
Ebu-Hamid ucenjaci Bagdada kazu: "Slusalac treba ucinili konkrclnu sedzdu, pa makarje ucac nc ucini.
i i
I Ebu-Hanifc, Safija i Ahmed, oslanjajuei se na ovaj hadis, smalraju da u 'Insilak' suri ima kur'anska sedzda
obavcznog karaktcra.
Mudzahid, Basrija, Ata b. Ebu-Rebah nekc safijc kazu: "Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, cinio
i
jc sedzdu u 'Mufcssal' suri samo dok jc bio u Mckki, a kada jc prcsclio u Mcdinu, to jc napustio.' Oni sc
oslanjaju na izjavu Ibni-Abbasa koju Ebu-Davud donosi u slijedecoj varijanti: "Allahov Poslanik, kada sc
prcsclio u Mcdinu, nc obavljasc sedzdu u 'MufcssaP suri."
Tahavi jos poncki muhadisi ovu izjavu smatraju ncsigurnom, tim prije sto jc Buharija Muslim nisu
i i
732
flLjM3<jgiii<jili*i f^jlgill nign
^^
jc jos bio djccak, kada mu jc proucio ajct scdzdc: ,'—--.
"Obavi scdzdu, (Tcmime), jcr si ti nas imam u toj **£ ^u i
jLii si ^ £*
2
sedzdi!"
1075. PRICAO NAM JE Musedded, njemu Jahja, Bu£ ^ Bat Jli &J &£ .Wo
prenoseci od Ubejdullaha, ovome pricao Nafi\ ,
*.-*#"*„#
^ **J ^
>
i on je
^
.- .
"'
-.
ojj-JI
i,, ,-,r- J •,
ulU i -i>
.
^t
* e.
j^jJI
-;
r
jls
'
JU
'»•<-
* * ,'* f >-
ucinio sedzdu. S njim smo ucinili i mi sedzdu, a lL^i jj. ^ JU- if'^
>
\Z."\ V\L?.\\
poneki od nas nije mogao ni naci mjesto za svoje
cclo (da ga spusti)." • "^r £f°y
Drugi navodc ovaj slucaj u nckoliko razlicilih vcrzija. Bcjhcki sa scncdom isticc da jc Sclim b. Hanzalc
pisci
v
rckao: "Proucio sam kur'ansku scdzdu prcd Ibni-Mcs'udom, on mc jc, polom, poglcdao rckao: Ti si u i
ovom slucaju nas imam. Ucini scdzdu, a mi ccmoje ucinili zajcdno s lobom!'"
Bcjhcki, takodcr, navodi da jc Ala b. Jcsar izjavio: "Cuo sam da jc jcdan covjck prcd Vjcrovjcsnikom,
sallallahu alcjhi vc scllcm, proucio jcdan ajct u komc sc spominjc sedzda. Polom jc laj covjck ucinio
scdzdu, a s njim Muharnmcd, sallallahu alcjhi vc scllcm. Kasnijc jc laj covjck proucio drugi ajct u komc
i
jc, takodcr, bila sedzda i iscckivao jc da Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, ucini In scdzdu. Posto
Muharnmcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, scdzdu nijc obavio, on mu jc rckao: 'Vjerovjcsnice, ja sam proucio
kur'ansku scdzdu, a ti jc nc obavi?'
*Ti si u ovom slucaju', odgovorio jc Muharnmcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, 'nas imam. Da si li ucinio
konkrclnu scdzdu, ucinili bismo jc i mi.'"
Hanbclijc smatraju da cc onaj ko slusa ucenjc Kur'ana ucinili scdzdu, samo ako jc ucini ucac.
Hancfijc smatraju da jc ovo jednaka duznost, kako za uCaca, lako za slusaoca, i i njeno izvrsavanjc ili
ucinitccjc istovrcmeno sasvojim imamom. Ako imam nc ucini konkrclnu scdzdu, nccc jc uciniti ni prisulni
dzemallija. Ako bi jc ovaj dzemallija obavio sam po scbi, namaz bi mu bio pokvarcn."
Ebu-Hanifc smatra da dzcmatlija ovakvu scdzdu ircba obaviti po zavrsctku namaza, a ako jc obavi u samom
namazu, bcz imama, namaz mu nijc pokvarcn, ali mu la sedzda nijc punovaz.na i on cc jc ponovo obaviti
po zavrsctku namaza.
Pisac "Hl-Hidajc" kaze, a i u "Ncvadiru" to stoji: "Obavljanjc konkretne scdzdc u namazu pokvarit cc
namaz torn dzcmatliji.
733
SAHIHU-L-BUHARI kUR'ANSKKSHDXDH
I Tbni-Bcttul navoili da jc halifa Omcr rekao; "Ko usljed stiskc ncma mogucnosti da sedzdu obavcznog namaza
svoga brata." Ovo misljcnjc dijclc jos Scvri, kufanski ucenjaci, Safija,
ucini na zcmlji, ucinit cc jc na ledima
Ahmed, lshak Ebu-Scvr. Nafi\ oslobodcni rob Ibni-Omera, rekao jc: "Konkrctna scdzda obavit cc sc manjim
i
pokretom glavc (isarctom)", dok Ata Zuhri kazu: "Sustcgnul cc sc od momcnlalnog cinjenja sedzde ucinit
i i
cc jc neposredno odmah cim podignu sa sedzde." Malik jc izjavio: "Ako dzematlija obavi sedzdu
sc ostali
na ledima svoga brata — drugog dzcmatlijc — on cc obnovili svoj namaz." Ibni-Sa ban u svom "Muhlcsaru
istice da jc Malik rekao: "Obnovit cc konkretni namaz bilo to u njcgovu vrcmenu ili kasnijc po istcku vrcmena
toga namaza", dok jc EShcb navco: "Klanjat ce ga ponovo, ali samo dok trajc njegovo odrcdeno vrijemc."
Halifa Omcr jc rekao: "Ucini tilavclsku sedzdu, pa makar na ledima svoga brata!" Oni koji smatraju da sc na
ledima mozc ciniti scdzda farza. zbog guzvc, naravno, dozvoljavaju i sedzdu tilavcta.
734
flLjMggqiiiialifi f^jlgill nign
2 Bcjhcki i dmgi pisci navodc da jc Sclman, Pcr/ijanac, unisao sa jednim svojim drugom u dzamiju, u kojoj
kada jc citiran ajct scdzdc, svi su ucinili sedzdu.
SU ljudi slusali uccnjc Kur'ana, i U torn momenta njegov
mu jc drug rekao: "tbu-Abdullahu! Da im mi pridemo (pridruzimo sc)!" i
jc cilirao ajct scdzdc, kako bi sedzdu ucinio halifa Osman. Mcdulim, Osman lu sedzdu nijc ucinio nego je
i
produzio put i rekao: "Cinjcnjc scdzdc jc duznost onoga ko jc cujc namjerno, a nc slucajno."
Slucaj naveden po Buhariji, Tirmizi iznosi u svom "Suncnu" ncsto prcciznije: "Omerje jedne dzume cilirao
na minberu ajct scdzdc, a potom sisao obavio sedzdu. Slijcdcccg pctka citirao jc isti ajct
i sa prisutnim i
svijet se priprcmio za obavljanje scdzdc, ali im je Omer rekao: 'Kur'anska scdzda nijc nam propisana kao
obavczna duznost mi jc nc moramo obavljali, ncgo ako lo sami hocemo. Omer konkrclnu sedzdu nijc lada
i '
735
SAHIHU-L-BUHARI KUK'ANSKKSKIV.DK
U NAMAZU UC1NI JE I
1078. PRICAO NAM JE Musedded, njemu Jli >£J C£U Jtf SSsJ &£ WA .
Mu'temir:
"Cuo sam svog oca, kome je prenio Bekr od Ebu-
k
Rafija kako kazc: Klanjao sam jaciju sa Ebu- :
dull *Cui \l\ i> vsh I'jt'J^ J\ g ooi
Hurejrom. On jc proucio poglavlje
k
Izcsscmaun-
sekkat i ucinio sedzdu.' *^c\± l^ OJjjmJ* JLS ©-La Uc la* Jj>^3
ij\
namaza po prouccnom ajctu scdzdc, odmah u samom namazu ucini konkrctnu sedzdu, dok Malik smatra
da jc to mckruh ciniti.
Ibni-Habib jc rckao: "Imam nc trcba ucili ajcl scdzdc 11 namazu u kojima sc Kur'an uci u scbi, dok u oslalim
namazima mozc jc uciti."
Tabcri isticc da Ebu-Midzlcz nijc odobravao obavljanjc kur'anskc scdzdc u farz-namazu. On jc smatrao da
jc to dodatak na namaz. Midzlczovo misljcnjc jc u ocitoj kontradikciji sa navedenim slucajem, sa praksom
ashaba ulcmom ovog ummcta.
i
Ibni-Mcs'ud jc rckao: "Kada klanjac, prouci sum, ciji jc posljcdnji ajcl scdzda, on, ako hocc, mozc sc
odmah spusiiti na sedzdu, a potom ustati nastaviti uccnjc Kur'ana, a ako hocc, mozc obaviti ruku*, a zatim
i
namaskc redovne scdzdc kojc cc mu istovrcmeno bili kao kur'anska prouccna scdzda." i
Pisac "El-Hidajc" isticc: "Kada imam prouci ajct scdzdc, sedzdu cc uciniti on, a sa njim oni koji za njim i
klanjaju. scdzdc prouci samo onaj koji za imamom kianja, to uccnjc cujc imam oslali prisulni
Kada ajct i i
u torn namazu, konkrctnu sedzdu nccc uciniti ni imam ni ostalc dzcmatlijc, ni u torn namazu, a ni poslijc
zavrsctka namaza." Ovo jc misljcnjc Ebu-Hanifc Ebu-Jusufa, dok imam Muhammcd smatra da trcba da
i
Mnogi ucenjaci prcporucuju uccnjc Kur'ana u scbi, s obzirom na slucajnc prolaznikc ostalc koji su i
poleskocu, lada cc Kur'an uciti naglas kako bi prisulni sa njim mogli uciniti tu sedzdu. U prolivnom,
i
na ruku' onda sc spusiiti na namasku sedzdu. Kada iza kur'anskc scdzdc imaju jos dva-lri ajcta, klanjac
i
736
dLjiui 3(Kiiii ojLL& Jill <ff j LqjJ L gtnn
oas nisu raogli naci ni mjcsto da bi spustili ccla." • <&r £f*£> W&* ^1 -^
ih moze proucili, polom se prcgeti na ruku\ a mo?c sc i dircktno spuslili na kur'ansku scdzdu, a polom
ustati na nogc i Prcd spuslanjc na ruku\ umjesto na scdzdu, Ircba klanjac
dovrsili uccnjc kur'anskc sure.
naumiti da mu on zajedno sa scdzdom sluzi islovrcmcno za proucenu kur'ansku scdzdu. U protivnom,
i
ostajc duzan obaviti konkretnu kur'ansku scdzdu. Kur'ansku scdzdu trcba ciniti svaka osoba dorasla za
obavljanjc namaza, culo sc citiranjc ajcla sedzde od zenska, od djctcta, ncmuslimana ili od covjeka bez
abdesta. Ovo jc Slav Ebu-Hanifc, Safijc i Gazalijc.
Malikijc kazu: "Slusalac nijc duzan ucinili kur'ansku scdzdu, ciliranu od osobc koja nana
mozc uvjeia da
bili imam." Scvri je izjavio: "Kada musliman cujc ajct sedzde proucen od zenskc osobc, on cc ga opct sam po
scbi proucili odmah. a potom ucinili konkrclnu scdzdu." Lcjs jc opcl kazao; "Kada musliman cujc kur'ansku
scdzdu ciliranu od djecaka, on cc jc uciniti." Zcjnudin, hancfija, kazc: "Nc cini sc kur'anska sedzda cijc sc
**
ciliranjc cujc od osobc kojoj jc zabranjeno uccnjc Kur'ana, kao slo je pijana ili d^unub osoba.
737
U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog!
o ^
j
«< »t -
•ft
SKRACIVAN JE NAMAZA
:
*\>* Lo oj
I KOLIKO (PUTNIK) TREBA BORAVITI
U JEDNOM MJESTU PADAMOZE
NAMAZ KRATITI
1080. PRICAO NAM JE Musa b. Isma'il, njemu
Ebu-Avanc, prcnoscci od Asima i Husajna, oni
od Ikrimc, a ovaj od Ibni-Abbasa, radijallahu ^p *^>^xp -^P jwa?-j w>Ip ^%p <j>_fp jjI
anhuma:
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, boravio
je (u Mekki prilikom njenog osvajanja) dcvetnaest ^ if
Raznolikc su vcrzije o vremenu trajanja boravka Muhammeda. sallallahu alejhi vc scllcm, u Mckki. Encs
jc izjavio,da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, boravio u Mckki deset dana. Ibni-Abbas kazc da jc
boravio dcvetnaest dana, kako to Buharija navodi, a i scdamnacst dana, kako to navodi ifbu-Davud u jednom
i
hadisu, a u drugom osamnacst dana. Ncsai Ibni-Madzc navodc da jc taj boravak bio pctnacst dana.
i
Hancfijc iz izlozcnog donosc kompromisan zakljucak i smatraju: Muhammcdov, sallallahu alejhi vc scllcm,
boravak u Mckki za vrijeme Oprosnog hadza bio jc svega deset dana, a oslala tri dana boravka odnosc sc
na boravak na Mini, nc racunajuci danc odlaska povratka. Posto jc logicno racunati za ovo dva dana,
i i
cctiri dana. Safija jc jos rckao da sc u putovanjc nc uracunava dan konacnog odsjedanja u doticnom mjcstu.
Tbni-Rusd islice da Ahmed Davud uzimaju boravak od prcko ecliri dana. Ibni-Kudamc u "Mugniji" navodi
i
da jc stav Ahmcdov, da ako pulnik naumi boraviti u jednom mjcstu koliko mozc klanjati dvadeset dva
rcdovno nastupajuca farz-namaza.
Od Alijc jc prencseno misljcnje, da je on usvajao duzinu od deset dana, Ebu-Omcr dvanacst, a kasnijc i
trinacst dana.
Ebu-Hanifc, Sew i Ibni-Omer usvajaju vrijeme od pelnaesl dana boravka, a Lejs od sesnacsl dana.
739
SAHIKU-L-BUHARI Oil SKRAClVANJE NAMAZA
smo
b. Ebu-Ishak, on cuo od
^^ ^
* ,*
0? J&
**
^ s* - -
Jli **JjiU£
*
*
dva rekata sve dok se nismo povratili u Medinu." j-j-^j Ji'-^j J -/» Q'<^ ^« J! *'- ^ j*
Upitao sain: "Jeste li boravili u Mekki neko /
vrijeme?" &* &i. f&'
r
^ feUJ
J! £*j J^
"Boravili smo u njoj dcsct dana" - odgovorio (
,.„ ^ „ -:s -
:
i*p IJ- Liil Jli
je on.'
Jedni uccnjaci safijskc skolc usvajaju scdamnacst, a drugi osamnacst dana. Ishak b. Ibrahim usvaja
dcvctnaest dana, a Ibni-Hazm dvadcsct dana.
Poncki kazu da sc putnikom racuna svaka osoba dok god putujc, pa sve dok nc sligne u koji veci grad ili
sc nc povrali svojoj kuci.
Sa'd b. Dzubcjr rekao je: "Kada odlucis boravili u jcdnom mjcslu petnaesl ili vise dana, ne skracuj farz-
nainaz!"
Dahhak u svom tefsiru islicc, da jc Muhammcd, sjillallahu alcjhi vc sellem, sve do prescljcnja iz Mekkc
u Medinu klanjao podnc po dva rekata, ikindiju po dva rekata, aksam po tri rekata, jaciju po dva sabah i
po dva rekata. Kada jc dosla naredba za okretanje u namazu prcma kibli, Muhammcd, sallallahu alcjhi vc
sellem, vec jc bio klanjao podne-nanw od dva rekata, okrenui prema Jerusalemu. Dzibril mu je napomenuo
da jc dosad klanjao po dva rekata, a da cc odsad klanjati podnc, ikindiju jaciju po cctiri rekata, aksam po
i
tri, a sabah po dva rekata. Prvi tip farz-namaza ostaje samo za putnika ratnika.
i
Halifa Alija jc izjavio da su ncki trgovci pitali: "Allahov Poslanice, mi poccsto putujemo, pa kako ccmo
klanjati?"
Na njihovo pitanje, Muhammcdu, vc sellem, dosla je Objava: "Kada putujete, nijc vam
sallallahu alcjhi
grijeh da skracujetc farz-namaz." Ovaj jc ajct objavljcn 4. godinc po Hidzri.
U tefsiru Sa'Iebija navodi sc da jc Ibni-Abbas rekao: "Prvi namaz koji jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc
sellem, u skraccnom obliku klanjao jeste ikindija, koju jc on klanjao u Asfanu na vojni Zu-Enmar."
Muhammcd, sallallahu alcjhi vc sellem, stigao jc u Mekku, u ncdjclju, 4. zul-hidzcta, ujutro, nocio u i
Muhassabu, uoci srijedc. Iz Mekkc jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc sellem, izasao 14. zul-hidzcta, ujutro,
Slo znaci da je boravio u Mekki njenoj okolini dcsct dana.
i
Safija, oslanjajuci sc na izlozcnc slucajeve, kazc: "Kada putnik ostanc u jcdnom gradu cctiri dana, on cc
skracivati farz-namaze, a ako ostanc vise od cctiri dana, on sc smalra slalnim mjeslaninom namaz nc mozc i
vise kratiti, pa makar on nc naumio taj boravak." Ovo jc stav jos Malika, Ahmcda Ebu-Scvra.
i i
Ncvcvi Ebu-Rafi' smatraju da u boravak od dcsct dana u Mekki, Encs nijc uracunao danc Muhammedova,
i
Hancfijc kazu: "Ako putnik naumi ostati u jcdnom mjcstu manjc od pctnacst dana, on cc skracivati klanjanjc
namazit, jer jc duzina boravka odrcdena na pctnacst dana, kako jc to prcnescno jos od Ibn-Abbasa Ibn- i
Omcra: 'Kada odsjednes u nckom gradu kao putnik u namjeri da u njemu boravis pctnacst dana, klanjaj
1
farz-namaze u potpunosti, a ako nc znas kada ccs iz njega krenuti na put, tada skracuj namaz!' Ovu jc '
740
diHLjuafiiaLifi W$& ^jlgill niqm
i
„
' *
Omcra, radijallahu anhuma: <•
Muslim u svom "Sahihu navodi, da jc Osman klanjao po cctiri rekata, dole Abdullah b. Omcr po cctiri
rekata kada bi klanjao z.a imamom, a po dva rckala, kada bi klanjao sam po scbi.
Ibni-Bcllal jc rckao: "Uccnjaci su jednoglasni da hadzija, prispio u Mckku, skracujc namaz u Mckki, na
."
Mini i oslalim mjestima oko Mckkc
"Mekkclijc", kazc Malik, "klanjal ce u Mckki, u doba hadzskih dana, u polpunosli sve larz-namazc, a na
Mini u skraccnom broju rekata, dok cc slanovnici Mine postupati obratno."
Ala, Zuhri, pravnici Kufc. Ebu-Hanifc, Safija, Ahmed, Ebu-Scvr jos poncki drugi smatraju da Mekkclijc i
ne mogu kratiti namaz na Mini Arcfatu, jcr tu ncma razdaljinc od osamnaest sati srednjeg pjcsackog hoda,
i
sc ode u vocnjak ili njivu izvan grada mjcsla slalnog boravka. Prcncseno jc da jc Abdullah b. Omcr rckao:
i
"Kada bih putovao milju, kratio bih namaz", a drugi prcnosc da jc rckao "tri milje". Ibni-Mcsud konkretnu
razdaljinu racuna najmanjc od cctiri milje.
U "Musanncfu" sc vodi da jc Ebu-Scid rckao: "Kada jc putovao Vjcrovjcsnik, sallallahu alejhi ve sellem,
jedan fcrsah, on jc skracivao namaz." Ima pisaca koji navodc da jc halifc Alija otisao jednog dana van
Mcdinc u svoj palmovik u njemu klanjao podnc ikindiju od po dva rekata, a polom sc istog dana povratio
i i
"
u Mcdinu rckao: "Htio sam ovim da vas poucim Pcjgambcrovu sunnctu
i
Huzcjfc jc klanjao kratio cctvcrorckatnc namazc na dva rekata, putujuci od Kufc do Mcdinc. Ibni-Abbas
i
jc kratio namaz na putu u razdaljini jednog dana putovanja. Halifa Omcr njegov sin Abdullah kratili su i
Poncki kazu da jc Osman klanjao na Mini po cctiri rekata kako bi brojni beduini, a pojedinci, uocili da i
podnc, ikindija jacija imaju stvarno po cctiri rekata, dok poncki smatraju da jc on to cinio zato sto se
i
741
SAHIKU-L-BUHARI WM3& SKRAClVANJE NAMAZA
1083. PRICAO NAM JE Ebul-Velid, njemu Su'be, Ulpi JSLs &tf. Jli oJJJI /i Bj£ . * • Ar
ovoga obavijestio Ebu-Ishak, a on cuo od Harisa
b. Vehba koji je kazao:
Jli e-*j ^ *!>j[>- C~«.»*>» Jli ,jb^J«) _jj
1
sigurnosti."
> j
1084. PRICAO NAM JE Kutejbe, njemu Abdur- bSa^ J^ -u: ^ iii &£ ,\>At
Rahman, prcnoscci od A'mcsa, ovomc ispricao <a ^
-
: „ B r; ^ ,, »>^
Ibrahim, on cuo od Abdur-Rahmana b. Jczida koji ^T*^ ¥ - ^ ^ - - * •
Inna lillahi vc inna ilcjhi radziun' "- ' *^~ / "' ' ,
(Allahovi smo i Njemu sc vracamo), pa dodadc: <&' Jj-j ^ ^~* J^ p £>-^A* a^ &\
'Jasam saAllahovimPoslanikom, sallallahu aleihi **.. ;., f„ '.f*- "-i- -
'-
ve sellem, klanjao na Mini dva rekata. Klanjao £
sam sa Ebu-Bekrom, radijallahu anhu, na Mini J> yi*
™ clU>j ^5j JL> aIp 4)1
^ j
Sama opasnost ncsigurnost od ncprijatclja nijc uvjct za skracivanjc namaza. Namaz sc krati zbog potcskoca
i
samog putovanja. Kada jc Omcr o ovom pitao Vjcrovjcsnika, sallallahu alcjhi vc scllcm, dobio jc odgovor:
"Ovo jc milostinja koju vam Allah dajc primitc jc!" i
Iz navcdcnog dijaloga razabirc sc da Ibni-Mcs'ud dozvoljava neskraccni vid namaza na pulovanju. Ebu-
Davud navodi dajc Ibni-Mcs'ud u kasnijim godinama svoga zivota klanjao po cetiri rekata, pa da su mu
Uputili kriliku kako jc on bas zbog toga kritizirao Osmana.
"Podvojcnost jc zlo"— odgovorio jc Ibni-Mcs'ud.
Ibni-Mcs'ud, znaci, konkretno skracivanjc nijc smatrao farzom.
Skracivanjc namaza putnik po misljcnju Ebu-Hanifc, duzan ciniti (vadzib). Omcr b. Abdul-Aziz jc
jc,
rckao: "Namaz na putovanju jc od dva rekata obavljcn drugacijc nccc biti punovazan.'
i
Evza'i jc izjavio: "Klanjac celvcrorekatnog namaza koji usianc na trcci rckat, prekinul cc ga ircba na kraju i
konkretni namaz."
Tirmizi isticc: "Trcba postupiti onako kako jc to cinio Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, Ebu-Bckr i
Omcr, a lo jc skracivati konkretni namaz." Ovo misljcnje dijcie jos Muhammcd b. Suhnun, Scvri, Hammad,
Omcr, Alija, Dzabir, Ibni-Mcs'ud, Ibni-Omcr, a po jednoj vcrziji jos Malik Ahmed. i
Safijc smatraju da konkretno skracivanjc namaza nc spada u vadzib-obavczc. Uccnjaci svih pravaca kazu:
"Kada putnik pristupi u namaz za imamom mjestaninom, on cc klanjati taj namaz u potpunom broju rekata,
a dajc to skracivanjc obavczna duznost, putnik bi to trcbao ciniti u konkretnom slucaju." i
Hancfijc smatraju da putnik u konkretnom slucaju nc skracuje namaz, zato sto on tu nijc samostalan u svom
odlucivanju; on jc tu vczan za imama duzan jc ciniti sve ono sto cini imam. Dzcmatlija, makar bio putnik,
i
742
" '
1085. PRlCAO NAM JE Musa b. Isma'il, njcmu Wai Jtf Ja^pl ^ ^ijJ bttf. V-Ao .
ovome ^
Vuhejb,
Alijea, a
Ejjub, prenoseci
on od Ibni-Abbasa, radijallahu anhu:
od Berraa Ebul-
*)&
ff
-
9^ W ^
. -
a _
^ , ^
W "^ JU
- „
^* J^ ^
sebe imao hedj (kurban koji se kolje kod Ka'be) 4^ *" if *l K& &£& & r*>*^
Ebul-Alije (u drugom senedu), slijedi Ataa, koji
L>- *j& *Uap 4juU
prenosi isto od Dzabira. 3 -ji^O*
Hanclljc u priktg svojc tvrdnjc, izmedu brojnih izjava navodc, da jc Aisa, radijallahu anha, rckla: "Namaz
jc bio prvobitno odrcdcn po dva rckata. Potom sc tako ncpromijcnjcn zadrzao pri putovanju, a pri boravku
kod kucc povccao." Ovu su izjavu donijcli u svojim hadiskim zbirkama Buharija Muslim. i i
Muslim navodi da jc Ibni-Abbas rckao; "Allah jc prcko jc/ika vascg Poslanika odrcdio da klanjanjc namaza
kod kucc budc od po cctiri rckata, pri putovanju od dva rckata, a pri zivotnoj opasnosti od po jcdan rckat."
Tabcrani isticc: "Allah jc pri putovanju odrcdio namaz od po dva rckala, isto kao Sto ga jc odrcdio od po
cclirikada jc covjck kod kucc."
Halifa Omcr jc rckao: "Po dva rckata imaju namaz pri putovanju, duha-namaz, bajramski nama? i dzuma-
namaz.
U ranijcm hadisu, prcncscnom po Encsu, spomcnuto jc da jc Muharnmcd, sallallahu alejhi vc scllcm,
boravio u Mckki svega deset dana. U
ovom sc hadisu isticc da jc Muharnmcd, sallallahu alejhi vc scllcm,
sa svojimdrustvom dosao u Mekku, u ncdjclju, cclvrti dan zul-hidzcta, klanjao sabah u Zu-Tuvau donio i
odluku za obavljanjc hadza uoci cctvrtka. U Mckki jc boravio noc uoci cctvrtka. Ujutro, Muharnmcd,
sallallahu alejhi vc scllcm, krece na Minu na njoj boravi taj dan noc uoci pctka. U pctak ujutro krenuo
i i
jc na Arc fat i na Ncmirclu, blizu Arcfata, odrz-ao govor tU ostao do aksama. Odavdc je krenuo uoci
i
subotc prcma Muzdclifi na njoj boravio dio noci, klanjao sabah, a potom u subotn, tj. prvi dan Bajrama,
i
povralio sc na Minu obavio, odmah, na Akabi, bacanjc kameneica. Po izvrscnom cinu, krenuo je 11 Mekku
i
obilazcnjc Ka'bc obavio isti dan, prijepodne, a onda sc, odmah, povratio na Minu na njoj provco ostatak
i i
subotc, zatim ncdjclju, poncdjcljak utorak do podnc, tj. zadnji dan tcsrika, a potom krenuo na Muhassab.
i
Ovdjc jc Muharnmcd, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao podnc boravio noc uoci srijede. Ovc jc noci Aisa
i
otisla do Tcn'ima, tamo zanijetila obavljanjc umrc, a potom dosla u Mekku obavila oprosno obilazcnjci
Ka'bc u srijedu, ncsto prijc sabah-namaza. To je bio celrnaesti dan zul-hidzcta, a deseti dan Muhammcdova,
sallallahu alejhi vc scllcm, boravka na hodocascu. Jcdanacsti dan, Muharnmcd, sallallahu alejhi vc scllcm,
krenuo jc u Mcdinu. Muharnmcd, sallallahu alejhi ve scllcm, na hodocascc iz Medinc krenuo jc u cctvrtak,
cctiri dana prijc istcka zul-ka'dcta kada jc stigao u Zul-Hulcjfu, klanjao jc podnc stupio tu u ihram.
i i
Mcdutim, najvcci dio ucenjaka ashaba to nc dozvoljava. Ibni-Abdil-Bcrr jc rckao: "Nc znam nijednog
i
743
SAHIHU-L-BUHARI g@3g§ SKKACIVANJENAMAZA
^ ^ aW 3^
putovanjem. t
>
f
, ,
• U*^*^3
^ ^ 5 -"_^< _**-*
"To jc samo za vas vase pravo - odgovorio jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem.
i
l Putnikom sc smatra osoba koja putujc obicnim pjesackim hodom dan noc (osamnacsl sali), racunajuci to i
Veki* jc izjavio: "Ibni-Omer jc kralio namaz na putovanju izmedu Mcdinc Suvcjda'a, a medu njirna jc i
Fcrsah iznosi priblizno osam kilomctara, ukupno tri hasimijskc milje. Milja jc razdaljina od gledaoca do
tackc dopiranja njegova poglcda. Smatra sc da milja iznosi tri kazu da milja iznosi
hiljadc arsina. Jcdni
cctiri hiljadc, a drugi cak mnogo vise arsina. Poncki racunaju da milja iznosi hiljadu koraka devc. Ncki
i
smatraju da jc milja razdaljina izmedu gledaoca dnigc osobc, udaljcnc toliko, da sc nc mozc prcpoznati
i
prostim okom da li jc la osoba musko ili zensko, odnosno da li ona ide naprijed ili sloji.
744
fijHLjua&ciiifi Jilll qjjLqiltoi.n^
^
>.,-.:.»
$H *4»* s
ovaj od Ibni-Omera, radijallahu anhu, a on od if*J S** u?
1
£u
Vjcrovjcsnika, sallallahu alcjhi vc scllcm: - - < - ._; ' -. : « , *
u
. ,->o
Ahmed (b. Muhammed) od Ibni-Mubareka, koji je *<**r" 0* s>* $> & gti^iAlJj^
cuo od UbejduIIaha, ovaj od Nafija, NatV od Ibni-
Omcra, a on od Vjcrovjcsnika, sallallahu alcjhi vc
sellem
U drugom senedu, Ibni-Ebi-Zi'ba slijedi Jahja b. di&j J^j j&tJc$J& 4%P s*!f'ty"
Ebi-Kcsir, Suhcjl i Malik koji ovaj hadis prcnosc od ta ^ .'.*%.** ,--
Iz navedenih badisa Ebu-Hanifc, ucenjaci njegove skolc ucenjaci fikha hadiskog pravca zakljucuju da jc
i
postojanjc blizih rodaka s kojim zena nc mozc sklopiti brak uvjcl, da bi hadz bio obavczan zenskoj osobi,
ukolikobi pulovanjc irajalo In dana iri noci. i
Safija Malik smatraju da supruga mozc obaviti obavczni hadziluk (farz) bcz pratnjc svoga muza iii nckog
i i
od najblize muskc rodbine, dok Ala, Scid b. Kcjsan i zahirije lo dozvoljavaju za pulovanjc kracc od jednog
bcrida, a za pulovanjc duzc od ovc razdaljinc, zena mora imati mahrema kao pralioca. Oni svoju Ivrdnju
zasnivaju na Muhammcdovoj, sallallahu alcjhi vc scllcm, izjavi koju jc Ebu-Hurcjrc prenio u slijedecoj
vcrziji: "Zena neka sama nc putuje jedan bcrid, ncgo samo u zajednici sa svojim muzem ili rodakom s kojim
nc bi po Serijatu mogla sklopiti brak." Ovu izjavu zabiljczili su Tahavi, Bcjhcki Ebu-Davud. i
Sa'bi, Tavus i nekc zahirije kazu: "Zeni nije dozvoljeno pulovali samoj, bilo lo pulovanjc kracc ili duzc,
ncgo samo sa rodakom kojim po Serijatu nc mozc sklopiti brak." Ovi svojc misljcnjc lemclje na hadisu
s
koji jc Ebu-Hurcjrc prenio u slijcdcccm vidu: "Zena mozc pulovali samo sa svojim mahrcmom, tj. rodakom
sa kojim po Scrijalu nc mozc sklopiti brak.
Tahavi kazc: "Svi sc pravnici slazu, da jc putovanjc zene od tri vise dana, bcz pratnjc mahrema zabranjeno,
i
«
a da su podvojenog misljenja u pogledu njenog puiovanja kraccg od Iri dana.
745
SAHIHU-L-BUHARl SKKAtlVANJE NAMAZA
? >
Alija b. Ebu-Talib, radijallahu anhu, izasao je
- ' +
(iz Kufe) i kratio namaz, a jos je vidio njene kuce.
Kada se vracao, rekose mu: "Ovo je Kufa!"
"Nije svc dok u nju nc unidcmo" - odgovorio jc
1
Alija.
sa bedemom grada."
Ibni-Kudame u "Mugniji" isticc: "Musafir nc krali namaz dok nc prode zadnje kuce svoga grada ili scla, dok i
mu one nc budu za ledtma oslalc." Ovo misljenjc dijclc jos Malik, Evza'i, Ahmed, Safija, Ishak Ebu-Scvr. i
Ala Sulcjman b. Musa dozvoljavali su musafiru skracivanjc farz-namaza dok jos nije ni izasao iz grada,
i
Mudzahid jc izjavio da, kada putnik krene na putovanjc danju, ncma pravo da krati namaz dok nc nastupi
noc, a ako jc na putovanjc krenuo nocu, nccc kratiti namaz dok nc nastupi dan.
Navedcno putovanjc u hadisu odnosi sc na Oprosni hadz Muhammeda, sallallahu alejhi vc scllcm. On jc
kralio farz-namaz tck posto jc izasao iz Mcdine. Prvi nastupajuci obavczni namaz on ju je
bila je ikindija i
obavio u vidu od samo dva rekata u Zulhulejfi, gdjc sc zaustavio i ucinio svoj prvi konak. Zulhulcjfa jc od
Mcdine udaljcna oko scst milja.
Namaz same odlukc za putovanjc. Namaz sc nc krati po izlasku iz mjesta svoga
sc nc krati na osnovu
stalnog boravka. Namaz sc nc krati dok jc covjek jos u samom mjcstu svoga boravka, a niti trcba za to
eckati spuslanjc prvog sumraka.
746
" ,
3
. j^JjL-U^Jjl;
Urvc
[Z navedenog dijaloga razabirc sc da jc Osman smalrao da putnik mozc svoj namaz po volji ili kratili ili ga
obavljati s potpunim brojcm rckata.
Bcjhcki navodi konkrctni hadis u slijcdccoj varijanti: "Aisa jc rckla: 'Allah jc odrcdio namaz Svomc
Poslaniku jos u Mckki t)d po dva rckata, izuzcv aksama, a kada sc prcslo 11 Mcdinu, Allah mu jc na ranija
dva rckala povccao jos po dva, izuzcv sabah-namaza/"
Dulabi jc izjavio: "Povccanjc namaza sa dva na cctiri rckata za osobu koja jc kod svojc kucc, zbilo se
u podnc u utorak, 12. rcbiul-ahara, upravo mjcsce dana po Muhammcdovu, sallallahu alcjhi vc scllcm,
dolasku u Mcdinu, dok je pri putovanju ostao daljc od po dva rckata."
i
Muhcllcb jc na gornju Dulabijcvu izjavu dodao: "Izuzcv aksama. On jc jcdini odrcdcn od po tri rckata, dok
su svi drugi bili propisani od po dva rckata."
Omcr b. Abdul-Aziz izjavio jc: "Namaz na putovanju jc od samo dva rckata obavljcn u izmijcnjenom i
oni, dok jc u svomc domu, nijc dozvoljcno na cctvcrorckatni namaz dodavati jos pcti rckat. Ukoliko bi to
vjcrnik ueinio, namaz mu nc bi bio valjan punovazan. Analogno tome, niji ni putniku dozvoljcno da namaz
i
propisan od po dva rckala obavi sa cctiri rckata. To bi bilo samovoljno izmjenjivanje vjcrskog obrcda.
Ovo jc stav Ebu-Hanifc nckih ucenjaka Malikove skolc.
i i
i'rencseno jc da jc imam Malik rckao: "Ko na putovanju klanja namaz sa cctiri rckata, ponovo cc ga klanjati
skraccnog u njcgovom vrcmenu."
Namaz, daklc, na putovanju jc od podva rckata. To nijc skraccn cctvcrorckatni namaz. Tojc namaz koji jc
tako propisan na putovanju.
Navcdcnu izjavu donio jc Ncsai u svom "Suncnu".
Muslim navodi da jc Ibni-Abbas rckao: "Allah vam jc prcko vascg Vjcrovjcsnika, sallallahu alcjhi vc
scllcm, odrcdio klanjanjc namaza kod kuce od po cctiri rckata, a na putovanju istc tc namazc od po dva
rckala.
U "Tcmhidu" sc navodi, da jc jedan covjek iz Bcnu-Amir plcmcna dosao Vjcrovjcsniku, sallallahu alcjhi vc
scllcm, on mu rckao: "Allah jc putnika oslobodio posta polovine namaza."
i i
I'rencseno jc da jc Ibni-Abbas rckao: "Ko na putovanju klanja farz-namaz sa cctiri rckata, slican jc onom
kojiga kod kucc skrati klanja sa dva rckata."
i
Hasan b. Hajj rckao jc: "Ako jc putnik holirnicno iuamjerno klanjao Octvcrorckatnc farz-namazc sa cctiri
rckata, on trcba tc namazc obnoviti, klanjavsi ih sa dva rckata, izuzcv ako sc radi o dugom putovanju i
747
A
* ***
nabrzilo."
Abdullah kazc: "Vidio sam Vjerovjesnika, sallallahu
zjii >J-% 5111 M isi » ^
alejhi ve sellem, da bi, kada bi ga put nabrzio, fA ^ ^4i le^
f p^i r
5 5 c ^ l
i=^*=»
I Safije, oslanjajuci sc na ovaj hadis, smatraju da sc aksam na Muzdelifi mozc klanjali zajedno sajacijom u
njenom vrcmenu.
Hanefijc kazu, da sc iz sadrzaja konkreinog hadisa razabiresamo odgadanjc klanjanja aksama do prcd
jacijsko vrijeme klanjanje jacijc odmah sa nastupom njenog vrcmena. Prcma tome, svaki konkretni namaz
i
748
,
ii>
O KLANJANJU DOBROVOLJNOG NAMAZA $bll <> fitiil »5U *&
NA JAHACOJ ZIVOTINJI MA GDJE SE ^ ^^ ui^
OKRETALA
1093. PRICAO NAM JE Ali b. Abdullah, njemu i£U Jli 4ilJu£ £ Ji l£U *\r . ^ •
<J*
*&• ^ ^ j»™£
.J*,'' '.'•'>,
svoga oca:
' k
Vidio sam Vjcrovjcsnika, sallallahu alcjhi vc
& 4 & '&£ &/'s& £ MXJ.
ft
-
^'^ ^ ^ ^ ^4
a a
skolc dozvoljavaju klanjaiijc nafilc na jahacoj zivotinji i kod kucc, ali da klanjac budc sve vrijeme okrcnut
prcma kibli.
Ebu-Hanifc Muhammcd ovo nc dozvoljavaju klanjacu koji jc kod svojc kucc — mjcslanin. Oni sc u ovom
i
Uccnjaci safijskc skolc dozvoljavaju to tako cinili pjesaku pod uvjetom da on budc okrcnut prcma kibli u
i
749
SAHIHU-L-BUHARI SKRAClVANJE namaza
1095. PRICAO NAM JE AbduI-AMa b. Hammad, l£U Jtf &£ jftli£ l3fc A ^o
njemu Vuhejb, ovome Musa b. Ukbe, prenoseci od >*r **
,- * *"*
Nafija:
"Ibni-Omcr, radijallahu anhuma, klanjao jc (na
putovanju) jasuci, pa i vitr-namaz i govorase da
je i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, tako
radio."'
^ **
-
jufe
'
-
^ jvi
Ala Rebah, Hasan Basri, Salim b. Abdullah NalV, oslobodcni rob Ibni-Omcra, oslanjajuci sc na navedcni
b. i
hadis, dozvoljavaju putniku klanjaiijc vitr-namaza jasuci. Ovo misljcnjc dijclc jos Safija, Ahmed Ishak, a i
4
Malik jc izjavio: "Samo klanjac koji ima status musaflra mozc klanjati vitr na jahacoj zivolinji. Evza i i
Ibni-Hazm jc rekao: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, mozc vitr klanjati stojeci, a i sjedect /bog
nckog razloga, a bcz ikakva razloga."
i
Hancfijski ucenjaci smatraju da sc vilr-namaz ne mozc klanjati na jahacoj zivolinji, sjcdcci, ncgo na zcmlji
kao i svaki obavczni namaz. Ovo jc Slav i Muhamrncda b. Sirina, Urvcta b. Zubcjra, Ibrahima Ncha'ijc,
halife Omcra njegovai sina Abdullaha. Ovi sc drze izjavc Nafija, koju Tahavi sa sencdom donosi u ovom
vidu: "Abdullah b. Omcr klanjao jc nafilu na jahacoj zivolinji, a vitr-namaz na zcmlji, tvrdcei da jc lo lako
radio i Vjerovjesnik."
Tahavi navodi, da je Mudzahid prcnio, kako je Ibni-Omcr klanjao na putovanju na svojoj devi, okrenut
prcma slrani na kojoj jc bila okrenula deva, a prcd zona bi sisao i na zcmlji klanjao vitr-namaz."
Imam Ahmed u svom "Musncdu" navodi dajc Ibni-Omcr klanjao nafilu na svojoj jahacoj zivotinji, a kada
bi htio klanjati vitr, sjahao bi i klanjao na zcmlji.
Prcncscna vcrzija da su Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, ashabi klanjali vitr-namaz pri putovanju i
na jahacoj zivolinji jc lacna, ali sc ona odnosi samo na prvc godinc sirenja islama u Mckki, jerjc la praksa
u Mcdini vec ncpoznala.
bila
Imam Ahmed u svom "Musncdu". Hakim u "Muslcdreku", tc Darckulni i Taberani u svojim hadiskim
zbirkama da jc Ibnu-Abbas rekao: "Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi vc sellem,
isticu
4
gdjc kazc: Tri su duznosli meni farz, a vama nafila (vadzib) lo: klanjanjc vitr-namaza, klanjc kurbana i i
i«
klanjanjc dva rckala sabahskog sunncla."
750
fijHijua&ciiifi lllll qjjLqiHpi.Hn
a 1
Rcbija ispricao:
"Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alcjhi
ju £# ^ -
^j £j ^3 ^ ^
ve sellem, dok je jos bio na jahacoj zivotinji, kako Cr"* ^T'-r
1
J* J*J * ^' J -^"- ) ^J
klanja nafilu, cineci pokrete glavom prema onoj r£r T' Ji-- • ' y V; * *
J-
strani gdje se okrenula (jahalica)." To ne bi radio
-/ -
„
^>y
,
m
,,
j$j>- 04UI Jtfj
* ^ -*"*•,«. w . ^ * *U
jahacoj zivotinji i nije mario gdje je licem bio jiiu^uJ^j XUi^oiS jp UJ^1p
okrcnut." * * '",
,
f
„ % ; >a
^ fe*
kud god bi ona bila okrenuta. Na njoj bi klanjao i
'
^ '/ , ^
vitr, ali ne bi klanjao obavezne namaze na njoj." .
£jx£lil£U J^i V *ii ^p l^lp
b Abdullah:
-
. .
je nafile na svojoj jahacoj zivotinji okrenut istoku, jjj $ ajj £j£ j^jjj j£j J^r; j£
a kada bi htio da klanja obavezni namaz, sisao bi i
751
j
cinio.
NAMAZA
1101.
Ibn-Vehb,
PRICAO NAM JE Jahja b.
ovome Umer b. Muhammed, da mu je
Sulejman, njemu £l <ik JU SQli £ ^^ UM
Hafs b. Asim pricao, kako je Ibni-Omer, radijallahu
anhuma, putovao i dodaje:
"Bio sam saputnik Vjcrovjcsnika, sallallahu • s
*r ^fi
1102. PRICAO NAM JE Muscddcd, njemu Jahja,
*
]f
•*
752
. '
nista dodavao na obavljena dva rekata (farza), a k'_. \f)j jj^kj U l'J \
^.LuVoiii IS
bio sam i saputnik Ebu-Bekra, Omera i Osmana, ' ' * ' /'-/, ,.,
KLANJANJE NAFILA-NAMAZA N A
PUTOVANJU, ALI NE NEPOSREDNO
PRIJE I POSLIJE FARZ-NAMAZA
^
>ill
^ ^ f>3
-
J>*
<
^U
*-
-
^ :s
-'. j
'
u" * ° -
^ &
- :
.
i^ iii nj '
&
,
-^i
-
l Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, na putovanju nijc klanjao sunnctc niti drugc nafile neposredno
prije, a ni poslijc obavljcnog farza.
Poslijc Muhammcdovc, sallallahu alejhi vc sellem, smrti, ashabi su, kazc Tirmizi, imali o ovom prcdmctu
podijcljcna misljenja.
Imam Ahmed i Ishak smatraju da putnik mozc bcz prigovora klanjati sunnctc i drugc uobicajene nafile u
njihovom potpunom broju rekata.
Neki su smatrali da je ncklanjanjc sunneta na putovanju samo jedan vid povlasliee putnika, pa je bolje, ako
on mozc da ih klanja.
Najvcci dio ucenjaka ovo prcpusta volji putnika, ako hocc, klanjal cc sunnctc u potpunom njihovom broju
rekata, a ako hocc, mozc ih potpuno ispustati.
Scrahsija u "Mebsutu" kazc: "Sunncti sc nc skracuju, a klanjati ih na putovanju, vrlina jc poboznih Ijudi." i
Ncki kazu da je najbolje da putnik ne klanja sunnctc u toku samog pulovanja, a da ih klanja prilikom
odsjedanja u mjcstu konacenja ili mjcstu konacnog cilja putovanja.
Hisam jc kazao: "Vidio sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi vc sellem, mnogo puta da nijc na putovanjima
klanjao sunnctc neposredno prijc poslijc podncva. Mcdutim, on nijc izostavljao ona dva rekata sunneta
i
prijc sabahskog farza dva rekata iza aksama. Nisam ga vidio da klanja sunnct prijc ikindijskog jacijskog
i i
? a »^
farza. Poslijc obavljanjenog jacijskog farza klanjao bi samo vitr.
753
SAHIHU-L-BUHARl skraCivanje namaza
to cinio i Ibni-Omcr. 1
. -UjLaj ^1p ^jjI jlSj
prcnio, da jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, rckao: "Allah mi jc prcporucio da do smrti nc napuslam
troje: posl Iri dana svakog mjescca, klanjanjc duha-namaza spavanjc prijc vitr-namaza."
i
Ibni-Omcr jc rckao: "Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, obavio jc duha-namaz u dva dana: na dan
dolaska u Mckku, pri njenom osvojcnju, na dan, kada jc bio obavijcslcn o pogibiji Ebu-Dzchla."
i
Tinnizi navodi da jc Ebu-Scid Hudrija rckao: "Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, rcdovno klanjasc
duha-namaz pa smo mislili da ga necc nikada izostaviti, ali ga jc opci napustao izostavljao, pa smo mislilii
govorio nisla ncgo samo dobro korisno, oprostit cc mu sc njcgovi manjc ucinjeni grijesi prcma Allahu, pa
i
prcpricavao o torn plijenu. pa jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, rckao: Tazitc! Upulil cu vas na
osobu veccg hcrojstva, na vcci plijen, amozda brzi povratak, atojccovjckkojiuzmcabdcst odcudzamiju
i i
.« 1
da klanja dobrovoljni duha-namaz. Takavjecovjek blizi hcrojslvu pobjednik s veeim ratnim plijenom.'
i
754
a *
_
f^jlqill nign
.-»
1106. PRICA0 NAM JE Ali b. Abdullah, njemu l£U JU: 4U£ £ j£ |£jX .U'l
Sufjan, on cuo Zuhrija da prenosi od Salima, a on ; s ,3 '*.,'**-,
od svoga oca: --; ^£ u - f '
"Vjeroyjesnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, spajao
&\,\l^j^J±\£&£ffiS&J&
''
je klanjanje aksama i jacije kada bi na putovanju "'
fi
potom klanja jaciju. Vidio sam", rckao jc Alija, "Allahovog Poslanika da tako radi."
Imam Ahmed u svom "Suncnu" islicc da jc Amr b. Su'ajb rckao: "Allahov Poslanik, prilikom vodenja
borbc proliv Bcnu-Mustalik plcmcna, spojio jc klanjanje dvaju namaza." Ovo jc potvrdio Dzabir. i
Imam Ahmed navodi AiSinu, radijallahu anha, izjavu u slijedecoj varijanli; "Vjerovjesnik jc na putovanju
klanjanje podnc-namaza odgadao do prcd izmak njegova vrcmena, a sa ikindijom bi zurio. Klanjanje
."
aksama zadrzavasc, a jaciju opct pozurivasc
755
SAHIHU-L-BUHARI skraCivanje namaza
*.-;
1109. PRlCAO NAM
JE Ebul-Jcman, njcga
obavijestio Sifajb, prenoseci od Zuhrija, njega
obavijestio Salim, prenoseci od Abdullaha b. Oi f^ Cf ^ LW
Omera, radijallahu anhuma:
"Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alcjhi
^-ijiil l*k^>
j>-}i yi~Jl (J
_/-Ul -d^pl bj
vc sellem, kada jc zurio na putovanju, gdjc odgada
klanjanje aksamskog namaza, tako da
spajajuci s jacijom, klanjao zajedno."
bi ga,
5«3 fc J« ?^' ^3 ^ c^ ''
1110. PRlCAO NAM JE Ishak, njcmu Abdus- £ olill& &£ JU^i &.U\.
Samed, ovome Harb, niemu Jahia, Jahjau Hafs ^ .- /s „ * ^a
b. Ube|dullah b. bnes, da je bnes pncao da bi **- ^ •
^ *
Allahov Poslanik, sallallahu
spajao na putovanju klanjanje ova dva namaza,
alcjhi ve sellem, Zs- &\ ^ 3 uil 51 ^Jt ^ -IiLCp aJ Jaii
tj.
o, „ „ -,(
' „
V'' , *: >-s
41 J_^3 Cw <^
Riiznolika su misljcnja uccnjaka u vczi sa spajanjcm dvaju namaza. Jcdini lo putniku dozvoljavaju bcz
ikakvih uvjctnih ograniccnja. Mcdu ovc Ebu-Vckas, Scid b. Zcjd, Usamc b. Zcjd,
spadaju Alija, Sa'd b.
Mu*az b. Dzebel, Ibni-Abbas, Tavus, Mudzahid, Ikrimc, Dzabir b. Zejd, Sufjan Scvrija, Safija, Ahmed,
Ishak, Ebu-Scvr, Eshcb, Malik jos poncki.i
Drugi to dozvoljavaju kad sc putniku jako zuri. Mcdu ovc spadaju Ibni-Omcr, Malik poncki ucenjaci. i
Ima uccnjaka koji ovakav poslupak smatraju mckruhom, dok Hasan Basri, Ibni-Sirin, Ibrahim Ncha'i, Tbni-
Mcs'ud Ebu-Hanifc dozvoljavaju to samo hodocasniku na Arcfatu Muzdclifi.
i i
Iznavedenog, a jos drugih hadisa, vidi sc da jc to samo medusobno priblizavanjc klanjanja konkrclnih
i
namaza, a nc stvarno njihovo spajanjc, jcr jc uvijck svaki obavljcn u svom odrcdenom vrcmenu, kako jc to
iu Kur'anu rcccno: "Vjcrnicima jc narcdeno da obavljaju namaz u odrcdeno vrijemc."
756
,
fiO
3 '
|
Imam Ahmed u svom "Musncdu" sa sencdom navodi, da jc Ibni-Abbas rckao: "Hocctc li da vas obavijcslim
o Pcjgambcrovom namazu na pulovanju?"
*_
Da" - odgovorili su ashabi.
tt
Kada bi on bio u svom on bi spojio klanjanjc podnc ikindije, prijc
stanu, a suncc vec krcnulo iz zenita, i
ncgo bi uzjahao na svoju jahacu zivotinju, a kada bi bio u stanu dok suncc nije jos krcnulo sa zenita. on bi
krenuo na put kada bi nastupilo vrijeme ikindije, on bi sjahao spojio podnc ikindiju."
i i i
ikindiju u svom stanu ili satoru, a potom putovao. Kada bi on krclao prije aksama, odgadao bi klanjanjc
aksama toliko, da bi klanjao zajedno s jacijom, a kada bi kretao prije aksama, on bi pozurio klanjati jaciju
iobavio jc neposredno iza aksama."
Ovu izjavu navodi Tirmizi u svom "Sunenu*
i kazc da jc dobra, hascn-garib.
i
Iz samog hadisa se nc razumijc da je u pitanju odgoda do prcd ikindijskog vrcmena, vec sc kazc da jc ta
757
SAHIHU-L-BUHARI skraCivanje namaza
>. * >
11 13. PRICAO N AM JEKutejbeb.Seid, prenoseci p ^U w^ a tfj^. .\\\r
od Malika, on od Hisama b. Urva, ovaj od svoga
L^p -ml
Lg
'j 4-13 Ip
rf **p -wl ,-pp Sj^ /yj aLIa
oca, a on od Aise, radijallahu anha:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, bio je *jti
-J^ ^g j «; ^ j^ jj, Jju $
slab, pa je klanjao u svojoj sobi. Klanjao je sjedeci, * , /' ' / = s „
radijallahu anhu:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
pao je s konja i zgulio, odnosno zagrebao kozu na >JB ^ rf
„ .^^ '•
. .
_£
> 6
je nastupilo vrijeme namaza on je klanjao sjedeci,
i
ju j \lj3 jii
fcy\
j*£ Q[ LiiJai ia*i5
pa smo i mi klanjali sjedeci. Tada rcce: 'Imam je
postavljen zato da se za njim dosljedno povodi, tyj\y&j\3gj\i$\jj&j£\fy^p$
pa kada izgovori tekbir, izgovorite ga i vi, kada se
758
^jlgill nigpi
* *. ^ * ^ X
sagne na ruku\ sagnite se i vi, kada se podigne, iy^a Jo* ^ 4)1 i*^. J I* lijj Ijli^li ii J
»
1115. PRICAO NAM JE Ishak b. Mensur, njega \j'J^-\ JU jfA^*
»,* f
St* iii>«-^! loji*- . ^ ^ o
l Hancfijc i mnogi drugi ucenjaci smatraju da sc navedeni hadis odnosi samo na khmjanjc nafilc. Oslanjajuci
sc na ovaj hadis, pisac "El-Hidajc" kazc: "Klanjali dobrovoljni namaz jc dozvoljcno sjedeci pored i
U komcniaru Tirmizijcva "Suncna" navedeno jc: ""Klanjanjc farz-namaza sjedeci nije punovazno osobi,
koja jc u mogucnosli klanjali stojeci."
Ucenjaci hancfijskc skolc kazu: ''Ako musliman lakav (bez razloga) nacin klanjanja smatra dozvoljenim
ipravilnim, on izlazi iz islama prcma njemu sc primjenjuju propisi koji vrijede za konvcrlitc. Takva sc
i
osoba trctira kao osoba koja smalra dozvoljenim ciniti blud, pit alkohol, raditi s kamatom druga, po
i i i
759
SAHIKU-L-BUHARI ms§l SKRAClVANJE NAMAZA
Ko klanja stojeci T to je najbolje. Ko klanja sjedeci, uiJii *\h l-uU JJ? jij J^ul ^i Iptf JJ>
on ima polovinu nagrade od onoga koji stoji, a ko :
- .» *. ..>(r",r !- -- 1-1 **
'-*
klanja lezeci, ima polovinu nagrade onoga koji — -f*"
"I <l J-*<>*J(^ f?
klanja sjcdcci.'" . & U uuLiS ^.up ^U^IoSjil Jli
RekaojeEbu-Abdullah:"Izraz'naimen*.upotrijebljen
**
u hadisu, po meni, ovdje znaci iezeci*.
Ata kaze: "Ako se ne moze okrenuti prema kibli, JiiLlaJI Jl J>^jl j-iiiouUaP JUJ
klanjat ce u pravcu kako je okrenut." >t „ , ,
i Ahmed Ibni-Hanbcl jc izjavio: "Teskog bolcsnika povalit cc se na desnu stranu, okrenuvsi ga prema kibli."
To jc upravo onako kako sc umrli postavlja u grob. On to svojc misljcnjc tcmclji na Muhammcdovoj,
sallallahu alejhivc scllcm, izjavi: "Ka'ba vam jc kibla, bili zivi ili mrtvi."
Prema slavu Ebu-Hanifc, tczak bolcsnik povalil cc sc na leda, tako da mu nogc budu okrenute kibli on cc i
Rafi' jc prenio Slav nekih ucenjaka, da tczcg bolcsnika treba povalili na njcgovu dcsnn stranu, a tabanc mu
okrenuti prema kibli.
Raznolika su misljcnja o nacinu sjedenja bolcsnika u toku klanjanja. Imam Muhammcd prcnosi da jc Ebu-
Hanifc rekao: "Kada leski bolcsnik otpocne klanjati sjcdcci, on moze sjediti kako god hoce, upravo kako
mu jc laksc."
Bolesna osoba oslobodcna jc txi pojcdinih namaskih ruknova, pa jc logicno da budc oslobodcna i posebnog
nacina sjedenja u namazu.
Ako bolcsnik nije u stanju da sjedi, povalit cc sc na Icda, nogc mu okrenuti kibli i on cc u torn stavu, samo
manjim pokretom glavc obavljati ruku" scdzdu. Hamidu-din jos kaze: "Takvom bolcsniku stavit cc sc pod
i
glavu dcblji jasluk, kako bi izglcdalo da sjedi. Time sc bolcsniku omogucava laksc obavljanjc ruku'a sedzde i
ii • 1
mimikom. Navcdenc cine leSko jc u lczcccm slavu obavljati zdravom covjeku, a kamoli bolcsnoj osobi.
i
760
a '
~
,
^jlgill nign
PRICAO NAM
** i^
. 9 t »
1119. JE Abdullah b. Jusuf, njega
obavijestio Malik, prenoseci od Abdullaha b.
2 Ebu-Hanifc, Malik, Safija i Ebu-Jusuf su rekli: "Kada bolcsnik klanja sjedeci i u loku samog klanjanja
ozdravi ili osjeti snagu da mozc klanjati stojeci, on cc nastaviti klanjanjc prcostalog dijcla namaza
stojeci."
To jc misljcnjc i Hasana Basrijc, dok Muhammcd b. Hascn Sinatra, da takva osoba, trcba taj namaz iznova
otpoccti klanjati.
;
Iz navedenog hadisa zakljucujc sc:
— dozvoijeno jc na namaza stajati, a nadrugom sjediti obratno. Ovo jc stav Ebu-Hanifc,
jednom dijclu i
Malika, Safijc vclikog broja ucenjaka. lma ucenjaka, pa ashaba, koji ovakav postupak nc odobravaju,
i i
Ebu-Jusuf jc rckao: "Najbolji uobicajeni namaz jc onaj koji sc klanja u sto veeem broju rekata ili namaz u komc
sc na stajanju prouci sto vise Kur'ana." Imam Muhammcd dajc prcdnost sto veeem broju niku'a scdzdi, i
— dobrovoljni namaz dozvoijeno je obavljati sjedeci, iako ga jc klanjac u mogucnosti obaviti stojeci.
i
761
SAHIKU-L-BUHARI ?gS|§ SKRACIVANJE NAMAZA
bi ucio, takoder, sjedeci i kada bi mu od ucenja jij ijii LUL>- JjJ <5is |j &\ J>ij
„
Kur'ana ostalo oko
ustao bi i
trideset
proucio ih stojeci,
do cetrdeset ajeta,
a potom obavio ruku
fc
*
J' ^ ^^
t J^
J??
a
& s# '*£ ^^
S.
sam bila budna, pricao bi sa mnom, a ako sam ^^l*^ J^jgBl&SJJI J Jii>jA^
spavala, legao bi. 1
> '
i
Tirmizi u svom "Sunenu sa scncdom islicc da jc Hafsa izjavila: "Nisam
Allahovog Poslanika,
vidjcla
sallallahu alcjhi vc scllcm, da jc nafilu klanjao sjcdcci do prcd njcgovu smrt na jcdnu godinu dana.
Tada jc nafilu klanjao sjcdcci ucio duzc sure."
i
762
;i\
:
NOCNI NAMAZ1
f '
Tebi pripada vlast nebesa i zemlje i svega sto jc na £y ^jVlj oljilJI ilk iU alii
njima. Tebi hvala! Ti svjctlo nebesa Zcmljc! Tebi
hvala! Ti si
si
Vladar nebesa i
i
* >.
Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, stvarna jc
Sudnji dan je
J uij j^ fci-lj j^ ^j j^ J
iijuJJ
*
istina. istina.
765
SAHIHU-L-BUHARI NOCNINAMAZl
Ti unapredujes i unazadujes. Samo si Ti Bog, V) iJ] ^ y^l Cj>j pJ*J c-j1 cJlpi UJ
odnosno, nema Boga osim Tebe!'"
Sufjan (b. Ujejne) kaze da je Abdul-Kerim Umejje P*T
yIU _ >
^ ^^ ^
^J
. > *'./-.*.--.:
JU J ^
!
'•*-•?
jl
." L-
"Nema nikakve promjene ni snage mimo ALlaha ui 1
0* l
> -*
i ispricam Allahovom Poslaniku, sallallahu alcjhi *.ct * *
Ne . gy^JUfc>lȣUS
plasi se!'
766
'
1122. Ovaj san ispricao sam Hafsi. Hafsa ga je Im^ Iji^Si <uoap- J^ L^a^aS .MYY
ispricalaAllahovom Poslaniku, sallallahu alejhi ve - ,# „ >, *. --
- ^^
... ',cr
P"*l
B
^- ,-^ J ^
Samo da klanja i nafilu nocu! j^jl
'
^ '£ y Jul 0L& J^JI ^ Jii crtS
J -
i ostao tako dok mu nc bi dosao glasnik (mujczin) -A'n \\ oQi <2fc -' •
"V *
-Uww-
*
za farz sabah-namaza.
i
Iz navcdcnog hadisa zakljucujc sc:
— dozvoljcno jc zcljcti lijcpc snove, svako dobro, nauku zudjcti za tim; i
— dozvoljcno jc spavati u dzamiji. Tirmizi navodi da jc Ibni-Abbas rckao: "Nc cinitc dzamiju prcnocistcm
ispavaonicom." Ovo misljcnjc zastupa jos ncki broj uccnjaka, a Ibnul-Arcbi kazc: "Ibni-Abbasova izjava
i
odnosi sc samo na mjcSlane koji imaju svojc skrovistc svoj dom, a nc na stranca rnuMckifa kojima jc
i i
i Ibni-Kasim smatraju mckruhom da u dzamiji spavaju nocivaju zdravi Ijudi, dok slabim bolcsnim to
i i
— Abdullah b. Omcrbiojc vcoma slidljiv, pa jesvoj san izniosamo Hafsi koja gajc prcnijcla Muhammcdu,
sallallahu alejhi vc sellcm;
— klanjati nocu koji rckat dobrovoljnog namaza jc pohvalan postupak vjcrnika;
— pobozna djclamladc osobc, Allahu, dzcllc sanuhu, milija su vise ncgoli pobozna djcla starijc osobc;
— mnogo spavati jc pokudeno nczdravo. Dugo spavanje vodi lijcnosti, a lijcnost opet vodi siromastvu
i
767
SAHIHU-L-BUHARI NOCNI NJAMA/1
BOLESNIK IZOSTAVLJA
NOCNE NAMAZE (NAFILE)
> * r
^ «*
> •
1125. PRICAO NAM JE Muhammed b. Kesir, ujui i'}i\ Jii jtk -£ ili i£j£ .mo
njega obavijestio Sufjan, prenoseci od Esveda b.
it ." • 1!* * * *- * - * vh
Kajsa, on od Dzunbeda b. Abdullaha:
"Dzibril nije prenosio jedno vrijeme Objavu
Vjcrovjcsniku, sallallahu alcjhi vc scllcm, i jcdna
Kurcjsijka jc rckla: 'Napustio ga njcgov scjtan.'
Tada je objavljeno poglavlje 'Ed-Duha': 'Kunem
se jutrom, kada Sunce grane, i nocu kada se njena
tmina spusti. Nije tebe tvoj Gospodar napustio, a
>"
ni zamrzio...
Drugi muhadisi za isti da jc Dzundcb drugom prilikom rckao: "Vjerovjcsnik, sallallahu alcjhi
slucaj navodc,
vc scllcm, jc bio slab nije klanjao nafile jednu noc ili dvijc noci, pa mu jc doSla jcdna zena (Umm-Dzcmila,
i
supruga Ebu-Dzchcla) rckla: "Muhammcdc, nc vidim vise onog tvog scjtana. On jc tebe, cto, napustio?'
i
Na ovu njenu primjedbu. Allah, dzcllc sanuhu, objavio jc: 'Kuncm sc jutrom, kada sc Sunce potpuno
pojavi, nocu kada sc ona spusti, tvoj Stvoritclj nije tc napustio, a ni zaboravio.*"
i
Ncki mufesiri, tumaccci poglavlje "Ed-Duha ", navodc da jc Dzttnbcd rckao: "Vjerovjcsnik, sallallahu
alcjhi vc scllcm, je bio slab nije klanjao nafile dvije-tri noci uzaslopno, pa mu jc dosla jcdna zena rckla:
i i
"Muhammcdc, nadam sc da cc tc tvoj scjtanposvc napustiti, jcr ga vec dvije-tri noci nc primjecujem kod
tebe!' Na ovu primjedbu objavljcna jc sura "Ed-Duha", ciji su pocctni ajcti gore prcvcdcni/'Ibni-Abbas je
izjavio: "'Dolazak Objavc Muhammcdu, sallallahu alcjhi vc scllcm, bio jc obustavljcn cctrdcsct dana, pa
je idoiopoklonik Ka'b Ibnu-Esrcf govorio: "Gospodar je ugasio Muhammcdu, sallallahu alcjhi vc scllcm,
svjcllo prckinuo mu slanjc Objavc* Potom jc dosuo Dzibril sa Objavom: *Mi nc silazimo, ncgo samo s
i
Nascfi u svom tefsiru tumaccci 'Ed-Duha' poglavlje navodi da jc Ibni-Dzcrir rckao: "Idolopoklonici su
govorili da jc Muhammcda, sallallahu alcjhi vc scllcm, Allah napustio zamrzio. Da jc on imao Objavu i
Allaha, ona mu sc nc bi ni prckidala Allah bi mu jc stalno slao, kao sto jc to cinio prcma svojim ranijim
i
Muhammed, sallallahu alcjhi vc scllcm. Na ovc primjedbc objavljeno jc poglavlje 'Ed-Duha', poslije ecga
jc Muhammed, sallallahu alcjhi vc scllcm, rckao: 'Dzibrilu, ti nc dodc dok sc ja tebe nc zazclih!"! ja
sam sc tebejoS vise zazclio, ali sam ja poslusni rob silazim samo po naredbi tvoga Ciospodara Allaha'
i
768
aoAillojIi^ llil (J J LqJ I C'/T^
NAFILA
Dolazio bi nocu Fatimi i Aliji, radijallahu anhuma, aJJ *MUl \^ Qpj «H>U Kg ^Jl J^j
radi (budcnja i klanjanja) namaza.
1126. PRICAO NAM JE Ibni-Mukatil, njega 4l& Gj*f Js& £ j£ l2fc .mi
obavijestio Abdullah, ovoga Ma'mer, prenoseci -. , ,\,, ,j **•.> <w 9
;J
*
^ . : .
^
,
^$
f % a
*
bude htio da nas probudi, probudit ce nas " Kada J> >J **" t* C*J* ^
smo mu on se okrenu nista nc odvrati.
to rckli,
Posto sc vec okrenuo, cuo sam ga kako sc udara po
i
^ Auj^i
-
Atf' ) j -'
"
"A" oi^J
\
^
'
'
'
2 Iako jc gornji hadis izrecen u vczi s Muhammcdovim, sallallahu alejhi ve sellem, zenama, on ima opci
znacaj i vrijedna upozorenja zenama danasnjcg druStva. Gornja izreka nagovijestila je naglo sirenje islama i
zau/imanjc okolnih zemalja, ali i upozorenje na opasnust od pohlcpe za matcrijalnim dobrima ncograniccnc i
gramzivosti za kapitalom.
769
SAHIHU-L-BUHARI NOCNINAMAZI
"-.
" <
1128. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, njega ll^-l JU wlijJ & 4U£ l&£ . \ HA
obavijestio Malik, prenoseci od Ibni-Sihaba, on
od Urve, a ovaj od Aise, radijallahu anha:
"Allahov Poslanik, sallallahu alcjhi vc scllcm,
ostavljao bi poneki posao, premda je volio raditi,
bojeci se da (ga) ne bi radio ostali svijet, pa da im
se to nametne kao obavezna duznost.
*
M&
>
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, J^-j £P Lij *-fcl* ^j" J-^ fll
Aisina izjava jc vrijcdna paznjc, ali prakticno i s obzirom na izjavc drugih ashaba, ncprihvatljiva.
Muhammcd, vc scllcm, u doba klanjanja duha-namaza rijclko jc kada bivao kod Aigc. On
sallallahu alcjhi
sc u lo doba obicno nalazio u dzamiji, na putovanju, u drustvu ashaba ili zauzct nckim drugim poslovima.
Prctpostavljajuci da jc on u doba ranih rucanica (duha) bio kod Aise, to jc bivalo svaki devcti dan, dan
i
kada jc Muhammcd, vc scllcm, mogao kod njc, po rcdoslijcdu jos drugih osam supruga,
sallallahu alcjhi
boraviti. Frcma tome, Aisa nije mogla znati, da li je Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, slalno ili samo
povremeno klanjao duha-namaz.
Hamidud-din kaze: "Tcravija spada u sunnct-obavcze, a njeno kolcklivno klanjanjc u muslehab-duznosti."
Hasan jc prcnio od Ebu-Hanifc, da jc klanjanjc teravije sunnet koji nije dozvoljcno ispustati. Ima ucenjaka
koji kazu: "Tcravija jc pritvrdeni sunnet, a klanjanjc iste u dzematu jc vadzib." U "Revdatiil-Hancfijji"
navedeno jc da jc klanjanjc teravije u dzematu vrlina poboznih. Ncki ucenjaci zajednicko klanjanjc teravije
smatraju opcom kolcktivnom sunnct-duznoscu (sunnet alcl kifajc).
Tcravija sc sasloji od dvadeset rckata. Ovo jc misljcnjc Ahmcda, Safijc Ebu-Hanifc i
Ucenjaci safijskc, hambclijskc i hancfijskc skolc oslanjaju sc na izjavu Saiba b. Jczida koju jc Bcjhckija
zabiljczio da su ashabi udoba Omcra, Osmana Alijc klanjali tcraviju od po dvadeset rckata. U "Mugniji" sc
i
navodi kako jc halifa Alija narcdio jednom covjeku da klanja svojim drugovima dvadeset rckata teravije.
Tcravija sc klanja po obavljcnoj jaciji, a prijc vitr-namaza. Njcno vrijeme pocinjc sa nastupom jacijskog
vremena trajc do pojavc zore.
i
770
A "
°^ 3^
«„
Buharija kaze: "Izraz u Aisinoj izjavi 'el-futur' ( ) i3>&JI a*^^
4
znaci es-sukuk\ a 'infetaref znaci insekkatV
1 130. PRlCAO
prenoscci od Zijada,
NAM JE Nu'ajm, njcmu Mis'ar,
on cuo Mugiru, radijallahu
-£
.
^
> , „
b\U JU
*
^ '
*
*.-c*.
jJI ifttf.
,
.\\r
anhu, da mu je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ^ &0j w«^^ # Jj-** Jt ^4* &' Oj>-i
ve sellem, rekao: -*,. *-'?* V^» *.< "i *- ft*-^tt^**'
"
"Najdrazi namaz Allahu je Davudov namaz, a -
U "Muhitu sloji: "Nijc dozvoljcno leraviju klanjati prije obavljcnog farza jacijc, a klanjati jc poslijc vilra
— dozvoljava sc."
Lijcpo jc da ncko od imama jcdnog nasclja klanja teraviju hatmom, tj. da na svakoj tcraviji prouci po jcdan
dzuz (dcsel lista), a cijcli Kur'an u loku ramazana.
771
SAHIHU-L-BUHARI NOCNINAMAXl
*
NAM
-*
v^>^
-
J
^ ^ f^j3
"Njega zora nije zatjecala kod mene drueacije, ,. s , ,*.:£.* *TiC^*' *i --:.' •-
772
n^AJI I
£jlii3 gjlqilLQiqH
1135. PRlCAO NAM JE Sulcjman b. Harb, njcmu £1^ ju ^>'j- ^ o£Li tSIi . \ ^ro
Su'be, prenoseci od A'mesa, on od Ebu-Vaila, ovaj * . >
$$ifb^&fM? &&*
y ,
Navcdcni hadis ukazujc na vrijcdnosl dugog stajanja na nogama u nocnim nafilama. Poncki pravnici
smatraju, da jc bolje, klanjajuci nafilu, uciniti vise scdzdi, negoli duljili stajanjc na nogama. Ovi sc oslanjaju
na navodc Ibni-Madzc kako jc Ubadc b. Samit cuo Muhammcda, sallallahu alejhi vc sellem, gdje kazc:
"Svakom robu koji ucini jednu scdzdu, Allah ubiljczi nagradu jednog dobrog djcla, a istovrcmeno izbrise
kaznu jednog ruznog djcla podignc mu vrijednost vise za jedan stepen. Zato cinitc scdzdu sto vise!"
i
Tahavi, Bcjhcki iimam Ahmed navcli su u svojim hadiskim zbirkama, da jc Muharik kazao: "Krcnuli
smo Hadzadzu naisli pokraj Rcbezcla. Tu smo naSli Ebu-Zera gdje sloji klanja. Stajanjc na nogama nije
i i
duljio, ali jc zato duljio mnogo puta po obavljcnoj nafili ucinio ruku' scdzdu.
i i
'"Ja sam", rckao jc Muharik, "to primijetio, a on mi odgovori: 'Nisam nista skratio, ncgo ucinio ncSto boljc.
Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi vc sellem, gdjc kazc: Ko obavi jedan ruku* spusti sc na i
jednu scdzdu, Allah ga kod sebe podignc na jos jedan stepen vise izbrise mu jednu, prcma njcmu ucinjenu
i
pogresku (grijeh).'*
Mcsruk, Ibrahim Ncha'i, Hasan Basri, Safija, Ebu-Hanifc mnogi kasniji ucenjaci daju prcdnost sto duzem
i
773
SAHIHU-I.-BUHARI NOCNI NAMA/.I
# *.. *
KAKAV JE BIO NAMAZ VJEROVJESNIKA
IKOLIKO JE KLANJAO VJEROVJESNIK,
SALLALLAHU ALEJHI VE SELLEM, NOCU
**
' . ' -
a- <E
1139. PRICAO NAM JEIshak, njcmuUbcjdullah £ 4L£» £U Jii JUiii \&£ .\\r\
b. Musa, ovoga obavijestio Israil, prenoseci od •' + • t
^r J^ Oi-a^ *^* jy^ J^'Jr^I ^1^* J^ i^-^ 1
l"l
rekata, osim dva sabahska rekata (sunneta).'
I Ncsai usvom"Sunenu navodi dajc Aisa rckla: "Poslanikjc klanjao nocu po (level rckata nafile, a kadajc
zasao u godinc, klanjao jc po scdam rckata."
— Malik u svom "Muvcttau" navodi kako jc Hisam od Aisc prcnio da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm,
klanjao nocu po trinaest rckata, a kada bi duo uccnjc sabahskog czana, klanjao bi jos dva rckata sabahskog
sunncta. "Znam da jc klanjao svega pctnacst rckata, odnosno trinaest u toku noci i dva rckata po pojavi zorc."
— Muslim navodi da jc na pilanjc Ebu-Sclcmc AiSa, radijallahu anha, odgovorila; "Muhammcd nijc u ramazanu,
a ni ii drugim mjesccima, povecavao broj rckata nocnih nafila iznad jedanaest rckata: on klanjasc cctiri rekata, i
ne pitaj za njihovu Ijcpotu i duzinu. zatim opct cctiri i nc pitaj za njihovu Ijcpotu i duzinu, a potom jos tri rckata."
Aisa jc ovdje. vidi sc ocito. ubrojila samo nafile kojc jc on slvarno obavljao samo u noci van ramazana, a sabahski
sunnct nijc spomenula smalrajuci ga dnevnom nafilom, ili ga jc ovom prilikom slucajno zaboravila ubrojati.
— Muslim jc jos prcko drugog seneda iznio: "Nocni namaz Vjcrovjcsnika bio jc od deset rckata, koji je on
Sink) neparnim sa jos jednim rekatom. FCasnijc bi, po pojavi zorc, klanjao dva rckata sabahskog sunncta, sto
jc ukupno iznosilo trinaest rckata."
774
'
n^AJI I
£jlii3 dbjloiJlpjLaia
^ £ <iij& l£U ,\ U
*ui tiii^a^
b. Muhammeda, a on od Aise, radijallahu anha: LS"->
*c ^
"Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, klanjasc £#» wj| r, j^J ^
1
^ ',
\
^'^
,
W £* ^
/.
1
# „ , _
s^ a
-*l^ oil
mnogo posla."
ti
j Id Si ^ pjilj liij iii > ujlj* &Hj
775
SAHIHU-L-BUHARI NOCNINAMAXl
*.**.*
kazc: v« *^2JU '% 4&I
JfJ JlS J^flJ A^ 41)1
,c^J
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ne
bi postio od svakog mjeseca toliko, da smo mislili
1142. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, njemu l£«y Jli Jii*f £ M& \§j£. .\ UY
Malik, prenoseci od Ebu-Zinada, on od A'redza,
ovaj od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, daje Allahov
- 1,*,*
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: JJlju Jli ;fi 4i\ J_*— j jl *^- 4)1
f^j "jiS*
"Sejtan na zatioku glavc nckoga od vas, kada
zaspi, sveze tri cvora i po svakom torn cvoru lupa,
;u > iy i5-^i Jj z>\$ Ji jik^ji
govoreci:
fc
1
neraspolozen i lijen."
l Ncki muhadisi smatraju da sc konkrctni hadis odnosi na muslimana koji prcspava jaciju, a vccina ih misli
776
,
^jlaill^iaia
.' - £ «
DOVA U NAMAZU KRAJEM NOCI JjUI jd»\ Jj-s tf^LiJI ^ofl 5-lff.Ijt ljL
Uzviseni Allah kaze: "Nocu samo malo spavali U JlUl ^ "5LL5 l^LS )
J>-j 3*
-o*v JUJ
(tj. ne spavaju), "i u praskozorje od grijcha molili" / r , -
(Ez-ZarijatJ7-l8). r* &™& ^£ u # >
,»
< &j5*e
- . -•
2 Kurtubi kazc da sc navcdcni hadis mozc shvalili doslovno, jcr scjianski svijcl posloji on ima SVoje i
prirodnc potrcbc kao i svijct ljudi. Dmgi, ovaj hadis kao prcthodni shvataju u prcncscnom smislu. Haltabi
i
smatra da sc konkrcinim hadisom aludira na odraz mogucnost tromosti, lijcnosli neurcdnosti, na covjcka
i i
tmurnog i ubitacnog poglcda, covjcka mrzovoljnog, osobu tvrdih usiju, a jos tvrdcg srca osjccaja za i
Dobrovoljnc nocnc molitvc nisu vczanc za ncko odrcdcno vrijcmc, a nili njimc ograniccnc. Tc molilvc
mogu biti: namaz, uccnjc Kur'ana, uccnjc prigodnih dova, cinjcnjc scdzdi ili nckog drugog prigodnog cina
kojim sc ukazujc na ljudsku poboznosl vclicanjc Allaha, dzcllc sanuhu.
i
777
SAHIHU-I.-BUHARI NOCNINAMA/.I
O smislu sadrzaja hadisa navedenog kod Buharijc, i Darckutni navodi u svom "Kitabus-sunen kako jc
halifa Alija rekaoda jc cuo Allahovog Poslanika kako kazc: "Kada mojim sljcdbcnicima nc bi bilo tcsko,
ja bih im narcdio da upotrcbljavaju misvak prilikom svakog namaza, a klanjanjc jacijc odgodio do iza
prolaska prvc trccine noci, jcr kada prodc prva trecina noci, mclcki sc spuste na ovozemno ncbo, lu sc
zadrze do pojavc zorc i ncki od njih doviknc:'Ima li ncko da sta trazi, pa da mu sc to da! Ima li ko da sta
moli, pa da mu sc udovolji!'" Ovu izjavu navco je i Ahmed u svom "Musncdu".
Darckutni u istom djclu navodi kako jc halifa Alija izjavio da jc Mohammed, sallallahu alejhi vc scllcm,
rekao: "Allah, dzcllc sanuhu, od pocctka svakc noci uoci pctka, pa do zorc obrati naroCitu paznju
ovozcmaljskom ncbu, a u drugim nocima samo u zadnjoj trccini, narcdi mclcku da viknc: 'Ima li ko da sta
i
4
u drugom, obrati paznju Adn-dzcnnctu' u kojemu su smjestcne samo dusc pejgambcra, schida dobrih, i
Allahu odanih osoba, u kojemu ima ono sto oko nikad nijc ni vidjelo sto nikad nikomc na pamel nijc palo;i
a u trcccm satu, Allah narcdi odgovarajuccm mclcku da do zorc govori: 'Ima li ncko da moli oprost, pa da
'
ukazivanja narocitc milosti ili pak slanja mclcka da obavc postavljcnc im zadatke.
Ovaj silazak nc trcba posebno tumacili mijenjati mu znaccnje, vec u to trcba vjcrovati bcz porcdenja
i i
Cijeli tckst hadisa navedene misli, Buharija jc donio u poglavlju o Edcbu - odgoju, navodcci da jc Ebu-
Dzuhejfe rekao: "Allahov Poslanik jc pobratio Sclmana Ebu-Dcrdaa. Potom jc Selman posjetio Ebu-
i
778
,
nr^in ;,ii<s
J|||| (jjjLqjJLoinn
od Ebu-Ishaka, on od Esveda:
Sulejman, njemu Su'be, prenoseci
«'
;..*,>
^ ^ Xtf -
Wjs " V
JL5
VT*
0l ^^ ~-
->
"Pitao sam Aisu, radijallahu anha, kakav jc bio ^i^jiilpcJli Jliy^Vi^ JUJ-l
namaz Vierovjesnika,
u noci?" " '
sallallahu alejhi ve sellem,
^ J^ * &
,> . , . /„
K>U c-V ^ l# „
'^ **ljjj
•
- a- -• \» a
- odgovon-a- Fj^j^yxbJ-^*
*~
izasao i(u dzamiju) Aisa/3
1147. PRlCAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, njcga U>i Jtf ^LJ> £ 4tf£ l£U A \ tV
obavijestio Malik, prenoseci
Makburija, on od Ebu-Seleme
koji ga je obavijestio da je pitao Aisu:
odSeidab.Ebu-Seida
b. Abdur-Rahmana £ **
:
Lbl*-
. „
^ a ^^* ^
JL
* v~
2! ij£\
_,
-
:
3 ^^-^ 0? ^-
„
-
. , *
"
""Kakav jc bio namaz Allahovog Poslanika, ,,/- -'.,*.
t .
^
f r
— uobicajeni ili propisani vjcrski obrcd obavlja sc prijc spolnog odnosa sa suprugom.
779
:
SAHIHU-L-BUHARI NOCNINAMA/.l
* <
pitaj za njihovu ljepotu duzinu, a zatim bi klanjao
i
p l^-J^j CA'-'---^-
s- X^> *** 1*5$ }^4
l
^ f
l:
/>•>->'
°^ ^^
x
^^
, ... „ „ ,
*¥**•
r9
prijc
'Aisa,
obavljcnog vitra?' - kazc Aisa.
moje oci spavaju, a moje srce ne spava'
6li
'
£ gg ^ Jjsj tf Jtfi ^ '
Si
J? flSI
— odgovorio je." ^ - {H *j
"?/ tr
obavijestio njegov otac, prenoseci od Aise, koja *^%K -
je, sto sam ja, kad god bih sc ocistio (abdest uzco
ili okupao), bilo danju ili nocu, klanjao koliko mi
je olaksano."
Ebu-Abdullah (Buharija) kaze: "DefFe na'lejk
znaci kretanje obuce." 1
i Iz hadisa sc zakljucujc:
— namaz jc jcdan od najvrcdnijih poslova i duznosl muslimana.
780
nr|f\in ^iii<s siig (jjjLqilLpinn
o-» & U oL
1150. PRICAO NAM
Abdul-Varis,prenoseciodAbduI-Azizab.Suhejba,
JE Ebu-Ma mer, njemu
fc
^jlJJlii l£U
-;..',,,
^ /i l£U- .Uo-
tjJJ:
J^ liU £ ^1 jii Jtf ^
> ^ > ^H
<il
^
stupa (svezano). j^. iii s^jii j^Li |J5 U Jli* jg|jl£J| 5j
'Kakvo je to uze?' - upitao je. , -
fc
1151. KAZE Abdullah b. Mcslcmc, prcnoscci od dAJU \i idli £ 4iij^ l£U .Uo^
Malika, on od Hisama b. Urvc, ovaj od svoga oca,
a on od Aise koja je rekla:
ifc
*fy* If
<
<?} S* *& Jt^lf
- - -*
„J „ . mt . . , r.r,^-- 4
.
— uslati nocu, uzcti abdcst i potom klanjati nafilu, vrlina jc dobrih ljudi,
— vrijcdnost i mcdu muslimanima Bilala b. Rebaha, oslobodcnog roba Ebu-Bckrova,
autoritcl
a mujczina dzamijc Muhammcda, sallallahu alcjhi vc sellcm, u Mcdini,
— dozvoljcno sc zanimati za rad podanika u cilju bodrenja na cinjenje dobrih, a odvracanjc od zlih djcla.
Tirmizija u vczi sa ovim slucajcm navodi izjavu Burcjdc: "Allahov Poslanik jc osvanuo, pozvao Bilala i
rckao mu: 'Bilalu, sa kojim si mc poslom prctckao? Nisam nikada sanjajuci unisao u Dzcnnct, a da prcd
sobom nisam cuo klcpct tvojc obucc. Tako sam sinoc unisao u Dzenncl opet cuo klcpcl tvojc obucc.
i i
Potom sam prisao jednom zdanju (palaci) sa kvadratnim balkonom zlatnog izglcda.
'Za koga jc ova palaca?*- upitao sam.
'Za jednog Arapa.'
1
'Paja sam A rap.
'Ncgo, za koga jc uistinu?*
'Za jednog Kurcj'siju.'
'Pa ja sam Kurejsija.'
'Ncgo, uistinu, za koga jc?'
1
'Za jednog Muhammcdova sljcdbcnika.
'Pa ja sam Muhammed.*
'Ncgo, uistinu za kogajc?'
'Za Omcra b. Hallaba' — odgovorili su cuvari.
Polom jc Bilal rckao: *Ja, Allahov Poslanicc, nisam nikada proucio czan, a da nisam klanjao makar dva
rckata, a nijc mi sc nikada dogodio hades (potrcba za abdestom ili kupanjem), a da nisam odmah uzco
abdcst, odnosno okupao sc i klanjao makar dva rckata nafilc.'
'Zahvaljujuci tome, postigaosi toliki stepen'- rekao mujc Muhammed, sallallahu alcjhi vc sellcm."
Navedenu usporedbu dzcnnelskog zivota Sii ovozemnim, Ireba shvalili samo u prencscnom smislu.
781
SAHIHU-L-BUHARI H'NI NAMA/.l
'Ta i ta, zena koja nocu ne spava' - odgovorila ^ ^^ V** D* jf-** J^ f^ ^ *"**
^
-'.
V **
= -
lJ2
'
rt
-,
PREPORUCUIVO DA OSTAVLJA
NIJE JlUt Jjs dj3 X* ij$i U oLi
1152. PRICAO NAM JE Abbas b. Husein, njemu lil^ &M & C-& E&£ .not
Mubessir, prenoseci od Evza'ija, a pricao mi je i > ?
Rekao mi
ispricao Evza'i,
je, kaze Hisam, Ibnu-Ebi-Isrin, njemu
ovome Jahja, prenoseci od Omera
jiij j^ji
f
\2 h'Ji j^ji
f
J: Sis
^ jL
i
1^ hadisa sc zakljucujc:
— umjcrcnosl u ibadctu potrebna jc kao u svakom drugom poslu. Klanjati nafile trcba samo onoliko,
i
koliko sc Zi\ njih ima vremena raspolo^cnja. Prcljcranosi u svakom poslu, pa u ibadctu, nijc pohvalna,
i i
782
<bjloiJl3JLaia
POGLAVLJE •A
* *
a danju postis?'
1 ' £ * f
cinim - rekao je.
k
Ja to tako i
fc
ODLUKA ONOGA KOGA NEMIRAN ^^1-09 tjlLll ^>o j«J j-o ^J-AS lJU
1154,
obavijestio
PRICAO
Velid
NAM
b.
JE Sadeka
Muslim,
b. FadI,
prenoseci
njega
od
li^i u^-i jiiii
-'-'
*
*
. •
£ Sli ^ .w oi
>#^* s.t >,, „.»
£* J^ JU >1jjYI !*»£ AX ft? , >
^
J
>;^
lehul hamdu ve huve ala kulli sejin kadir. El- jU-i £o5 js Jp jij lU-l Jjj dull
2 Iz hadisa sc razabirc:
- dozvoljcno jc isticati cinjenje dobrih djcla drugih ljudi i o njima pricati radi primjera drugim,
- domacin u kuci ili slarjcsina u zajednici trcba da sc zanima za rad polcinjcnih i upucujc ih na dobar
i koristan rad,
-u zivotu trcba priorilct davati onom sto jc vaznijc i prccc, a lako i u vjcrskim obrcdima: Ircba vrsiti
prvo ono sto jc duznost, pa tck ono sto jc samo prcporucljivo.
U daigom sencdu, Junusa slijedi Ukajl:
- pretjeranost jc prezrena, jer ima mnogc negativne posljedicc,
- angazovanjc u cinjenju dobrih djcla trcba bili uslrajno i umjereno, pa makar to bili i vjcrski obrcdi.
783
»
SAHIHU-I.-BUHARI NOCNINAMA/.I
.£**
1155. PRICAO NAM
JE Jahja b. Bukejr, njemu
«
Lejs, prenoseci od Junusa, on od Ibni-Sihaba,
njcga obavijcstio Hajscm b. Ebi-Sinan, on cuo
od Ebu-Hurejre, u trenutku kada je izlagao svoje
+J2AJJ&J -UP *U)1
tg^J* ji ** Lil *-*-** 4j I JU*-
pripovijedanje spominjuci Allahovog Poslanika,
i
sallallahu alejhi ve sellem, koji je rekao: 1£J l>-1 j\ ;% -0)1 Jj~*j ^Jb j*J * -rt sfl* j
"Vas brat ncgovoriruzno,misljasc time Muhammcd
na Abdullaha b. Revaha, koji je spjevao:
'Medu namaje Allahov Poslanik,
' ' '
ttci knjigu Allahovu,
i it vrijeme kad se sjuj zorejasno opazi. "'
*—
•v
Pokazao natnje uputu poslije sljepila,
j^ «u^>- jl£ c-j *3\j Jb U jl ou*_^
pa srea nasa postadose uvjerena,
daje sve sto kaze istina. £u6 £>-Ull ^ ill cjfeil bl *JS1>
Nocu dize tijelo svoje izpostelje dok su
'"
lezaji idolopoklonika jos optereceni.
t>*
/r
^jf
if;
<1^
koji je rekao:
usnio sain kao da mi je u ruci komad grube svile ojUsNjiil/^Ul^i a>J V J&SJ^I
i kao da ne pozelim neko miesto u Dzennetu, a da - -••*-• -C .-"*»'# .*
157. Hafsa je ispricala Vjerovjesniku, sallallahu ^j^-! )- J^Jl iiii- oJxii .\ ^ov
1
Jp
alejhi ve sellem, jedan od mnogih mojih snova
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao
je:
h
Abdullah je divan covjek, jos samo kad bi nocu
i „ ^
^
,
>^
)UtiS j£?l {Ju%^\
'.
^ °.
JUi
^
-JS»5-J^I
klanjao nafilu!"
784
'
^jlaiH^iaia
1158.
klanjao."
I Abdullah je od tada (kaze Nat?) nocu ^
* >*
Ji; ^
.
*
&\
„
^
,/ ,
&\j£
,
$& .\
, ,.
\ oa
^
.
^ .
—
^^;
^ ^
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: £
J olirj is
fajj ^jl Jpl Jlii
ik
Vidim da sevasisnovipodudaraju da jeu zadnjih '
^ ^,
y ^>^ ^:S^ ^ j^ ^ j^
.
USTRAJNOST U KLANJANJU
DVA REKATA SABAHSKOG SUNNETA
1 159. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jezid, njemu i-J. &Z- i>; £ «j£ &£ .\\*\
Seid b. Ebi-Ejjub, ovomc Dza'fcr b. Rcbija, „ , *«*>*£
prcnoscci od Iraka b. Malika, on od Ebu-Sclcma, (£*k* J U ^^i 1
L* 1 W J*
*
a ovaj od Aise, radijallahu anha: -i*
;
1/ hadisa sc razabirc:
— sabahski sunnct jc jedan od najvrcdnijih dobruvoljnih namaza.
Hasan Basri sabahski sunnct smatra vadzibom, malikijc obicnim sunnctom, a hancfijc pritvrdenim
sunnctom.
Ebu-Davud kako jc Ebu-Hurcjrc prcnio da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, rekao: "Nc
isticc
ostavijajlc sabahska dva rekata sunncta, pa makar vas konjica tjcrala!" i
Prcma izlozcnom, hancfijc kazu: "Ako dzcmallija zalckne imama na sabahskom farzu smalra da cc ga i
stici makar na drugom rckatu, on cc klanjati sunnct u kraju dzamijc, a potom stupiti na farz za imamom.
U prolivnom slucaju, ispuslit cc sunnct i odmah stupili na farz.
785
SAHIHU-I.-BUHARI mM NOCNINAMA/.I
^
,
^ ^&£^
B rj
*
^' ^*, -.
JU
- „ >
^
ifc
jj, £| ys
fT-
gj *3l Si
• *.
y} C
i* ,
U
$* *M ^j £&l*
^'"-
V
JU
i 1/ hadisa se razabire:
— Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, po obavljcnom sunnctu sabaha lijcgao jc, upravo nagct na desnu
cckao uccnje ezana polom bi klanjao sabahski farz.
slranu, i
Muslim navodi da jc Aisa rckla; "Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, rcdovno jc klanjao dva rckala
sabahskog sunncta, pa ako sam ja u torn vrcmenu bila budna, on bi sa mnom pricao, u protivnom bi
Icgao.
Prema tome, Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, nckada jc po obavljcnom sunnctu sabaha lijcgao, a
nckada to nijc cinio.
Raznolika su misljcnja o statusu obavcznosti toga lijcganja. Safija ga smatra sunnctom. Bcjhcki jc zabiljczio,
da Safija uvida potrcbu (sunnct) da sc konkretna dva rckata odvojc od klanjanja far/a, bilo lijcganjcm, bilo
sjedenjem ili pricanjem.
Mustchabom smatraju Ebu-Musa Es'arija, Encs b. Malik, Ebu-Hurcjrc, Muhammcd b. Sirin, Urve b.
Zubejr, Seid b. Musejjcb jos mnogi drugi njihovi suvrcmenici.
i
Ibni-Madzc jc zabiljczio: "Kad god bi Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, klanjao sabahski sunnct, on
bi sc malo nagco na svoju desnu stranu."
Abdullah b. Omcr jos mnogi ashabi ovo lijcganjc smatrali su samo prcporucljivim cinom. Ima ashaba
i
koji konkretno lijcganjc smatraju bid'atom - pokudenom novotarijom, kao sto su Abdullah b. Mcs'ud,
Mudzahid, Ibni-Scjbc, Ibrahim Ncha'i drugi. i
Muhaddisi su zabiljczili, da jc Abdullah b. Omcr vidio kako sc ncki ljudi odmaraju po obavljcnom
sabahskom sunnctu, pa im jc porucio, da to vise nc cine.
"Pa mi smo mislili da jc to sunnct" - odgovorili su oni.
"Obavijcstitc ih da jc to pokudena novotarija" - rckao jc Abdullah b. Omcr.
Iz svega izlozcnog vidi sc da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, smatrao, da izmedu obavljcnog
sabahskog sunncta farza trcba uciniti ncki kraci vrcmenski razmak time omoguciti ljudima da stignu u
i i
786
'
<bjloiJl3JLaia
£^ _
„ •
B<
C *J
JL5j
f** *'
< 3
r^
^^ ^
Ikrime i Zuhrija, radijallahu anhu."
Jahja b. Seid, ensarija, kaze:
"Nisam upamtio nijcdnog uccnjaka nase zcmljc,
u *
'
_^ ^
"
^
a da nijc prcdavao sclam na svaka dva rckata, . jl^l^jwl JS jSjiwVlliUjI
klanjajuci u bilo kom dijelu dana."
787
^
svijeta, biti od zla, otkloni ga od mene, a mene p jls ^lf- "jdA J, jjS\j aIp ^j-ilj
odvrati od njega! Dosudi mi dobro gdje god to bilo >/^ „ 9 ^ -
c ,
^
%
„' ^
J ^ u <> JU^A^jdJU^
koji je rekao: * .„ ^ * -,.,', ^ ,
.*
1^^
-;
<il
^j
..^
^ ^ 4)1 Ju£
,. ..
ii j • 1-1 \ •• /*r i\
"
i"
ve sellem, dva rekata (nafile) pnje (farza) podne-
j^H
*
.. „
JiJI
.
uM .
*
jciS j
,
4 «l
-
.,'
,
J *-»)
~
v
<-
i
[z hadisa sc zakljucujc:
— lijepo je i preporucljivo klanjati islihar-namazc kojim sc zclc dobili nckc sugestije i indicijc bilo u snu,
bilo na javi ili o ishodu planiranog posla,
— istihar-namaz sa gore navedenom dovom sastoji sc od dva rekata,
— samilost briga Pcjgambcra za ishod rada njcgovih sljcdbcnika,
i
— fizickc i umnc sposobnosti ljudi su ograniccne i potrebno jc traziti pomoc od njihovog Tvorca. Pored
ulozcnc vlastitc encrgije, trcba u ovozemnom poslu imati nadu u Allahovu pomoc vjcru u Njcgovu i
odluku,
— pored ulozcnc vlastitc snage u svakom poslu, trcba imati u vidu i Boziju odluku i nadu u Njcgovu
pomoc.
Imam Gazali i Ncvcvi u svojim djclima isticu da jc mustchab prvom rckatu istiharc, poslijc
uciti na
"El-Fatihc", sum "El-Kafirun", a na dragom sum "El-Ihlas". Zcjnudin kazc da ncma hadisa u kojem jc
prccizirano uccnjc sura i to jc prcpusteno odabiru samog klanjaca.
788
n^AJI I
£jlii3 dbjlaJLpjLOi^
namaza, dva poslije, a dva iza dzuma-namaza, dva -^ J^^jj &*+•! -Uj j££5j ^f^ 1 ***
, >> t , , A,
p^ *£ v^
t t
» ,<*
PRICAO NAM
-
JE Ebu-Nu ajm, njcmu Scjf
fc
1 167.
b. Sulcjman, on cuo od Mudzahida:
"Dosao je neko u kucu Ibni-Omerovu rekao i
primijetio (kaze Dzabir) Allahovog Poslanika, js * <il j^ij IrU ii?S Jii Zm&\ jis
sallallahu alejhi vc sellem, koji je vec izasao, a
j% i; c~u* ^u ^di -up v% j^tj £>
Bilal stoji kod vrata (Ka'be).
k
Bilalu\ rekoh, 'klanja li Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, u Ka'bi?'
fc
prema Ka'bi."
klanja dva rekata okrenut
Ebu-Abdullah Buharija kaze da je Ebu-Hurejre
pricao: Jj^J J^ ^ ^^ If.
SC» JUj ^ii*
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, *,' a i
789
*
SAHIHL'-L-BUHARI MM NOCNINAMA/.I
"'
akobi onabilabudna, pricaobi joj (stogod), inacc -'
bi legao. ^ ^* ^^ ^ £$ * *
>a ,
Jj^3
c?
Rekao sam (kaze Alija b. Abdullah) Sufjanu:
''Pa neki od njih prenose, da su to dva rekata
^j, j^
^^
^ ^j j$
^ „
^j $ ^
"
NAFILOM
1 169. PRICAO NAM JE Bejan b. Amr, ovome £ J* l£U J-rU £ ili l£U . 1 1 l<\
^ d* • ^
.
^s
"** J
cinio nijednu nafilu vise od dva rekata sabahskog *^ JjlH' u^
sunneta."
.>&JS$3JS
1170. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, njega UJ£t JU -L^ & 4U£ bSxt .m-
obavijestio Malik, prenoseci od Hisama b. Urve, ;^ „„ f " ' --• , •
i
• -
*it
790
dbjloiJlpjLaia
KLANJANJE NAFILA-NAMAZA
POSLIJE OBAVLJENIH PROPISANIH
(FARZ) NAMAZA
1 1 72. PRICAO NAM JE Musedded, njemu Jahja b. x^, £ Ji && Jli 3U £fc . \\ VT
a< *r
podne, dva rekata poslije aksama, dva rekata
poslije jacijcdva rekata poslije (farza) dzumc.
i
Hancfijc klanjanjc sabahskog sunncta smalraju "sunncli muckkede", obavezom koju Ireba rcduvno ciniii.
Na sabahskom sunnctu Kur'an sc uci u sto kraccm obimu. Zabiljczcno jc da jc Encs rckao: "Vjerovjesnik,
vc sellem. jc na sabahskom sunnctu ucio: 'Kul-ja cjjuhcl-kafirunc' M£l-Ihlas' sum." Ebu-
salllallahu alejhi i
Daviid u svom "Suncnu" navodi kako jc Ebu-Hurcjrc cuo Vjcroyjcsnika da na prvom rckalu sabahskog
sunneta uci: "Kul amenna billahi vc ma unzile ilcjna", te "Rabcna amenna bi ma cnzcltc vcttcba'ncrrcsulc
fekiubna meassahidin."
O uccnju Kur'ana na sabahskom sunnclu ima vise raznolikih misljcnja:
— malikijc smalraju da se uci samo "El-Fauha", a safije dii sc pored "El-Falihc" uci jos kralka sura, i
— Mudzahid Ibrahim Ncha'i smatraju da ncma stctc ako sc pored "El-Fatihc" ucc duzc sure. Prencscno
i i
je da jc Ebu-Hanife na dva rekata sabahskog sunncla ucio po jedan hizb, sio iznosi po jedan list Kur'ana
na svakom rckalu;
— uccnjc Kur'ana na sabahskom sunnctu preporucuje sc u vidu kracih sura da bi sc imalo vise vrcmena za
ucenjc Kur'ana na rekatima farza time dalo mogucnosl ljudima da prispiju na farz;
i
— dugo uccnjc Kur'ana u namazu opecnito je pohvalan cin. Muhammed, sallallahu alejhi vc sellem, rckao
jc: "Najvredniji namaz je onaj ukomc sc duzc uci Kur'an/' Ncki su muhadisi zabiljezili Muhammcdovu,
sallallahu alejhi vc sellem, izrcku: "Kada ncko od vas klanja sam po scbi, ncka odulji uccnjc koliko hocc,
tt
osim u izuzctnim slucajevima (kao sto jc sabahski sunnct, tchijclul-mcsdzid i drugi).'
791
SAHIHU-L-BUHARI ^^ nocni nama/.i
^ ^J ^
b. ct i
on od
ukucana."
Nafija, kaze: «.
U
. .
Kesir
Ejub
b.
koji
Ferkad, a (u jednom posebnom) slijedi ga
isti hadis prcnosi od Nafija. 1
-
^^
Iz hadisa sc razabire:
— sunnct jc prijcpodnc klanjali i dva rekata nafilc, medutim, Buharija, Ebu-Davud i Ncsai isticu da je
Aisa, radijallahu anha, rckla: "Vjerovjesnik nije nikada izoslavljao klanjanjc ecliri rekata nafilc pred samo
obavljanjc podnevnog farza."
Muslim, Ebu-Davud, Ncsai Tirmizi navodc da jc Abdullah b. Sckik rckao: "Pitao sam Aisu za klanjanjc
i
sallallahu alejhi ve sellem, rckao: "Ko klanja dnevno dvanaesl rekala nafilc (sunncla), Allah ce mu dali
sagradili stan u Dzcnnctu." Po vcrziji Tirmizija Nesaija. gornja izjava zavrsava se: "...cctiri rekata prije
i
podnevnog farza dva rekata poslije podnevnog farza, dva rekata poslije aksamskog jacijskog farza dva
i i i
rekata prije sabahskog farza." Ovu izjavu navodi Hakim u svom "Mustcdrcku" kaze da jc vjcrodostojna.
i i
Nesaija na imc dijcla gornjc izjavc "dva rekata poslije jacije" navodi "dva rekata prije ikindije (farza)."
Na osnovu izlozenog, ucenjaei hancfijske skole smatraju da uz pet namaskih farzova ima jos dvanaesl
rekata pritvrdcnih sunncta (sunneti muckkede) to: dva rekata prije sabahskog farza, cctiri prije
i dva i
Najvcci broj safijskih ucenjaka usvaja iznos od deset rekata sunncta, to: dva rekata prije sabahskog farza i i
po dva rekata prije poslije podnevnog farza, tc po dva rekata poslije aksamskog jacijskog farza. Ponckc
i i
safljc klanjaju po cctiri rekala prije podnevnog farza, onako kao sto to cine hancfijc;
— iza podnevskog farza pritvrdeni jc sunnct klanjali dva rekata. Ebu-Davud prcko Umm-Habibc zabiljczio jc
da jc Muharnmed, a.s., rckao: "Ko pazi na redovno klanjanjc cctiri rekata sunncta prije cctiri rekala poslije i
podnevnog farza, Allah cc ga ocuvati dzchcnncmskc vatrc." Ovaj su hadis zabiljczili u svojim "Suncnima
Tirmizi. Ncsai Ibni-Madzc. Tirmizi smatra da jc ovo dobar vjcrodostojan hadis s obzirom na njegov
i i i
sadrzaj, po komc spada medu hadisc u kojima sc isticc ili preporucuje klanjanjc dva rekata poslije podnevnog
farza, znaci da jc jedan drugi mctod dobar praktican od Muhammcda, sallallahu alejhi ve sellem,
i i i i
njcgovih drugova;
— aksamskog farza klanjaju sc dva rekata sunncta. Ebu-Davud jc u svom "Sunenu" zabiljczio da jc
poslije
Muharnmed, sallallahu alejhi vc sellem, rckao: "Klanjajle dva rekala nafilc prije aksamskog farza!" Neki
ashabi, pa kasnijc ucenjaei dozvoljavali su primjenu ovog hadisa. Ibrahim Ncha'i konkrclnu nafilu smatrasc
i
pokudenom novotarijom (bid'atom) isticc da jc to moglo biti samo u prvim danima islamizacijc, kako bi
i
sc ljudi bolje upozorili na zalazak sunca tc vecu mogucnost ashabima da stignu na kolcktivno klanjanjc
aksamskog farza;
— poslije jacijskog farza sunnct jc klanjati jos dva rekata. Bcjhcki islicc da jc Muharnmed, sallallahu alejhi
vc sellem, prcporucivao klanjanjc po cctiri rekata sunncta;
i
— iza dzumanskog farza klanjaju sc dva rekata sunncta, osim onih, kod nas vec uobicajenih, osam rekata.
i
792
cir,AJl l *iH* ||||| ^rtjlqill niqKI
^ ^ ^j £* £$
i .
s>
%
Tirmizi je zabiljezio prcko l£bu-Hurcjrc da jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, rckao: "Ko budc
klanjao poslijc dzumc jos nafilu, ncka jc klanja od cctiri rckata." Tirmizi smatra da jc ovaj hadis dobar i da
ga sc pridrzavaju mnogi uccni ljudi.
Abdullah b. Mcs'ud uobicavao je klanjaii prijc i poslijc dzumc po cctiri rckata. To su cinili jos Sufjan Scvri
i Ibni-Mubarck. Prcncscno jc da jc halifa Alija prcporucivao da sc poslijc dzumc klanjaju dva, a polom
cctiri rckata.
[bni-Kudame u "Mugniji" navodi, da jc imam Ahmed rckao: "Klanjac, ako hocc, mozc iza dzumanskog
farza klanjati dva, ako nccc dva, mozc Cciiri, a ako hocc, moze scst rckata." Prcncscno jc da su po scst
rekala klanjaii Alija, Ebu-Musa, Ala Mudzahid, Humcjd b. Abdurahman Sufjan Scvri. Bilo jc ashaba i
koji su ovc nafile klanjaii u svojim kucama. Prcnosi sc da Ubcjdc nijc nikada, poslijc farza obavljcnog u
dzematu u dzamiji, klanjao nafilu dok nc stignc svojoj kuci.
Ibni-Bcttal jc rckao: "Ashabi nisu voljcli klanjati u dzamiji sunnctc, upravo nafile, da nc bi ncuki svijet
mislio da su to farz-obavczc da sc moraju klanjati bas u dzamiji, a da bi sc bolje ocuvali od licemjernog
i i
— prijc ikindijskog farza klanjaju sc cctiri rckata sunncta. Ebu-Davud Tirmizi, prcko Ibni-Omcra navodci
da je Muhammcd, sallallahu alcjhi ve scllem, rekao; "Allah sc smilovao osobi, koja, prijc ikindijc, klanja
cctiri rckata nafile."
Tabcranija navodi slucaj kako jc Abdullah b. Amr, unuk Asa, zatckao Muhammcda, sallallahu alcjhi ve
scllcm, medu ashabima, medu kojima jc bio i Omcr
Hattab da jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc
b. i
scllcm, rckao: "Ko klanja cctiri rckata prijc ikindijskog farza, nccc ga dohvatiti dzchenncmska vatra."
S obzirom na izlozeno, neki hancfijski ucenjaci ovu nafilu uvrstavaju u mustehab, a drugi u sunnet-duznosli.
793
SAHIHU-I.-BUHARI M^ NOCNINAMA/.I
^->r 0*^^-
"Pitao sam Ibni-Omera: 'Klanjas li redovno duha- ,_, r * :* «; '„: - * *. - f.
^Ai Oii V JU ^-aJl Jil 14^ &
namaz?
*Ne' - odgovorio je on.
'AOmer? 1
- upitao sam ga.
£ *££ ^jj
"'
*y j£ ^ ^ £j| V
-
JIS
&j^\^^$fei*\$fe .mi
ovome Amr b. Murre, on cuo Abdur-Rahmana b. * * — '- - * - "**
Ebi-Lejla kako govori:
"Nije nam niko pricao da je vidio Vjerovjesnika, a^J^^ili JiJ £^1<$tj3&fl£l£
sallallahu alejhi vc scllcm, da klanja duha-namaz J /^ "; , (/
osim Umm-Hanc. Ona kazc da jc Vjerovjesnik, ^f^'^^^^I^W^
sallallahu alejhi ve sellem, unisao u njenu sobu na :^- -j .£ . ^- -.ri ***•
V:jj; -'-
#
dan osvajanja Mekke, okupao se i klanjao osam "-
_
&
i Abdur-Rahmanova izjava jc same djclimicno tacna, jcr Tirmizi prcko Encsa navodi da je Muhammcd,
sallallahu alejhi vc scllcm, rckao: "Ko klanja dvanacst rekata duha-namaza, Allah cc mu dati sagradili u
Dzcnnctu palacu od zlata." Muslim navodi da jc Ebu-Hurcjrc rckao: "Moj prijatclj, Allah mu sc smilovao
i spasio ga, preporueio mi je posl iri dana svakog mjeseca, klanjanjc dva rekata duha-namaza i klanjanjc
vilr-namaza prijc spavanja."
Mnogi su ashabi izjavili da su duha-namaz kolcktivno klanjali sa Vluhammcdom, sallallahu alejhi vc scllcm.
Broj rekata duha-namaza moze bili: dva, osam, deset dvanacst rekata.
cctiri, i
Zcjdb. Eslcm, kako to prcnosi Bczar, rckao jc da jccuoAbdullahab. Amragdjc Ebu-Zcrru kazc: "Prcporuci
mi koji nafila-namaz!"
"Upitao si me za ono sto sam ja
vec ranijc pitao Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi vc scllcm, pa mi on
rcce: 'Ko klanja dva rekata duha-namaza, nccc biti upisan u ncmarnc ljudc, ko ga klanja od cctiri rekata,
upisujc sc u poboznjake, ko klanja sest rekata, bit ce toga dana, Bozijom pomoci, saCuvan od veceg grijcha,
ko klanja osam, uvrstava sc kod Allaha, u odanc poboznjake, a ko klanja dvanacst rekata, Allah ce mu dati
sagradili ugodan smjestaj boravak u Dzcnnctu."
i
794
^
klanjam." ^^ V& ^
* *
uil
*
> j
1178. PRICAO NAM JE Muslim b. Ibrahim, CLi ]%£.] i-*l^i £ iill &£ . \\ YA
'
njcga obavijcstio §u*bc, ovomc ispricao Abbas ^ ^ , „
b. Dzurejri b. Ferruh, prenoseci od Ebu-Osmana ^^j^t^^^^A^^*^-^
od
Nehdija,
anhu: "Moj
a ovaj Ebu-Hurejre,
prijatelj, sallallahu alejhi
radijallahu
ve sellem, ^
„ .:
J ^^yj^^^
- ; >,, ' .*•>,,* * . - * ,-..
klanjati duha-namaz
2
i spavati po obavljcnom vitr- .
yj J* fyj cr*-^- '"^3 11
^ J^ i^ f
namazu."
Prcncscno jc, da jc Mohammed, sallallahu alejhi ve sellem, nckad klanjao dva rckata, nckad cctiri, nckad
scst,nckad osam, nckad dvanacst rckala duha-namaza, a ponekad ga nijc nikako klanjao.
Najveci broj ucenjaka smalra da jc klanjanjc duha-namaza muslehab, a da je Pcjgambcru on bio vadzib ili
sun net.
U duha-namazu uc'e se sto krace sure, a klanja se, poSto sunce po svom izlasku odskoei deselak melara od
horizonta pa skoro do podnevnog vrcmena.
2 Ncsai navodi da jc Ebu-Zcrr rckao: "Preporucio mi jc prijatelj, Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, tri
stvari kojc nccu, ako Allah da, nikada napustiti: klanjanjc duha-namaza, klanjanjc vitra prijc spavanja post i
navedene poslove kojima cc posliei nagradu adekvatnu nagradi onih koji dijelc svoj imetak u dobrotvorne
svrhc.
Navcdenim hadisima ukazujc se na vrijednost klanjanja duha-namaza i post od po tri dana svakog
hidzretskog mjcseca.
Klanjanjc vitr-namaza neposredno iza jacijc, a prijc lijcganja, trcba obavljati onaj, koji nijc siguran da cc se
probuditi krajem noci, a inace vitr je najbolje klanjati pred pojavu zore.
795
SAHIHU-I.-BUHARI NOCNINAMA/.I
1179. PRICAO
4
NAM JE Ali b. Dza'd, njega & i^i IT^-i JLiXl
£ j£ (£U . \ \ v<\
*
-*
- Jli, :
I
H joU
dva rekata (duha-nafile).
Taj i taj (Abdul-Hamid b. Munzir) b. Dzarud,
upitao je Enesa, radijallahu anhu:
fc
rekata poslije aksama koja je klanjao kod kuce i 1% Cj&Zjj <Z J i-*Jll -& J^3j
dva rekata poslije farza jacijeopet kod kucc, dva ,i * - * ******* '
r
, .... ......
rekata prije sabah-namaza, to je bilo vrijeme kada y
i
. . «-JiJI
l(
S%> .
u-- p jo^Sjj
-
.*
-Co
„.. J tUuJI
;,
>*>
1181. Pricala mi jc Hafsa da bi on klanjao dva rekata SajLI 5s! lij Jl^ 3 iii^- ^^- . \\ A^
796
y
g^Aii i <{iii*s
||||| (jjjLqillpinn
Muhammeda b. Muntesira, ovaj od svoga oca, Ct* £v ^ ^^ & ^*^ & fe*J& o*
>
a on od Aisc, radijallahu anha, koja jc rckla da *-- vl
K it .,„
—
prenoseci od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve
sellem: ' ^ ^ ?> ',-
JU *
-
<*"
*. A
? ^ **
- * '.-
* *> - -
> itf ^ *u£ lL\U n a*
,- iv. >
1 1 84. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jezid-Mukri, J* IsA^ .
njemu Seid b. Ebu-Ejjub, ovome Jezid b. Ebu- *. * . IV V' f'^ \<\- ^t '
kazc: JB^*\&&$?£j^'J&^ i £
c
"Dosao sam Ukbi b. AmruDzuhcnijui rckao: Zar » :,, •t s jf !!-•* -u ,-'•-:* '.ct
"*
tenecudiEbu-Temim, klanja dva rekata prije farza ^'
aksamskog namaza.'
4
J^ ^rO"^ s ^» J? Oi^j £i ^ o)
Pa mi smo to istoradili', odeovori Ukbe, u doba
fc
I Raznolika su misljcnja u vczi s klanjanjcm nafile prije aksamskog farza. Foncki (xi ashaba, pa gcncracijc i
iza njih, lo dozvoljavaju na osnovu gore islaknutog slueaja. Istovremcno jc prencseno da mnogi ashabi i
aksama, osim Ils'ada b. Lbu-Vckasa. Ibni-Hazm isticc da jc ovu nafilu klanjao Abdur-Rahman b. Avf. a lo
su cinili jos Ubcj b. Ka*b, Encs b. Malik, Dzabir i jos poncki ashabi.
Ibni-Bcllal kazc: "Ovu nafilu je dozvoljeno klanjali, a lo jc misljcnjc jos imama Ahmcda i Ishaka.
U "Mugniji" sc isticc: "Ova nafila nijc sunnet, ali jc dozvoljena." Ibni-Muscjjcb jc izjavio: "Konkretnu
797
j
SAHIHU-I.-BUHARI NOCNINAMA/.I
t-> i»
Hancfijski ucenjaci smalraju da su se la dva rckata nafilc klanjala prijc aksama, samo u prvim danima sirenja
islama, da bi sc novoislamizirani svijci upozorio na zalazak sunca, i da jc vrijeme u komc jc zabranjeno
cinili vjcrskc obrede vec proslo
da jc nastalo vrijeme aksiima.
i
798
'
<bjloiJl3JLaia
J
*>-,--
f
uzeti kao (musalu) mjesto za klanjanje.'
+* ********
h
Ucinit cu to' - odgovori Allahov Poslanik,
sallallahu alcjhi vc scllcm Posto sc razdanilo, dosao t^e'j J& j>)j y- <il1 Jj-— J ^ '-^ J-**'—
rekao:
k
799
SAHIHU-L-BUHARI NOCNINAMAZl
< &' ** * *-
"Potom sam", rekao je Muhammed, "ovo ispricao j\ 4»« C-U>U C ' aa * oy -b-«—-a (J L>-
1/ hadisa sc razabire:
— ashabom (drugom Muhammcdovim) smatra sc os-oba koja jc vidjcla ili pamtila Muhammcda, sallallahu
alejhi ve sellem, ili ncki njegov posao;
— samilost i takticnosl Muhammcda, sallallahu alejhi ve sellem,
prcma djcci;
— covjek trcba voditi racuna o scbi i ponckad sc odmoriti u krugu svoga droStva;
i
— prijc ulaska u tudu kucu, trcba sc najaviti, traziti dozvolu kucanjem, kasljanjcm ili slicnim uobicajenim
gestama;
— mkovodilac mozc svaki posao povjerili drugom sposobnom lieu.
800
nrjAJl l *iH* ||||| ^jlqill niqKI
] 1 87. PRICAO NAM JE AbduI-A'Ia b. Hammad, J^ij &£ *& £ J^Vl& l&£ U AY .
lzjavio:
fc
ObavIjajte neke od namaza u svojim kucama i ne J^g 1^5 UjLi; N j i&SU> ^ iiSjiJ
'" '
drzite ih poput grobova! \
2 Tabcri islicc da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, drugom prilikom rckao: "Osvjctljavajtc svojc
kuce spominjanjem Allaha (namazom) i ucitc u njima Kur'an, a nc dr?ilc ih poput grobova, kao sto to cine
Jcvrcji i krscani!"
801
U imc Allaha, Svcmilosnog, Samilosnog!
&^
' i
4)1
od Seida, ovaj od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, a
S >
on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem:
WAS J! ^1 JlfJJl lL- V Jtf 18 ^1
"Sedla se ne pritezu nego samo za tri dzamije: za
Sveti hram uMekki, dzamiju A lahovogPoslanika,
I * J^i> ^^Sj r
l>l Ji^Il i-L^
sallallahu alejhi ve sellem, (u Mcdini), i dzamiju
Aksa (u Jerusalemu)."
1
Navcdcni hadis islakli suusvojim hadiskim zbirkamasvi priznali muhadisi. lbni-Hibbanjcprcniood Basrc
b. Ebu-Basre, da jc rckao: "Cuo sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi vc sellem, kako kaze:
'Jahaca zivotinja sc oprcma samo za tri dzamije: za Svcli hram u Mckki, za ovu moju dzamiju (u Mcdini) i
za Sveti hram u Jerusalemu.'" Ovu su izjavu zabiljczili u svojim zbirkama jo§ Ahmed, Bczzar Tabcrani. i
Navcdcnc dzamije prcdstavljaju svcla mjesta muslimana po rcdu kako su u hadisu navedenc. Ka'ba u Mckki
jc najstariji monotcistiCki hram Istoka, a danas jc kibla mjeslo za hodocasce muslimana. Muhammcdova
i
dzamija u Mcdini jc hram kogaje Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, sa svojim druslvom gradio u kojoj i
jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, licno bio imam. Dzamija Aksa u Jerusalemu je sluzila oko scsnaest
mjescci kao kibla muslimana po prcscljcnju Muhammcda, sallallahu alejhi vc sellem, iz Mckkc u Mcdinu.
803
SAHIHU-L-BUHARI VIUIbDNOSr NAMA/A U DVA IIARKMA
ir^-i
_ . *
J
ju ^,#£&\te.
. J" *
& . \ \ i •
*.-
1191. PRICAO NAM JE Ja kub
k
b. Ibrahim
= <=, *» *
klanja (nafilu).
» a
I Brojni su hadisi o priorilclu i vrlini navcdcnih d/amija. Islaknuli hadis donijcli su u svojim hadiskim
zbirkama jos Muslim, Ibni-Madzc Tirmizi. i
Ebu-Ja'la u svom "Musncdu" navodi kakojc l£bu-Scid Hudri rckaoda jc Muhammcd, sallallahu alejhi ve
scllcm, susreo nckog covjeka upitao: "Kuda ides?"
i
Zubcjra navodc da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, rckao: "Namaz obavljen u ovoj mojoj dzamiji,
vrednijijcod hiljadu namaza obavljenih unckoj drugoj dzamiji, izuzimajuci Svcti hram u Mckki (Ka'bu), a
namaz obavljen kod Svetog hrama u Mckki, vrcdniji jc od slotinu namaza obavljenih u ovoj dzamiji."
804
— - * 2
1192. On je pricao, rekaojeNafi\dajuje Allahov d\S £ 4)1 J *ij 51 1>^4 015 j Jli U . <\ T
cilja izlazak
on hoce,
sunca
bilo
i
nocu
njegov zalazak."2
bilo danju, samo da * fe & i 3 'v '-^ ^$ 4 J**
t J
SVAKE SUBOTE
1*- **.**&
1 1 94. PRICAO NAM JE Muscddcd, njemu Jahja, J^ _^,^
* + ^ ^^ liJ^ ^J^J Ui^ . > ^ i
2 \z hadisa sc zakljucujc:
— svetosl dzamijc u Kuba'u i vrijcdnosl molitvc u njoj obavljcne,
— lijcpo jc subotom posjetiti dzamiju u Kuba'u i u njoj klanjati makar Dzamija u Kuba'u jc prva u
nafilu.
islamu sagradena dzamija u kojoj je Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, sa svojom pratnjom klanjao
prilikom scljcnja iz Mckkc u Mcdinu.
— ima pojcdinih mjesta i dana koji su vrcdniji i postovaniji od obicnih nasclja i svakodncvnih scdmicnih
dana.
805
.
1195. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, njega |£&f oij £ JMj^J* l£U .U^o
obavijestio Malik, prenoseci od Abdullaha b.
r.*^.- *"?-.- •-*"
Ebu-Bckra, on od Abdullaha b. Tcmima, ovaj od (^f 1
^?- ^v^ 1
?-' ^ ^ -
^^^$,& „ „
A\T-
od "I
Vjerovjesnika, II'
II U
sallallahu
I
alejhi
W ve sellem: II
*
^^^^JV./^^^^
-
,
% *
*.. *.
- ,
9 f
\ - * *
Onjerekao:
"Ncka zena nc putujc dva dana (pjcsackog) hoda,
-;
^j
^
/*
>/.>..!„*
jl L^-jj £*• ^1 J^ji
w/-^
f> s|
im rodakom; nema posta na dva dana: prvi dan J^y**^ Jj^ upjitjf y*
I Navcdcnim hadisom podsticu sc muslimani na obilazak i sto ccscc posjecivanje Muhammcdovc, sallallahu
alejhi ve sellem, dzamijc kianjanje u njoj. Na osnovii navedenih hadisa, neki tcolozi daju Mcdini prcdnost
i
postovanja nad Mckkom. Ebu-Omcr tome prigovara, isticuci da sc hadisima aludira samo na rad put kojim i
ee se /iisluzili dobro buduccg svijeta put kojim treba iei na ovom svijclu.
i
806
-
i<
Ramazanskog bajrama Kurban-bajrama; nema ni-i ii^j J,,4.*-JI ilk; ^JJ* pL^ \ jJLT OyMJ*
kakvog klanjanja iza dva vec obavljena namaza: iza '
„ s , . ^ „
obavljenog sabaha, pa dok sunce ne izade iza ikin- i Ji *1 J^y 1 •*& *j ^s6 J*- /^'
dijc, pa dok suncc nc zadc; scdla sc na pritczu, ncgo
^aVl J^Sj fl>-l Ji^i 1*-^ <WS
samo radi tri hrama: Svetog hrama u Mekki, hrama
Aksa u Jemsalemu radi moga hrama (u Medini)."2
i
muza ili najblizcg rodaka (s kojim nc mozc sklopiti brak), dok ispod navedenog pcrioda mozc."
2) Ibrahim Neha'i, Sa'bi Tavus kazu: "Zcni nijc uopce dozvoljcno da sama putujc, bilo lo pulovanjc kracc
i
ili duzc, ncgo samo sa svojim muzem ili svojim najblizim rodakom." U prilog svoga slava ovi navodc Ibni-
Abbasovu izjavu koju jc Tahavija zabiljczio u slijedecoj varijanti: "Allahov Poslanik drzao jc govor rckao: i
'Ncka zena nc putujc sama, ncgo sa svojim najblizim rodakom ncka joj nc ulazi u kucu strani muskarac,
i
3) Ata, Seid b. Kcjsan ncki uccnjaci zahirija dozvoljavaju putovanjc zcni na razdaljinu ispod jednog bcrida,
i
dok za putovanjc od jednog bcrida ili vise, trcba zena biti u pratnji svog najblizcg rodaka. Ovi, svoj stav
pravdaju izjavom Muhammcda, sallallahu alcjhi vc scllcm, koju jc Bcjhckija prcko Hbu-Hurcjrc zabiljczio
u slijedecoj varijanti: "Zene ncka same nc puluju jedan bcrid i vise, osim sa svojim supruzima ili svojim
najblizim rodacima."
4) Evza'i, Lcjs, Malik i "Zena mozc pulovati sama, manjc od jednog dana obicnog pjcsackog
Safija kazu:
hoda, a duzc mozc samo sa svojim muzem ili svojim najblizim rodakom.* Ovi sc drze Muhammcdovc,
sallallahu alcjhi vc scllcm, izreke koju jc Muslim zabiljczio u svom "Sahihu" prcko Ebu-Hurcjrc u ovoj
vcrziji: "Zcni, koja vjcrujc u Allaha Sudnji dan, nijc dozvoljcno da sama putujc jedan dan obicnog
i
hoda, ncgo samo sa svojim muzem ili svojim najblizim rodakom, dok manju razdaljinu od navedene, mozc
ici bcz navedene pratnje."
i
Ovi sc uccnjaci oslanjaju na hadis koji jc zabiljczio Ebu-Davud Ahmed b. Hanbcl u svojim hadiskim i
zbirkama prcko Ibni-Omcra, koji u prijevodu glasi: "Zena ncka nc putujc tri dana pjcsackog hoda, ncgo
samo sa svojim najblizim rodakom!"
II. da jc zabranjeno postiti prvc danc Bajrama; Ramazanski bajram jc dan neposcenja on predslavlja opce i
vesclje muslimana sto su uspjesno zavrsili post, duhovno sc prckalili Allahovoj naredbi udovoljili, a i
Hadzijski bajram jc dan prinosenja zrlava, dan uzivanja razonode u Allahovim ovozemnim blagodalima
i
sam Allahovog Poslanika gdjc zabranjujc postiti ova dva dana. Ramazanski bajram jc dan opci praznik i
muslimana, a Hadzijski bajram jc praznik prinosenja zrtava, pa jedile meso svojih zrlava!*
Navcdcni tckst gornjc izjavc zabiljczio jc Tirmizija u svojoj hadiskoj zbirci, a drugi muhadisi u ncsto i
izmijenjenoj vcrziji.
III.da sc poslijc obavljenog sabahskog farza, nc klanja nikakvih nafila i
IV. putovati u druga, dalcka mjesta radi klanjanja nckog namaza nijc dozvoljcno, osim ako se ne radi o
svetim, u hadisu navedenim mjestima.
807
r\\ ^
RADNJE U NAMAZU
popravio odjecu." 1
- ^_P cH^ J '
• ,*,
Ibni-Ebi-Scjbc prcnosi da sc Ebu-Scid Hudri u namazu ponckad oslanjao na svoj slap. Cini sc da jc lo isto
radio i Ebu-Zcrr.
Ata jc rekao: "Drugovi Allahovog Poslanika oslanjuli su sc u namazu na svojc stapovc."
Amr b. Mcjmun imao jc bascu ogradcnu koljcm kada bi mu doluzilo stajanjc u namazu, on bi sc uhvatio
i
Saflja kazc da ncma stctc nasloniti sc na zid, dok Hasan Basri lo smatra mckruhom (pokudcnim aktom),
izuzimajuci Co kod farz-namaza. Ibni-Sirin, konkrclno naslanjanjc, smalrao jc pokudcnim postupkom, kako u
obavcznom lako dobrovoljnom namazu, izuzcv ako
i sc lo cini iz opravdanog razloga: usljcd bolcsli i slicno.
Mudzahid poslovc u namazu dijcli na tri vrstc:
I. manji poslovi, kao sto su: namigivanjc, cesanje lijcla, klimanjc glavom, koracanjc od prazninc prvog
prclhodnog rcda (safa) tome slicno, sto ni u kom slucaju nc kvari namaz.
i
II. vece poslovc, kao namjerno okretanje prsa od kiblc, sto kvari zapoccti namaz i
III. vcliki poslovi ucinjeni bilo nchoticc ili namjerno, kao hodanjc po sobi, izlazak iz dzamijc slicno, sto i
809
1
SAHIHU-L-BUHARI RADNJEUNAMAZU
1198. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, iuu u>-i Jz^' ^ &\& 6fe .w\a
njega obavijestio Malik, prenoseci od Mahreme .1 > *-.
* -*• ** **
tf -
radijallahu anha. a ona je njegova tetka po majci
**
i
h
prouciodcsctzavrsnihajeta(poglavIja) Ali-Imran\
Iza toga, prisao je objesenom mjescicu, iz njega
uzeo abdest, opravsi lijepo sve potrebne organe
tijela, a potom stao (prema kibli) i klanjao. Ja sam,
^ ^»
^ -^ (S?
1
^ u^ •
^*
koji kaze:
"Mi smo Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve
sellem, nazivali selam dok je on jos bio u namazu,
ion nam je otpozdravljao. Kada smo sc povratili
od njega, pozdravljali smo ga, ali nam on ni je vise
s^iii j Si juj i^Lp S5 iS 4s fili
810
'
':- '
otpozdravljao, vec nam je rekao:
h
U namazii je jj^> J, si-
JL^J-I rfV•!
&jJ-
-•
?-irf1
J^ JA 12j>- *>U-i
'
zauzetost (klanjaca ucenjem).' - .; > >
Mensur Seluli, ovome Hurejm b. Suljan, prenoseci & ^ ^- iu^ - £& - -^ - "-
od A'mcsa, on od Ibrahima, ovaj od Alkamc, a ' - ' '
"'
^l^ItAj-tHp^jfl^ u
c f *1
1200. PRICAO NAM b. Musa, njega
JE Ibrahim
*
- *
namazu razgovarali. Svaki od nas razgovarao je ^^ •& tJ* ^-^ J (J&J ^ ji pi>i
l Muhammed. sallallahu alejhi vc sellem, shvalio je neizdrziv prilisak idolopoklonika na muslimane. kao i
situacije." Tako sc prva scoba iz Mckkc u Etiopiju zbila u redzebu. pclc godinc poslanstva. Vakidi navodi da
su ovi iseljcnici isli do mora pjesice, a poncko i jasuci, a na obali mora su u zakup ladu za pola zlalnog
uzcli
dinara kojom su To jc, kazc V'akidija, bila
srelno prcsli u Eliopiju. grupa od dvanacsl muskaraca ccliri zene i i
to: Osman b. Affan njegova supruga Rukajja, a kecrka Muhammcda. sallallahu alejhi vc sellem. Ebu-Huzcjfc
i
b, Ulbc njegova supruga Schla, a kecrka Suhcjlova, Zubcjr b. Avvam, Mus'ab b. Umcjr, Abdurahman b. Avf,
i
Rehma, Hatib b. Amr, Suhcjl b. Abdullah b. Mcs'ud. Ncki mislc da je lo bila grupa od osamdeset dva
Bejda, i
ili osamdcsel In iscljcnika. Poslijc nckoliko mjescci, krivo obavijesteni da su idolopoklonici prcsli na islam,
oni su sc vratili natrag u Mekku. Posto tcror idolopoklonika nijc prcstajao, oni su opct, u duplo veeem broju
oliSli u Etiopiju. Ova grupa izbjcgliea vralila sc natrag u vrijeme Muhammedova preseljenja u Medinu. Tako
su ncki od njih dosli u Mckku, a drugi dircktno u Medinu.
Iz hadisa sc zakljucujc:
— medusobno razgovaranje u namazu bilo jc u prvim danima sirenja islama dozvoljeno, a kasnijc
ljudi
zabranjeno. Jcdni tcolozi smalraju da jc la zabrana uslijcdila pctc godinc poslanstva, godinc kada su sc prvi
muhadziri povralili iz Etiopijc u Mckku, a drugi da jc to bilo iza Hidzrc, u godini kada su sc iz Etiopijc
povratili drugi muhadziri u Medinu u njoj zatckli Muhammcda, sallallahu alejhi vc sellem, gdjc radi na
i
: Iz hadisa se razabirc:
— ranije dozvoljcn, medusobni razgovor ljudi u namazu sc zabranjuje. Covjck slupanjem u namaz, stupa u
razgovor sa Allahom ncpristojno jc taj razgovor prckidati razgovorom s drugim Ijudima,
i
bojtc sc Allaha, klanjajtc pet dnevnih namaza, poslitc mjesec ramazan, od svojc imovinc dijclitc zckat...
pa cctc unici u Dzcnnct."
Tirmizi jc, takoder, zabiljczio da jc Ebu-Hurcjrc rekao: "Cuo sam Allahovog Poslanika gdjc kazc: "Prvo, za
811
A - -
SAHIHU-L-BUHARI RADNJEUNAMAZU
" "'
, ' ' *
sto cc covjek polagati racun na Sudnjcm danu od svojih djcla, jeste namaz.
Narcdcnjc da rcdovno klanja "srednji namaz najvcci broj ashaba ranijih neenjaka smalra da se izra/om
. i
"srednji namaz" aludira na ikindiju, racunajuci da jc sabah prvi dnevni namaz. Mcdutim, Dzabir b. Abdullah,
Mu'az b. Dzcbcl, Ibni-Abbas i teolozi kasnijeg vrcmena kazu da sc pod lim izrazom misli na sabah-namaz.
Pored sacuvanih izjava i jedne i drugc gmpc, posljcdnji islicu da. dan po islamskom kalcndaru pocinjc zalaskom
sunca, iprema tome prvi nama? svakog dana jc aksam, drugi jacija, srednji sabah, cctvrti podnc, a peti, kao
ziidnji ikindija. Prema tome, pogrcsno jc nelogieno racunali sabah-namaz kao pr\i dnevni namaz.
i
812
^jlgill nign
rekao:
"Za muskarce je da izgovaraju: 'Subhanallah!', a
za zene da pljeskaju."
813
SAHIHU-L-BUHARl RADNJEUNAMAZU
fc
1 205. PRICAO NAM JE Bisr b. Muhammed, njega JU MX* Uj£l ali' ^ % l£U . H « o
fp dlJi
'
J^j ^i
814
'
f^jlgill nign
M
KADAMAJKAZOVNE SVOJE DIJETE, tf^ukii
^ uj3 x$ **> &i vV
AONOUNAMAZU...
viknula:
'O, Dzurejdze!' J^j J j£#i JU £Jr C cJli j*ij
"Allahu moj! Ovdje je moja majka i moja molitva
(sta da radim)?'
'O, Dzurejdze!' - pozvala je ponovno. * * i -t*?' - **
3
' * - *' M c 'ill
I Muslim prcko Ebu-Hurcjrc istiu slijcdccoj Varijanli: "U nekom samosianu zivljasc u
slucaj navodi
poboznosti jcdan poboznjak po imcnu Dzurejdz. Jcdnog dana dosla mu jc majka viknula ga: 'Dzurejdze! i
Ovdje ti je majka, odazovi sc!* On jc u to vrijeme bio u molitvi, pa jc rekao: 'Allahu moj! Ovdje jc sada
moja majka moja molitva! Sta da cinim?' Potom jc odlucio da ostanc u molitvi. 2cna jc obnovila uzvik
i
po daigi put viknula: 'Dzurejdze! Ovdje jc tvoja majka! Javi sc!* On jc rekao: 'Allahu moj! Ovdje jc,
i
elo, moja majka moja molitva!* Potom je, opet, odlucio da oslane na molitvi. Potom je majka uzviknula:
i
'Allahu moj! Eto Dzurcjdza! On jc moj sin. Ja sam ga dozivala, ali mi sc on nijc htio odazvati. Allahu moj!
Ncka ne umrc dok nc vidi lica prostitulki!'
U samostanu jc boravio ncki pastir, a u obliznjcm sclu jcdna zena bludnica sa kojom jc pastir imao intimnc
i
odnosc ona jc rodila musko dijete. Zapitana od mjestana, Cije jc dijete, ona jc odgovorila: 'Poboznjaka iz
i
samostana.'
815
SAHIHU-L-BUHARI g@0 RADNJE U NAMAZU
vc scllcm, rckao jcdnom covjcku koji utirasc jijjj**: I*- - *-' l/*ji
;ju
f mi
zcmlju kako bi ucinio sedzdu: '
"
ct
Ako to radis, ucini to jednim potezom (ruke)." 1
Mjcstani su do&li sa sjckirama i krampama, dozivali poboznjaka i navaljivali na samostan, ali jc on bio u
molitvi i nijc im sc odmah odazvao. Posto su mjcstani otpoccli rusiti samoslan, on im jc izasao i pitao za
razlog toga postupka, a oni mu rckosc:
Titaj ovo novorodence!'
Dzurcjdz sc osmjchnuo, djctcscc pogladio nikom po glavi i upilao ga:
'KojctvojotacT
*Moj otac jc pastir stada'-odgovorilo jc ono.
Kada su oni culi odgovor djctcta, rckli su: "Dio bogomoljc koji smo srusili, sagradit ccmo ponovo od /lata
i srcbra.*
v
Nc!\ odgovorio jc Dzurcjdz. 'Sagraditc to od zcmljc kako jc bilo prijc.*" i
dozvoljcno dok nijc dosao ajcl; "Kumu lillahi kanilin", Ij. "Slojlc prcd Allahom skruseno sutcci!
Muslimanima nijc dozvoljcno ni prckidaii zapocctu molitvu ako bi povikala majka ili ncko drugi, jcr jc
Muhammcd, sallaliahu alejhi vc scllcm, rckao: "Nana pokoravanja slvorcnjima, ako cc sc lime grijesiti
prcma Allahu!"
Najvcci broj ucenjaka smatra lijcpo i umjesno da sc u konkretnom slucaju brze klanja i time skrati vrijeme
klanjanja, pa da sc sto prijc na poziv odgovori.
Mudzahida su pitali za covjeka koga roditclji viknu dok jc on jos u namazu.
"Odazval cc im sc" - odgovorio je Mudzahid.
Od Malika jc prencseno: "Sin nijc duzan poslusati majku izostati od kolektivnog klanjanja jacija-namaza
i
"
u dzamiji, ako mu ona to omcta, a ako ga budc odvracala od borbe na bojnom polju, poslusat cc je
- pojava natprirodnih djcla po molbi Allahu odanih ljudi su rijclka, ali uoccna od mnogih ljudi,
- pri iskuscnju u odabiranju ovozemnih poslova, trcba sc, pored svoje licne encrgije, osloniti na Bozijc i
upucenje,
- poslusnost prcma roditcljima jc prvostcpena dtiznost djecc. Roditcljski blagoslov ili proklctstvo su
ponajccscc kod Allaha primljcne zcljc. Roditclji sc moraju postivati, paziti i izdrzavati, pa makaroni bili i
ncmuslimani. U razgovoru
njima trcba biti taktican pristojan. Roditcljsku zapovijed trcba saslusati bcz
s i
Ibni-Abbasjc rckao: "Dijelc trcba posjecivati grobove svojih rodilclja, pa makaroni bili ncmuslimani."
i i
Iz hadisa sc zakljucuje:
- poravnati dok jc covjek jos u namazu. dozvoljava sc samo jednim potezom nikc.
tcrcn za obavljanjc scazdc
Ncvcvi u svom komcnlaru na Muslimov "Sahih isticc da najvcci broj ucenjaka to smatra mekruh-einom,
jcr sc time rcmcti potrebna skruscnost u namazu. Imam Malik u ovom postupku nc vidi nikakav prijestup.
U "Telvihu" sc navodi da su ashabi svojevrcmeno poravnali pijesak radi lakscg obavljanja scdzde jednim
potezom rukc. Ciniti ovo s vise potcza rukc, smatralo sc pokudenim cinom (mckruh).
Tirmizi u svom "Suncnu" prcko Ebu-Zcrra navodi da jc Muhammcd. sallaliahu alejhi vc scllcm, rckao: "Kada
«
ncko od vas slupi u namaz, neka nc poravnava pijesak tcrena, jcr cc sc time okrenuti od njega Bozija milosl.
816
^jlgill niqm
Ii^g^i^ ji'&ju&ai^j
"Klanjali smo sa Vjerovjesnikom, sallallahu alejhi ve
sellem, na velikoj vrucini i kada neko od nas nije bio y, i^-j j& jl lio^i -_kv'J I liU ^i-
jc rckla:
* * S'- >
PRICAO NAM JE Mahmud, njemu Sebabe,
.
817
SAHIHU-L-BUHARl RADNJEUNAMAZU
tj. uhvatio sam ga za vrat (zadavio ga), a preneseno je Sy j* k&j&j oil>- ^1 JljJL c£ii Jl^-i
4
i'fede'atUihu'uznacenjugovoraUzvisenog: Jevme .
^ ^a „ 2 ^
Katade je rekao: "Ako je klanjacu ugrabljeno £jjj JjlUl i£ £}} i>4 ij sS& Jtfj
haljincc, on cc prekinuti namaz i slijcditi (tjerati)
kradljivca."
.Hz^\
Cuo sam
starac zavrsio (namaz), rekao jc:
vasu izjavu. Ja sam zajedno sa Vjerovjesnikom,
nu£JI ci^^ajl ^ ;*liJl
^ J**'
*4^' Jj^i
#*
J B ^r r.
sallallahu alejhi ve sellem, ucestvovao u sest, <il Jj^j ^ cjj'y- j\j {&£ o~A^ Jl Jl»
sedam osam vojni, bio sam svjedok njegovom
ili i
1 \z hadisa sc zakljucuje:
— manji jednorueni posao nc kvari namaz.
Imam Malik, upitan za sluCaj otklanjanja djctcta od vatre, odgovorio jc: "Ako sc klanjac pri obavljanju toga
posla okrene od kiblc, obnovil cc namaz, a ako nc okrene, naslavil cc prcoslali dio."
sc
I mama Ahmcda pitali su za namaz covjeka prcd kojim jc pala ranijc usadena sutra, pa joj sc on prikuci i
818
f^jlgill niq^i
jedan grozd iz Dzcnncta i to onda kada stc mc Jjs- £i-l £* Uki JU1 jl Xjl Culj JiJ <J-
konj jc krenuo prcma kibli. Ebu-Bcr^c ga jc dostigao, uhvalio za uzdu povratio sc s konjem natraskc na i
Iz izlozcnog sc vidi da jc namaz punovazan, bcz obzira koliko sc klanjac kretao natrag, naprijcd- desno ili
lijcvo samo ako jc prsima bio uvijck okrcnul prcma kibli.
Nckc hancfijc komentirajuci ovaj hadis kazu: "Namaz klanjaca jc punovazan, ako on nc prede mjcslo na
komc jc cinio prcthodnu scazdu, a ako prede to mjesto, namaz mu jc pokvarcn." Dmgi ucenjaci istc skolc
kazu: "Namaz jc klanjacu punovazan, bcz obzira na razdaljinu koju on prede, ali nc odjednom, ncgo da
poslije svakog koraka malo zastanc, vodcci racuna da budc stalno okrenut prcma kibli. Ebu-Bcrzc ga jc
dostigao, uhvatio za uzdu povratio sc sa konjem natraskc na isto mjesto nastavio klanjati prcostala dva
i i
rckata namaza."
Iz izlozcnog sc vidi da jc namaz punovazan, bcz obzira koliko sc klanjac kretao natrag, naprijcd, desno ili
819
4«
1213. PRICAO
njemu Hammad
NAM JE Sulejman
od Ejjuba, on od Nafija, a ovaj
b. Harb, ^^^ v^£d(^|gU.mr
,. ,
„
1214. PRICAO NAM JE Muhammed (b. Bessar), bi l£U J£* l&£ 1£ l&Si . 1 Y 1
JJ *—**-*
L
KatadukojiprcnosiodEncsab.Malika, radijallahu ^ --
anhu, a Enes od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi £u s^JJl J 5lf ISJ Jli .&: ^1 \p c£
ve sellem, koji kaze:
"Kada je vjernik u namazu, on razgovara sa svojim *y*r- *>*
*->
J* - ^ u*-«* ** ^ s?T -
I Ebu-Davud jc spomenuto puhanjc u namazu objasnio rijecima Abdullaha b. Omera: "... potom je na zadnjoj
puhao izgovorivsi: 'Uf, uf!"
svojoj scdzdi
Ovakvu jezicku konstrukciju ucenjaci nc smatraju govorom, ona kao takva nc kvari namaz. Ali, ako bi sc
i
slovo "f izgovorilo udvoslruccno i time dobio uzvik "ufll", namaz jc pokvarcn Ircba ga ponovo klanjali. i
820
' .
"***•*!. ..•->.*
Ovo je prenio Sehl b. Sa'd, radijallahu anhu. od . /<^l ;
p*ci-<ul^»3-u^ i
v J4~"4*
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem.-
,
_:
j,. r- ,'
r
j
> » -- .
^
'"
«
otpozdravljao. Kada smo se povratili (iz Etiopije), iii *iU c,;i,"- &£j £u ji. aj3 s*>lJaJl J
'
ja sam mu opet nazvao selam, a on mi nije m $ir 4 . , a. ,
2 Navedenim poglavljcm, Buharija aludira na ranije hadisc u koji ma jc isiaknuto da u slucaju nastalc nckc
ncprilikc u toku namaza, muskarac upozorava uzvikom: "Subhanallah!", a zcna pljcskanjcm dcsnc nikc po
polcdini lijcvc.
821
>
SAHIHU-L-BUHARI RADNJEUNAMAZU
one prvc. Ja sam ga opet pozdravio, a on mi (po [ji S? <& «lai !j jjtfi s^i ^ Jii
zavrscnom namazu) otpozdravi rccc: "Omclo me
da ti nisam odmah otpozdravio, samo to sto sam
i
klanjao (nafilu).'"
"Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem", kaze
. aai ^ jj i«f£ a^i: j^ j^
* -*'J
822
'
f^jlgill nigiT
fc
PODBOCIVANJE U NAMAZU
- j
1219. PRICAO NAM JE Ebu-Nu man, njemu
h
zJ&&^l>\£l\£&Z-.\1\*
Hammad, prcnoscci od Ejjuba, on od Muhammcda,
ovaj
rekao:
od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, da je >' JU*** ^ &>**<& J If ^ ^p
'
H' *,
tfc
823
SAHIHU-L-BUHARl RADNJEU NAMAZU
>* j» +
1220. PRICAO NAM JE Amr b. Ali, njemu Jahja
od Hisama, ovaj od Muhammeda b. Ebu-Hurejre,
radijallahu anhu, koji kaze:
"Zabranjcno jc covjcku da klanja rukama
1
podbocen."
Omer, radijallahu anhu, rekao je: ^J^r }&-?3( Ji -CP -Oil ^j _,^P Jl3
S*
1221. PRlCAO NAM JE Ishak b. Mcnsur, njcmu * - ,-:- ' 9 >* *
U namazu sam
se sjetio jednogkomadica neobradenog zlata kod
nas, pa nisam zelio da kod nas omrkne ili zanoci,
vcc sam narcdio da sc podijcli (onima kojima jc
«* :.t
b\
*
ci i5 Jxp # 5^JI J tfj
potrcbno).'' . *
1 Ebu-Davud scncdom navodi da jc Zijad b. Subcjh rckao: "Klanjao sam pukraj Abdullaha b. Omcra
sa i
bokovc podapro rukama, pa mi on rccc: Ti od scbc u namazu pravis kriz, a to jc Vjcrovjcsnik, sallallahu
alejhi ve scllcm, zabranio.*"
Podbocavanjc u namazu smatraju mckruhom Abdullah b. Omcr, Ibni-Abbas, Aisa, Ibrahim Nchaija,
Mudzahid, Hbu-Hanifc, Malik. Safija Evza'i. i
ponovo klanjao, a zatim kazao: *Nc vrijcdi namaz u komc sc nijc ucio Kur'an. Ja sam bio trcnutno okupiran
mislima o karavani, koju sam ranijc sprcmio u Sam.'
824
f^jlgill nign
825
I
w-WW,
q Am I f(ilS«S
ZABORAV U NAMAZU
ovaj tckst tcschhuda proucis, ti si zavrsio namaz, pa ako hoccs, mozes uslati, a ako hoccs sjesti, ti sjcdif Ovaj
slucaj zabiljczili su u svojim "Musncdima Ebu-Davud, Ahmed, Ishak, a Ibni-Hibban u svom "Sahihu",
i
— sehvi-scdzda jeste cin zakonom utvrdcn sastoji sc od dvostrukog spustanja lica na zcmlju prijc
i
predavanja selama, uccci na njoj isto sto sc uci na rcdovnoj namaskoj scdzdi,
— dzcmatlija ti zajednickom klanjanju cini schvi-scdzdu samo zajednicki sa svojim imamom. Pogrcska koju
u kolektivnom farz-namazu ucini dzcmatlija, ne obavczujc ni dzemalliju, ni imama da cine schvi-scdzdu.
827
SAHIHU-L-BUHARI igfiig /ABORAV UNAMAZU
dva obavljena rekata podneva je ustao (na noge) \fi\^tj£\jffl\^££!k ylfi *%&
'
na treci rekat, medu kojima nije sjedio. Posto je
Schvi-scdzda sc cini zbog izmjcnc rcdoslijcda ili ispustcnog vadzib cina u namazu, odnosno zaboravljanja
vaznog namaskog cina.
Ebu-Hanifc, imam Scvri jos poncki njihovi suvrcmcntci smatraju da sc ova scdzda obavlja poslijc
i
obavijcnog sclama. Ova praksa prcncscna jc jos od Alijc, Sa'da b. Ebu-Vckasa, Ibni-Mcs'uda, Ammara,
Ibni-Zubcjra, Encsa b. Malika, Ncha'ija b. Ebu-Lcjla Hasana Basrija. Ovi sc drzc izjavc Zul-Jcdcjna kako
i
jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, zavrsio namaz, polom ucinio dvijc scdzdc, i lo sjcdcci, poslijc
obavijcnog rcdovnog namaskog sclama.
Tirmizi navodi, da jc Sa'bija rckao: "Klanjao nam jc Mugirc b. Su'bc. Poslijc obavljena dva rekata odmah
jc ustao na nogc svijet uzviknuo:'Subhanallah!', pa jc on s njima to isto izgovorio. PoSto jc klanjao
i
prcostali dio namaza, prcdao jc sclam potom ucinio sjcdcci jos dvijc scdzdc. Kasnijc im jc rckao da jc
i
Brojni hadisi na kojc sc hanefijc oslanjaju navedeni su u priznatim hadiskim zbirkama: "Muslimu*,
"Sunenima" Ibni-Madzc, Ebu-Davuda, Tirmizi, a Ibni-Huzcjmc Tahavi daju im posebno mjesto. i
Hanelljc priznaju vjerodostojnost izjavc Ibni-Buhajne da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, obavio
schvi-scdzdu prijc sclama, ali oni daju prioritct hadisima u kojima jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc
scllcm, kako jc to ranijc izneseno, izricito narcdio da sc scdzda obavlja poslijc obavijcnog sclama.
Uccnjaci malikijskc i safijskc skolc kazu: "Kada klanjac ncsto od namaza slucajno ispusti, ueinil tic schvi-
scdzdu ako jc ncsto suvisno dodao, ucinit cc jc poslijc obavljanja sclama."
prijc sclama, a
Hanbclijc smatraju da schvi-scdzdu trcba ciniti prijc sclama u onim slucajevima u kojima jc to izneseno, i
izjaviEbu-Buhajnc,
2) kada jc zaboravio ncki vadzib iza drugog rekata, kako je to istakao u svojoj izjavi Zul-Jcdejn,
828
„
1226. PRICAO
JE Ebul-Velid, njemu NAM £ Z^. oJ^I y\ && .\tttiL'Ii
J rJ Jl -UP <ul
je receno: ^
^, jtf ^ ^ j£ 5 ^j, j ;y 2
"Je li se to sto povecalo u namazu?" ' '
ifc
1227. PRlCAO NAM JE Adcm, njemu prenio ^ _u- •£ hi \£U ft 6jJ- .WV
4
Su be od Sa da
4
l^
„ c ^ : ,
2 Navedeni hadis, pored Buharije, donijcli su u svojim hadiskim zbirkama, u nesto izmijenjenoj varijanti
Muslim, Ebu-Davud, Ncsai, Tirmizi Ibni-Madzc. i
Sadrzaj ovog hadisa sluzi hancfijama kao dokaz da sc schvi-scdzda cini poslijc obavljcnog sclama. Hancfijc,
polvrdujuci svoj Slav, navodc jos Muhammcdovu > sallallahu alcjhi vc sellem, izjavu koju Muslim citira
i
u ovoj varijanti; "Kada ncko od vas sumnja u ispravnost svoga namaza, neka nastoji ustanovili ucinjenu
pogresku nastavi klanjanje, polom neka prcda selam, a zalim obavi jos dvije (schvi) sedzde.
i
Mnogi ucenjaci smatraju da ovako dvovrstan postupak Muhammcda, sallallahu alcjhi vc sellem, ukazujc da
se sehvi-scdzda mozc punopravno cinili kako prije, tako poslijc obavljcnog selama. i
829
SAHIHU-L-BUHARI XABORAVUNAMAZU
SEHVI-SEDZDI
Svi vciiki muhadisi zabiljezili su ovaj slucaj u poncslo izmijenjenoj varijanti, a Ncsai ga sa sencdom donosi
ovako: "Allahov Poslanik jc jednog dana klanjao, prcdao sclam na dva rckala i krenuo sa mjcsla svoga
klanjanja, pa ga jc sustigao Zus-Simalcjn rekao: i
"Namaz nijc skracen, anija nisam nista zaboravio' — odgovorio jc Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem.
1
Enes, Hasan Basri, Ata Tavus kazu: "Iza obavljcnc schvi-scdzdc ncma tesehhuda, a ni sclama.
i
Safija, Ibni-Mcs'ud, Sufjan Scvri. Katade, Hakcm, Lcjs Hammad smatraju: "Iza obavljcnc schvi-scdzdc uci
i
sc tcschhud, a potom prcdajc sclam." Ovo misljcnjc dijclc jos Ebu-Hanifc, Malik, Safija, Ahmed Ishak. i
Ajni iz gornjih stavova dajc svojc kompromisno misljcnjc kazc: "Ako sc schvi-scdzda obavi prijc ucinjenog
i
sclama, tcschhud sc nc uci, a ako sc ucini poslijc sclama, Icschhud Ircba opct proucili." Ovakvo jc misljcnjc
prcnoscno jos od Malika imama Ahmcda. i
Katade jo§ ncki njcgovi suvrcmenici prcnijcli su da su Enes b. Malik Hasan Basri obavljali schvi-scdzdu
i i
iza ucinjenog sclama potom odmah ustajali na nogc, nc prcdajuci ponovo sclam.
i
Buharija usvaja tckst Katade: "Nc uci sc tcschhud- Mcdutim, poncki muhadisi ncgaciju *nc\ nc navodc u
»»
svojim varijantama usvajaju izjavu aflrmalivnog znacenja, tj. 'Uci sc tcschudV
i
830
qAmii^ii^i J||& (JjLqjJLojnn
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, jjj»l #: <b\ J>ij Jlii <b1 3>*»j £
upitao je: "Je li Zul-Jedejn istinu rekao?" , ^ , ^ >
^
i
Hammad od Sclcmc
^^lj^<j-u£lcJi Jliilaip
b. Alkamc, koji jc rckao:
#
U vcrziji libu-Nu'ajma isticc sc da jc Muhammcd b. Sirin odgovorio Alkami: "Nisam zapamtio od Ebu-
Hurcjrc nista o uccnju tcschhudn, ali ga ja volim uciti.
Lbu-Davud u svom "Suncnu" navodi da jc Ibni-Huscjn rckao: "Vjcrovjcsnik nam jc klanjao ncsto jc u i
namazu zaboravio, pa jc ucinio sehvi-sedzdu, zalim proucio tcsehhud, a potom predao sclam." Ovu izjavu
zabiljczili su u svojirn hadiskim zbirkama jos Tirmizi, Ncsai, Hakcm i Ibni-Hibban.
"Jc li istina sto ZuS-Simalcjn (Zul-Jedejn) kazc?" - upitao jc Allahov Poslanik.
"Da — odgovorili su prisutni.
Potom jc on sa svijetom klanjao jos dva rekata.
Raznolika su misljcnja u poglcdu nuznog ncophodnog govora u namazu. Malik, Safija, Ahmed Ishak
i i
smatraju da jc dozvoljcno progovoriti dzcmatliji u samom namazu ncophodnu rijee, usmjerenu licno imanui
u vczi s ispravljanjcm nckc ucinjene namaske pogreskc, kao sto jc dozvoljcna imamova rijee izgovorcna i
u zaboravu.
Ebu-Omcr pozdrav ucinjen u namazu u zaboravu, nc kvarc namaz."
kaze: "Salljc smatraju da, govor i
smatraju da, svaki obicni Ijudski govor ucinjen u namazu okretanje prsa od kiblc, kvari namaz vjcrnik ga
i i
831
SAHIHU-L-BUHARl XABORAVUNAMAZU
1229. PRlCAO NAM JE Hats b. Umer, njemu ^j -bjj Uj>. j>* ^j j^ -r* ,
US-b- .HT^
prenio Jezid b. Ibrahim od Muhammeda (b. Sirina), % * *+> •
da mu to kazu. Neki od prisulnog svijeta izadose ^..j^it i_piS ^iSi Su^ £^j £$&
pitajuci se: 'Je li to namaz skracen?' Jedan covjek
koga Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, Jiii jJoJl ji £ *£| ZjAjJ Ji-jj HU\
nazivase Zul-Jedejn rece: "Jesi li sta zaboravio ili
jenamaz skracen?'
h
Nisam nista zaboravio, a nijc ni skraccn' ft s
sellem.
"Jesi, zaboravio si*— dodao je Zul-Jedejn.
Potom je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, ij 5-bl j\ o^jx^ u^ JjH-^J ^rt->J *u*mj f*-*&J
832
,
Lejs, prenoseci
od Abdullaha b. Buhajne Esdija, sticenika Bcnu- " ' * + * + * +
fe*
iit»
^
^
-
j'^i giis v
J ^ - - - -r >
* *
833
SAHIHU-L-BUHARl XABORAVUNAMAZU
,5 .
'
SEHVI-SEDZDA U OBAVEZNOM
I U NEOBAVEZNOM NAMAZU
L232. PRlCAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, njcga iuii &j£\ Ui« £ 4l& i£j£ . \ rrr
obavijestio Malik, prenoseci od Ibni-Sihaba, on
od Ebu-Seleme b. Abdur-Rahmana, ovaj od Ebu- ^ - *> * f *
Hurejre, radijallahu anhu, da je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, rckao:
"Kada ncko od vas uslanc da klanja, njcimi dodc
sejtan zbuni ga da on ne zna koliko je rekata
i
£ *
Hanclljc sc drzc izjavc Scvbana da sc schvi-scdzda obavlja poslije obavljcnog rcdovnog sclama.
Raznoliki su stavovi uccnjaka u shvacanju ovoga hadisa. Hasan Basri i poncki uccnjaci ranijc gcncracijc
kazu: "Kada klanjac sumnja da jc ncsto dodao ili ispustio, on cc uciniti samo schvi-scdzdu."
Sa'bi, Evza'i i mnogi uccnjaci ranijc gcncracijc smalraju: "Kad klanjac nc zna koliko jc klanjao, on cc laj
namaz ponovo klanjali. lako cc to ciniti svc dok nc budc siguran u pravovaljanost svoga namaza."
I
Ncki od ovih smalraju, da cc klanjac takav namaz obnavljati do tri puta, pa ako u cctvrtom obnavljanju i
posumnja u pravovaljanost broja rekata, nccc on namaz vise obnavljati, ncgo cc uciniti schvi-scdzdu*
Od Ibni-Omcra jc prencseno: "Kada nc znam koliko sam rekata klanjao, ja taj namaz ponovo klanjam."
Drugom prilikom on jc opct rckao; "Kada nc znam jesam klanjao Iri ili ecliri rekata u cclvcrorckatnog
li
namaza, ja taj namaz obnavljam svc dok nc budem siguran u to koliko sam rekata klanjao."
Ebu-Hanifc prihvaca stav Ibni-Omcra, a Ncvcvija opct prenosi, da jc Bbu-Hanifc rckao: "Ako sc klanjacu
pojavi sumnja u broj klanjanih rekata prvi put u zivotu, namaz mu jc pokvarcn i trcba ga obnoviti, a ako jc
ccsta i uobicajena pojava, postupit cc onako kako mu jc po pameti najvjcrovatnijc da jc tacno."
834
f^jlgjll nign
-
m* --4
£fc
Pitaj", rekla mi je, "Umm-Selemu!" .>
I Tahavi za isti, a mozda i drugi slucaj navodi slijcdccc: "Mu'avija jc posian Aisi da jc pila za klanjanje dvaju
rekata poslije ikindije i ona mujc odgovorila: 'Nijc ihon kod mene klanjao, ali mijepricala Umm-Sclcma,
da ih je kod nje klanjao.*
t'otom sam bio posian kod Umm-Sclcmc ona mi jc rekla: 'Allahov Poslanik jc klanjao ta dva rekata samo
i
jednom kod mcnc, a vise ga nisam nikada vidjela ni prijc ni poslije da ih klanja. Kasnije sam mu rekla:
Allahov Poslanice, ona dva rekata sto sam tc vidjela da ih klanjas poslije ikindije, nisam tc vidjela ni prijc
'
ni poslije da ih klanjas?
835
SAHIHU-L-BUHARI XABORAVUNAMAZU
« >~ * .>
O njoj je izvijestio Kurejb, prenoseci od Umm- 1£p 40I ^3 <ii^.
^ j* *_J^ *^
a
'
Seleme, radijallahu anha, a ona od Vjerovjesnika, s
Poslijc sam ih sc sjclio bilo mi jc ncprijalno da ih ruiklanjam u dzamiji, a svijcl da mc gleda. Eto, zato sam
i
Iz hadisa sc zakljueujc:
— klanjacu jc dozvoljcno da cujc ludi medusobni razgovor, pa i da ga slusa, upuccn licno njemu i da na
njega rcagira gcslom kojcg organa tijcla,
— za naukom trcba tragati, pravilnc odgovorc traziti od uccnih ljudi licno, pa prcko dnjgih osoba,
i
— prijc poduzimanja ma kakvog posla, sunnct jc posavjetovati sc njemu s drugim iskusnim ljudima. Tako
jc Kurejb otisao do Umm-Sclcmc tck kada su mu to drugovi prcporucili,
— dzcmatlija mozc imama pitati za njegov ncki neuobicajen postupak u namazu, odnosno mladi mozc pitati
836
c *
f^jlgill niqm
— ^ -* "
1235. PRlCAO NAM JE Jahja b. Sulcjman, njemu
Ibni-Vehb od (Sufjana) Sevrije, prenoseci od
Hisama, on od Fatime, a ona od Esme koja kaze:
"Unisla sam Aisi, radijallahu anha, a ona klanjase ^
-" *- ^
837
SAHIHU-L-BUHARI Mm ZABORAVUNAMAZU
££ 4, ,3
-/
zbog bolesti, klanjao je u svojoj sobi sjedeci, dok j^ tULi- *3li
*
jij *£ J Si 4i1 J^ij
je ostali svijet za njim klanjao stojeci, pa im je on ^
pokazao rukom da oni sjednu. Posto je zavrsio
i U* l>li>-l j* ^J jUli lajjj
^ «p»5j
838
m\m
:J\
**** D
DZENAZA
r
1237. PRICAO NAM JE Musa b. Isma'il, njcmu i3j£ j^i & J«y &£ .\irv
Mchdi b. Mcjmun, ovomc Vasil Ahdcb, prcnoscci ^
'. „'
yi 9
J-f
Uji ^J^ 0^ i#4*
* * », *
radijallahu anhu, koji kaze: u
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
JU CP 4&I
^j jJ ijl Jfi- -Uj^ ft jj>il
moga Gospodara
fc
Puni tckst navcdcnog hadisa Bcjhcki prcko Mu'a/a b. Dzcbcla navodi u ovoj varijanti: "Vjcrovjcsnik,
sallallahu alejhi Dzcbclu, kada ga jc poslao u Jcmcn, rckao: 'Ti ides medu
vc scllcm, jc Mu'azu b.
sljcdbcnikcobjavljcnc vjcrckoji cc ic pitati za kljuc Dzenneta, pa im li rcci dajc lo izreka: La ilahe illellah.
Ali lo jc kljuc bez zubaca, pa ako (i dodes sa kljucem koji ima zupec, Dzcnncl cc li sc otvoriti, u protivnom,
on ti sc nccc otvoriti.'"
Ebu-Nu'ajm Isfahani kazc da sc od spomenutih zubaca misli na vrscnjc niza islamskih obavcznih duznosti,
na vjcrovanjc imanskih i vrscnjc islamskih sartova.
Musliman koji nc vrsi dosljcdno sve obavcznc islarnske duznosti jc grjesnik i njegov ulazak bez kaznc u
Dzcnncl ovisi o oprostu njcgovih grijeha. U Kur'anu jc reccno;
"Allah nccc oprostiti da mu sc pripisujc drug, a ostalc grijehc oproslit cc komc budc htio."
Samo izgovaranjc kelimci-schadcta prcd smrt, bez rada drugih po islamu propisanih duznosti jc samo
djclimicna utjesna konacna nagrada za ulazak u Dzcnnct. Po stavu skola chlisunctskog pravca, u Dzcnnct
cc konacno unici i najgori grjesnici, ali koji su vjerovali u Allaha, dok ibadijjc, rafldijc i vcci broj haridzija
imaju suprotan slav.
841
SAHIHU-L-BUHARI D2ENAZA
^fi
ce onaj od mojih sljedbenika koji umre, a ne bude zi -w N j£\ ^* iLi ^ il j j^ J15 j\
..
Makar cinio blud krao" - odgovoriojc
i on. J"or ril.JlS
\-^
1 YTA
od Abdul laha (b. Mes'uda), radijallahu anhu, <s- -oil (C^3 wlJl*
slijcdccc:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
kazao je:
fc
Ko umre, a bude pored Allaha obozavao £3 &i *] .*£ *j oLJ AS lit cJSj jlSl jiS
^ *•
* »'
b. Mukarrina kako prenosi od Beraa, radijallahu
anhu, slijcdccc: <: **
Jlj -UP 4JJI tC^J ^-JjLP /^ *\jd\ \£> QjA*
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio
nam je sedmero, a zabranio sedmero. Naredio £l?L U^il
^^ Ul^j ^u ^ r^Jl L^l
nam je: slijedenje
odazivanje
dzenaza, obilazenje bolesnika,
pozivaocima (na veselje), pomoc
^ jfa } 2^15 ^1 5il>j jsl^l
> **«
onima kome je ucinjena nepravda, odrzavanje date
^x5 f»a .33 ,^1 ja; r^ 1
muslimana.
Davudi kazc; "Praliti dzcnazu znaci nositi je. Tojc U prvom redo duznost rodbinc; komsija umrlog. i
Uccnjaci hancfijskc i safijskc skolc smalraju da jc boljc da uccsnici idu za dzcnazom, dok Safijc drzc da jc
boljc ici ncposrcdno isprcd nosila tabula. Safijc ovaj Slav polkrcpljujuhadisom koji donosc ccliri najpopularnija
muhaddisa u svojim "Sahihima" u slijcdccoj varijanli: "Salim jc prenio od svoga oca: 'Vidio sam Vjcrovjcsnika.
Hbu-Bckra Omcra gdjc idu isprcd tabuta d/cnazc.'"
i
Ibrahim Ncha'i, Sufjan Sevrija, Evza'i, Suvcjd b. Gaflc, Mcsruk, Ebu-Kilabc, Ebu-Hanifc. Ebu-Jusuf.
842
jjliqjiali£ Jllll (jjjLqjJLpinn
Muhammcd i Ishak smalraju da jc idcnjc za labutom boljc. Prcncscno jc da su ovog misljcnja bili jos halifa
Alija, Abdullah b. Mcs'ud, Ebu-Dcrda, Ebu-Umamc Amr b. As. Ovi sc oslanjaju na Muhammcdovu. sallallahu i
alcjhi vc scllcm. zapovijcd, koju jc prcnio Ebu-Hurcjra, a Ebu-Davud u svojoj zbirci hadisa zabiljczio u ovoj
varijanti: "Nc slijcditc dzenazu uz glasno razgovaranjc, niti uz upaljcnu valru (baklju)!", a Harun jc prcnio jos:
"I nc iditc isprcd dzcnazc!"
Schl b. Sa'd jc rckao, da jc vc scllcm. isao za dzcnazom. Ebu-Umamc kazc, da jc
Muhammcd, sallallahu alcjhi
Ebu-Scid Hudri pilao halifa Aliju: "Jc li boljc ici za dzcnazom ili isprcd nje?"
'Take mi Allaha, koji jc Muhammcda s Istinom poslao. prcdnost idenja za dzcnazom nad idenjem isprcd
dzcnazc jc kao prcdnost obavcznog namaza nad ncobavcznim (nafilom)."
"Jc li Ebu-Sclcmc, "tvojc misljcnjc ili si to cuo od Vjcrovjcsnika?
to", upilao jc
Alija sc rasrdio rckao: "Nc, Allaha mi, to sam tako cuo od Vjcrovjcsnika jednom, dva, tri. pa scdam puta."
i i
"Ja sam opcl vidio". rckao jc Ebu-Scid, "Ebu-Bekra Omcni gdjc idu isprcd dzcnazc." "Ncka im Allah oproslii ,
rckao jc Alija. "a oni su ovo od Vjcrovjcsnika kao ja. Oni su, tako mi Allaha, dobri ljudi ovog naroda,
ucili i ali
oni nisu voljcli da stjeSqjUJU svijet da ga guraju, ncgo su zcljcli da mu time olaksaju kretanje."
i
Mcsruk jc izjavio da jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, rckao: "Svaki narod doprinosi svojc zrtve. Zrtvc
mojih sljcdbcnika su njihovi mrtvaci, pa nositc svojc mrtvacc isprcd sebe!"
Darekulni navodi da jc Muhammcdu, sallallahu alcjhi vc scllcm, dosao Sabit b. Kajs. a unuk Simasov i rckao da
mu jc umrla majka kao krscanka on bi zclio da joj uccstvujc u sprovodu. i
"Uzjasi na svoju jahacu zivolinju idi isprcd njenog kovcega podalje, jcr tada ncccs biti neposredno s njom!"
i
Amr b. As rckao jc svomc sinu Abdullahu: "Budi iza dzcnazc! Isprcd dzcnazc jc mjesto za mclckc, a iza njc za
ljudc."
Hadisi u kojima sc spominjc da su Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm. Ebu-Bckr Omcr isli isprcd dzcnazc,
i
nisu potpuno cjclovitog seneda i prcma tome slabo mogu kao argument.
posluziti
Obici bolcsnika jestc sunnct, a ncki to smalraju vadzibom. Brojne su izjavc Muhammcda, sallallahu alcjhi
ve scllcm, i ashaba prcncscnc o potrcbi obilaska bolcsnika. Tirmizi biljezi da jc halifa Alija rckao: "Ncma
muslimana koji posjeti bolcsnog muslimana, a da Allah nc posaljc sedamdeset hiljada mclcka koji sc za njega
mole od casa posjetc toga dana, pa sve dok sc nc smrkne. odnosno, od casa noci pa dok nc svanc."
Hakim jc zabiljczio, da jc Abdullah b. Mcs'ud rckao:
"Musliman prcma muslimanu ima cctiri opec duznosti: da nazdravi kihanjc, da sc pozvan na vesclje odazovc,
da bolcsnog obidc da uccstvujc na dzenazi umrlom muslimanu."
i
Buharija jc prcko Encsa zabiljczio: "Vjcroyjcsnik jc obisao jednog djecaka Jcvrcja koji mu jc ponckad cinio
uslugu."
Hakim iznosi slijedecu izjavu Sa'da b. Ebu-Vckas: "Razboliosamsc uMckki pa mi jc dosao Allahov Poslanik,
obisao me i stavio svoju ruku na mojc eclo."
Ebu-Ejjub jc prcnio da jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm. posjetio jednog krscanina koji mu sc potuzio
rckavsi: "Allahov Poslanitx, sedam noci nisam zaspao, a niko mc nijc posjetio!"
"Bratc moj! Bratc moj! . rckao jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm. "Slrpi sc! Izaci ccs ti iz svoga grijcha
kao sto u njega unisao."
si i
Prcma navodima Tabcrani, Sclman jc rckao: "Obisao mc jc Vjcrovjcsnik kada jc htio izaci rckao mi jc: i
'Sclmanc, ncka ti Allah otkloni tvoju bolcst, oprosti grijehc. ojaca vjem tvojc tijelo do zadnjcg casa tvoga i
zivotatcdzela)!'"
Pozvan, prisustvovati vcsclju muslimanskom jeste sunnct. a ako sc radi o vjcncanju, onda jc to vadzib-duznost.
Tajbi jc rckao: "Kada musliman pozovc muslimana na gozbu ili obicno vcscljc. ixlnosno sijclo. duz.nost jc
odazvati sc tome pozivu, ako tu nccc kakvc stctc po vjcru, ncmoralnc igrc svilcnog dekora."
biti i
Ebu-Lcjs jc izjavio: "Kada musliman budc pozvan na svadbu (pir), ncma stctc da istoj prisustvujc, ako cc
ponude bili halal-hrana ako izvodcnjc vcsclja nc prclazi u grjesne postupke."
i
Najvcci broj ucenjaka ima slijcdccc misljcnjc: pozvanom jc sunnct prisustvovati na svadbi. Ako pozvani posti
dobrovoljni post, on cc obavijestiti o tome domaeina. domacin kazc, da jc prisustvo potrebno, pozvanik Ako taj
cc sc torn pozivu odazvati, a kada unidc odsjedne u kuci zakazanog vcsclja osjeti da poscenje nafile nc izaziva
i i
mrzovolju domaeina. tada ne trcba prckinuti post, u protivnom trcba ga prckinuti taj dan kasnijc napostiti. i
843
«
1 240. PRIC AO NAM JE Muhammed, njemu Amr &L ^f £ jjl* $&- & && U .
i
b.
kome
Ebu-Seleme od Evza'ija, on od Ibni-Sihaba,
je prenio Seid
Hurcjrc, radijallahu anhu, rckao:
b. *Musejjeb, da je Ebu-
, ^
Ju
\.
V^
"
,**^*
t
# ^
.,» *•
r
s^fi >«
,,
i» #JjJ» a*
' -
-.
-vl
"CuosamAllahovogPoslanika,sallalIaliualejhive -/
sellem, kako kaze: 'Musliman prema muslimanu jjjj J^l j J; 3$ ^ J*i3 cJL-1 JIS cp
ima pet duznosti: otpozdravljanje, obilazenje "„ '
A
bolesnika, slijedenje dzenaze, odazivati se pozivu uAA' 5a ^J f^~^ ^ J^ ff-^
1
J*
na priredenom veselju, i nazdraviti onom ko je
^uii ,LJsj sjioJi &£jj jsi^i giAj
kihnuo.'"
U drugom senedu, Amra Ebu-Selemu slijedi
b. ^— +**• £-'•] V j|
a
- s
jil£ i^to
Abdurrezak, koga je obavijestio Maimer, a prenio
ga je i Seleme od Ukajla. . JIap j* ?-J3 i>i
<*&*
Otpozdravljanje jc opca obavczna duznost. prcma misljcnju Malika Safijc, a osobna pojedinaena obavczna i
Po misljcnju hancfija, nazvati sclam drugom jeste sunncl, a otpozdravili jcslc farz. Ako iz drustva, makar ncko
otpozdravi, duznost otpozdravljanja odnosi sc i na ostalc prisulnc osobc.
Covjeku, dok uci Kur'an. nc trcba nazivati sclam, a ako mu sc sclam nazovc, on cc prckinuti uccnjc Kur'ana i
otpozdravili.
Muslimanu jc zabranjeno sluziti sc srebrcnim i zlatnim priborom i takvim posudem. Huzcjfc jc prenio
Muhammcdovc, sallallahu alcjhi vc scllcm. rijcci: "Nc pijtc iz zlatnc i srebrcne posudc i nc jedite iz lakvih
sahana!" Ovdjc spadaju pozlaccnc i posrebrene mangalc, kasikc, kozmeticki pribor, okviri oglcdala i slicno Slo
jc prevueeno zlatom ili srebrom. Zabrana sc odnosi kako na muskarcc, tako i na zenc. Noscnje zlatnog prslcna
muskarcu jc haram, a srebreni sc dozvoljava prcma potrcbi i nckom opravdanom razlogu.
Encs jc rckao da jc Muhammed, sallallahu alcjhi ve scllcm, nosio srebren prstcn sa ugradenim ctiopskim
draguljcm u komc jc bilo uklcsano: "Muhammcdun resulullah". ovakav prstcn ne trcba biti tczi od jednog
I
miskala. Prstcnovc sa urczanim imenom njihova vlasnika, a koji sluze na ime pecata, sunncl je da imaju vladari,
suci drugi organi vlasti, a ostalim jc bolje da sc time nc kite.
i
Ebu-Davud Ibni-Madzc isticu prcko Alijc da jc Muhammed. sallallahu alcjhi vc scllcm. uzco komad svilcnog
i
U desnu, a potom uzco komadic /lata u lijevu ruku rckao: "Ovo je obojc zabranjeno nositi
platna. stavio ga i
mojim sljedbenicima muskarcima. Ibni-Madzc u svom "Suncnu" jos navodi; "...a zenama jc dozvoljcno".
K44
jiliqll Gjliih <bjloiJl3JLaia
» - «'>
1241,1242. PRICAONAMJEBisrb.Muhammed,
prenoseci od Abdullaha, njega su obavijestili
Ma'mer Junus, prenoseci od Zuhrija, ovaj od
i
radijallahu anhu, izasao, a Omer, radijallahu anhu, (45^ 4^ 4»l ^j j»±j ^j*. .up- 4)1 ^»j >,
razgovarascsasvijetomi Ebu-Bekr (mu)rccc: 'Sjcdi!'
Omcr sc sustcgao on mu opct rccc: 'Sjedi!' Omcr,
i
i Iz hadisa sc zakljucujc:
— prcporucljivo jc umrlog odmah po izdisaju pokrili plainom po lieu i duz cijelog tijcla.
845
SAHIHU-I.-BUHARI D2ENAZA
<*
1243. PRICAO NAM
JE Jahja b. Bukejr, njemu ^±^\6^j£^j£&^.\ur -9 f .
uciniti sa mnom."
I w O^ ^ *tt ^ * ' * *^rt^
****J JW J ^ J^**J v^- - *^ L -5 *!
— dozvoljcno jc umrlog poljubiti, iziizcv ako je smrt nastiipila usljcd nckc zaraznc bolcsti. Tirmizi u Bvora
"Suncnu" navodi da jc Muhammed, sallallahu alejhi vc sellem, unisao mrlvom Usmanu b. Maz'unu, nadnio
sc nad njega, poljubio ga zaplakao da su mu suzc niz obrazc tckic.
i
U "Tcmhidu" sc navodi: "Kada jc Usman b. Maz'un umro, Vjerovjesnik mu jc olkrio kod njega dugo
lice,
plakao, poljubio ga medu oci, a kada su ga stavili u labui rckao: 'Blago lebi, Usmanc! Tebe malcrijalna
dobra ovoga svijeta nisu zanijcla, a nili si ti za njima zudio.*"
— plakali za umrlim jc dozvoljcno, ali bcz kukanja, naricanja Iclckanja, i
— Ebu-Bckr jc bio medu ashabima populamiji od Otncra najuvazenija licnost svog vrcmena.
i
Iz hadisa sc zakljucujc:
— dozvoljcno je smrl osobejavili rodbini umrlog, susjedima i poznanieima.
Zajnudin kazc: "Veliki broj uglcdnih ucenjaka smatraju lijcpim pohvalnim cinom javili smrl osobc njenim
i
rodacima, prijatcljima susjedima." Ovo misljcnjc dijclc brojni ucenjaci hancfijskc skolc, kao i ostalih
i i
ortodoksnih skola.
Pisac "El-Hidajc" isticc: "Dva su slava nasih ucenjaka o ovom pitanju: jedni smatraju da jc mustchab javiti
smrl covjeka njegovim rodacima, poznanieima pa neznancima, da bii prisustvovali obredu dzenaze u 5to
veeem broju, dok drugi smatraju da to trcba javiti samo neznancima.
Nevcvi smalra da jc mustchab objaviti smrl covjeka kako njegovim poznanieima, tako i neznancima.
S46
,
cistocu.
PRlCAO NAM JE Scid b. Ufcjr, a isto i Lcjs. Nafi
fc
1244. PRlCAO NAM JE Muhammcd b. Bcssar, jXp &£ £ -Ui Bj£ .ua
jUJ
njcmu Gundcr od Su'be koji je rckao: -
: ^^.^>/, ,',; <* >.. *
prica, da je cuo Dzabira b. Abdullaha, radijallahu jii \£^. &\ j,; 4>i_ci.
£j o^. ^J,
anhuma, da je rekao:
'Kada mi je otac poginuo, otkrio sam haljinu A&.J -f ijSi UlssI ci~ J ja lfi
J?^ JL& 1
^? 1ZM ju*
ocu, Fatima, pocela je plakati. Tad Vjerovjesnik, *, {'-'•'{
o
H* r - '- :
'\\x- -c**ili
sallallahu alejhi ve sellem, rece: Plakala ti ili ne ' ' ' .
'
plakala, meleki musvojim krilimaneprestanocine £j jli j'jJ^\ ^'Jr £jl £*jl5 ij^s'j
hlad svcdok ga ncpodignctc (na nosila).'" ',..>.'
**« '*
.,+
U drugom senedu Su'bu slijedi Ibni-Dzurejdz koji
'
^ J * Cyi*
*
je rekao:
"'Ibnul-Munkedir me je obavijestio da je tako cuo
i Dzabira, radijallahu anhu."
Iz hadisa sc zakljucujc:
— ni za koga nc Ircba Ivrdili da je dzcnncllija, izuzcv ashaba za kojc jc to Muhammcd, sallallahu alejhi
vc sellem, tvrdio,
— postovanje siromaha muhadzira od bogatih ensarija,
— dozvoljcno jc umrlog prijc ncgo sc on okupa pripremi za klanjanjc dzenaze,
unici u prostorijc i i
X47
o
SAHIHU-I.-BUHARI ^^ D2ENAZA
1245.
prenoseci
PRICAO
od
NAM
Ibni-Sihaba,
JE Isma'il,
on
njcmu Malik
od Seida b.
j* ^ j?^ rs '
JU
* >
J-*W l±b- A Y i
anhu, da jc Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve ^iUclK J^U 4i1 JjJ>j 01 £p 4)1
^j
scllcm, objaviosvijctu smrt Ncgusaudanuukomc V^ K *^* > ^ „ „ .*„•".
jc i umro, izasao na musalu, stao u red sa ashabima ^"^ <-> ^: C^" #'"' £! £* ^
i izgovorio cetiri tekbira.
1
U£}t*jSj
*
Negus jc primio islam prcd Dzafcrom Ebi-Talibom, a umro jc u redzebu, devetc godinc po Hidzri.
b.
Ibni-Mabba jc rckao: "Nasi ucenjaci opec javno oglasavanjc smrti covjeka smalraju mckruhom, a ncma
stele da sc to pojedinacno javi njegovim prijatcljima poznanicima." i
"Smrt tog i tog, smrt Arapa!' Tom prilikom su kukali i nckad zajednicki, a nckad pojedinacno.
naricali,
Javljanjc smrti covjeka njegovim rodacima i poznanicima pojedinacno, smatra sc prcporucljivim cinom
(mustchabom)."
Ibni-Bcttal kazc: "Vjerovjcsnik jc javno u dzamiji obznanio smrl Negusa, a potom mu na musali klanjao
dzcnazu u odsutnosti, zbog toga sto su ashabi smatrali da jc Negus bio ncmusliman, pa jc kasnijc prihvatio
uccnjc islama."
— hadis jc dokaz da se dzenaza ne klanja u dzamiji, jcr jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, objavio
Ncgusovu smrt u dzamiji, a potom izasao sa ashabima na musalu tamo klanjao dzcnazu. Ovo jc stav Ebu-
i
Hanifc. Ovo misljenjc dijclc jos Malik Ibni-Ebi-Zrb. Mcdutim, Safija, Ahmed, Ishak Ebu-Scvr kazu:
i i
"Ncma stctc obaviti dzcnaza-namaz u dzamiji, ako iza svijeta nccc ostati kakvog smcca prljavstinc." Ovi i
se oslanjaju na slucaj, kako Muslim prcnosi, da jc Sa'd b. Ebi-Vckas umro da jc Aisa narcdila da sc on i
uncse u dzamiju kako bi mu dzcnazu mogle klanjaii i Vjerovjcsnikove supruge. Kasnijc jc Aisa upitala: "Da
li ovaj nas posutpak svijet osudujc?"
"Da" — odgovoreno joj jc.
"Zar su ashabi zaboravili da Allahov Poslanik nijc htio klanjati dzcnazu Suhcjlu b. Bcjdu ncgo samo u
dzamiji" - rckla jc Aisa.
Hanefije se drze tcksta hadisa navedenog u "Sunenima Ebu-Davuda Ibni-Madze, a prenesenog po Ebu-
'
i
Hurcjri: "(Co umrlom klanja dzcnazu u dzamiji, njcmu ncma nista od njc." Ncki su muhadisi ovaj hadis
prolumacili: "...ncma umrlom nikakvc nagrade ni korisli." Izjava Aisina odnosi sc, kazu mnogi ucenjaci,
samo u slucaju padanja kisc, Icda ili nckog drugog opravdanog razloga. Klanjanjc dzenaze van dzamijc, u
svakom slucaju, bolje jc umjcsnije;
i
— sunnct jc da sc dzcmatlijc pri klanjanju dzenaze porcdaju u ncparan broj rcdova iza imama. Tinnizi navodi
da jc Muhammcd, sallallahu alejhi ve scllcm, rckao: "Komc klanjaju tri rcda ljudi, njcmu jc zagarantovan
Dzennet i oprost grijeha."
848
jiligUali^ lllll (jjjLqilLpinn
da fie izgovoriti tckbir, on nam sc okrcnu liccm rcce; 'Izravnajtc svojc redovc dovu lijepo ucinitc!*
i i
Ncvcvi kazc: "Ako jc tijelo umrlog u samom gradu — nasclju, dzcnazu nijc dozvoljcno klanjati, ncgo u
njcgovu prisustvu."
U "Rafi'iji" stoji: "Potrcbno jc da izmcdu mrtvaca imama dzcmata nc budc razdaljina vcca od dvijc do
i
alcjhi ve scllcm, kao Vjcrovjcsnik jc bio najdostojniji da obavi dzcnazu Ncgusu, pa makar u odsutnosti." i
Prcma tome, muslimana koji umrc u nckom nasclju tu mu sc obavi dzenaza, ostali muslimani u drugom
i
nasclju nc mogu mu, kao odsutnom mrtvacu, opct posebno klanjati. Ali, ako sc zna da mu sc dzenaza, zbog
nckih razloga, nijc klanjala, sunnct jc, prcma Safijinom shvatanju, da mu sc dzenaza klanja u njcgovoj
odsutnosti. Klanjanjc dzcnazc sc, u ovom slucaju, nc izostavlja zbog ma kolikc razdaljinc, izmcdu grada
dzcmata odsutnog umrlog. Kada se ovakvom mrtvacu klanja dzenaza, imam sc sa dzematom okrene
i
prcma kibli, bcz obzira na stranu polozaj grada u komc sc umrli stvarno nalazi.
i
Ncki ucenjaci obavljanjc ovakvc dzcnazc smatraju rnckruhom tvrdc da jc klanjanjc dzcnazc Ncgusu biloi
Ibni-Hibban u svom "Sahihu" prcko Imrana b. Husajna navodi: "Vjcrovjcsnik jc rckao: 'Vas brat Negus
jc umro, ustajtc klanjajtc mu dzcnazu!' Potom jc Allahov Poslanik ustao, ashabi sc na musali porcdali
i
iza njega i on jc izgovorio cctiri tckbira. Ashabi nisu ni pretpostavljali da jc tijelo Ncgusa bilo prcdoccno
Muhammcdu, sallallahu alcjhi ve scllcm."
Drugi rczonuju: "Ovo jc slucaj nuzde. Negus jc umro u zcmlji gdjc mu nijc imao ko klanjati dzcnazu zbog i
toga mu jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, klanjao dzcnazu u Mcdini. Na ovu cinjenieu upucujc
nas to, sto Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, ovakvu dzcnazu nijc klanjao brojnim ashabima koji su
umirali u drugim gradovima bojiStima." i
Muhammcd, sallallahu alcjhi ve scllcm", isticc Vakidi, "klanjao mu jc dzcnazu, ucinio da su mu razdaljinc
bile otklonjcnc on jc, promatrajuci bojistc, rckao: "Zastavu jc drzao Zcjd b. Haris borio sc dok nijc
i i
poginuo.' Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm," isticc Vakidi, "klanjao jc dzcnazu, ucinio dovu rckao: i
Trazile mu Allahov oprost, a on jc vec unisao u Dzennet po njemu sc, kao na krilima, sccc kuda god hoec'
i
Ovo su slucajevi prencseni bcz cjclovitog seneda, a take izjavc, kazu hancfijc, nisu dovoljan argument za
njihovu prakticnu primjenu u obrcdu.
Ibni-Ebu-Muhammcd jc izjavio: "Kada sc sazna, da sc ncko utopio ili da jc ubijen ili da gajc pojcla divlja zvjerka
iod njega ncma nikakva traga ni ostatka tijcla, lakvom cc sc klanjati dzenaza analogono dzenazi Ncgusa."
Ibni-Habib Ibni-Abdul-Bcrr kazu: "Vccina pravnika smatra da jc Muhammcdovo klanjanjc dzcnazc
i
Ncgusu bilo samo njemu, kao Allahovom Poslaniku, dozvoljcno da, prcma tome, gornja analogija nijc i
ispravna." Ncki kazu da jc odsutnom mrtvacu klanjanjc dzcnazc dozvoljcno samo u danu njegove smrti.
Hasan Basri jc rckao: "Takvom umrlom ucinit cc sc samo dova, a dzenaza mu sc nccc klanjati";
— dzenaza ima cctiri tckbira, sto sc prakticira. Ibni-Ebi-Lcjla smatrasc da dzcncza ima pet tckbira, dok
i
849
SAHIHU-L-BUHARI DZKNA/A
r^^-v*
, .
f<
** -
^ ^ c
f**i
>
t
,
^
alejhi ve sellem, suzile su (plakao je). Tada je .a
- _*; - - *
U dzumadcl-cvvclu, osmc godinc po Hidzri, Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, poslao je jednu
vojnu jednieu od iri hiljade ljudi na Mu'lu pod rukovodstvom Zejda b. Harisa rckao: "Ako Zejd pogine, i
rukovodstvo cc prcuzcti Dza'fcrb. Ebi-Talib, a ako on pogine komandu cc prcuzcti Abdullah b. Rcvaha."
i
U olvorcnoj borbi Zcjdjc poginuo, a zastavu je uzeo Dza'fcr, a kada jc on poginuo, zastavu jc preuzeo i
Abdullah b. Rcvaha. Posto jc ovaj poginuo, komandu jc preuzeo, po vlastitom nahodcnju, Halid b. Velid
i i
izvojevao pobjedu. Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, sa minbera svojc dzamijc u Mcdini, objavio jc
redoslijed smrti navedenih vojskovoda, kao i Halidovu pobjedu, prije nego se iko povratio sa bojista.
Buharija navodi rijcciIbni-Omcra: "Trazili smo Dza'fcra b. Ebi-Taliba i pronasli ga medu ubijenim, sa
sedamdest i nckoliko rana po tijclu od uboda kopalja strijcla." i
Iz hadisa sc zakljucujc:
— Muhammcd, vc sellem, svijet u Mcdini tacno jc obavijestio o zbivanju na Mu'ti,
sallallahu alejhi
— biti milosliv prema drugima jeste pohvalna osobina dobrih ljudi,
— doz\'oljcno jc u nuzdi, samoinicijativno preuzimanje rukovodstva u zajednici, bez ovlascenja nadlcznog
organa, ako tu ima izglcda za uspjch u radu. To jc Muhammcd, potpuno
sallallahu alejhi vc sellem, kasnijc
odobrio. Istotako, sudrug umrlogdruga u pustinji ili na pulovanju, duzan jecuvati oslavslinu umrlogdruga
i prcdati jc njegovim nasljcdnicima, iako umrli drug to nijc rckao.
— opunomocstvo i naredenjc nadlcznih, treba dosljedno izvrsavali.
850
jiiiqJlcylki lllll ^jlgill nif|Ki
Ebu-RafT je prenio od Ebu-Hurejre, radijallahu JU *1p <bl ^'/i'JC^ J)'j* *Mj _>? JUj
anhu, izjavu:
"Vjcrovjcsnik je rckao: 'Zasto
i"?
mc nistc obavi- Jr^^ ^ •
.tf
^ Ju
^ s tf „ ,
on rccc:
fc
On je,
da ti pravimo poteskocu.'
potom, otisao na mjesto gdje je grob
^ Lkie'li
: Drugt muhaddisi navcli su da jc Ebu-Hurcjrc rckao: "Jedan covjek, odnosno zena, mcla jc Vjerovjcsnikovu
dzamiju umrla. Kasnije jc Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, pilao za nju ashabi su mu rckli da jc
i i
taosoba umrla.
*Sto mc nistc o tome obavijcstili?'- upitao jc Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem.
^Pokazitc mi njegov, odnosno njen, grob!'
Muhammed, sallallahu alejhi vc sellem, potom jc otisao na njegov, odnosno njen grob tamo klanjao dzenazu."
i
3 Pod izrazom "neki covjek", misli sc na Talhu b. Bcra, a unuka Umcjrova koji jc sam prcdlozio na izdisaju
da po noei ne zovu Muharnmcda, sallallahu alejhi vc sellem, na njegovu dzenazu, jer bi ga Jcvreji mogli
ubiti. Muhammcdu, sallallahu alejhi vc sellem, nijc bilo javljcno za njegovu dzenazu on jc sutradan, dim i
jc svanulo, otisao do groba Talhe, a ashabi sc porcdali iza njega on mu jc tako klanjao dzenazu. Muslim
i
navodi da jc Muhammed, sallallahu alejhi vc sellem, otisao dok jc Talhtn grob bio jos svjez. Scjbani isticc
da jc Muhammed, sallallahu alejhi vc sellem, otisao nakon dvijc noei po sahrani, a Bcjhcki da jc to bilo
nakon iri noei po izvrsenoj sahrani.
Iz hadisa sc zakljucujc:
— bolcsnika trcba posjecivati i oraspoloziti ga,
— dozvoljcno jc umrlog sahraniti nocu,
— dozvoljcno jc pojedinaeno obavjcStcnjc poznanika o vrcmenu klanjanja dzenaze umrlog,
— klanjanje dzenaze sahranu ne trcba bez razloga odugovlaeiti, a pogolovo, ako sc smrl stvarno uslanovi,
i
851
SAHIHU-L-BUHARI Mm dzkna/ a
1248. PRICAO NAM JE Ebu-Ma'mer, njemu &J$fe l£U ^JS j\ &£. Mth
Abdul-Varis komc jc prcnio Abdul- Aziz od Encsa,
radijallahu anhu, slijedece:
JU <ci- 4)1
^^ l)-*' J* j&il "' j4fl S-Jb-
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: i J^2 1°' , L» ^&l y> U % *Sl Jli
'Nema nijednog muslimana kome je uinrlo troje . „ ./. > ,-,/ s ., • >> - „ ~
^HlA^^l^ljdJj****
.
toj djeci,
l
Ahmed i Ishak smatrali su da sc takvom mrtvacu dzenaza mozc klanjali u razdoblju od jednog mjescca po
izvrsenoj sahrani.
Pisac "El-Hidajc" kazc:"Ako jc mrtvac zakopan, a dzenaza mu nijc klanjana, klanjat cc mu sc nad zagrnutim
grobom, ne vadcci mrtvaca iz njega. Dzenaza ovakvom mrtvacu mozc sc klanjati sve dok sc nc smatra da
mu sc tijelo pocclo raspadati." Ovako jc navedeno u "Mcbsutu". Ako sc sumnja da li jc citavo lijclo,
i
i
dzenaza sc nc mozc klanjati. Ovo misljcnjc dijclc jos Safija, Ahmed, Aisa, Ibni-Sirin Evza i. i
Za punopravnosl klanjanja ovakvc dzenaze po najispravnijem miSljcnju, uvjcl je da je umrli okupan prije
sahranc. Mcdutim, Ibni-Scm'a jc prcnio misljcnjc imama Muhammcda da prcthodno kupanjc u ovom
slucaju nijc uvjet za pravovaljanost dzenaze.
Najvcci broj ucenjaka hancfijskc pravnc skolc smatra da sc ovakva dzenaza mozc klanjati, ukoliko sc, po
misljcnju vjestaka, lijclo umrlog nijc vec nadulo. U protivnom, dzenaza sc nc mozc klanjati, pa ni onda,
kada sc samo sumnja u nadulosl lijela.
Ebu-Jusuf smatra da sc zakopanom, bez obavljcnc dzenaze, mozc dzenaza klanjati u roku od Iri dana po sahrani.
Malik u "Muvcttau" navodi, da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, rekao: "Muslimanu komc umrc
troje djece on lo slrpljivo podnosi, racunajuci na Allahovu nagradu, ona cc mu bili stil od paklene valrc.'
i
izgovaranjc: 'Subhanalah!', 'Vclhamdulillah!', *La ilahc illcllah!', "Allahu ckber!' strpljivo podnosi smrt
i
Iz hadisa sc zakljucujc:
— vclika Bozija naklonost prema maloljctnoj djeci njihovim strpljivim roditcljima;
i
Ebu-Davud usvom "Sunenu'donosi preko Aise, radijallahu anha: "Vjcrovjcsnik je isaojednom ensarijskom
djctctu da klanja dzcnazu, pa mujc Aisa kasnijc rckla:
'Blago njemu! To je pticica od dzennctskih plicica. Ono nijc culo zla nili za njega znalo.'
'Aisa*, rekao jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, 'zarnc znas da jc Allah stvorio Dzcnnct i odrcdio
mu njegovo stanovnistvo dok jc ono bilo jos u kicmama svojih prcdaka, a stvorio jc i Dzchcnncm njcgovog
svakog stanovnika, dok jc on bio jos u kicmi svoga prctka* ;
- mnogi tcolozi smatraju da ovdjc spadaju i djeca ncmuslimana, jcr ona nisu odgovorna za stranputicu
svojih roditclja. U Kuranu jc rcccno: "Niko niciji tcrcl necc snositi."
Muhaddisi su zabiljczili da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, drzcci jedan govor rekao: "Allah mi
jc narcdio da vam saopcim:
'Allah je sve svoje robovc stvorio u monotcistickoj vjeri islamu. Potom im dodc scjtan i odvrati ih od
852
,
1249.
Abdur-Rahmana
PRICAO NAM
b.
JE Muslim, njemu Su'be od
Asbehanija, ovaj odZekvana, on
(Si
,„ -
^i
•'...*„.**
(fii ^ l£o£
*, ..
.HM
>.
;
a,J*5 i^ y^*l ^ l^4*
od Ebu-Seida, radijallahu anhu, da su neke zene rekle J C>*
?
Allahovom Poslaniku. sallallahu alejhi ve sellem: , =,. • ,**
*.,„*., ft***
Udredi nam dan! (zasebno u kqjem ces nam drzati *c - w - . * '
* •*" **
* *.. *
^
,">— **,
"'
*?
.*
, £2M Uil?I
* •
o-~ JU OLLi tfa^ > UJj>- .\Y<n
> . . '..* ,'.
je rekao: ~^
"Cuo sam Zuhrija kako prenosi od Seida
Musejjeba, ovaj od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu.
b.
, *
>-> W s v^- ^
s
*
6* tf>J
>
-3
"5
,. - -,
^
'
1
-
^
s., , >.,
*
tf |
J'
OwJi
.
rt-'-'-.V
J
JU 3S —Jl '*£ d^P •Ull c^» J
on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, \- -
Allah, dZcllc Sanuhu, u Kur'anu kazc: "Ncma niko od vas, a da nccc u Dzchcnncm Ovdjc spudaju
stupiti.
i osobc koji ma jc umrlo irojc maloljctnc djece, ali nc radi kaznc, ncgo radi ostvarenja gore navedene
Bozijc rijeci.
Abdullah b. Mcs'ud jc rekao: prcko Dzchcnncma prclaziti ga prcma svojim djclima: pr\i
"Svijct cc ici i
i najbrzi od njih, prcci cc ga poput svjctlicc (munjc), drugi poput vjctra, jedni poput brza konja, ncki kao
jahac na svojoj jahacoj zivounji, ncki popul brzog covjeka pjesaka, a ncko opcl kao obican pjesak." Ncko
cc, daklc, Dzchcnncm osjetiti vise, a ncko manjc, ncko cc u njega stvarno pasti i dospjeti, a ncko samo u
prijclazu primijclili i lime cc se Bozija rijee ostvariti.
853
SAHIHU-L-BUHARI ^^ dZena/a
1252. PRICAO NAM JE Adera, njemu Su'be, cJ &j£ i&J t±£ fST &£ .WoY
ovome Sabit, prenoseci od Enesa b. Malika, --,.,' x
radijallahuanhu,kojijerekao:
"Vierovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, prosao
^
"„:r
JU "^ ^
...: „ .
i**J
.^
^ & u^
--• „*„., _,,
<5*
*„
i
rckaojoj: .tf^itf-M^I
fc
1
Boj se Allaha i budi strpljiva!'"
klanjao tnu dzenazu, a nije potom uzeo abdest. tf * & J 'ftfj J^J J ^J
* -_ »
i Iz hadisa se razabire:
— dozvoljcno je i musku i zensku posjccivali grobovc svojih umrlih,
— Ijudc trcba slalno svugdjc odvracati od
i zla, a upucivati ih na dobro,
— zabranjeno jcjaukali za umrlim,
— rasplakanog za umrlim trcba razgovoriti i prcporucivati mu strpljivosl.
2 Po misljcnju ucenjaka hancfijskc skolc, zivima jc vadzib da okupaju mrtvaca. To jc ulvrdcno hadisom i
idzmaom. Kunubi u komcnlaru "Muslima" isticc da jc kupanjc mrtvaca sunncti muckkede, a to jc skoro sto
i vadzib.
Ncvcvi navodi da ima ucenjaka koji ovo kupanjc smatraju farzom.
Mrlvac se kupa zbog ncdostalka abdcsla, a mozda dzunupluka (ejakulaeije), jcr smrcu, svi sc ljudski
i
organ misici tijcla opustc iz mrtvog tijcla mogu izaci ncugodnc tvari kojc trcba odstraniti.
i i i i
Na pocctku, prcd samo kupanjc, umrlom sc uzima abdest, bez izapiranja usta i nosa, jcr jc to potcsko
Ovaj abdest smatra sc sunnctom.
izvesti.
Kupanjc sc obavlja provrclom - toplom vodom, pomijesanom sa sidrom (lotosovim listom), odnosno
sapunom ili nekim podesnim delerdzcnlom, a ako njih ncma, onda Cistern vodom.
854
jiliqll Gjliih <bjloiJl 310^3
**< ' *
1254. PRICAO NAM JE Muhammed, njemu iifil i_A*j)[4£ l£U & l£U . \ Yo I
U "Mebsutu sloji: "Mrlvac se kupa, prvo, cislom toplom vodom, drugo, kupanjc sc obavlja vodom
pomijcsanom sa sidrom, odnosno sapunom, a Ircci put, vodom u koju jc stavljcn kamfor."
Neki su muhaddisi zabiljczili Muhammcdovu, sallallahu alejhi ve sellem, izjavu koju jc Ebu-Hurcjrc prenio
u slijcdcccm vidu: "Ko okupa mrtvaca, trcba da sc poslijc i sam okupa, a ko ga nosi, trcba potom da uzmc
abdest." Malik b. Bncs ovaj posiupak smatra samo pohvalnim cinom, odnosno Muhammcdovu, sallallahu
alejhi vc scllcm, naredbu, sitmo kao prcporuku, dok jc Ishak smalrao da sc ovo kupanjc trcba ncizostavno
obaviti.
Cijcli slucaj Sa'da Aisa rckavsi: "Sa'd jc pravovrcmeno obavijcslen o smrli Scida b. Zcjda, dok
iznijela jc i
jc bio jos u Bcki'i. Kada jc stigao, okupao jc Scida, zamotao ga u kefinc, namirisao klanjao mu dzenazu. i
*Ja sc nisam kupao zbog toga slo sam okupao Scida. Da jc on bio u svojoj biti nccist, ja ga nc bih kupao,
odnosno, nc bih ga dotakao. .la sam sc kupao zbog vrucinc/"
Iz hadisa sc zakljucujc:
- preporucljivo jc u vodu za kupanjc umrlog kamfora ili slicnog mirisa,
staviti sidra,
- po zavrscnom kupanju preporucljivo jc umrlog poskropiti mirisom ili mirisu slicnom kozmclikom,
- umrlu zensku osobu ireba kupati zena. Supruga mozc okupati svog muza u pcriodu trajanja idcta,
-odjeca zivog muskarca mozc sluziti na imc kefina umrloj zenskoj osobi.
855
SAHIHU-I.-BUHARI Mmi D2ENAZA
Posto smo zavrsile (kupanje), obavijestile smo ga £jj Ja)ti Juif lli^i £u j&Tj ££^i lili
'
i on nam baci svoj donji ogrtac rece: 'Prvo joj i
_ - -
'"
ovaj ogrtac stavite na tijelo! *$**'* ^*- JL^ '**; *&?*' J ^* *^T
Ejjub kazc: "Mcni jc ispricala Hafsa slicno kao i
to,
bilo je:
da je
j s ^" y\ &$ aJ Sbj I> j L^lLi :
' '
•Jwaji^-
JU Si v jisj L^i
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
£f\yj ^^. h*ty
*...
*
Pocnite sa desne strane njena
abdesta!' Unjcnqj izjavi jc bilo
tijela
i"
i sa mjestima
da jc Umm-Atijja ^ <& *,
u s
?
> s;
® £ °^
-
-v -•
^ ^-^
* ,*
1255. PRlCAO NAM JE Ali b. Abdullah, njcmu Ippl t£fc. <&US -Z Je &£ .Hoo
Isma'il b. Ibrahim, ovome Halid, prenoseci od
Hafse bint Sirin, a ona od Umm-Atijje, radijallahu ^ *£* <S* ^
#
Bji r^j S?
anha, slijedece: -
•* *j* ^
**
*
*^T?*fV^
h^
- ' ' '
<^£?
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
prilikom kupanja njcgovc kccrkc jcrckao: ^^L afcl *3l Jl£ J * 41 J^ij
'Pocnite sa njene desne strane (tijela) i to od mjesta " '
(organa) abdesta!
'"
-
^ *j*>j>\
£f\yj
bespotrebno,
- kupanje pocinjc s desne strane tijela umrlog,
- kupanje prvenstveno pocinjc pranjem organa koji sc pem kod uzimanja abdesta, izostavljajuci pranjc usta
i nosii, jcr je to lesko sprovesli kod umrlog.
856
'
"KadasmokupalekcerkuVjerovjesnika,salIaIlahu ;
^ J "-
'I
*
°^
alejhi ve sellem, rekao nam je, dok smo je jos i^i^i^ ijL^^j 13 Jli i^Sl
kupale: " ' ' '
**.
'".-->
MRTVO ZENSKO MOZE
DA LI SE J*j$Js\ " & %U j>*£ J* oL
ZAMOTATI U DONJI OGRTAC MUSKARCA?
'Okupajte je tri ili pet puta ili, ako uvidite potrebu, r£» £g ^j- fg^ ££ *3}j £j £& £,
~'\
i vise od toga, a kada zavrsite, javite mi!' ' "
Kada smo zavrsile, javile smo mu i on je skinuo "Q £>-*l Jtfj •jU1*j*»" S^ p5* "^
svoju hikvu (donji ogrtac) i rekao: 'Omotajtc joj
2
ga oko tijela!'"
Umrlo zensko mozc sc zamotati u rublje muskarca i obratno. Malik preporucuje da kefini budu u ncpamom
broju dijclova.
Ibni-Munzir smalra da sc kefini kod zenske osobe sastojc od kosulje, dva omotaca (jedan ispod kosulje, a
dnigi iznad njc), povczacc sredinc mrlvaca koja sprccava otvaranjc kefina.
i
Hancfijski ucenjaci kazu: "Kefini zene sastojc sc od pel dijclova kosulje: carsafa koji pokriva urnrlu od
vrata do pete, pobuljaca po glavi, carsafa koji sc vczc vise glavc nizc nogu umrlc od povczacc kojom sc
i i
857
SAHIHU-L-BUHARI D2ENAZA
.-
f
POSLJEDNJEM KUPANJU
plctenice.'"
858
-
(PR1KUPANJU)
Ibni-Sirin je izjavio: "Nema smetnje da se kosa CJJU y^ .**&> J* J-t V •*** Jl\ Jtf j
plesna.
i ja)
jui JSi J-JJ ^ j is ^3i liU J^i dJU
* ^^
-^ *^ .-*»
S»if'
^ ys\ l>
' fc
859
SAHIHU-L-BUHARI DZKNAZA
** *
dodao vise nista. Ja ne znam koja je to bila od Jl^ol^j^UiJp^jiijoCiL^^ilJlii
njegovih kcerki.'" „ I *+ '
^» ' .
'- \,
Ejjub smatra da izraz "is'ar" znaci "zamotajte je ^ ^j <S l^i JISJQH 01 ^jj tft*
.
„
u ogrtac!". "Tako isto", kaze Ejjub, "i Ibni-Sirin **.•?<£* ***' - >b
"1--m«?
**~
naredivase da se zena u cijelosti zamotava, a ne
'
Jjy J -r
J
!-^;-^ -CM^oi
da se oblaci."
,• - **
KOSA ZENE SE PREBACI IZA NJE Uiiiw gj^Jal ^suai ^1L ^jL
broju:
i
)S
rf
\zS
1 Oslanjajuci sc na gornji hadis, mnogi ucenjaci nc smatraju da jc kupanjc kupacu umrlog obavczno.
Drugi, oslanjajuci sc na druge hadise, imaju suprotan stav. Ovi navodc da jc Ebu-Hurcjrc rekao:
860
jjliqJlciilkl J|I| ^jlqill ntqKI
1264. PRICAO NAM JE Muhammed b. Mukatil, -Jjlji frj£\ tlii £ '££ &£ . \ Yii
11 II K alejnivesellem,
sallallahu K- II I t
zamotan U * K" 1
je bio u tri bijele
-
".
-„
i*j
"Ko okupa mrtvaca, ncka sc i on sam okupa! Ovo misljcnjc dijclc jos Scid b. Muscjjcb, Muhammed h.
Sirin i Muhammed Zuhri, dok Ncha'i, Ahmed i Ishak kazu: ".„uzel cc samo abdest!" Malik i Safija ovo
kupanje samo preporucuju, a opce misljcnjc ucenjaka je da ovo kupanjc nije ncopohodno. Ovo misljcnjc
dijclc jos Ibni-Abbas, Ibn-Omcr, Aisa, Hasan Basri i Ncha*i.
Prvi zasnivaju svojc misljcnjc na Aisinoj izjavi: "Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, sc kupase zbog
cctiri slucaja: poslijc polucijc, pctkom, poslijc ispustanja krvi poslijc kupanja mrtvaca." Ovu jc izjavu i
Ibni-Hibban jc u svom "Sahihu" zabiljczio da jc Muhammed, sallallahu alcjhi vc scllcm, rckao: "Ko okupa
mrlvaca, ncka sc on okupa, a ko ga budc nosio, ncka uzmc abdest!"
i
Ibni-Ebi-Scjbc jc zapisao: "Poslo jc halifa Alija okupao svoga oca, Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm,
mu jc narcdio da sc
on okupa." i
Druga grupa ucenjaka smatra da gomjc izjave nisu prencsene preko sasvim pouzdanih ljudi, a ncki hadisi
da su cak i apokrifni.
Darckulni donosi da jc Ibni-Omcr rckao: "Ncko od nas sc kupa, a ncko nc kupa."
Muslim navodi da jc Aisa rckla: "Muhammed jc bio zamotan u tri haljine (platna) iz pokrajine Sehulijje iz
Jcmcna, u kojima nije bilo ni saruka ni kosulje."
Ebu-Davud u svom "Suncnu" istice: "Muhammed jc stavljcn u jednu prugastu haljinu."
Prcncscno jc da jc Ibni-Mcs'ud rckao: "Poslo jc Allahov Poslanik tcsko obolio, upilaii smo ga: 'U kakve
ccmo le kefinc slaviti?*
'Ako hocclc u ovc mojc haljine ili u jemenske. ili u cgipatskc.'" Uccni ljudi drze sc ponajvisc Aisinc izjave.
- Safija Ahmed, drzcci sc
i slova hadisa, smatraju da jc Muhammed, sallallahu alcjhi vc scllcm, bio zamotan
u tri carsafa koja su sczala iznad glavc i ispod nogu,
- hanefije usvajaju hadis naveden kod Buharijc, ali ga dopunjuju izjavom Dzabira b. Scmura: "Allahov
Poslanik jc stavljcn u kefinc od tri dijcla: u kosulju, u zamolac koji idc od vrata do stopala i carsaf koji
sczasc prcko tjemena glavc pa do ispod nogu",
-stavljanjc saruka ncki ucenjaci smatraju mckruhorn, dok ncki to odobravaju.
861
SAHIHU-L-BUHARI D2ENAZA
<* i^ r *
"Dok je jedan covjek stajao na Arefatu, pao je sa
svoje jahace zivotinje i slomio vrat (poginuo)",
ili je rekao, "i ona mu je slomila vrat, pa je J oJJ£j j-L-j ^ o^L^pI Us /Lai JU
Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi ve scllem, rckao:
'Okupajte ga vodom sa sidrom i zamotajte ga u
dvije haljine. Ne namirisavajte ga i ne pokrivajte \-«
rekao:
"Dok je jedan covjek stajao sa Allahovim
&yu SB 4)1 Jj— j ^ i_aSlj j>-3 ^ ju
Poslanikom, sallallahu alcjhi vc scllem, na Arefatu, dju^joU JU «1
w * *
Ibni- Abbas rekao, i ona ga je usmrtila, pa je Allahov
Iz hadisa se zakljucujc:
- prcma sadrzaju navedenog hadisa, Safija, Ahmed Ishak dokazuju da hadzija koji umrc u ihramu, ostajc
i
iposlijc smrti u svorn ihramu zbog toga mu sc glava nc pokriva niti sc namirisava.
i i
Ebu-Hanifc, Malik Evza'i smatraju da hadziju umrlog u ihramu, trcba oprcmiti kao sto sc oprcma svaki
i
drugi umrli. Ovo jc misljcnjc prencseno jog od Aisc, Abdullaha b. Omcra Tavusa. "Hadz jc zapoceti i
obred", kazu ovi, "koji sc smrcu kvari kao zapoceti namaz ili post."i
Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllem, rckao jc: "K.ada covjek umrc, kida sc vcza sa ovim svijetom izuzcv
U tri slucaja..."
Kcfini mogu dva dijcla, a za nuzdu od jednog carsafa - haljinkc,
biti iz i
- za hadziju umrlog u ihramu, niko nccc nastaviti dovrsavanjc njcgovog hadza. Takav hadzija mozc se u
cijclosti nadali nagradi kao onaj koji jc hadz potpuno zavrsio. S obzirom da Muhammcd, sallallahu alcjhi
i
vc scllem, u spomenutom slucaju nijc nikom narcdio da dovrsi zapoceti hadz umrlog, poncki ucenjaci nc
dozvoljavaju obavljanjc hadza za drugog.
862
jiligJl cyliih <bjl£MJlpjLO^
4 r t $ -
nam je rekao:
sellem, koji
"Okupajte ga vodom sa sidrom i zamotajte ga u
\/jz y;
-*J
lit c^
* *-*
vj *# j
.
^
* K
od Ibni-Abbasa,
Ejjuba, a oni od Seida b. Dzubejra,
radijallahu anhum:
pLp d&Crj&frQi
^r^ ;jI /*p *~>- /w -L*-*« :*& i_j
lt VJi'J A/** ^ >
*j1 *
863
SAHIHU-I.-BUHARI D2ENAZA
I
^ j .«5 _>J*J c>3i ^o^ i_SiJ V jj
BEZ KOSULJE
>
da ucis dovu dvolicnjacima?' f*
(#1 «i^**^"i*»a^ A a " if a * * ± * I
dva izbora.
Uzviseni Allah je rekao: Trazi za njih oprost ili
i Iz badisa sc zakljucujc:
- dio kefina jc kosulja, bile joj stranc sasivene
i ili nc. Muhammed b. Sirin volio jc da kostilja budc sa stranc
sasivena kao kod zivih osoba,
i
-mrtvacu ncmuslimanu zabranjeno jc klanjati dzenazu. Ibni-Tin jc rekao: "Musliman nc trcba kupali svojc
umrlc roditcljc, spuslati ih u grob i zakopavali, osim ako ncma ko drugi lo obaviti."
Pisac "El-Hidajc" kazc: "Kada umre ncmusliman, njcgov zivi sin musliman okupal cc ga, zamolali u kefinc
i zakopali, jcr jc tako Vjcrovjcsnik, sallallahu alejhi ve sellem, narcdio halill Aliji prilikom smrti njegova
n
oca Ebu-Taliba/
864
jiliqll Gjliih dbjl£WJL3iaia
.< s - *5 >
1272. PRICAO NAM JE Musedded, njemu prenio f Ll* <p JjC LLb- iJLli
•f ,
L&£ . ^ YVY
Jahja od Hisama rekao: "Pricao mi je otac, prenoseci
i
Iz hadisa sc razabirc:
- dozvoljeno je vaditi mrlvaca iz groba radi nckog opravdanog razloga, kao radi klanjanja dzenazc, duk sc
tijclo nijc jos nadulo, iako to nijc prcporucljivo.
Eshcb jc rekao: "Kada sc mrtvac zakopa, ncma vise vadcnja, ncgo cc mu se dzcnaza klanjati onako
zakopanom."
U "Mcbsutu" "Bcdai'u" stoji: "Ako jc mrtvac prilikom stavljanja u grob bio slucajno okrcnut mimo kiblc
i
ili polozen na svoju lijevu slranu ili mu glava slavljena na mjcslo nogu zcmlja sc na njega vec navalila,i
nccc sc grob zbog toga otvarati takvi propusti nakuadno ispravljati. Ako jc grob ozidan ciglom, kamcnom
i
ili kojim drugim tvrdim matcrijalom zcmlja sc nijc na mrtvaca navalila, ciglc cc sc izvaditi, propusti
i
ispravili, pa mrtvaca okupali, ako nijc bio ranijc okupan." Ovo jc misljenje EShcba. i
Safija jc rekao: "Dozvoljcno jc otvoriti grob, ako jc mrtvac polozen na suprotnu stranu od kiblc."
Prenosenje mrtvaca iz mjcsla u mjesto jedni ucenjaci dozvoljavaju u razdaljini jedne do dvije milje,
odnosno musafirski put od osamdest dva kilomctra, pa u ncograniccnoj razdaljini, dok drugi to smatraju
i
U "El-Haviji" sc navodi da jc Safija rekao: "Ja nc volim postupak prenosenja mrtvaca iz mjesta u mjesto,
izuzcv akojc tu blizu Mckka, Medina ili Jerusalem umrli jc prcd smrt zazelio da sc tamo prencsc pokopa."
i i
Imam Ahmed nc smatra dajc zabranjeno prenosenje mrtvaca izjednog groba u drugi, jerje Mu'az iskopao
svoju suprugu i prenio jc u drugi grob. Kadi Huscin i Bcgavi su ovo uvrstili u zabranjeni akt (haram).
865
SAHIHU-I.-BUHARI MM D2ENAZA
^ ^ ^
f ajj*
Aisc, radijallahu aiiha, da jc Allahov Poslanik,
J &* -" ^ f -
Ovo kazu Ata, Zuhri, Amr b. Dinar i Katade. sibS j jlla ^ j^j t£j*jJ'j *^ ^^ *t5
Amr b. Dinar jos dodaje: "I namirisavanje se . , '„ , ^/ /^
podmirujc izcjclokupnc imovinc umrlog" JUj Jdl^^^i^^j^i- JU} f
potom sa izvrsavanjem opornke (umrlog)." . -j&\ r* y> LliJl j JJi\ *JA iuli
A Sufjan kaze: "Placanje za grob (kopanje) ' '
1274, PRICAO NAM JE Ahmed b. Muhammed &j£ £fll -Ui' £ j£i l£U .HVi
Mekki, njemu Ibrahim b. Sa'd, prenoseci od Sa'da >
y ^ ^ ^ ^ ^ feffi
„ ^ :
k
Ubijcn jc Mus'ab
mene, nijesenaslo
i
b. Umcjr, a on jc bio bolji od
nista u stobi se zamotao osim
J,
" *
|*j£ ^j ^ £ ^J
J
jj j^
jednog (njegovog) ogrtaca ubijenje Hamza',
i ili je y* Jaj sS^ VI <j ^i5^ U iJ j^-j* p*
rekao, 'ubijenjejedandrugi covjek, bolji od mene ,*-^ , >'*„ ,
.**' * *.- -'-**,,
i nije imao nista u sto bi se zamotao osim jednog *-^ "^"-^ r* ^Jf -f J*"-> J
^'
(njegovog) ogrtaca, pa
nam nasa dobra djcla
sam sc stvarno uplasio da
u ovozemnom zivotu nisu
^ y
tj£> «j 5 i-
"
3; ^^ '
fr> sj ,
r
^
'"'
866
jiliqll cyliih dbjloiilpjLOi^
K.AKO POSTUPITI AKO SE NE NADE VISE .i>l_9 <li^ ^1 x>-& >«J lil oL
OSIM JEDNOG PLATNA
1275. PPJCAO NAM JE Ibni-Mukatil, njega Mj& IT^-I J5lii £ it* ti'jJ- . uvo
obavijestio Abdullah, ovoga Su'be, prenoseci od
Sa'da b. Ibrahima, a on od svoga oca Ibrahima,
da jc Abdur-Rahmanu Avfu, radijallahu anhu,
b. •UP 41)1
^j ^SjP j, J^^I-UP Ol ^IjjJ
doncscno jclo, a on jc postio, pa jc rckao:
"Poginuo je Mus'ab b. Umejr, a bio je bolji od /^ l!J<JJ Ja JUi IpLi jtfj ^UUu jl
mene,
kada
i zamotan je u samo jedan
mu se pokrila glava, pojavile su mu se noge, a
(svoj ogrtac:
*-*J ^>p l>1 •Ajj J
-*
^ ^4 ^- ^
- -
y>j
•
Amislim da jc on jos rckao: "Ubijcn jc Hamza, - ,-: r > i* * *.- ^>^ ;-- - >.
i
v
a i on je bolji od mene. Od ovog svijeta pruzeno
nam je ono sto je pruzeno", ili je rekao: "Od ovog UaPl U UUJl .y UJa^l JU jl J»4 li £jjl
svijeta dato nam je ono sto je dato vec smo se J i
* J 1^1 *V
/* **
4S iT i^1 JJj
*ft
ill IMS £iii^ 6»>*
uplasili da nam nasa dobra djela ne budu ubrzana." r i
Iz hadisa sc razabirc:
- svi troSkovi ukopa podmiruju sc iz cjclokupnc oslavslinc umrlog,
- kclln za nuzdu mozc bili samo jedna haljinka,
- dobrc poslovc dobrih ljudi trcba isticati kao uzoran primjer,
- Bozijc blagodali Ircba isticati, priznajuci svoju ncdovuljnu zahvalnost na islim.
867
SAHIHU-L-BUHARI D2ENAZA
Mus'ab je bio ubijen na dan (bitke) na Uhudu mi i ^ ^yia *J >iJcl\ ^ lL>j jUi ^ ^IS^d
nismo nasli nista u sta bismo ga zamotali, nego
samo jedan (njegov) ogrtac. Kada smo njime Ji
; U o^« pi m {J* J^S
~ J
l^Oe
Iz hadisa se zakljucujc:
- kada jc pokrivac kraci od mrtvaca, tada ga trcba navuci na glavu umrlog, a nogc pokrili nccim drugim, pa
makar travom. Ako jc pokrivac toliko kratak, da nc mo/c pokrili islovrcmcno glavu sramolnc dijclovc
i i
lijcla, lada sc sa njim pokrivaju samo sramolni dijclovi, a ostala mjcsla drugim prikladnim srcdslvom, pa
dodirivati ih rukama slrogo jc zabranjcno, izuzcv mcdusobnog doticaja zivih bracnih drugova.
Hasan Basri prcnio jc od Ebu-Hanifc slijedecc: "Mrtvac sc pokrijc jcdnim povccim carsafom, upravo onako
kako to cini zivi covjck kada sc htjcdnc kupati." S obzirom da jc takvo kupanjc u praksi tcsko sprovcsti, poncki
uccnjaci smatraju da jc dovoljno pokriti samo tcski avrct mrtvaca, tj. njegov spolni organ i straznjicu.
U "Bcdai'u" sloji: "Sramolnc dijclovc kupac pcre, podvukavsi ruku ispod pokrivaca. Kupac Ircba prclhodno
ruku zamotati u krpu ili obuci rukavicu."
868
jiliqjiali£ lllll (jjjLqjJLpjnn
'
Iz navcdcnog hadisa sc zakljucuje:
— vclika darczljivost Muhammcda, sallallahu alcjhi vc scllcm. On sa scbc poklanja ogrtac, iako mu jc bio
ncophodan.
— licnc slvari uccnih ljudi trcba cijcniti,
— zivotnc potrcbc trcba pribaviti prijc ncgo od njih ncsto stvarno ustrcba,
— molbu osobc kojoj jc ncsto potrcbno nc trcba odbijati, ncgo joj trcba pomoci koliko i kako sc mozc.
3 Glcdajuci na Umm-Atijinu izjavu, uccstvovanjc zona na dzcnazama nc podlijczc strogoj zabrani, ncgo
spada samo u mckruh.
Kurtubi vcliki broj ucenjaka, drzcci sc slova spomcnutc izjavc, uccstvovanjc zcna na dzcnazama smalraju
i
zabranio, da li Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, ili ncko od ashaba, kao sto jc slucaj sa Atijinom
izjavom navedenoj kod Buharijc.
Pretpostavljajuci da jc Atijjina izjava jasna i prccizna, iz njc sc mozc zakljuciti da jc uccstvovanjc zcna u
dzenazi samo mckruh, a nikako haram. Ovo potvrdujc izjava Ebu-Hurejrc, da jc Vjerovjesnik, sallallahu
i
alcjhi vc scllcm, bio na jednoj dzenazi i da jc Omcr tu vidio jednu zenu, pa jc na nju uzviknuo, a Vjerovjesnik
mu rckao: "Omcrc, ostavi jc! Njcno okojc tuzno, a dusa rasplakana."
Ovu jc izjavu zabiljczio Hakim u svom "Mustcdrcku", navodcci da ona odgovara uvjetima kod Buharijc i
Muslima.
869
SAHIHU-I.-BUHARI D2ENAZA
SMIJE LI ZENA UPRAZNJAVATI RADNJE U^-^j jl& ^I& Z\jk\ ^1^.1 t_iU
^U^&^if ^^'^^^
b. *,*
a
1
od Muhammeda b. Sirina: "Umro je sin Umm-
Atijje, radijailahu anha, i kada se navrsio
(po smrti), ona jc zatrazila miris, njim sc namazala
treci dan *^J, $s\$\£z%\ ^ SkS fi £i jj;
?»
51
^»f
ikoga osim muza. ft •* ***
1280. PRICAO NAM JE Humcjdi, njcmu Sufjan I&£ odi £j^ &jZ±\ liSSt .HA*
od Ejjuba b. Musaa, ovome prenio Humcjd b.
fc
zatrazila je miris pri koncu treceg dana; namaza VjL^j [£s- <uil
^^ *W^ f '
^**^
f
*^ S<
svoje obraze i podlaktice i rece:
fc
Ovo mi nije
l£i> d^^i £J&1
l$£G*j f'J\ j
trcbalo da nisam cula Vjcrovjcsnika, sallallahu
alejhi ve sellem, kako kaze: w^*_- ji VJJ v*J l-u jp cwS jl oJUj
Nijednoj zeni, koja vjeruje u Allaha i Sudnji dan, ? «* ' t
nije dozvoljeno da provodi zalost za umrlim vise - ' - " " ' '
870
,
1281. PRICAO NAM JE Ismail, njemu Malik od }S ^JU j&£ Lp^I |£U ,UA\
Abdullahab. Ebi-Bekrab. Muhammedab.Amrab ^, ,
• r
4
^ .*
i
, . ,
i
•
^j j*x <*il rJj <> ^1 ^* - y
r - "
ft
1282. Zatim sam unisla Zejnebi bint Dzahskada joj ^jJJr ^L C^j j* ci£a 15 .hay
je umro brat, pa je ona zatrazila miris namazala i % " \ . ,- -* f ,
"
^
a
* ^—~^ 5
_U --Via *~
^y
- I *
sc, potom rckla: Ja ncmam potrcbe za mirisom, 9
v
f" ,; f ?*
ncgo sam cula Vjerovjesnika, sallallahu alejhi vc t ; ^ -. ~£ •££ y^ t
^ ^^
s
Jj (
f
/ t
'
, ,
'
; „
' " „
N ijednoj zeni, koja vjeruje u Allaha u Sudnji i dan, C^ffs® J/ ^ Jj**-$ J*Mf\ J*ij !
deset dana.'"
1
l^j >^i *~jl £jj J*
'
ju
*
^™
- -
^^ .c -
ft
., :
^
:
.
r .
c
Boj sc Allaha i budi strpljiva!' Tj j^qL CJ* I iu^
r
idi cJS
fc
J^
Dalje od mene! Tebe nije zadesila moja nesreca!' ' , '
,^>
Nije prepoznala onog ko joj je to rekao. S ^' ^^ ojU 31 ^Jl *ij U J-Si *j^
I Iz hadisa sc zakljucujc:
— supruga jc duzna da provodi zalost za svojim muzcm ecliri mjeseca i deset dana, a zalili drugog mozc
najvisc tri dana,
-ova sc ogranicenja nc odnosc i na suprugu ncmuslimanku, jerje u hadisu rcccno: "...zena koja vjeruje u
Allaha u Sudnji dan...",
i
- navedena ogranicenja nc odnosc sc ni na maloljctnu suprugu, jcr izraz u hadisu "imrc'clun" znaci samo
punotjetnu suprugu.
871
.
SAHIHU-L-BUHARI ^^ D2ENAZA
je on.
^
i ,
- uccni ljudi trcba uvijck svugdjc da propagiraju cinjenje dobrih djcla, a odvracaju (xl zla ncvaljalslinc,
i i
- dozvoljcno jc muskarcima zenama posjecivati grobovc, bili to grobovi muslimana ili ncmuslimana.
i i
Muslim navodi sa sencdom da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, rekao: "Ranijc sam vam
zabranjivao posjecivanje grobova, a sada ih posjccujtc, jcr to podsjeca covjeka na buduci svijet."
Ebu-Davud prcko Ebu-Hurcjrc zabiljezio jc slijedecu Muhammedovu, sallallahu alejhi ve sellem, izjavu:
"Muhammcd jc posjetio grob svoje majkc i pokraj njega plakao toliko da jc rasplakao i svojc drugovc oko
sebe."
"Trazio sam dozvolu od svoga Gospodara Allaha da molim za oprost njcnih grijcha, pa mi nijc dozvolio.
Potom sam trazio dozvolu da joj posjecujem grob i to mi jc dozvolio. Sada i vi posjccujtc grobovc, jcr to
ljudc podsjeca na smrt."
Prcncscno jc da jc halifa Omcr dosao na groblje, mrtvim nazvao sclam, a potom rekao: "Vidio sam cuo i
zajedno sa muskarcima.
Kurtubi kazc: "Posjecivanje grobova mladcm zenskinju zajedno sa muskarcima jc strogo zabranjeno, a
staricama je dozvoljcno, dok samostalna pojedinacna posjeta jc svakom svima dozvoljena." i
Ibni-Ebi-Scjbc isticc da su konkretnu posjetu zena dozvoljavali Alija lbni-Mcs'ud i Encs. Fatima jc svakog
pctka posjccivala grob Hamzc. Halifa Omcr jc isao na grob svoga oca, sjedio pokraj njega i tu cinio dovu
za dobro njegove dusc.
872
jiliqll Gjll^l <bjlaiJl3JLaia
9
Kada naricanje nije od njegova obicaja, to je kao ( ^y.'i jjj sjjlj y} V ) \£i- <iil
^j iiuli-
Uzviscnog:
. je u skladu sa govorom
"Ako osoba optcrcccna grijchom,
^— „
ojj ) J^S
1
>j
.
^
, *„*.~. /*•* *-
v'm
pozove za ispomoc svoga brata, nece se time on v - - * -^
htjeti opteretiti.
Ovo je poglavlje
• 71
-e
-
*
873
SAHIHU-I.-BUHARI MM DZKNA.
1285. PRICAO NAM JE Abdullah b. Muhammed, j& Jt\ l£U &£ 4>li^ &£ . \ Y ao
^^
njemu Ebu-Amir, kome je prenio Fulejh b. s , „-* -> ,~
&*}**& -^ y.
t r
— kada nas ncko zakune Allahom, trazcci nasu uslugu, duznosl nam je toj zaklclvi udovoljili u granicama
Scrijata i stvarnc nasc mogucnosti,
— u muci trcbamo umjcslo tuge pokazivati vcsclost,
biti slrpijivi i
— pri susretu sa ljudima trcba sc prvo sa njima pozdraviti, pa onda otpoceti razgovor,
— bolcsnika trcba obilaziti, bio on siromah ili bogat, bila to odrasla osoba ili dijetc,
— prcma drugima Ircba biti laklican, ljubazan i samiloslan,
— bcz naricanja kukanja jc dozvoljcno. Tirmizi u svom "Sernailu" Ncsai u svom
plakati za umrlim, i i
"Musncdu" sa sencdom, donosc da jc Ibni-Abbas rekao: "Kada jc jedna maloljclna kcerka Allahovog
Poslanika bila oa umoru, on ju jc uzeo u narucjc, prigrlio, a potom stavio svoju ruku na nju zaplakao. i
Utom jc zaplakala i Umm-Ejmcn, pa joj jc Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Umm-Ejmcn,
sto places,kada jc Allahov Poslanik kod tebe?'
'Kako da ja nc placcm, kada place Allahov Poslanik!'
"Ja nisam', odgovorio jc Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, 'plakao, ncgo samo iz samilosti.''
Ebu-Davud u svojoj hadiskoj zbirci navodi: "2cnc su plakalc za Rukajjom, kecrkom Muhammcdovom,
sallallahu alejhi ve sellem, pa im jc Omcr to zabranio Allahov Poslanik i mu jc rekao:
'Omcrc, ostavi in!'
"Cuvajtc sc vi scjtanskog kricanja. Kada plac nastajc iz oka srea tada jc ono
i iz samilosti, a kada jc od jczika
i ruku, tada jc ono od scjtana/
Fatima jc plakala na grobu Rukajje, a Muhammcd > sallallahu alejhi vc sellem, svojom rukom trao joj jc
Tl
suzc sa lica.'
Iz hadisa sc zakljucujc:
— plakati za umrlim iz samilosti i sazaljcnja je dozvoljcno, ali bcz kukanja i naricanja,
— umrlu zenu spustaju u grob muskarci, prvenstveno njen blizi rod,
— dozvoljcno jc sjesti pokraj groba prijc ncgo scmrtvac polozi u njega. Safija Ibni-Mcs'ud to ne i
dozvoljavaju. Ovi sc oslanjaju na Muhammcdovu, sallallahu alejhi vc sellem, izjavu, koju Muslim navodi
u ovom vidu: "Da ncko od vas sjedne na zar haljina mu izgori sve do kozc, bolje mu je ncgo da sjedne
i
874
jiliqll cyliib <bjloiJL3JLaia
1286. PRICAO NAM JE Abdan, njemu Abdullah CyM &\& $& oili i£U. .uai
od Ibni-Dzurejdza, ovome ispricao Abdullah b. :* '• *.!-,*
* ^
* *
4»\
& ah -i ju fZ-
UbejduIIah b. Ebi-Mulejke:
"Umrla jc u Mckki kccrka Osmanova, radijallahu •UP
hZ
antra, i dosli smo da joj prisustvujemo dzenazi.
Bili su prisutni jos i Ibni-Omer i Ibni-Abbas,
radijallahu anhuma. Ja sam sjedio izmedu njih
dvojice, ili je Abdullah rekao: "sjedio sam pokraj
jednog od njih, a onda je dosao drugi i sjeo pored
mene. Tada jc Abdullah Omcr,
b. radijallahu *•*
** **
^^^ ^
^ ; ^ ,
^
„
— pri susretu sa ljudima trcba sc prvo sa njima pozdraviti, pa onda olpoccti razgovor,
— bolcsnika Ircba obilaziti, bio on siromah ili bogat, bila to odrasla osoba ili dijetc,
— prcma drugima trcba biti taktican, ljubazan samilostan, i
svom "Musncdu" sa sencdom donose da jc Ibn-Abbas rekao: "Kada jc jedna maloljctna kccrka Allahovog
I'oslanika bila na umoru, on jujc iizco u narucjc, prigrlio, a potom stavio svoju ruku na nju zaplakao. i
4
Ulom jc zaplakala i Umm-Ejmcn, pa joj jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, rekao: Umm-Ejmen,
sto places, kada jc Allahov Poslanik kod tebe?'
'Kakodaja nc placcm, kada place Allahov Poslanik!*
k
Ja nisam', odgovorio jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, 'plakao, ncgo samo iz samilostL'
Ebu-Davud u svojoj hadiskoj zbirci navodi: "2cnc su plakale za Rukajjom, kcerkom Muhammcdovom,
sallallahu alejhi vc sellem, pa im jc Omer to zabranio Allahov Poslanik mu jc rekao: i
suze sa lica."
875
'
SAHIHU-L-BUHARI D2ENAZA
• ft
B ^" J* • fr^ * * * J ^
bijase Suhejb. O tome sam obavijestio Omera, J apjI JUi <c^>.U l_.^./> liU o^ki JU
a on mi rece:
'Zovni mi ga!' > j jJ-u J^3 c-ia l
v4^ J! c~^>
Vratio sam sc do Suhcjba i rckao mu; Idi i prikljuci
fc
Of*
druze!' S 4jj| Jj--j JU -Xjj (Ji- ^jSwl u..,tf^g Lj -cp
ve sellem, kaze:
'Umrli se zaista kaznjava ponekim placem
1
(naricanjem) njegovih bliznjih za njirn.'
876
jiligJl cyliib tfjloiJl 310^3
1289. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, njemu dUU \%£] JiijJ £ &\XJ. l£U . \ TA<\
sc
ve sellem, rekao:
»"
Placcm zivog, mrtvi sc samo kaznjava.
O POKUDENOSTI NARICANJA
ZAMRTVACEM
t i>' S"' ****** i, . ' >' * *i|2
Omer, radijallahu anhu, kazao je: "Ostavite ih J
neka placu za Ebu-Sulejmanom sve dok ne budu
bacali prasinu po glavi ili lelekali!"
>.' C
"Izraz 'nak'un' znaci", kazc Buharija, "bacanjc
-j-^ji <iuuij ^-i^i jp
prasinc na glavu', a Maklakatun' znaci
ielekanje'."
877
SAHIHU-I.-BUHARI Mm D2ENAZA
1291.
prenio Seid
PRICAO
b.
NAMJE Ebu-Nu'ajm, njemu
Ubejd od Alije b. Rebija, on od
_c£
j,_ >
^ i*i l£U
*
^ J,&£
' - »
.\V\\
1292. PRICAO NAM JE Abdan, njcga obavijestio &£ g g& ji= fcp £k mt
njegov otac, prenoseci od Su'be, on od Katade,
J "' "
.
A
ovaj od Seida b. Musejjiba, on, opet od Omera, b. j* j** $ J* *-- :-^ Jt -V^ J* "°'*&
if
ovaj od svoga oca, radijallahu anhuma, a on od **„,,*-- s ^ + >% > -
-" --'
sto je receno u naricanju. *-** : %
U drugom scncdu, Abdana slijedi Abdul-Ala, koji p\ juj Isiii l^li. 1*J, l£U «jj £j i jj
kaze da mu je pricao Jezid b. Zurej da je njemu
4
,
^-^ c?l ^^ S*
od Su'be: "Umrli se kaznjava (muci) zbog placa
zivogza njim."
Iz hadisa sc zakljucujc:
- naricali i kukali za umrlim jc haram. To jc prcdislamski obicaj i Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem,
zena trazio je od njih da sc zakunu da nccc za svojim umrlim kukali lelckali. Normalno
pri islamizaciji i i
umjereno plakanjc suzenje za umrlim jc dozvoljeno. Iz ccslicc "ma" u tekstu hadisa, razumijc sc. kako ncki
i
ucenjaci kazu, vrijeme trajanja mucenja, tj. umrli sc muci u toku cijelog vrcmena u kome sc on oplakujc
kukanjem i naricanjem.
Brojnc su sacuvanc Muhammcdovc, sallallahu alejhi vc sellem, izreke i izjavc ashaba u vczi sa zabranom
naricanja.
Kur'anski tcksl: "Vc la ja'sinckc fi ma'rufin...", tj. "Da li sc nccc suprotslavljati u onom sto jc dobro..."
Ibni-Abbas jc protumacio: "Da nccc naricali za umrlim da cc sc drzati islamskog obicaja. i
U prcdislamsko doba, zene su za umrlim kukajuci cijepale haljinc na sebi, paralc sc noktima po lieu, cupalc
kosu sa glavc proklinjalc same scbe.
i
Tabcrija prcko Sclmana zabiljczio jc Muhammcdovc, sallallahu alejhi vc sellem, rijcci: "Tri su ruzna
obicaja prcdislamskih Arapa: oholost zbog roda i plcmcna, ponizavanje maltrctiranje drugog zbog niskog
i
narieanjc slusa, zena koja prilikom kakvc ncsrecc obrijc svoju glavu (pocupa kosu ili jc odrczc), zena koja
pri zalosti zbog neke ncsrecc jaucc, udara sc po lieu para ga noktima zena koja se tclovira." Potom je jo§
i i
878
ji li f ]l l
Gjliih tfjloill 31313
POGLAVLJE J*
1293. PRICAO NAM JE Ali b. Abdullah, njemu odi $j£ iio£ £3 j£ \£& ,mr
Sufjan koji kaze da mu je pricao b. Munkedir i
J a
NIJE OD NAS ONAJ KOJI CIJEPA i_jaJ3Jl i^jj r>* li-G >uiJ lJu
OTVORE KOSULJE
879
SAHIHU-I.-BUHARI DZKMA/A
I Navcdcni dijalog bio jc desetc godinc po Hidzri, na Hadzcliil-Vcdau. Muhammcdovo, sallallahu alejhi vc
sellem, hodocascc tc godinc protcklo jc u znaku oprastanja s muslimanima, a prastanja svim dnigima koji i
880
-
a a
Ibni-Bettal kazc: "Muhammcdovc rijcci obistinile su sc, kada jc Sa'd poslan u Irak proliv olpadnika od
vjerc od kojih su sc ncki pokorili u krilo vjerc, a drugi u borbama izginuli. Tako u ranirn danima
i povratili
islamizacijc Sa'd jc ucinio islamskoj zajednici vclikc koristi, a poraz stclu ncprijatcljima." Iz hadisa sc i
jos zakljucujc:
— oporuka oslavitclja (tcsko bolcsnog) vrijcdi samo do iznosa jedne trccinc cjclokupnog njcgovog imctka.
Pravnici vclikih mclropola islama smalraju da sc oporuka oslavitclja prcko jedne trccinc cjclokupnc
i
njegove imovinc mozc rcalizovati, ako to dozvoljavaju njcgovi nasljcdnici, u protivnom ta oporuka vrijcdi
samo do iznosa jedne trccinc cjclokupnc imovinc ostavitclja,
— raditi, privrcdivati poSlcno sljccali imclak jc imperaliv islama, jcr jc takav imclak uvjet za ostalc islamskc
i
duznosti,
— islamska duznost jc obilaziti bolcsnika, pazili svoju rt>dbinu, a one kojima jc potrebno i matcrijalno
pomagati,
— Sa'd b. Vckas jc dugo zivio, osvojio Irak i mnogc neprijatclje islama pokorio i time se ostvarila
Muhammcdova, vc sellem, izjava o njemu,
sallallahu alejhi
— izdrzavanjc svojih ukucana racuna sc u nagradu kao za svaku drugu sadaku, i
— slvarnu nagradu muhadzira imaju samo oni koji su sc isclili iz Mckkc u Medinu do dana osvojenja
Mckkc. Za zivota Muhammcdova, sallallahu alejhi vc sellem, svi su iscljcnici zivjcli u Mcdini, pomagali
Muhammcda, sallallahu alejhi vc sellem, a poslijc njegove smrti poncki su sc povratili natrag u Mekku.
Kadi Ijad kazc: "Nagrada muhadzira koji su se potkraj svoga zivota iz opravdanih razloga potrcba povratili i
najstrozijc zabranjeno (haram). Oni koji gornja djcla smalraju mckmhom, mislc opcl, na mckmh tahrimi,
'
881
SAHIHU-L-BUHARI DZKNAZA
1
*
PO OBRAZIMA UDARA
j - _^r&
1297. PRICAO NAM JE Muhammed b. Beggar, jJtyiilftU. jUJ^i^liU .mv
njemu Abdur-Rahman kome je prenio Sufjan lit t ^ . „ '• „ > •, .•*„
od A fc
"Nije nas onaj ko se po obrazima udara, ko cijepa **-*? ^"w "' *-?s" & , o~r JU ' '
<*?
otvore kosulje i poziva u dzahilijet." q^ -^ ^- ^^
^ v ^— ^
, . . o
# t 9*
gdje je kazala:
k
Posto jc Vjcrovjcsniku, sallallahu alejhi ve - ^
< <=.
sellem, doslo (obavjestenje) o pogibiji Ibni-
Harisa, Dza'fera i Ibni-Revahe, sjeo je, a na njemu
se poznavase zalost. Ja sam gledala kroz rupu
vrata - pukotinu vrata - kada mu je dosao jedan 9 * >
4 iL»- tUU jj JUi J^-j oljLi w>tp1 J-i ^_jUJI
Dza ferove zene (supruga
fc
882
),
naredio da im to zabrani. On je otisao, po drugi put, «ui\j JlS ijlal olTu j£\ jUi <IiiaJ I SJUJl
** ^
,
l£U
„** .*>
Ai5
'Ustani!'- rekao je Muhammed, saliallahu alejhi 5
vc scllcm, (i idi opct). V „r.f ***: -.,-*,. « < -
; ..:
'Tako mi Allaha, one su nas, Allahov Poslanice *$JS Tj $g 4,1 j^j *y^t U JiS I di2f
nadjacale.'
Aisa smatrase da je on tada jos dodao: 'Natrpaj im •
^3M Cr? - ;*' Jj-j
uustazemlje!'
'Allah tc ponizio! Nisi u cijclosti uradio ono sto
ti je', rekla je Aisa, 'naredio Allahov Poslanik,
saliallahu alejhi ve sellem, i nisi ga postedio
teskoce.'" 1
1300.PRICAO NAM JE Amr b. Ali, njemu £ ti£ l£j£ Jj &j&& &*- -VT"
Muhammed b. Fudajl, ovome prenio Asim-Ahvel
od Enesa, radijallahu anhu: ij*J of*
-*
- ,'
6* Jjr^' rf ^
;
«
^ J^„
s _
Muhammed b. Ka'b-Kurczi kazc: "'El-dfezeii' J>Ji £j£l *£& lJ5 £ j&t Jtfj
**/
^ *& ^
Kur'anu) znaci 'ruzan izraz (govoriti)
(u
misljenje (imati)'."
Ja'kub, (pejgamber), alejhi selam, rekao je: "Ja se na
i ruzno
f*""
+
11
r ,
. ( 41 Jj
,
t*~»
U~J<
'
svoju veliku tugu i zalost potuzujem samo Allahu." '
1 Iz hadisa sc zakljucujc:
— u casovima tugc idozvoljcno jc sijcliti sa ozalosccnom porodicom radi utjchc porodici,
zalosti
— protiv onoga ko ruzan posao nc napusta iiz savjet ljudi, mogu sc poduzcti prinudnc mjerc utvrdivanja, i
883
SAHIHU-L-BUHARI D2ENAZA
dijclu kucc.
* _ •
* ^ Z^ ^>l 9 a *
lil ^oJl ) s)^UJ\
(zavrsetak): 'Oni, kada ih pogodi kakva nesreca,
govore: Mi smoAllahovii Njemu cemo se konacno ol^Li* 1$1Lp ikjjl dy^-\j &\ Ujj i
#-
'J- wl- *J-
I lz hadisa sc zakljucujc:
- strpljivosl nciskazivanjc tugc* ni zbog smrli rodcnog cljeteta,
i
- vclika nagrada Umm-Sulcjmi za njcnu strpljivosl i prihvatanjc Bozijc voljc bcz primjcdbc i sa
zadovoljstvom,
- supruga sc treba urcditi nocu svomc muzu,
i doljcrati i
884
'
<s*J ^ ^r* *W *$ S* z
'
.
. r
**
4
»
£^
J* -^ J^-j
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vc sellem, uzco ,. '.
>. -:-?: Jr tf t<
x* . .„...
*r**
tf
^ > ** t
^ r^£
:
jui jU_,i £
"-
Poslanice, sallallahu alejhi ve sellem, (places)!' *
Z^ + > ', *
fc
2 Muslim svom "Sahihif navodi da jc Muhammed, sallallahu alejhi vc sellem, rekao: "Sinoc mi sc rodilo
u
dijetcinadio sam mu imc svoga praoca Ibrahima." "Potom ga jc prcdao na dojcnjc Umm-Scjfi, supmzi
kovaca u Medini, po imenu Ebu-Sejf. Kasnijc jc Allahov Poslanik krenuo do Ebu-Scjfa, a ja sam ga".
885
SAHIHU-I.-BUHARI MM D2ENAZA
ensarije,
anhuma,
on od Abdullaha
koji je rekao:
b. Omera, radijallahu &
>;,
9
ifJJril
'„; ,'*•- \.
ft
.,
^&
,,> .
/J^-
>,,,.-
'"
"Sa'd b. Ubadc bolovasc od svojc bolesti, pa mu jc - / -' -
dosao Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, da Hju m fji\ olSli Jj ^}£i St* £ iii
ga obide zajedno sa Abdur-Rahmanom b. Avfom, fi
-.
,
-
,_
.
.
-
.,
-'
.,
^ # j£ ^j ^ j &^ ^
'
Ne, Allahov Poslanice, sallallahu alejhi ve sellem' „ "' " ' ^"
- odgovorili su. 3s f j^Jl tflj 1^* 38 A3l ^J^ ^ Jj-^j ^
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, tada je , * , ** =
: , t
, <* ::
+ -
zaplakao.KadasuonividjeliplakanjeVjerovjesnika, ^ - ;
-**"* '
-^ *c
sallallahu alejhi
on rekao:
ve sellem, i
s
'^
Jftj
; '
^ ;
yj £$
' -
-j,
/
tuge srea, nego kaznjava zbog ovoga!\ i pokazao plSwwa^c-illOlj^-jdj'J;^ J1j^*»j
je na jezik, *ili se smiluje. Umrli se placem svojih . * •- »
<J ^jjJ^i -CP lil ,c^j y*>* d\£j aIIp dial
bliznjih za njim, uistinu, kaznjava.'"
kazc Encs, "pratio. Ebu-Scjfjc puhao u mjesinu kuca mu bijase puna dima. Ja sam brzo prosao prcd
i
Taliba. Sva navedena djeca codetta su mu od Hatidzc, osim Ibrahima koga je rodila Koplkinja Marija.
Muhammcd Zuhri jc rekao da jc Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, izjavio: "Da mi jc Ibrahim osiao
ziv, ja bih svakog Kopta oslobodio placanja glavarinc."
Ibrahim jc roden u zul-hidzdzctu, osmc godinc po Hidzri, a o dalumu njegove smrti postojc raznolika misljcnja.
Muslim u svom "Sahihu" navodi preko Omera da je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada
jc Ibrahim umro, Allahov Poslanik jc kazao:
*Moj sin Ibrahim umro jc pri sisi on cc u Dzcnnctu imati dvijc dojilje kojc cc ga nastaviti dojiti."'
i
886
jiliqll Gjliih tfjlailL 31313
ZABRANANARICANJA PLAKANJA I
I SPRECAVANJE TOGA
b. Harisa,
m iy
,*0j 4-i3 lp Caw CJli
^#4
e v^P -v .v?-l
njemu poznavase. Ja sam kroz pukotinu vrata 4j» i-s_^_ m ^i j-*>- o-ijj ^ flu-pj
provirila, a u torn mu dode jedan covjek i rece: -*, '.<•
'Allahov Poslanicc, zcnc Dza'fcra...' i spomcnuo Jij JlRi l^UJI ji j* £iU uj o>
je njihov plac. Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
******
ve sellem, naredio je da im to zabrani. On je *
otisao, a onda se vratio i rckao: 'Tako mi Allaha, •f *«• '.-J -1' ll-' -! ** ' -<;<*.-"M
one su me pobijedile', ili je rekao: "Nadjacale su
nasi' Ovdje je sumnja (u gornjem izrazu) potekla ^i> *J <ii-Cp /J a22 A* JjlSji uilp
od Muhammeda b. Havseba.
Aisa smatra da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
sellem, rekao: 'Sipaj (bacaj) im u usta zcmlju!'
fc
"Dale smo Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve V jl U^Jl X^ ^ AJl I^Lp 0^1 cJU L^Ip 4)1
sellem, prilikom prisege vjernosti islamu i obavezu r * < - .* & *^*
887
\
SAHIHU-L-BUHARl MM D/.KNIA/
1307. PRICAO NAM JE Ali b. Abdullah, njemu &?£ &* 4U£ £ j£ £& . \r- v
r* '
->
.J.
'
V
^ B^
-. * fn
0*: °^J
: - -
1308. PRICAO NAM .IE Kutejbe b. Seid, njemu o* i^l |&£ -l^ £ £3 i±£ . ^r . a
1 Ebu-Davud u svom "Suncnu" isti hadis donosi u ovoj varijanti: "Kada vidite dzenazu, ustanite na noge!
Ko jc budc pratio, ncka nc sjeda dok sc ona nc spusti!" Neki su ashabi jos prcnijcli: "...dok sc nc spusti na
zcmlju", a drugi: ". .dok sc nc spusti u grob."
.
Ahmed Bczzar su prcko Ebu-Hurcjrc prcnijcli da jc Vjcrovjcsnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada
i
neko od vas klanja dzenazu potom nc idc za njom (umrlirn), ncka sjedne cim sc ona ukloni isprcd njega,
i
sc pomolila dzenaza, pa jc Muhammcd, sallallahu alejhi ve sellem, a sa njim i ostali ashabi, ustao na noge
i tako su sve dok sc ta dzenaza nijc udaljila od njih.
stajali
Hancfijski, Salljski jos poncki ucenjaci gornji postupak ubrajaju u vadzib-duznosti, dok ncki to smatraju
i
mustehabom - prcporucljivim cinom. Ncki, pak, mislc da je to cinjeno u pocctku sirenja islama, a kasnijc
zancmarcno.
Tahavi prcko Ebu-Musaa navodi, da jc Muhammcd, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: "Kada pokraj vas
naidc dzenaza, bila ona muslimanska, jcvrcjska ili krscanska, ustanite na noge. To ustajanjc nijc samoj
dzvnazi, ncgo jc to ustajanjc prcma mclekima koji sc nalazc uz to dzenazu."
Ibni-Hibban u svom "Sahihu" sa sencdom navodi, da jc jedan covjek upitao Muhammcda, sallallahu
alejhi vc sellem: "Allahov Poslanicc, hoccmo li uslajati na noge kada pokraj nas prolazi nemuslimanska
dzenaza?"
"Da, hocctc" -odgovorio jc on. "Ustanite, jcr vi u stvarnosti ne ustajctc dzenazi, ncgo to cinitc iz postovanja
prcma Onomc Koji uzima dusc."
888
'
jj'ligJl fillifl
I!!! ^rtjlqill ntqKI
za njom ici, neka ustane na noge i tako stoji dok ^j*- iZti \^ ll^U j£> 1 j^ 5 jU>- LSjJ-\
ne dode iza nie ili dok ga ona ne ostavi iza sebe, ,^> a ; - . > :.-*'' r .'*.-*
ili dok sc ona nc spusti (na zcmlju) prije ncgo ga &r ^ C** J J ^^
ostavi iza sebe."
'Ustaj! Tako mi Allaha, to sigiimo zna i Ebu- jll-U 1U -OJ -Oily ^ JUi jt# oi i^li
Hurejre da nam je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ., ^- -.,
ve sellem, to zabranio. <^
,
s
» ,
J? JUi ^) ^ u £ B yf
-.. -.
ONAJ KOJI PRATI DZENAZU, NE SJEDA, & j± m, * ifc. &i &* Ji,
DOK JE NE SPUSTE SA RAMENA LJUDI,
A AKO BI SJEO, NAREDIT CE MU SE DA
j^J ^ * j-j, ijSLt
:
'
^
USTANE
1310. PRICAO NAM JE Muslim, misli Buharija &£ £tf# # j*> fci l£U . \r \>
na Ibni-Ibrahima, njemu Hisam od Jahjaa, on - ', ,
f* b
:
i
JU
- -
B
^
5 ,>..'.
** ~ <
*'
„ *
J
^ .*•
1311. PRICAO NAM JE Mu'az b. njemu Fcdalc, jifli* tfl^L^ki 6j^ AXW
Hisam od Jahjaa, on od Ubcjdullaha b. Mikscma,
ovaj od Dzabira b. Abdullaha, radijallahu anhuma,
...
"'*•",'''*
*•*? Jijfc 0* c^*" J **«* 1
. t>* u^S
koji je rekao: , s -.— ^., ,, '.^ "*.-*.
SAHIHU-L-BUHARI ^^ D2ENA;
> *
1312. PRICAO NAM JE Adem, njemu Su'be j££ &a£ &LS &i£ fSi &£ . VH
kome je pricao Amr b. Murre, on cuo Abdur- ....
Rahmana b. Ebi-Lcjla: JLi J* tf £* 3
W-*^ ^r Jls V & 1
tfjU>Jl JfJI J^ u«
^
^
'
rekao: _- ,] , ,//.
"Kada se umrli stavi (na nosila) i Ijudi ga ponesu rf.
^ J* J ^'
1 1
^^ ^
-
^
5-5U
^
1
J
890
jiliqll (*]liih ^jlaiil^iaia
dobra osoba, njena dusa ovima kaze: 'Nosite me cJtf jlj jj.^ cJIS <Mi cJlS 0l»
(spremajte me) brze!', a ako nije bila dobra, ona
fc
Enes, radijallahu anhu, je (jednom) rekao: "Vi J*a\j Oj*?-* pZ>\ A& 41)1
^>J ^-J Jbj
(prisustvujete) ispracaju dzenaze! Idite ispred
dzenaze, iza nje, sa njene desne i njene lijeve
strane!"
. l£* Ljj* fljj*
Drugi (Abdur-Rahman b. Kurt) kaze: "...i biizu nje!'
9 •
1315. PRICAO NAM JE Ali b. Abdullah, njemu joi Ui_u- &\£> J, j* L&>. . \r \ o
vvl S oprcmanjem umrlog nc trcba odugovlaciti, tim prijc, ako sc smrt stvamo konstatira. Tabcrani
navodi da jc Abdullah b. Omcr cuo Muhammcda, sallallahu alejhi ve scllcm, kako govori: "Kada ncko
od vas umrc, nc zadrzavajtc ga kod sebe, ncgo pozuritc sa njim prcma njcgovom grobu!" Muhaddisi su
zabiljc/ili da jc Ujcjnc b. Abdurahman bio na dzenazi Osmana b. Ebi-Asa da je poslijc rekao: "Nosili smo
i
*Mi smo bili na dzenazama s Allahovim Poslanikom, pa smo dzenaze nosili umjereno zurccim
korakom.*"
Ibni-Ebi-Scjbc u svom "Musanncfu" da jc halifa Omcr svom sinu Abdullahu rekao: "Kada me stavis
iznosi
na nosila, idi sa svijclom umjercnim koracima budi iza dzenaze, jcr jc ispred nje mjesto za mclckc, a iza
i
#»
"Pri noSenju svojih mrtvih buditc umjercnog hoda!
891
SAHIHU-L-BUHARI DZKNAZA
1316. PRlCAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, 1±\ i£U. oijj j| -iiis 6'^ .\ r \
-\
?
radijallahu anhu, da kazc: lil j J: £ *Iii 5ii ju ££ 4ii
^;
"Vjeroyjesnik, sallallahu alcjhi vc scllem, govorio
>* *
4>1.a£ pUo^
jc Allahov Poslanik, sallallahu alcjhi vc scllem, j <il& J&&\ j* j-i & J^ <i»l of
klanjao Negusu dzenazu, a ja sam bio u drugom
ili trecem redu.
.^&l «lj&l<I*5dl
892
jjligll fillifl |1|1| ^jlqill niqKI
Rcdovi dzcnazc trcbalo bi da budu onako kao sto sc to cini kod oslalih obavcznih zajcdnickih
pri klanjanju i
Mcdutim, ima pravnika koji zastupaju misljcnjc da dzenaza ima ukupno pet tckbira. Ovo misljcnjc zastupaju
Abdurahman b. Ebi-Lcjla, Mu'az b. Dzcbcl. Ebu-Jusuf, hanefijc, Ibni-Mcs'ud, Zcjd b. Ekrcm Huzcjfc b. i
Jcman. Za scdam tckbira oprcdijelio sc Zcrr b. Hubcjs. Od Encsa Dzabira prencseno jc da su oni jos poncki i i
Od imama Ahmcda prencseno jc: "Ako imam izgovori pcti tckbir, prisutnc dzcmatlijc nccc ga u torn slijcditi, ali
nccc ni sclam predavati sami, nego sacekali i prcdati ga zajednicki sa imamom. Ovo misljcnjc dijcli jos Scvri.
Abdurahman b. Ebi-Lcjl jc rckao: "Zcjd b. Ekrcm izgovarao jc na nasim dzenazama po cetiri tckbira, a na jednoj
jc izgovorio pet tckbira. Ja Sam ga za to upitao, a on mi odgovori: 'Ovako jc cinio Allahov Poslanik'", i
II. na izjavu Huzcjfc b. Jcmama koju Tahavi donosi u slijcdcccm vidu: "Jahja b. Abdullah Tcjmijc rckao jc:
'Klanjao sam dzcnazu sa Isaom, oslobodcnim robom Huzcjfc b. Jcmama on jc izgovorio pet tckbira, a potom i
sc okrenuo nama rckao: 'Nisam ovo ucinio iz ncznanja ili zaborava, nego sam izgovorio broj tckbira onoliko.
i
koliko ih jc izgovarao moj gospodar dobrocinitclj.' Misljase, kazc Jahja, na Huzcjfu b. Jcmama. On nam jc
i
sumnjc ili zaborava, nego sam ovoliko tckbira izgovorio, postupivsi onako kako jc to cinio Allahov Poslanik.'"
Ajni kazc: "Izgovaranjc vise od cetiri tckbira bilo jc u pocctku sirenja islama, a kasnije jc dcrogirano i ograniccno
na cetiri."
Tahavi isticc da su raznolika miSljenja o broju izgovaranja tckbira u dzenazi nastala odmah poslije smrti
Vjcrovjcsnika, sallallahu alcjhi vc scllcm. Jcdni su govorili: "Cuo sam Vjcrovjcsnika kako izgovara sedam
tckbira", drugi: "Cuo sam ga kako izgovara pet", a ncki: "Cuo sam ga kako izgovori cetiri tckbira." Tako jc to
trajalo do smrti Ebu-Bekra. Kada je vlast prcuzco Omcr i vidio to razmimoilazenje, bilo mu jc lesko i zacudo,
893
_
ys*"
**
Ebu-Zubejr prenosi od Dzabira, da je rekao i ovo: -
it M
Bio sam u drugom rcdu.
pa jc pozvao na sastanak uglcdnijc ashabe i rekao im: "Drugovi Allahovog Poslanika, kad sc vi medu sobom
sada nc slazctc, nccc sc ni svijet slagali poslijc vas, a ako sc vi o jcdnom pilanju sada slazctc, slagat cc sc i
ostali svijet Razmotritc ovu stvar o kojoj trcba da sc slozitc." "Dobro", odgovorili su oni, "samo nam kazi, sta
ti mislis, vladaru pravovjernih?' "Naproliv, kazitc vi meni sla vi mislitc? Ja sam covjck kao i vi."
Potom su sc oni medusobno konsultovali i na koncu slozili da jc broj Ickbira u dzenazi identican broju tekbira
jednog rckata Kurban-bajrama ili Ramazanskog bajrama. Tako jc Omcr prihvatio gornji zakljucak dnigova
Allahovog Poslanika svaku drugu praksu odmah zabranio;
i
- vidi sc mudziza Muhammcdova da jc znao za smrt Ncgusa islog dana, kada jc Negus umro, iako jc udaljcnost
izmedu Mcdinc Eliopijc vrlo vclika;
i
- dokaz za hancfijc malikijc da jc zabranjeno klanjanjc dzenaze u dzamiji, jcr jc Muhammcd, sallallahu
i
alcjhi ve sellem, sa ashabima u konkretnom slueaju olisao na musalu, poredao ashabe iza sebe lamo i
u dzamiji. Prcma tome, mrtvacu postavljcnom izvan dzamijc, bilo isprcd mihraba ili sa stranc njega. dzcmatlijc
mogu punovazno klanjati dzenazu u dzamiji, Formirajuci safovc, kakvi su oni vani za umrlim. Utvrdcno jc da i
sunnctom za nas zivc, kada u mjcstu smrti prcminulog ncma muslimana koji bi umrlom klanjali dzenazu. Dzcmat,
u ovom slueaju, okreee se sa imamom prcma kibli. bcz obzira na kojoj se slrani svijela nalazio odsulni mrtvac.
Ncki ucenjaci klanjanjc dzenaze odsutnom mrtvacu smatraju mckmhom, smatrajuci da jc ovakvu dzenazu bilo
dozvoljeno klanjati samo Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem.
Ibni-Abbas jc rekao, da jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc sellem, Bozijom moci vidio Ncgusa poslavljcnog na
nosilima i prcma tome, on mu i nijc klanjao dzenazu u njcgovoj odsutnosti.
894
jjiiqjlcylki lllll ^jlqill ntgn
1321.
Abdul-Vahid,
PRICAO NAM JEMusab.
ovome Sejbani,
Ismail, njemu
prenoseci od
&U j^pi
"
£ ^^ .iru
<**
.
JU ^ ^^
^-/,- .-.-
*1Lp
f
1
*
-'-
^>
J-ii I4J
> .;
01
^
..
U j ^L*
-
1/ hadisa sc zakljucujc:
- dozvoljcno jc mrtvc pokopavati u noci.
Tirmizi navodi rijcci Ibni-Abbasa: "Vjcrovjcsnik jc jcdnc noci prisao jcdnom grobu i osvijctlio ga nckom
svjctiljkom, okrcnuo sc kibli i rckao: 'Allah li sc smilovao!'"
Svakako da ovakvo sahranjivanjc mrtvaca nc trcba cinili bcz opravdanog razloga, jcr jc i Muhammcd,
sallallahu alcjhi vc scllcm, zabranjivao to raditi, izuzcv u nuzdi.
M
- Safija i jos ncki uccnjaci dozvoljavaju u izvjcsnim uvjctima klanjati dzcnazu odsutnom mrtvacu,
- dzcnazu porcdani za imamom u urcdno poravnanc rcdovc. Ashab Malik b. Hurejrc
prisulni klanjaju
smalra da sc prisulni trcba da porcdaju u In rcda, bilo ih vise ili manje,
- muska odraslija djeca trcba da klanjaju dzenaze za ljudima tako sc privikavaju za kasnijc muzevnei
dane,
- smrt vrijeme klanjanja dzenaze, dozvoljcno jc mjestanima saopciti na jedan prikladan nacin,
i
- dozvoljcno jc, kazc sc u "Mcbsutu", klanjati dzcnazu zakopanom mrtvacu na njcgovom zarvorcnom
grobu, ako mu isla nijc pravovrcmeno klanjana tijelo mu sc nijc nadulo, odnosno pocclo raspadati, pod
i
uvjetom da jc umrli bio pravovrcmeno okupan. Ibni-Scma'a prcnosi od imama Muhammcda da sc ovakva
dzenaza mozc umrlom obaviti, mada on nijc pravovrcmeno ni okupan.
Pisac "El-Hidajc" kazc: "Zakopanom mrtvacu klanja sc dzenaza nad zatvorcnim mu grobom dok mu sc
tijelo nijc nadulo. Ovdjc sc uvazava stav vecinc. Ako vecina vjestaka smatra da sc tijelo nadulo, dzenaza mu
sc nc mozc klanjati. U protivnom, ona cc mu sc klanjati. Ukoliko u ovu nadutost postoji sumnja, dzenaza
sc nc mozc klanjati."
Od Ebu-Jusufa prcneseno jc da sc u ovom slucaju dzenaza mozc klanjati umrlom samo u roku od tri dana,
od dana zakopavanja mrtvaca, jcr su tako cinili ashabi. i
Safijski uccnjaci, kako smo ranijc istakli, dijclc sc s obzirom na ovo pitanjc u sest grupa.
895
SAHIHU-L-BUHARI D2ENAZA
1 Dzcnaza sc smatra namazom, jcr ona ima skoro sve clcmcntc rcdovnog namaza. Iz navedenih izjava vidi
sc, da ju jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, nazivao namazom, iako ona ncma ruku'a ni sedzde.
Dzcnaza sc pocinjc klanjati izgovorom tckbira, a zavrsava sc predavanjem sclama na desnu lijcvu slranu i
kao svaki namaz. Ovo misljcnjc imao jc Abdullah b. Hbi-Rifa'a, koji jc u jednom od gore navedenih hadisa
i
"Ja nisam nista od sebe dodao na ono slo jc radio Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem." Ovo jc misljcnjc
prencseno jos od Dzabira b. Zejda, Sa'bija, Ibrahima, Ncha'ija, Ebu-Hanifc mnogih dmgih ucenjaka. i
Prencscno jc da jc Abdullah b. Mcs'ud rekao: "Tri su posla koja jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem,
radio, a muslimani su in kasnijc zancmarili napustili. Jcdan od njih jc predavanje sclama u dzenaza-
i
73
namazu na jednu, umjesto na objc strane/
896
,
'
1322. PRICAO NAM JE Sulejman b. Harb, njemu i^j. ££ ^> ^ auii
V.T> fiJi *•
. IHt
v
prenio SiTbe od Sejbanija, on od Sa bija koji kaze: Z „ „ , s
f
^ q£
Predavanje samo jednog selama na desnu Stranu praklikovali su Alija, Ibni-Abbas, Tbni-Omer, Dzabir,
Ebu-Hurcjrc, Encs, Malik, Ahmed, Ishak jos ncki ucenjaci drugog stoljcca po Hidzxi.
i
Predavanje selama, cini sc po misljcnju Ebu-Hani fc imama Jusufa: "Ni previse glasno. a ni potpuno u sebf
i
dok Malik smatra da sc izgovara naglas samo onoliko, koliko nas mozc cuti drugi klanjac pokraj nas.
Dzcnaza sc smatra namazom kao lakva klanja sc pod abdestom. To je misljcnjc prcdsiavnika svih
i
orlodoksnih islamskih skola. Sa'bi, medutim, dzcnazu smatra dovom kao takvu, dozvoljava da sc obavi
i
ibcz abdesta.
Ibni-Alijc jc rekao: "Dzcnaza se sasloji od dove za oprosl grijeha umrlog, a to jc dozvoljeno ciniti bcz i
abdesta."
Hasan Basri prema lekstu Buharijc smalrase da se dzcnaza ne mozc klanjaii bcz abdesta uzctog vodom.
Tcjcmiim, kod njega, a konkretnom slucaju, nc mozc zamijeniti abdest.
O tejcmumu za punovaznost klanjanja bajram-namaza ima vise stavova hanclljskih ucenjaka: "Imamu jc
dozvoljeno uzcti tcjemum prcd sami pocctak klanjanja bajram-namaza, dok dzcmatliji to nijc dozvoljeno,
ako jc voda blizu ako po uzimanju abdesta, mozc stici u dzemat. U protivnom mu jc tcjemum dozvoljcn.
i
Ako bi imam, odnosno dzcmatlija izgubili abdest u toku klanjanja namaza, koga su poccli klanjati sa
tcjemumom, oni mogu uzcti opct tcjemum. Ako su bajram-namaz otpoccli klanjati pod abdestom, a nc
tcjemumom, a sa ponovnim uzimanjem abdesta postoji bojazan da cc im izmaknuli vrijeme u komc se
dozvoljava klanjati bajram-namaz, oni, po misljcnju Ebu-Hanifc, mogu, takodcr, uzcti tcjemum, dok Ebu-
Jusuf i Muhammed to ne dozvoljavaju."
U "Muhitu" jc navedeno: "Ako jc dzcmatlija bio pod abdestom, on mozc uzcti tcjemum, ako sc boji da
cc sunce, u meduvrcmemi, dok on uzmc abdest, izaci na zenit, jcr jc to vrijeme kada sc nc mozc klanjati.
Ako dzcmatlija smatra da cc imama stici makar pri kraju bajram-namaza, on nc mozc uzcti tcjemum, nego
abdest U protivnom, uzct cc tcjemum." Ovo jc stav Ebu-Hanifc svih islamskih ucenjaka, osim Ebu-Jusufa
i
iMuhammcda, koji kazu: "...On trcba u svakom slucaju opct uzcti abdest, a nc tcjemum."
U dzcnazu sc stupa sa izgovaranjem tckbira. Muhammed b. Sirin jc rckao: "Dzcmatlija izgovara tckbir na
koji je stigao, a naknadno izgovara one koji su mu izmakli."
Hasan Basri kaze: "Klanjac cc izgovorili tckbirc na kojc jc stigao, a nccc naknadno sam one, koji su mu
promakli."
Ako jc imam izgovorio jedan ili dva tckbira, dzcmatlija, po misljcnju Ebu-Hanifc, nc donosi svoj tckbir
(pristupni), dok imam nc izgovori drugi slijedeci tckbir.
Imam Muhammed kaze: "...Kada, potom, imam izgovori tckbir, izgovorit cc ga i dzcmatlija, a kada imam
zavrsinamaz, dzcmatlija cc, izmaklc mu tckbirc, izgovorili naknadno sam, ali prije nego sc mrtvac podignc
na ramena."
897
SAHIHU-L-BUHARI ^^ D2ENAZA
Zejd b. Sabit, radijallahu anhu, rekao je: "Kada p..UJ> lil Z* M ^j c*j\$ ^ &> J^j
klanjas dzenazu, ti si obavio ono sto si bio „ ,,-.'-/ * .-.^
^ 4* ^ ^r s \ f
JU
'Receno je Ibni-Omeru da je Ebu-Hurejre, *:: -v - **
• ' *,.>.-*.. *-v-„*J
^^
*i
.4:-
1324. Aisajepotvrdila Ebu-Hurejrinu izjavu. Ona JJUjs^JAUli^U^yJJdi-Uaa
*
AW I
1 Sadrzaj navcdcnog hadisa doslovno primjcnjuju hanefijc, safije i najvcci broj pravnika i Icologa.
Mcdutim, za ncuccstvovanjc u pratnji umrlog po obavljenom namazu, trcba dzcmatlija traziti odobrenje i
saglasnost od tu prisutnog najblizcg rodaka umrlc osobc. Ovo misljcnjc prencseno jc od Ibni-Omcra, Ibni-
McVuda, Ebu-Hurcjrc, Misvcra b. Mahrcmc Ncha'ija. Ovi nisu po obavljcnoj dzenazi napustali pracenje
i
2 Navcdcni hadis zabiljczili su svi priznati vcliki muhaddisi, sa ncznatnim tckstualnim razlikama.
Tirmizi u svom "Suncnu", sa sencdom, isticc da jc Ebu-Hurcjrc izjavio:
"Allahov Poslanik jc rckao; *Ko klanja dzenaza-namaz ima nagradu jedan kiral, ko jc prati prisuslvujc dok sc i
mrtvac zakopa, ima dva kirata, a najmanji od njih dva jeste kao brdo Uhud." Ovo jc kasnijc prencseno Ibni-
Omcru onjc poslao covjeka do Aiscdajcpitaza to, pajconaodgovorila: "Istinujc rckao Ebu-Hurcjrc."
i
898
"
^i> ^>iilil ^ oh
1325. PRICAO NAM JE Abdullah b. Mesleme: LVj ju un; £ Au£ b&j£ .\ria
"Citirao sam Ibni-Ebi-Zrba, prenoseci od Seida * >i]
jlall x^. yl Jl X*Z */ t-Ji J\ $!!
b. Ebi-Scid-Makburija, a on od svoga oca kako £ Jp
jc upitao Ebu-Hurcjru, radijallahu an.hu, pa jc
v
odgovorio: Cuo sam Vjerovjesnika, sallallahu
*• ?*. >
alejhi ve sellem..'" ; >>-j\ \<\f
Ko prisustvuje dzenazi i
J-J? 4)1 Jj—»_j JL* Jli 4^p <u1 ^^j °3?S*
klanja je, ima nagradu jedan kirat, a ko saceka dok
<r "? . * «
se ona zakopa, ima dva kirata.' **• J-** *** 5-> •
'
"^ *>• r1^ *s* *41
'Kolika su ta dva kirata?' - upitao je neko. * s
S PRISUTNIM SVIJETOM
^^^^
Jahjab. Ebi-Bukejr, ovomeZaide, komeje prenio ,
# ^ ^ /,y tf , ^£ ^ r , i ft
Ebu-Ishak Scjbani od Amra izjavu Ibni-Abbasa,
3{ ^\ -*' b*^ <*'
radijallahu anhuma:
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, f .* > f * *
prisao je jednom grobu i ashabi su mu rekli: 'Ovaj J' o^ '-** ^^ ^ ^ ^.^3 J -'" 1
' J
1^
On nas je -/ '
'
^\ *' - '
899
SAHIHU-I.-BUHARI MM D2ENAZA
1327. PRICAO NAM JE Jahja b. Bukejr, njemu ji l$i\ l&U j£$&J% &S- \nv .
^' J £ »>*
t;T*? ?' ^
* ,
^ „ ., , „
^ s,
* * J -^ 3
>
f ,
>
,
je
fc
i umro rekao nam:
i
.re
1329. PRICAO NAM JE Ibrahim b. Munzir, i^S\i^-jSSS^i^A^\Ai^.\r(S
kako mu je Ebu-Damre kazao, da mu je Musa ^ - , > , .-*
-
I Navcdcni slucaj zabiljczio jc Ncsai, a i Muslim ga jc donio u slijedecoj vcrziji: "Muhammcdu, sallallahu
alcjhi vc sellem, doveli su jednog Jcvrcja i Jcvrcjku koji su pocinili blud.
uTcvratu propisano za osobu koja ucini blud?* — upitao jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc sellem.
*Sta vi imatc
'Zacmimo joj lice, natovarimo naopackc na jahacuzivotinju podrugljivo obilazimooko nje'-odgovorili
i
su oni.
4
Ako istinu govoritc, doncsitc Tcvrat!
T
citao, stavi svoju ruku na laj tckst tako procita dijclovc iznad ispod tcksta o kamenovanju bludnika. Tu jc
i i
kod Muhammcda, sallallahu alcjhi vc sellem, bio Abdullah b. Sclam on rccc: 'Zapovjcdi mu da podignc
i i
ruku sa Tcvrata.' Mladi sveccnik je podigao mku, kadli lu slvarno bijasc tckst o kamenovanju bludnika. Po
procitanom cijclom tckstu, Muhammcd, sallallahu alcjhi vc sellem, naredio jc oni su kamenovani." i
Abdullah b. Omer izjavio jc: "Nalazio sam sc upravo medu onim koji su ih kamenovali vidio onog mladog i
900
9
BOGOMOLJA N AD GROBOVIMA
u5 J-^"' ^^ ^j
anhum, njegova je zena podigla kupolu nad , ,
* '_ *
V#* «<
njegovim grobom. Poslije jedne godine ona je P *^ *£ ^ '^ ^j* 1
^-r* r^
dienuta i culi su kako ncko vice: "Cujtc! Jcsu li ,„, >^„ v *tf * £-.- ,
- > -: * ^.*
* l
<s*J
^
*&* ^ &• ^ ^ ^
, a .
S*
,
v^
koia kaze da Vjerovjesnik, sallallahu alejhi
je ve -.„ .t .„ ' ; - *#1 . ,,..
.....
.
J ,
„
sellem,
,
r , J
-
"Da nijc toga", kazc Aisa, "ashabi bi potpuno 3 j& *j* U)j$ ^) Wj cJS lJ*
pokazali njegov grob (porusili zidove sobe), samo
se ja ipak bojim, da se on ne uzme kao mjesto za
klanjanje i cinjenje sedzde."
- kazna za blud za ncvjcncanc prcljubnikc sastoji sc u sibanju od stotinu udaraca stapom, a za osobc u braku
If one koje su nckada bile u bracnom zivotu, jcslc k amenovanje.
901
SAHIHU-L-BUHARI MM DZKNA/ \
^ J
^ *-*
°-r*~-
^
'
p
>-
, „
Ifttf
„
,x. a s#i
Raznolika su misljcnja, gdjc bi imam, odnosno klanjac ircbao da stanc klanjajuci dzenazu.
Mnogi ucenjaci kazu da imam trcba siati prcma sredini tijcla polozcnog mrtvaca, radilo se o umrlom musku
ili zensku.
Safija, Ahmed i Ebu-Jusuf smalraju da imam kod umrlog muskarca stoji prcma njcgovoj glavi, dok najvcci
broj hanelljskih ucenjaka kazu: "Imam stoji prcma prsima umrlog, bio lo muskarac ili zena.
Hasan Basrija smatra da sc stajc prcma sredini tijcla polozcnog mrtvaca bcz raziikc na spol.
Malik jc rekao: "Kod umrlog muskarca stajc sc prcma sredini njcgovog polozcnog tijcla, a kod Bene, prema
njenim ramenima."
Jcdnoglasno jc misljcnjc ucenjaka da nc trcba stati neposredno uz samog mrtvaca. Izmcdu mrtvaca imama, i
odnosno klanjaca, trcba oslaviti prazan prostor koliko sc mozc najmanjc poredati jos jedan red klanjaca.
Hasan Basri smatra da nc trcba dzenazu klanjati zeni koja jc umrla radajuci dijete zaccto putcm bluda.
Tirmizi sa sencdom navodi da jc Ebu-Galib rekao: "Klanjao sam sa Enesom b. Malikom jednom covjeku
dzenazu on mu jc kao imam stao prcma njcgovoj glavi. Potom smo mil donijcli drugu zensku dzenazu od
i
plcmcna Kurcjs.
*OCx Hamzin, klanjaj joj dzenazu!' -rckaoje Ebu-Galib.
Potom mu jc Ala b. Zijad rekao: "Da li si vidio Vjcrovjcsnika, da stajc kod zenskc dzenaze na mjcstu na
kome si joj ti stao, a kod muskarca opct na mjcstu na kome si mu ti stao?'
^Da' — odgovoriojc on.
Potom jc Ala rekao: 'Zapamtitc ovo!'"
Buharija zaslupa polrcbu primjene sadrzaja spomenulog hadisa koji jc bcz komcnlara jasan. i
902
"
1333. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, njemu Jjju; u^i Cj&£ ^ 4jli^ £j^ . \XXX
Malik, prenoseci od Ibni-Sihaba, on od Seida b.
sallallahu alcjhi vc scllcm, klanjao dzcnazu Ashami ^iUlll il^-il Jp J-i £g ^III 5t £p
Negusu, izgovarajuci cetiri tekbira. '
.„ r -, ,, » ,
V* %-•? -«£*
Jezid b. Harun i Abdus-Samed, prenoseci gornji \^ *~ - ** -•? " ** *
Hasan Basri kazc:"Klanjac uci Tatihu' djctctu USS& U\L Jikll j* f$ ii£l JUj
i izgovara jos: 'Allahu moj, ucini nam "a predvod- ,* * , * .* -- > >
* 0jAj- j
nikom i prethodnikom (u Dzennetu) i nagradom!'" ' J* J J •
T^
1335. PRICAO NAM JE Muhammed b. Bessar j& &£ j& £ il* #j£ .NTo
k
ovome ispricao Gunder, Su be od kome je prenio >,(^ '.j c-|r . - ..
:
-
£. { .£«*
Sa'da, on od Talhe koji kaze: "Klanjao sam za , *
2 Raznolika su misljcnja ucenjaka u vczi s uccnjcm 'Fatihc' u dzenaza-namazu. Ibni-Munzir jc prenio od lbni-
Mcs'uda, Hasana b. Alijc, Ibni-Zubcjra, Misvcra b. Mahrcmc dajc uccnjc 'Falihc* Scrijatom propisan cin.
Ovo misljcnjc dijclc jos Saflja i Ishak.
Od Ebu-Hurcjrc Ibni-Omcra i sc prcnosi: **U dzenazi ncma ucenja Kur'ana." Ovo misljcnjc prihvatio jc
Malik ucenjaci Kufc.
i
Uccnjaci hancfijskc skolc smalraju d<i sc u dzenazi Kur'an uci. Ibni-Bcllal jc rckao: "Izmedu onih koji nisu
u dzenazi ucili Kur'an koji su to jos iosudivali bili su Omcr b. Hattab, Alija b. Ebi-Talib, Abdullah b.
i
Omcr Ebu-Hurcjrc, a od prvc generacijc iza ashaba bili su Ala, Tavus, Seid b. Musejjcb, Ibni-Sirin, Scid b.
i
Dzubcjr Sa'bi. Ibni-Munzir jc rckao da jc ovo stav jos Mudzahida, Hammada Sufjan Scvrija.
i i
903
SAHIHU-I.-BUHARI D2ENAZA
°T
-.
JU
>
^^
c
^^
, ,.
?
„ tf
JU
£J
j.s^
'& .^;
i&£ jiai £, ili' i£U . \ rrv
mu je prenio Hammad b. Zejd od Sabita, on od
Ebu-Rafija, a ovaj od Ebu-Hurcjrc, radijallahu ^j 5jo* ^ cf Ct J
** ""
fer
"*
if ^ * ^
if ^ J
anhu, da je crni covjek (ili zena) meo dzamiju
(Muhammedovu) umro, a Vjerovjesnik, sallallahu
i
2 !
alejhi ve sellem, nije znao za njegovu smrt. Jednog
dana ga je neko spomenuo, pa je (Muhammed,
sallallahu alejhi ve sellem) upitao: "Sta jc to bilo
sa tim covjekom?"
"Umro je, Allahov Poslanice" - odgovorili su ** * ** « * ** * + ** a£
>** A "* ft
£ jr
Prcma misljcnju Mckhula, Safijc, Ahmcda Ishaka, 'Farina' sc uci samo iza prvog izgovorcnog
i tckbira,
a Ibni-Hamz ka?c; "Prcma misljcnju Safijc, ona sc uci iza svakog izgovorcnog Ickbira.'
"Ovo jc", kazc Ajni, "pogrcsno prencsena vcrzija."
Hasan Basri kazc; "'Faliha' sc nc uci iza svakog izgovorcnog tckbira." Ovo jc misljcnjc Ibni-Havscba. Od i
Misvcra b. Mahrcmc prencseno jc da jc on poslijc prvog izgovorcnog Ickbira ucio 'Fah'hu' jednu kratku sum. i
Uccnjc 'Fatihc' u dzenazi zabiljczili su u svojim "Suncnima" jos Ncsai, Hbu-Davud Tirmizi. i
On smatra da jc to dobar hadis, da su po njemu postupali uccni ashabi da su ovo misljcnjc usvojili jos
i
'Ovo sam ucio ovako, samo zalo da bistc znali da jc 'Faliha' sunnct.'*
Zcjnudin jc rckao: "'Fatiha' sc uci u scbi, a misljcnjc svih priznatih ucenjaka jc da sc ona uci u scbi,
yy
po danu.'
904
jiligJl gjII^i <bjloiJl3iaia
- odgovorit ce on.
4
1 Ebu-Davud u svom "Suncnu iznosi da jc Bcra b. Azib rckao: "Olisli smo sa Vjcrovjcsnikom na dzenazu
jednom covjeku, ensariji. Dosli smo do groba; Muhammcd, sallallahu alejhi ve sellem, sjco jc, pa smo oko
njega posjcdali i kao da nam jc ptica na glavi. Muhammcd jc u ruci drzao neko drvee s njim
mi i umirili se i
kopkao zcmlju, a potom rckao: 'Traziic utocistc kod Allaha od kaburskc kaznc!" Ovo jc rckao dva ili tri puta,
a potom naslavio: 'Mrlvac cujc klcpct obucc ljudi kada se oni okrenu natrag, njemu sc postave pilanja:
i
nccc u raju okusili nikakvu smrt, osim one prve (na ovom svijclu)."
Ovim ajctom nc ncgira sc zivot smrt u grobu. Njihovo krivo shvacanjc pobijaju ajcti: "Oni sc izlazu vatri
i
mm
jut vecerom", i, "Allahu nas, usmrtio si nas dva puta ozivljavas nas dva puta!" To znaci da jc jedan
i i
905
'
SAHIHU-L-BUHARI DZKNAZA
radijallahu anhu:
^**y* J! ^jii ^LU L^j\ JU -up <u1 ~-*j
"Musau, melek smrti. Kada
alejhi selam, poslan je
mu je dosao, Musa mu je (jednim udarcem) izbio *Oj Jl £-^"3* *^* °*^" lc^
f^™^ W^*
oko. Melek se povratio svom Gospodaru rekao: i
Toslao si me covjcku koji nccc smrt!' 4)1 l> oil IjJ ^ 4* jj >i^l J^
i „
i
--
Pa, onda, i i
zivol i smrl na ovom svijelu, drugi (bilo fizicki ili duhuvni) u kaburu.
Prcko Bcra b. Aziba u svih scst priznatih hadiskih zbirki zabiljczcna jc ova Muhammcdova, sallallahu alejhi
vc sellem, izreka: "Kada sc yjcrnik posadi u svom grobu, njemu se da moguenosl da ocjtujc da ncma Boga
osim Jednog Jcdinog Allaha da jc Muhammcd Allahov rob Njegov poslanik.'
i i
Na imc kaburskc kaznc sisao jc, kaze Buharija, ajet: "Allah, one koji vjcruju, ustaljuje u cvrstom govoru i
Brojni su hadisi o postojanju zagrobnog zivota o odgovornosli na drugom svijctu, cijc bi nijckanjc znacilo
i
napustanjc islama.
Posto su Izraclci svojevrcmeno bili protjerani iz Jcrusalcma i Palestine, na povratku iz Egipta su sc zadrzali
u pustinji oko cctrdcsct godina. Musa sc zclio sa svojim u pradomovini svojih
narodom konacno nastaniti
prcdaka u njoj umrijeti. Poncki historicari isticu, da jc Musa to zclio molio, bojcci sc da cc umrijeti u
i i
pustinji u njoj biti pokopan, jcrsc vjerovjesnici sahranjuju na mjcslu gdjc su umrli, a kasnija ckshumacija
i
906
jiliqil cylifi lllll ^rtjlqill nign
* f
>- ?.'f>
1340. PRICAO NAM JE Usman b. Ebi-Sejbe, jt/r UL£ i^i ^1
t
£ 0^ Lia*. .\rt*
njcmu Dzcrir, prcnoscci od Scjbanija, ovaj od ,,= .»-,
Ibni-Abbasa, radijallahu anhuma, koji kaze:
^ J
*£ •
& & ^: y* ^ "•-
£*
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao v.\ir\l_' Tx « * % "\r. |is {*'' ai
~'-
je dzenazu jednom covjeku nakon sto je bio '
*
Taj
navecer.'
i taj% odgovorili su oni, 'koji jc pokopan juccr -
%
4* v ^ a
<>J?'
„,*** >i
<S*
A ^ L^ ',
liS
\
#
S*
njihovih kostiju jc zabranjcna. Podijeljcna su misljcnja historicara o mjcstu Musaovc smrti. Najvcci broj
smatra da jc umro lutajuci pustinjom.
Iz hadisa sc zakljucujc:
— vcliki uglcd Musaov kod Allaha, decile Sanuhu, koji ga /a sukob sa mclckom nijc hlio ni ukoriti,
— prcporucljivo jc sahranjivanjc umrlih ciniti u sto boljcm nasclju, na sto Ijcpscm tcrcnu sto blizc groba, i
O sahrani mrtvaca nocu, podijeljcna su misljcnja ueenjaka. Jcdni, sahranjivanjc mrlvaca nocu, smalraju
pokudenim cinom. Mcdu ovc spadaju Hasan Muscjjcb Katadc. Ovi svoj stav dokazuju
Basrija, Scid b. i
izjavom Dzabira koju imam Ahmed Tahavi u svojim hadiskim zbirkama donosc u slijedecoj varijanti:
i
"Jcdan covjek iz Bcnu-Uzrct plcmcna zakopan jc nocu Vjcrovjcsnik mu nijc klanjao dzenazu, ncgo jc,
i
nocu su bojazan od vclikc dnevne zege ili ncprijatclja, promjene tijela umrlog slicno. i
Medulim, Neha'i, Zuhri, Sevri, Ala, Ibni-Hazm, Ebu-Hanifc, Malik, Safija Ahmed dozvoljavaju sahranu i
mrtvaca nocu bcz ikakvih uvjeta. Ovi sc drze gore navedenog slucaja kod Buharijc izjavc Amra b. Oinara, i
da je on cuo Dzabira b. Abdullaha kako kazc: "Ashabi su jedne noci vidjcli na groblju svjctlo, pa su tamo
otisli. Kadli na groblju Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, govori drugovima: 'Dohvatitc mi ovoga
i
vascg druga!' To jc, medutim, bio jcdan covjek koji jc uvijck naglas Allaha spominjao (zikr cinio).** Gornji
slucaj zabiljezio je u svom "Sunenu Ebu-Davud.
i
Tahavija smatra da zabrana sahrana, koju su ncki od Vjcrovjcsnika, sallallahu alejhi vc scllcm, prcnijcli,
samo je zalo stojc Vjcrovjcsnik zclio da svakom ashabu osobno klanja dzenazu, a slo je za muslimane
znacilo vcliku srecu i blagoslov.
Zcjd preniojedajc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, rckao:
b. Sabit
"Moja dzenaza za muslimane jc milost."
Poncki historical navodc da su Arapi svojc mrtvacc slabo mizcrno oprcmali, pa su ih zbog toga nocu
i
907
A
SAHIHU-L-BUHARI DZKNAZA
"Kada sc Vjcrovjcsnik, sallallahu alejhi vc sellcm, 4511; !&^ ijSS £ ^lli isii il cJIS
razbolio, neke njegove zene spomenule su mu
crkvu koju su vidjele u Etiopiji, a koja se zvala
5J^LI U Jli i^U ^j\^ ^4^3 *~^
'Marija\ To su bile Umm-Selema Umm-Habiba, i
> r* .*t
1342. PRICAO NAM JE Muhammed b. Sinan,
'.,:
-
^
fc
' '»
Aisa, radijallahu anha, jc izjavila: "Ebu-Bckr jc zakopan ncsto prijc svanuca.
908
SAHIHU-L-BUHARI DZENAZA
&*'
PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, njemu * J >
1344. ^JJl lAtf. U& J
-
"Kada je u bici na Uhudu ubijen Hamza, Saffija se raspitivala, sla jc bilo sa njim. Ulom je susrela Aliju i
1
zenskc nestrpljivosti, ja bih ga ostavio sve dok sc nc bi prozivio u uirobama zvijerki voljama ptica. i
Polom su mu doncscni oslali poginuli on im jc olpocco klanjali dzenazc. Poslavljcno ih jc prvo sedam
i i i
Hamza. On jc za njih izgovorio scdam pocctnih tckbira ostalc. Potom su oni dignuti, a Hamza jc ostao na
i
Ovajslucaj zabiljczili su jos Hakim u svom "Mustcdrcku \ Tabcrani u svom "Mu'dzcmu" Bcjhcki u"Suncnu", i
navodcci jos: ". ..Muhammcd jc na Uhudu narcdio da sc Hamza postavi prcma kibli on mu jc, potom, klanjajuci i
izgovorio scdam Ickbira. Zatim su mu prikupljcni ostali schidi i on jc klanjao scdamdcscl dzenaza."
Ibni-Madzc isti slucaj donosi u ncsto izmijenjenoj varijanti.
Pored gornjeg, hancfije jos zakljucuju kazu da -dzenazu schidu
i nijc potrebno klanjati, a Muhammcd,
vc scllcm, to bi kojom prilikom sigurno narocito rekao. Iz izlozcnog, vidi sc da sc klanjanjc
sallallahu alcjhi
dzenazc schidu nc mozc smatrati stetnim postupkom da jc bolje da sc klanja, nego da sc izostavi.
i
Iz hadisa sc zakljucujc:
— Hattabi uhudskim borcima klanjao dzenazc nakon jcdnog vrcmcnskog
kazc: "Vjerovjesnik jc poginulim
pcrioda." Prcma tome, schidu sc klanja dzenaza kao svakom mrtvacu. i
Muhammcdovo, sallallahu alcjhi vc scllcm, klanjanjc dzenazc ovim izginulirn borcima nijc ucinjeno odmah,
vjcrovatno, zbog vclikc Muhammcdovc, sallallahu alcjhi vc scllcm, zauzctosti brojnim poslijcratnim
brigama i poslovima;
— istinitosl Muhammcdova, sallallahu alcjhi vc scllcm, predskazivanja o sirenju islama;
-za pojavu idolopoklonstva, Muhammcd, sallallahu alcjhi ve sellcm, nijc sc plasio, nego za medusobno
nadmctanjc u stjecanju materijalnih dobara kao ploda Ijudske zavidnosti.
910
)
1345.
Lejs,
PRICAO NAM JE
kome je prenio Sihab od
Seid b. Sulejman, njemu
Abdur-Rahmana b.
iii i£U 5C^ cf-'^ ^ Ari0
h
Ka ba, da mu je Dzabir b. Abdullah, radijallahu
anhuma, saopcio da
alcjhi
je Vjcrovjcsnik, sallallahu
vc scllcm, stavljao po dva covjcka od
^Jl Jl o^l ^ 41)1
^J 41)10^ £j y}^
poginulih na Uhudu.
-
*
1346. PRICAO NAM JE Ebul-Velid, njemu Lejs ^1^*141 i^ Jjjjl y\ &U AXl\
od Ibni-Sihaba, on od Abdur-Rahmana b. Ka'ba, £ -*
fc
*. *
1347. PRlCAO NAM JE Ibni-Mukatil, njemu Ati£ ir^-I j;ul £ IS Bji \nv
.
ba b.
911
SAHIHU-L-BUHARI D2ENAZA
Kada bi mu se pokazalo na jednog od njih, on bi C^jJ~\ j] £j 'jS\ \fy jT^iJJ loil ')£\ ijfi
° ^6
1348. Ibni-Mubarek je rekao, a Evza'i nam je trtifti it?*' 4S&I &1 ^'j -^* A
saopcio, prenoseci od Zuhrija, on od Dzabira b.
1 349. PRICAO NAM JE Muhammed b. Abdullah b. _J> £ <fclo£ £ ili' i&U .\rn
Havseb, njemu Abdul- Vehhab kome je prenio Hal id
od Ikrimc, on od (Abdullaha) b. Abbasa, radijallahu
anhuma, a on od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve
sellem:
"Svevisnji Allah ucinio je Mekku svetom
nikome prije mene, a niti ce ikome poslije mene,
i nije
biti
% ji j^h ji ft ik. 4ii
f*i Jii
912
jjiigiiGjiki ||$|| ^jlqiUgi/in
j>o J* oU
IZ GROBA ILI USJEKA GROBA ZBOG
NEKOG RAZLOGA?
1350. PRICAO NAM JE Ali b. Abdullah, kome odi llSli- &\X^ 'j. Ji lil^ .iro.
jc prcnio Sufjan od Amra koji jc rckao: "Cuo sam
^ &&
,
Mcvcrdija iznosi da su podijcljcna misljcnja historicara datumu pocctnog statusa svetosti Mckkc. Ncki
kazu da jc Mckka laj status dobila od svoga osnivanja, a da jc laj status javno objavio svijclu tck Ibrahim
pcjgambcr. Drugi smatraju da sc pocctak svetosti Mckkc vczc za doba Ibrahima pejgambcra da jc Mckka i
- Ebu-Hanifc iz jednog dijcla tcksta Muhammcdovc, sallallahu alcjhi vc scllcm, izjavc zakljucujc da jc
Mckka po muslimanima osvojena silom oruzja, a nc zauzcta mirnim putcm. Ovo misljcnjc zastupaju jofi
mnogi historicari, dok Safija ima suprotno misljcnjc.
Zcjnudin smatrasc: "Jcdan dio Mckkc zauzct jc mirnim putcm, a drugi borbom. Strana grada na koju jc
ulazio Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, nijc davala otpora taj dio zauzct jc mirnim putcm, dok jc u
i
- prirodnu iravu, zclcnilo i raslinjc u Mckki nijc dozvoljcno sjcci, cupati i unistavati. Ovo jc jcdnoglasno
misljcnjc islamskih pravnika. Fovrcc zclcn kojc ljudi gajc za ishranu, dozvoljcno jc sjcci ili cupati i do
i
maksimuma korisliti. I napasanjc stoke prirodnom travom i zclcnilom jc zabranjcno po misljcnju Ebu-
Hanifc i imama Muhammcda, dok jc dozvoljcno po stavu Ebu-Jusufa, Malika, Safijc i Ahmcda.
Ibni-Munzir jc rckao: "Sjccu drveca u Harcmu odlucno zabranjuju svi pravnici." Ebu-Hanifc Safija i
smatraju da takvog prcsiupnika trcba kazniti, dok Malik smatra da ipak nc trcba. Ovo sc odnosi samo na
drvece kojc samo izrasta, a nc na ono kojc ljudi sadc, gajc konacno sijeku. Trnje ostalo rastinjc, sto
i i i
- pronalazac tudc izgubljcnc stvari nc mozc postati njen vlasnik, nc mozc jc trositi, a niti drugom pokloniti,
slo nijc slucaj sa nadenim prcdmctom van Harcma Mckkc.
Hancfijc nc pravc razliku medu stvarima nadenim u Harcmu van Harcma Mckkc. Hancfijc sc drze i
Muhammcdovc, sallallahu alcjhi vc scllcm, izreke; "Obznanjuj njen omol (kesu) uzicu (kojom jc ona i
Tahavi navodi da jc Mu'avija b. Adcvijc rckao: 'Mcdna zena upitala jc Aisu rckla: 'Nasla sam ncciju i
i manjc osipala.
913
SAHIHU-L-BUHAR! DZENAZA
dosao je posto je Abdullah b. Ubejj bio vec Ji i^iy rj^ H J& %yJ- J^jI U
postavljen u grob i naredio da se izvadi. Potom , e- -* *>
^^^ ^^ ^ ^
.
r
obukao Abbasu (svoju) kosulju.'" al^SMrtJjij JpWjJ%bj&*ji
Sufjankazei^Ebu-Hurejrejerekao: *NaAllahovom "
^
" '
Poslaniku, sallallahu alejhi ve sellem, bile su dvije i^' J-Jl <*l J^j ^ 4Ij££ o? 1
^ ^
kosulje
Poslanicc
i
,
Ibni-Abdullah mu
sallallahu alejhi ve sellem, obuci
je do tijela!'"
Allahov
mom
fl
°
';,^,
l
*# ^ ,
jT* *
:>'*--•
JU ***?
f *
.
J* «#"
.
s -
^?
-
.
£+ Li iutss <#** 4ji^ j-J i £Jji
"Preneseno je", kaze Sufjan, "da je Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, obukao Abdullahu
svoju kosulju kao naknadu za onu koju je on dao
(obukao njcgovom stricu Abbasu)." 1
ncsmctano mogla prosiriti dzamija. Sa'd b. Ebu-Vckas umro jc u Akiku. a prencsen jc zakopan u Mcdini. i
Safija jc rekao: "Nc volim prenosenje mrtvaca u drugo mjesto, izuzev, ako bi sc on sahranjivao u blizini
Mckkc, Mcdinc ili Aksa hrama u Jcrusalcmu.
Bcgavi, ovo prenosenje, uvrslava u mckruh-djcla, a Kadi Husein u haram.
Ncvcvi isticc da niko od ashaba nijc smatrao zabranjenim cinom prenosenje mrtvaca iz jcdnog mjcsta u
drugo. Tako je Mu'az prenio
jcdnog groba u drugi grob svoju suprugu.
iz
Malik Safija dozvoljavaju da sc ncokupan mrtvac iskopa pravovaljano okupa, samo sto Malik jos kazc:
i i
"...Ukoliko mu sc tijelo nijc izmijenilo - deformisalo", dok hancfijc kazu: "...Ukoliko sc tijelo takvog
mrtvaca nijc dcformisalo dobilo neugodan zadah..."
i
- "*
1
Ebu-Hanife jc izjavio: "Kada sc mrtvac postavi u grob i zakopa, ncma smisla da sc on kasnijc iskopava.
Ovo misljcnjc dijcli i Kshcb.
Raznolika su misljcnja ucenjaka o iskopavanju mrtvaca radi klanjanja pravovaljanc dzenazc.
Ibni-Munzir kazc: "Kod hancfija, mrtvac sc nccc iskopavati, nego cc mu sc dzenaza klanjati nad zatvorcnim
n
grobom, ako se zcmlja na njega vec navalila. U prolivnom, izvadit cc sc, dzenaza cc se tada klanjati. i
914
jjlkjJI<iilifii ^jlqill niqKI
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem. ^aiU Uo Afi jU i% <bl J *—>3 r~*>
"j* ^***
t
- ' ' - ..
Duzan sam, pa isplati dug, a svojim sestrama (bilo
ih je devet) stalno preporucuj dobro!' Jjl jLxs LA5J3U \"J&- S^\y^\j ^yj-^\j
Meni se, medutim, nije svidalo da ga ostavim bU -f-l <^- -Uj «C>-y>*^«U ^- 3f I *ja <Syl
tako, pa sam ga poslijc scst mjescci izvadio, kadli
on skoro isti kao i onog dana kada sam ga stavio, . 4jjl j^ *U> «CJw?J p^S _a>
> ./6
1352. PRICAO NAM JE Ali b. Abdullah, kome r*
-J x*Z> UjS- <i>U> Z Ji UjS- AXoV
je prenio Seid b. Amr od Su'be, on od Ibni-Ebi-
Nedziha, ovaj od Ataa, a on opet od Dzabira, J* frU ^ J* tt* O) J?
^
u*
^
*^ {J* J"^
radijallahu anhu, koji je rekao:
"Sa mojim ocem bio je zakopan jos jedan covjek
JJa3 ^JLi ji j yl ^ jii Jli -ei 41 1
^ j ^U-
1353. PRICAO NAM JE Abdan, njcmu Abdullah ir^-i -iiis iJjii oii* 6jJ- .\ror
kome je saopcio Lejs b. Sa'd, ovome prenio Ibni- ^. >*
Sihab od Abdur-Rahmana b. Ka'ba b. Malika, on
od Dzabira b. Abdullaha, radijallahu anhuma, koji
kaze: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem,
sastavljao je po dvojicu poginulih boraca Uhuda
Koji je od njih vise uzimao Kur'an?', pa
fc
i pitao:
i_-r*irt •**-
kada bi mu se pokazalo na jednog od njih dvojice,
4
on bi ga stavio prije u usjek groba rekao: Ja sam i
hadisa sc zakljucujc:
1
1/
- doznost djccc da cine dobro svojim roditcljima, da sc za njih brinu i poslijc njihovc smrti da ih nc
zaboravljaju,
-jak iman i vclika ljubav Abdullahova prcma islamu i Muhammcdu, sallallahu alejhi ve sellem, pobjeda
islama pobjedonosnost na bojnom jxilju,
i
— dozvoljena je sahrana dvojice mrtvaca u jedan grob, kao i prcnoScnje mrlvaca iz jednog groba u drugi.
915
"
SAHIHU-L-BUHARI DZENAZA
i t
DA LI SE DJETETU, KOJE PRIMI
ISLAM UMRE, KLANJA D^ENAZA
I
primi
Katadc su
islam,
V*.
\l\
' *
silxSj
^j^^Otfj^l^-^Ul**-
^l>Vj £5^3
'*
* —
S^ 1 JU J
} &+
dijete slijedi roditelja muslimana." /•
"Ocitujes li da sam ja Allahov Poslanik?" J^-il Jlii iw* iji' V'! j*^ *M *Jj^J
Ibni-Sajjad ga pogleda i rece: "Svjedocim i
916
jili^ll (iilifi
3SU& (£ jloiil piOia
it
Nc govori nista!" - rccc mu Muhammcd. "Nc . ^iii
'
J iu'^ ^u
r
^ I oij 4U iiJ ^ii
mozes prijeci svoje mogucnosti." " "
1355. Salim je rekao: "Cuo sam Ibni-Omera, c^J J-* W (ILS Jl*3 .^roo
radijallahu anhuma, kako kaze:
'Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vc sellem, 'J,\j & 4il Jj^'j iJJi jJu J^»jl dyi \c&-
&&
k
1 Iz hadisa sc razabirc:
- da bi u hadisu navedeni Ibni-Sajjad mogao biti Dcdzal.
Muslim u svom "Sahihu" sa sencdom navodi da jc Abdullah b. Mcs'ud rekao: "Naisli smo sa Vjcrovjcsnikom
pokraj jedne grupc djecc medu kojima jc bio i Ibni-Sajjad. Djcca su sc, polom, razbjczala, a Ibni-Sajjad jc
ostao sam sjedeci.
To sc Vjcroyjcsniku nijc svidjelo, pa mu jc rekao:
'Svjcdocis da sam ja Allahov Poslanik?'
li
917
SAHIHU-L-BUMARI WM DZKNAZA
'Ja sam\ odgovorio jc on. 'cuo Omcra da sc na ovo zaklinjc prcd Vjcrovjcsnikom on ga nijc dcmantirao." i
U Scjfovu "Futuhu" sc navodi; "Kada jc Nu'man dosao do grada Susa opkolio njcgovc tvrdavc, prisutni i
svcccnici u njcmu su rckli: 'Arapska druzino! Nasim ucenjacima prccima obecano jc da Sus necc moci i
niko osvojiti osim Dcdzala, pa ako sc on nalazi mcdu vama, vi celc ga zaista osvojiti, u prolivnom vi ga
nccctc moci osvojiti.'
Medutim, Saf b. Sajjad biojcu vojsci Nu'mana. Onjc ljul dosao na kapiju Susa, zalupaona nju nogama vikao: i
'Otvori sc!' Utom su sc lanci na kapiji pokidali, brave popucalc, vrata sc otvorila muslimani su usli u grad." i
Ibni-Tin jc rckao: "Ibni-Sajjad nijc identican licnosti Dcdzala, jcr on ncma Dcdzalovih atributa: vclikog ccla,
coravost u lijcvo oko i sirokih izboccnih prsa."
Pisac "Zchrctur-Rijada" navodi da jc Ebu-Hurcjrc rckao: "Jcdno jutro klanjali smo sabah-namaz sa
Vjcrovjcsnikom kada jc on prcdao sclam, okrenuo sc
i ashabima poceo drzati predavanje. Utom sc cuo
i
strasan krik iz jcvrcjskog kvarta, krik kakav sc dotada nijc nikada cuo. Muhammcd, sallallahu alcjhi vc
scllcm, tamo jc poslao jednog covjeka, da to izvidi izvijesti nas. Ovaj sc brzo blijed povratio
i rckao: i
'Allahov Poslanicc, juccr navecer, kod Jcvrcja rodilo sc jcdno dijetc. Ono jc ljuto opako da sc nc mozc i
podnositi. Svoju majku jc upravo privczalo za krevet u uglu sobc, a strop sc odvojio od svojih zidova.'
Vjcrovjesnik sc zacudio i primijelio da sc boji da bi to mogao biti Dcdzal. Posto jc proslo scdiim dana,
Muhammcd rccc ashabima: 'Idcmo do onoga novorodenccta?' Kadli Dcdzal na vrhu jedne palmc
taj i
ubirc zrclc plodovc, jede ih i ncsto mrmlja, a majka mu sjedase u sredini palmovika. Kada jc uglcdala
Muhammcda, rccc: 'Ibni-Sajjadc, cto ti Muhammcda!' On jc odmah usutio i prcstao mrmljati. Muhammcd
sc utom vrati malo on jc sisao sa palmc posao za Vjcrovjcsnikom.
natrag, a i
'Slusajtc sada njcgovc odgovorc na postavljcna mu pitanja' - rccx' Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm.
'Svjcdocis sam ja Vjcrovjesnik' - upita ga Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm.
li da
'A svjcdocis li ti, da sam Allahov Poslanik'- odgovori Dcdzal Muhammcdu.
Utom sc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, sa drugovima vratio, a Omcr skoci malisana udari i
sabljom po glavi, ali sablja odskoci kao od kamena. U jednom trcnutku, sablja jc toliko odskocila da jc
zasjckla Omcra po glavi Omcr jc pao oblivcn krvlju, a Dcdzal jc stajao iznad njcgovc glavc izrugivao
i i
sc. Za ovo jc cuo Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, i dosao k Omcru koji mu jc ispricao cijcli slucaj.
Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, rckao mu jc: 'Omcrc, (i nc mozes omesti Boziju odrcdbu!* Potom
jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, postavio svoju ruku na Omcrovu glavu, ucinio mu dovu rana i
jc brzozacijelila.
'Allahov Poslanicc', rckao jc Omcr, 'ja bih zclio da ga Allah dignc odavdc'
'2clis li to stvarno' - upita ga Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm.
'Da'- odgovori Omcr.
'Allahu moj, ucini to!'-zamoli Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm.
Utom jc sisao Dzibril u oblacicu poput stita, spustio sc nad glavu Dcdzala i upravo, dok jc sjedio mcdu
Jcvrcjima, uzco ga za pcrcin odnio ga na ociglcd njcgovc majkc, oca
i i ostalog svijeta. Svi prisutni su za
njim plakali, ali ga jc Dzibril odnio na ncki otocic."
918
'
^> J^ l££
j.s- .-r* .. *» ' :* .'f*
PRICAO NAM JE Sulejman b. Harb, njemu a£
.
1356. lAtf £ • ir»*»
Hammad b. Zejd, prenoseci od Sabita, a ovaj od '" i» . ' Tt • " i* * ' ,< *»i -
a '
"JcdanjcvrcjskidjccakposluzivaojcVjcrovjcsnika,
sallallahu alcjhi vc scllcm, i razbolio sc. Potom jc
j^J n *J±\
^ **£ *y£ %& j u
'
. ,-e , * *
1357. PRICAO NAM JE Ali b. Abdullah, njemu JU jl^fij^4L^£j£l2J£^rov
Sufjan, da jc Ubcjdullah rekao: , ^ ,*• - - >. ,.*.,>
>*
^ELii, *4GGS t
r
^
!
k
kaze: Moja majka ja spadali smo medu slabasnije
"•
i si\r*.\ \ '•*
jjjj tf .j.*< J J; {^-1 &\
r
(zatocenike u Mekki), ja od djece, a moja majka > . s
odzena." '
.^\#J\y^\^&
"Svakomumrlomnovorodencetuklanjasedzenaza, J
5 ^-^ J"* lP J* o - V^ 1
y ^
Ibni-Sajjiidovo lazno prcdstavljanjc za poslanika bilo jc ncka vrsta iskusenja za muslimanc Mcdine, i
Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, nista nijc protiv njega poduzimao, jcr jc on bio maloljctan.
I Navcdcni slucaj zabiljczili su u svojim hadiskim zbirkama jos Ebu-Davud Ncsai. Navcdcnom djecaku bilo i
jc ime Abdul-Kudus ono jc na prijedlog Muhammcdov, sallallahu alcjhi vc sellem, odobrenje svoga oca
i i
ljubav, (nijc dozvoljcno iskazivati Ijubav ncmuslimanima, ali jc dozvoljcno iskazivati paznju brigu), i
919
>
SAHIHU-UBUHARI Mm o/KNAZA
(drekne). Takvom se djetetu klanja dzenaza, dok se JaL* aJT JsU ^ Af^ V J^ J*- j-*J Vj
'
nece klanjati onome koje po rodenju ne drekne. To „ „ , ^', , , _ > s „
ii
rekaoje:
i • ^
-
•
.:,
-
> Jk
*> -*
, A.
^ !
^^
?.„.,„
U * ^
* *,,
Jl
'Svako novorodence se rodi u prirodi islama, pa L& \^ ^LliJ j] <>\'J£ j] tffijjl l\yfo
Jcdnoglasno jc misljcnjc uCenjaka da se umrlom novorodencctu klanja dzenaza, ako po rodenju pokaze ma
kakav znak zivota, kao plac ili pokrci kojcg organa. Ovakvom sc djctclu nadijc imc, okupa klanja dzenaza. i
Ako ne pokaze nikakav znak zivota, ono sc nc kupa, nc nadijeva mu sc imc, nc nasljcdujc, niti ga drugi
mozc naslijcditi.
izdahnc, klanjat cc mu sc dzenaza. Ako takvom djctctu izadc manji dio tijcla, nccc mu sc klanjati dzenaza."
U komentaru na "Muhczzcb" stoji: "Ako pobaccno dijetc pri radanju pokaze znakc zivota, klanjat cc mu sc
dzenaza, jerjc Ibni-Abbas rckao: 'Kada pobaccno dijetc pokaze neki znak zivota, njemu sc klanja dzenaza
iono ima pravo nasljcdstva.'"
Malik smatra da sc novorodencctu klanja dzenaza, ako jc po rodenju maknulo bilo kojim svojim organom.
Od Ibni-Omcra prencseno jc misljcnjc da sc umrlom novorodencctu klanja dzenaza, pa makar ono po
rodenju nc pokazalo znakc zivota. Ovo misljcnjc dijeic jos Ibni-Sirin, Ibn-Muscjjcb, Ahmed Ishak.
i i
Abdari jc rckao; "Ako jc pobaccno dijetc noscno u materici manje od ccliri mjescca, tada mu se dzenaza
nccc klanjati. Ovo jc jcdnoglasan stav ucenjaka. Ako je bilo cctiri mjescca u materici, a rodivsi sc nijc
ucinilo nikakav pokret svojim organima, nccc mu sc, prcma stavu vecinc ucenjaka, klanjati dzenaza", dok
A'mcs i Davud kazu: "Klanjat cc mu sc dzenaza."
Ibni-Kudamc jc rckao: "Pobaccno jc ono dijetc koga zena rodi mrtvo ili ncpotpuno razvijeno prijc
vremena, pa ako sc rodi zivo pokaze neki znak zivota, ono cc sc okupati
i i klanjat cc mu se dzenaza. Ovo
jc jcdnoglasno misljcnjc svih ucenjaka."
Abdullah Omer klanjao jc dzcnazu svomc mrtvorodenom
b. unuku.
Hnsan Basri, Ibrahim, Hakcm, Hammad, Malik* Evza'i i pravnici hancfijskc skolc kazu: "Umrlom
novorodencctu nc klanja sc dzenaza, ako ono pri radanju, nc pokaze nikakvog znaka zivota."
Neki pravnici srnalraju da je osnovno, da novorodence zaplace, dok Lejs, Ibni-Vchb, Ebu-Hanifc i Safija
kazu: "Pokret kojcg organa, sisanjc ili disanjc su znaci zivota punovazni, kao sto su krik i drcka. Neki
malikijc i mokrenje djctcta raeunaju u punovazne znakove zivota.
920
jilkill (iilifi <£jl4iJl 010*3
J - v :!:-
1359.PRICAONAMJEAbdan,dagajeobavijestio irjd -iuui tGjrf oi jS wji .^ro<*
KADA IDOLOPOKLONIK PRIJE SMRTI dill V! all V oiW Si* 4>^l js ti] Ji
IZGOVORI: "LA ILAHE ILLELLAH'f"
«Tt
1360. PRlCAO NAM JE Ishak, njcmu saopcio
? a
v OjSJ
Iji
>
\SjM JU^l L!j^ .\r\
Ja'kub b. kome je prenio njegov
Ibrahim, otac od
Sa'da, on od Ibni-Sihaba, ovome saopcio Seid b. JA £ jJU ji j J& Jli
j^Qj
Musejjeb, prenoseci od svoga oca: ta *
'Ebu-Talibe, zar ces napustiti vjeru Abdul- J ^ 4iiJu^j J4^- jJI Jlii ^ii 2p l^ iJ
Muttaliba?'
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
neprestano je trazio od njega da izgovori kelimei-
jb yjj -uLp 14-i j^I H 4ll Jj~*j Jjj fUi
sehadet, a oni mu opet ponavljali svoj govor, sve
dok Ebu-Talib nijc na kraju rckao da jc on u vjeri ju ^L5i! Jib
Abdul-Muttalibovoj, odbijajuci tako da kaze: 'La A 5
> .>
ilahe illellah!' J^ij jl ^l_j i_ IViI IXp iLa
^Jp
yfc !n%ms
921
SAHIHU-L-BUHARI i:t/i-:\!A/A
,* *
Tada je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve 4i»o ui $ <&i j~s jui ^ vj sji ^
fc
Podijeljcna su misljenja hisloricara o dalumu smrli Ebu-Taliba. Jcdni smalraju da jc on umro kada jc
Muhammcdu, sallallahu alejhi vc scllcm, bilo cctrdcsct godina, osam mjescci jedanaest dana, drugi da jc i
umro u scvvalu, desctc godinc po Muhammcdovu poslanstvu, a ncki da jc umro prijc Hidzrc na tri godinc.
Najvjcrovatnijc da jc on umro istc godinc kada Hatidza, radijallahu anha. i
slabosli, a nc u smrtnim danima prcd sami izdisaj, jcr jc u Kur'anu reccno: "Kada naslupc ncki znakovi
i
(smrti) od tvoga Gospodara Allaha, tada vise nikomc nc koristi naknadno prihvatanjc vjcrovanja." Ncki
komcntalori kazu da jc ovaj ajcl objavljcn Ick u Mcdini.
Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, vracajuci sc sa Tcbuka, spustio sc u Asfan, ashabima dao odmor, a
on otisao do groba svojc majkc na njemu plakao. Po povraiku,
i pitao jc svojc drugovc, zasto oni placu.
•»i
'Rasplakao si nas ti" — odgovorili su oni.
»*'
do groba svojc majkc", rekao jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, "i molio Allaha
l
Ja sam sc spustio
da mi dozvoli, da sc za nju zauzmem na Sudnjcm danu, pa mi nijc dozvolio. To mc jc rastuzilo ja sam poceo i
plakati. Utom mi jc dosao Dzibril rekao: 'Ni Ibrahim nijc imao pravo traziti oprost za svoga oca.'
i
2 Muslim prcko Ebu-Hurcjrc navodi da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, rekao: "Da ncko od vas
sjedne na zar na njemu izgori haljina sve do kozc, bolje mu jc ncgo da sjedne na grob." Po vcrziji Tahavija,
i
Ebu-Hurcjrc je jos prcnio: "...Ko sjedne na grob radi mokrenja ili obavljanja velike nuzde, isloje kao da jc
sjco na zcravicu."
Tahavi da je Ebu-Mersad rekao: "Cuo s<im Vjcrovjesnika, kada je rekao:
islicc
Ovu su izjavu zabiljczili prcko drugih prcnosilaca jos Muslim Ebu-Davud. Tirmizi islicc, da jc Amr b. i
Hazm rekao: "Vidio mc jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, na jednom grobu rekao mi: i
922
jili^ll (iilifi <^jl4iJlpi£pa
** *
"Vjcrovjcsnik, sallallahu alejhi vc sellem, je zabranio zidanjc groba, pisanjc natpisa, sjcdcnjc na grobu i
na njemu zidanjc objekla (mauzoleja)." "Ovakva djcla", kaze Tahavi, "smatraju mekruhom Hasan Basri,
Muhammed b. Sirin, Scid b. Dzubcjr, Mckhul, Ahmed i SulcjiTian." Prcncscno je da su tog misljcnja bili jos
Abdullah, Ebu-Bckr, Ukbc Amr, Ebu-Hurcjrc Dzabir.
b. i
1'
Ibni-Hazm u ''Muhalli" isticc: "Nikomc nije dozvoljcno da sjcdi na grobu.
Drugi, mcdutim, imaju suprotno misljcnjc i smatraju da to sjcdcnjc na grobu nije osudeno samo po scbi
kao takvo, nego je osudeno, kako se to u nckim hadisima navodi, samo radi mokrenja ili vrsenja prirodnc
i
nuzde. Ovakvo tumacenje rijeci "sjesti" "lclcknuti" nije u suprotnosti ni sa lcksickim znacenjem, jcr sc
i
u narodu kaze "sjco" radi mokrenja, "sjeo" radi odmaranja ili vrsenja nckog drugog posla. Ovo misljcnjc
zastupaju Ebu-Hanifc, Malik, Abdullah b. Vchb, Ebu-Jusuf Muhammed. Prcncscno jc da su ovog misljcnja
i
923
SAHIHU-L-BUHARI D2ENAZA
* a
preokrenuti, izvrnuti; "ba'sertu havdf, tj. donji u-U> jjl ^£0j>- ^J^, Ojol v <—J _r A! '
*t<
od Ebu-Abdur-Rahmana, a on od Alije, radijallahu
anhu, koji jcrckao: :> ' >n >
mi. Kod sebe je imao jednu stvar. Oborio je glavu j li is 4j>^ 1j& jiAi ji^ J^ a
odredeno joj je da li je nesretna ili sretna.' j£j S5l 4)1 J^ij U jij JUi 5Ju*
-- ' ,-
fc
924
j
-• .*
dobrotvorne svrhe), cuva se grijeha i Allaha se
boji (i koji priznaje najljepsu rijec (Kur'an), Mi
cemo mu olaksati put ka sreci. Onaj ko skrtari i
O SAMOUBICI
1363. PRICAO NAM JE Musedded, njemu Jezid *p} ft -Liji \^J&- :^ \^Jj>- AT^T
b. Zurej\ kome je prenio Halid od Ebu-Kilabe, on
od Sabita b. Dahhaka, radijallahu anhu, a ovaj od
* ^ ^ '-- ,, *
£
Vjcrovjcsnika, sallallahu alcjhi vc scllcm, koji jc aLw »wii^- y> JLS £jg \3\ -J- ^i- j&l ^3
rekao:
ik
Ko se zakune nekom vjerom osim islama, lazuci
namjerno, isti je takav. Ko izvrsi samoubistvo, bilo
kakvim komadom zeljeza, bit ce njime mucen u
dzchcnncmskoj vatrif
Jedan covjek je imao rane (po tijelu) i ubio se, pa ~j>- a~J±j ^Xs- ^>j-Aj <iil JUi -u-ij Jiia
Dobro, ru^no i i\o sn rclalivni pojmovi i oni sc lako klasiraju i shvacaju u odnosu na mjcslo, okolnosti
i dmgc ncgo prcma odnosu na samog aklcra - subjekta. Sudbina, koliko zavisi od Allahova
ljudc, vise
odrcdenja Njcgovc volje, toliko zavisi od aklivnosti rada samog covjeka u okviru granicama Allahovc
i i i i
ncograniccnc voljc. Ta dva pojma nc trcba povczivati, jcr, ako bi covjek imao slobodu izbora svih svojih
posiupaka, Bozanska svemoc bi til bila okrnjena, kao da Allah ncma moci nad onim sto cc Covjek ucinili,
pa cak da nc zna sla cc ueiniti.
ni
925
'
SAHIHU-L-BUHARI Mm D/iNAZA
1365. PRICAO NAM JE Ebul-Jeman rekavsi da je &£ 1^1 IT^-i j^l y\ &Z W\o .
kojijc rckao: .
,
^t;>,'.: vg
""
-Xm t
c
t. V V-
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi vesellem, rekaoje: i --
fc
1366. PRICAO NAM JE Jahja b. Bukejr, njemu ^li)\ Ji^ J^^jZtil^ .\r~
Lejs, prenoseci od Ukajla, on od Ibni-Sihaba, ovaj rf „,.>,. , . , *>
na nacin naveden u gomjem hadisu, obavczna jc na izvrscnjc tc zaklctvc, u protivnom jc duzna na propisani
otkup (kefaret). Ncvcvi kazc da takva osoba ncma izvrscnja zaklctvc, a ni otkupa, ncgo trcba moliti samo
Allahov oprost. Ovo misljcnjc dijclc jos Malik, Safija vcliki broj drugih ucenjaka. Ovi sc oslanjaju na
i
Muhammcdovu, sallallahu alejhi vc sellem, izjavu: "Ko sc budc zaklinjao rckao; 'Tako mi Laia Uzata!', i i
ncka poslijc izgovori: *La ilahc illcllah!' "U ovom hadisu", kazc Ncvcvi, "nijc spomenut otkup, niti ma sta
drugo, ncgo samo ocilovanjc Bozijeg jcdinslva."
Ibni-Bcllal jc rckao: "Ucenjaci sva cctiri mezheba smatraju da samoubica svojim samoubistvom nc izlazi
iz islama idzenaza mu sc klanja. On jc samo vcliki grjesnik."
Ebu-Jusuf smatra da samoubici nc treba dzenazu klanjali, upravo kao ni odmctniku ni razbojniku. Prcma
misljcnju Ebu-Hanifc imama Muhammcda samoubici sc klanja dzenaza kao svakom normalno umrlom
i i
muslimanu.
Samoubica jc liscn Dzcnncta vjeeno, ako jc samoubistvo ucinio, vjcrujuci da mu jc to dozvoljcno,
u protivnom lisenje jc samo privrcmeno: ili cc biti liscn samo jednog Dzcnncta od brojnih Dzcnncta i
njcgovih vrsta.
U *'Musanncfu" Ibni-Ebi-Scjbc doncscn jc hadis, sa sencdom, prcko Dzabira b.Scmurc, da jc ashab imao
neku bolnu ranu, pa da je uzeo koplje pri vrhu njime se ubio, a Vjerovjesnik
i mu nijc kianjao dzenazu.
926
)
'Allahov Poslanice, zar ces klanjati dzenazu Ibni- Jjji 6^ *JW I Jij US \JSj \j£ ££ JI* &j
Ubejju, koji je govorio toga dana to i to, a toga opet ^: *
,-» ** ** '
' Posto
sam bio uporan, on rece: 'Meni je dato pravo izbora
ija sam odabrao ovo. Kada bih znao da bi mu, kada
bih preko sedamdest puta molio, bilo oprosteno, ja
jU* *jjill p $£ till Jjij -uii- JJai Jli
2 Drugi od dva, kod Buharijc samo napomenuta ajcta, u punom prijevodu glasi: "Trazi za njih oprost ili nc
trazi! Da trazis za njih oprost scdamdesl puta, njima Allah nccc oprostiti."
Davudi smalra da se navedeni ajcti odnosc na ljudc, kao vec tada poznate dvolicnjakc, za kojc jc znao
samo Muhammcd, sallaliahu alejhi vc scllcm, scdamnacst kojc jc poznavao Huzcjfc, premda ih jc bilo jos
i
mnogo. Na kamufliranc skrivene dvolicnjakc ova zabrana sc nijc odnosila niti jc muslimanc obavczivala,
i
jcr ih muslimani nisu, kao takvc, ni poznavali, pa su sc sa njima druzili, medusobno sklapali brakovc.
nasljcdivali sc i odrzavali ostalc medusobne islamske odnosc.
Historicari navodc da sc halifa Omer ravnao prcma Huzcjfu.
Cijoj bi dzenazi prisustvovao Huzcjfc,
prisustvovao bi Omer, a komc na dzenazu nijc isao Huzcjfc, nijc mu otisao ni Omer.
i
Prcncscno jc da klanjanjc dzenaze nevjerniku, Tabcri svrstiiva u strogu zabranu. Mcdulim, uecstvovali u
sprovodu nevjernika stajati pokraj groba mu, nijc zabranjeno, ncgo dozvoljcno, a narocito, ako jc umrli
i
rodak ili sc ukazc potrcba za ispomaganjem oko zakopavanja rake. Tako jc Muhammcd, sallaliahu alejhi vc
scllcm, rckao Aliji, kada mu jc umro otac: "Idi zakopaj gal" i
Scid b. Dzubcjr jc rckao: "Umro jc jedan ciji jc sin bio musliman. To su kazali Ibni-Abbasu on rccc: 'On i
ireba da idc na sprovod svome ocu, da ga zakopa, da mu dobro Sell dok jc ziv, a kada htjedne umrijeti, da
,,?
to poruci svojim bliznjima.
Omcrova primjedba Muhammcdu, sallaliahu alejhi vc scllcm, ukazujc na duznost i potrcbu da potemjeni
organ, pa svaki dobronamjernik, iznese rukovodiocu zajednice svojc misljcnjc
i i svoj stav po svakom
aktuclnom pitanju zajednice, pa makar on i nc bio u cijclosti ispravan i opravdan, a starjesina nc trcba to
smatrati uvrcdom i ironijom.
927
SAHIHU-L-BUHARI DZENAZA
fc
t)2S
iJligJLGjlki Jllll (^jl4Jl 910^3
.,-• >
Kome god muslimanu posvjedoce cetverica da je q\ 4,1 £^1 j^ ^*j Jj j^ ili
dobar, Allah ce ga uvesti u Dzennet.' . , „ , " /,. *_ ,*.#,'£ .,.
Hakim ga donosi prcko Nadra b. Encsa koji jc rckao: "Bio sam sa Vjcrovjcsnikom naidosmo pokraj jcdnc i
dzcnazc, pa upita:
*Ko jc ovaj na nosilima?'
'Tojc taj taj. Tog toga', odgovorili su ashabi. 'On voljaSc Allaha
i i i Njcgova Poslanika, biojc u pokornosti
Allahu u lorn se Irudio.'
i
Davudi tumaccci ovc hadisc kazc: "Svjcdoccnjc ocitovanjc o dobroti umrlog vrijcdi samo ako ocituju
i
ikazu dobri pobozni muslimani, dok svjcdoccnjc grjcsnika ncvjernika ncma vrijcdnosli. Grjcsnici bi,
i i
Tabcrani u svom "Mu'dzcmul-Kcbiru" navodi kako jc Ibni-Ka'b rckao da jc Muhammcd, sallallahu alcjhi
vc scllcm, jednog dana pilao svoje drugovc;
"Sta mislitc za covjeka koji jc poginuo na Bozijcm putu?"
"To najbolje znaju Allah Njcgov Poslanik" - odgovorili su oni.
i
"Zasluzujc Dzennet, ako Allah da' - rckao jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm.
"Sta mislitc za covjeka koji jc umro kod kucc?"
Ulom su ustala dva pravedna covjeka i rckla:
"Mi o njemu znamo sam dobro, a Allah i Njcgov Poslanik to opct znaju najbolje.'*
"Zasluzujc Dzennet, ako Allah da" - rckao jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm.
"A Sta onog drugog koji je umro kod kucc? — upiiao ih je Muhammcd, sallallahu
mislitc za alcjhi vc scllcm.
Sada su opct ustala dva pravedna covjeka rckli: "Nc znamo o njemu nista dobro."
i
"On je grjesnik ", rckao je Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, "ali Allah prasta i milostivje."
Iz hadisa sc zakljucujc:
- ljudi sc cijenc i sudc prcma svojim djclima i svom poStcnom radu,
-o ljudi ma trcba govoriti objektivno, a narocito o mrtvima,
— prccizno odrcden broj svjedoka nijc bitan, ncgo jc bitno, da to svjcdoccnjc ocituju dobri ljudi.
objeklivni pobozni.i
929
SAHIHU-L-BUHARI D/KNIA/A
MUCENJE U GROBU
^ * s
£J*.S.
i rijeci Uzvisenog Allaha: oi^p j fo&ui i\ &y ;jj ) juj «jji
-
I ' * *
rijeci: "Zadesit ce faraonov narod mzna kazna.
Oni ce biti izlagani dzehennemskoj vatri jutrom
i vecerom, a na dan kada nastiipi Sudnji cas (reci
, ( ^Uijl oil jp> JT LUal JpIIJI
ce im se): 'Ulazite, faranov narode, u najzescu
1 "
dzehennemsku kaznu!
1369. PRICAO NAM JE Hats b. Umer, rekavsi /^c- *u*~« u>-L>- _^ ^j w a&?~ U*J»-
>- .111™
Jednog, Jedinog Allaha i daje Muhammed Allahov ^JJI <b1 oi ) ^ j* ^ii -oil JjJ.j laLs
fc
930
)
-; ^ *
A\
^\
J
r'i
"*
Bedru) i rekao: .
'Nasli ste istinom ono sto vam je vas Stvoritelj £*-^ (W ^ <J^* ^j*' ^-^ 2 J^i U^-
obecao!' . » - , - .,
^
.
mrtve.'"2
Navcdcni slucaj isUikli su dmgi muhaddisi, a Muslim iznosi da jc Encs rckao: "Muhammed jc za Ircnulak
i
ostavio po strani Irojicu poginulih idolopoklonika na Bcdru kasnijc im dosao, stao nad njima uzviknuo:
i i
'Ebu-Dzchelc b. Hisam, Umcjjc b. Halcf, Ulbc Scjbc b. Rcbi'a, nadostc ili ono sto vam jc vas Gospodar
i
Allah obecao?* *Ja sam uistinu nasao dobio ono sto mi jc moj Gospodar Allah obecao!'
i
Kada je Omcr cuo ovaj Muhammcdov govor, rckao jc: 'Allahov Poslanicc, kako oni to cuju kako cc ti i
Aisina izjavaje u kontradikciji sa Ibni-Omcrovom. Ona zastupa misljcnjcda navcdcni izginuli idolopoklonici
znaju samo ono sto su culi zapamtili prijc svojc pogibije, a da poslijc smrti vise nista nc mogu cuti. Uccnjaci,
i
medulim, daju priorilct Ibni-Omcrovoj izjavi, jer jc on u loku bitke bio uz Muhammeda, sallallahu alejhi
vc sellem, sto sa Aisom nijc slucaj. On jc, daklc, imao vise moguenosti da cujc, zapamli i vjcrodostojnijc
prenese Muhammedove, sallallahu alejhi ve sellem, rijcci negoli Aisa.
Ako su oni, kazu ncki tcolozi, biliu moguenosti da znaju svoju proslost, tada jc moguce da cuju ncsto, i
kada sc prisjetc dana kad su bili zivi. Osim toga, ovdjc jc dijalog bio sa besmrtnom dusom, koja sc nijc viSe
nalazilau svom tijclu.
Uvjctc normalnog slucaja i moc zapazanja tjclcsnim organima dajc samo Allah i On, Svojom svemoci,
moze to dati i mimo tih prirodnih uvjela, kad god bude htio.
931
SAHIHU-L-BUHAR! D2ENAZA
s ** *> * * + ** *
Mesruka, a ovaj od Aise, radijallahu anha, kako joj
je unisla jedna Jevrejka i spomenula kabursku kaznu,
rekavsi joj: 'Allah te sacuvao kaburske kazne!'
. ; /
Kasnije je Aisa pitala Allahovog Poslanika,
sallallahu alcjhi ve sellcm, za patnju u grobu i on jlall ^lii £S £s Jj^j ih\* lAd
joj je rekao: 'Da, kazna u grobu ima.'
l^p <ui jc^j i^u cJls jliJi ^-^iJp Iju jUi
Aisa, radijallahu anha, jos je rekla: 'I nisam poslije
toga vidjela Allahovog Poslanika, sallallahu alejhive
sellem, da je klanjao ma koji namaz, a da (u njemu)
nije molio Allaha za spasenje od kaburske palme.'"'
Gunder je jos dodao: "Kaburska palnja je istina."
I- w^&
1373. PRICAO NAM JE Jahja b. Sulcjman i rekao S#&£56ii& u gi2j£..vrvr
da je njemu ispricao Ibni-Vehb, kome je saopcio
Junus, prenoseci od Ibni-Sihaba, njemu saopcio
Urve b. Zubejr da je cuo Esmu bint Ebi-Bekr,
*U1 ^ij >, U C^ P^I l ***-
*?t
Ail
*^ 5 n
jwjJI £J
>
i Muslim, sa sencdom, od Ur\'c navodi da jc AiSa kazala: "Dosla mi jc jedna Jevrejka rckla: *ZnaS li da se i
vi u grobovima stavljatc na iskusenje?' Ja sam ovo", kaze Aisa, "prcnijcla Allahovom Poslaniku, a on mi
jc odgovorio: 'To jc iskusenje samo za Jcvrcjc.' Poslije nckoliko dana, Allahov Poslanik mi jc opct rekao:
'Znas li da mi je objavljeno da cclc svi bili iskusavani u svojim grobovima?' I eula sam', rckla je Aisa,
"Allahovog Poslanika, kako moli Boziju zastilu od kaburske kazne."
Ahmed u svom "Musncdu", sa sencdom, navodi da jc Aisa rckla: "Jedna Jevrejka posluzivala jc Aisu sto i
god bi joj Aisa obicno ucinila, Jevrejka bi joj rckla: 'Allah tc sacuvao od kaburske kazne!'
'Potom sam", rckla jc Aisa, 'upitala Allahovog Poslanika: Ima li kaznjavanjc u grobu?*
Mcvrcji lazu. Nema kazne osim na Sudnjem danu' — odgovorio je on.
Poslije toga, proslo jc vrcmena, koliko jc Allah htio da prodc, kadli on izadc u dzamiju oko podneva i
932
illicit culifi ^jlqill nif|KI
ve sellem, rekao:
tfc
na svoje mjesto u
dzchcnncmskoj vatri! Allah ti ga jc zamijenio
za mjesto u Dzcnnetu.' Tako cc ih oba vidjeti
zajedno."
Katade kaze: "Nama je receno da mu se tada prosiri fi Jiii >is3ij jidi dj Ju
:
^ii e^tf
njegov grob." Kasnije se Katade vratio na izjavu
Enesovu: "A sto se tice dvolicnjaka i nevjernika
njimacc sc rcci:
l
Sta si mislio o ovom covjeku?'
k
Ne znam', odgovarat ce on ,
fc
* >
KABURSKE PATNJE
y} If *%**
;
J 5 b s* <£^
, ,s ,
Jl5
,
^
, f
933
\ ^ . '
ispricaoAvn;
'Cuo sam svoga oca kako je rekao: Cuo sam Beraja ^ ^ 4ijl
vj? ^ 0* JC?I &y* y
gdje prcnosi (gornji hadis) od Ebu-Ejjuba, a ovaj
m » ?u •
1376. PRICAO NAM JE Mu'alla, njemu prenio J>j> ^ 4^j l£U Jii l£U .1W1
Vuhejb od Musaa Ukbe, koji je rekao: , *••-:$% *'S - \~ -«' -
****
"Pricala mi je kcerka Halida b. Seida b. Asa, da ^ -- £* ** **• *£" ^
jc cula Vjerovjesnika, sallallahu alejhi vc sellem, ^ '
i^S^Lj g ^III oJUJ. $ ^UJl
gdje trazi Allahovu zastitu od patnje u grobu." '
^ ^'j^ ^ ^ J -"i' t
a
1378.
koji
PRICAO
prcnosi od
NAM
A fc
JE Kutejbe, njemu Dzerir,
mcsa, on od Mudzahida, a
j^*Ml -^ » &£ £3> l&£
?
..
. >WA
* , ,« - ,,." ,-*
;^u w
n- -•- i" db * ?u ff- *!
anhuma, rekao: j£u3 1^1 JUi ^T^ J* ^ i^' J* U^
i «
radijallahu
"'' •***
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, prosao - -*>J? « -.. » -*-> ~
...
je pokraj dva groba
.
1
.
rekao:
jl& La* O^-l Ul.*-*
£ JlSIS r-S'.V 0^-U* ^5
rj; k,,* • J
i
Tabcrani, isti sencdom, donosi da jc Avn rekao: "Izasao sam sa Vjcrovjcsnikom van Mcdinc, kada
slucaj sa
jc suncc vec bilo zaslo. Ja sam imao jedan vrc vodc. Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, otisao jc na
stranu radi svojc potrebe, a kada jc dosao, uzco jc abdest rekao: i
'Cuo sam glasovc (kukanjc) Jcvrcja koji sc mucc u svojim grobovima' - kazao jc Muhammcd, sallallahu
alejhi vc sellem."
Navcdcnu dovu kao mnogc drugc Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, nijc ucio radi sebe, jcr jc on kao
i
Vjcrovjcsnik sacuvan od grijcha, ncgo ju jc ucio radi poukc upulc oslalim muslimanima.
i
934
jjlkjJI (iilifi <^jl4iJlpiaia
* '** ** fi
ve sellem, rekao: .* , *
fc
r >
1380. PRlCAO NAM JE Kutcjbc, njcmu Lcjs
od Seida b. Ebi-Seida, a on od svoga oca, da je
cuo Ebu-Seida Hudrija, radijallahu anhu, kako -"- ' ^- -" '**' -:
kaze: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, lil _i% <u1 Jj*-j Jli djZi 4S* <bl
r
i*^J
,
rekao je: 'Kad se umrli postavi na nosila i ljudi ga
poncsu, ako je bio dobra osoba, govori: Tozuritc,
fc
pozurilc!', a ako nijc bio dobra, govori: Tcsko Ji cJl5 y-Li cJLS jli
2 Tijclo umrlog kao malcrija unislivo jc prolazno. Ono vrcmenom poslajc zcmlja, malcrija koja nisia nc zna
i i
nc shvaca. Mcdutim, dusa, odvojena od tijcla, zivi svojim zivotom. Izrazi "jutrom veccrom" upotrijcbljcni i
su u hadisu analogno vrcmenu ovoga malcrijalnog svijeta, jcr na drugom svijctu ncma ovakvih promjena i
jedinica za racunanjc vrcmena. Ncki drze da sc polozaj mjesto umrlom pokazc samo jednom, prvog jutra
i
iveceri po izdisaju, a dnigi, da mu sc oni prikazuju svakog jutra veceri, sve do Sudnjcg dana.
i
935
l
ovoj, (tj. meni), kuda je nose?' Njen glas cuje $ i^j Lj JJU ii-Li j& oJl£ jjj
svako osim covjeka, a kada bi ga covjek cuo, - .• « • •<**.-*..*>..,„' *A<
onesvijestio bi se (odstraha).'" f I *& * ^*" O '
:
^ ** -
#
STA JE RECENO O DJECI MUSLIMANA c^L^I ±%] J J^5 U oU
Ebu-Hurejre, radijallahu anhu, rekao je, prenoseci y> it ^jjl ^i- £* <bi ^j s^y* jJI Jli
"
11 Dzennet. - -
nSl.PRICAONAMJEJa'kubb.Ibrahim^ekavsi
da mu je prenio Ibni-UIejje, ovome Abdul-Aziz b.
$ &£ ^rjl| £ 4*J*-a ^ -*™
Suhejb od Enesa b. Malika, radijallahu anhu, da
Jc rckao:
,v u m 4ii Jj^'j Jii Jii & Iw ^j ^jju
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi vc scllcm,
^J ft- - C T*^r ^
kazao je: 'Nema nijednog muslimana kome umre \J& i jJ^Ji ^ zys «J ojiJ lUJ ^.Ui
troje djece, kojanisudostiglagraniceodgovornosti ^ , r 5
'
,
1382. PRlCAO NAJV1 JE Ebul-Vclid, njemu £ %& &£ *«$ J? &*- • 1™t
prenio Su' be od Adijja b. Sabita da je cuo Beraja, - :*,,'i *
, , >< . * -
r
On
gg 4,1
'
j^j j\j A^\ ^',.,.
>*£; jjj
' '
||
,. £
936
iiii^iiGjtki 3§|& qjjlqdlginn
*a
cc ona radili.'" 1
• J^^'y^W
Bczzar jc u svojoj hadiskoj zbirci navco da jc Ibni-Abbas rckao: "Vjcrovjcsriik jc bio u jcdnoj vojni, pa ga
je jcdan covjck upilao: *Allahov Poslanice, sla mislis o djcci?*
odmah odgovorio, a kada sc zavrsila bitka u Taifu naisli su na jcdnog djccaka koji sc igrasc
Vjcrovjcsnik nijc
zcmljom Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, povika: "Gdjc jc onaj sto mc jc ranijc pitao za djecu!'
i
Ulom scjavio onaj covjck Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, rccc: 'Zabranjeno jc tuci ubijali djecu.
i i
u Dzcnnctu?" "Vjcrovjcsnici, schidi, novorodencad - djeca, zenska djeca ziva zakopana u zcmlju" -
i
"Niko niciji tcrct nccc snositi." Znaci, svako odgovara samo za sebc za svoja djcla. i
Raznolika su misljenja islamskih ucenjaka u vczi sa statusom nemuslimanske djece na drugom svijetu.
Jcdni, njihov status vczu strogo za Bozijc odrcdcnjc i Oni to dokazuju gore navedenom
Njcgovu volju.
Muhammcdovom, sallallahu alcjhi vc scllcm, izjavom: "Allah najbolje zna sla cc oni radili", prcma tome i
ih razvrstavaju.
Drugi kazu: "Djeca imaju status svojih roditelja, tj. djeca muslimana bit cc u Dzcnnctu, a djeca musrika u
Dzchenncmu. Ovi sc oslanjaju na ajct; "Allahu, nc oslavi na zcmlji nijcdnu musricku kucu...!" Ovoje bila
njihova molba upuccna Allahu, kada jc On objavio: "Od tvog naroda nccc vise niko vjcrovati, osim onog
koji je vec ranijc vjerovao.
Ncki mislc da cc ta djeca bitiizmedu Dzcnncta Dzchcnncma, jcr ona nisu radila ni zlo ni dobro.
i
Poncki smatraju da cc biti kao posluzitclji dzcnnctlijama. Ovi sc drze hadisa koji jc Scmurc prenio: "Djeca
idolopoklonika bit cc slugc dzcnnctlijama."
Ima misljenja da cc sc djeca idolopoklonika staviti na ispitivanjc i prcma svom odgovoni bit cc razvrstana.
Bczzar navodi da jc Encs prenio Muhammcdovu, sallallahu alcjhi vc scllcm, izjavu: "Ccliri vrste Ijudi bil cc na
Sudnjcm danu privedene Allahu na propitivanjc; djeca. oronuli starci. ncuracunljivc osobc Ijudi koji nisu culi i
za vjerovjesnike."
Ima iucenjaka koji smatraju da cc ta djeca i biti u Dzcnnctu. Oni sc oslanjaju na ajct: "Mi nccemo nikoga
kazniti, dok im nc posaljcmo poslanika..." Ako sc nccc kaznjavati punoljctnii pamctni, dok im nc dodc
i
937
SAHIHU-L-BUHARI D2ENAZA
1385.PRICAONAMJEAdem,rekavsidajenjemu
ispricao Ibni-Ebi-ZFb, prenoseci od Zuhrija, on
od Ebu-Seleme b. Abdur-Rahmana, ovaj od Ebu-
Hurejre, radijallahu anhu, koji je rekao: "Allahov 1 >
f s .
POGLAVLJE
1386. PRlCAO NAM JE Musa b. Ismail, njemu i£j£ J^p! £ ^^ l5o£ ^vai
Dzerir b. Hazim, ovome saopcio Ebu-Redza',
prenoseci od Semure b. Dzundeba, radijallahu ^ •lil
rj J!
.*> l££ *;U-
fj' v*
rekao:
u jj^i ij^i ^i tftj o^i ju u]j suii
fc
938
iili^H ciilifb tfjliuilpiqia
nasih drugova prenoseci od Musaa, "zeljezne kuke IJd i ii isli £s£} difc jl >vi viz.
(cengele), koje mu
on gura u ugao njegovih usta,
dok mu one ne dodu do na zatiok. Potom to isto
&^
Kada mu
**
mu kao i ranije.'
-•; V— , -£>'"'' '
-
r '
fc
939
SAHIHU-L-BUHAR! d/i-:naza
* . >
Zatim su me iz njega izveli, popeli vise na stablo
iuveli u dvor, koji bijase jos ljepsi vredniji
njemu opet starci mladici. Tada sam rekao: Sa
i
u i
k
i
C\ l£ VU c-jb C* Jj^ ^
.• i
tjl&jfc
mnom stc, cto, obilazili cijclu noc, pa obavijestitc ^JSih ^>±£ ljIJlSj 4* -Li J-ij olj ^JJl
me sada o onom sto sam vidio!'
Z* *j
^f? J^ *& J^
4
Sto se tice onoga, sto si ga vidio da mu razguljuju i > ^ *
u Dzehennemu.
oii> dilj £»jU Jc^ U*j Ja-5*
Prvi dvorac u koji si unisaoje opci dvor pravovjernika,
a sto se tice ovoga dvora, to je dvor sehida.
sam
Ja
glavu!'
mene kao
Dzibril, a ovo je Mikail. Sada podigni svoju
Ja sam potom podigao glavu, kadli iznad
neki oblak!
J
^i iu -Jl,. t\ Vli J> j^-it ^ cii
I Iz hadisa sc zakljucujc:
- dozvoljcno jc raspravljaii i tumacili snovc koji mogu ponckad biti prcdznak Ijudskc stvarnosti. Snovc
Ijudine Ircba da smalraju slvamum islinom. Snovi pejgambeni su bili uvijek istinili,
-cuvali sc lazi govoriti samo istinu,
i
- na Sudnjcm danu predstoje leskc kaznc za ncmoralan zivot za cksploalaciju Ijudi putcm uzimanja i
kamate,
- veliki stepen Muhammcdov kod Allaha i podjcla njcgovih sljcdbcnika na iri grupc: stepen djece, slcpcn
masc stepen sehida,
i
i zakljucivanjc,
- za naukom trcba tragati, uciti i njom sc baviti cijelog zivota.
940
jilkill (iilifi ^jlgiM ntr|Ki
C
U koliko stc haljina zamotali Vjcrovjcsnika, * -
— odgovorila je Aisa.
fc
ovu moju haljinu, dodajte joj jos dvije u njih me > .** ' *„*-<**<- *
i
>W Oil j- Jj Ji-L >l >l Oljli Jl>-
^ I* «*
zakopajtc!'
*>.
k
Ovo je stara haljina'- rekla sam. >lftfc!l £U
'Nova je preca zivim negoli mrtvima. Ova je samo
- odgovorio je on.
za gnoj' ^Ja, jl J^i ji^
On, medutim, nije umro sve do navecer u utorak i
j>t
zakopan jc prijc ncgo jc svanulo.
Aisu. Ebu-Bckr jc zclio da umrc u danu scdmicc 11 komc jc umro Muhammcd, sallallahu alejhi ve sellem.
i
Medutim, on jc umro jedan dan kasnije. Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, umro jc u poncdjcljak,
a Ebu-Bckr u uforak, izmedu aksama jacijc, 22. dzumadcl-ahara, trinacstc godinc po Hidzri. Mozda jc,
i
kazu historicari, Ebu-Bckrova smrt, bila za jedan scdmicni dan kasnije iza Muhammcdovc, jedna aluzija na
Ebu-Bckrov hilafct, koji jc vlast uzco u rukc sulradan po smrii Muhammcdovoj, a on upravo dosao na cclo
islamskc zajedniee jedan dan kasnije iza Muhammcdovc, sallallahu alejhi ve sellem, smrti.
Ebu-Bckr jc svojim dijalogom priprcmio Aisu ostalc, na jos smircnijc gledanje na njcgovu smrt.
i
941
,
SAHIHU-L-BUHARI ^^ D/KNAZA
• /--
Aise, radijallahu anha, da ie Vierovjesniku jedan f. .... 9 *,, ",,-•.?*- ft ,--- *%, .-:;.,'
covjck rckao: * ' -
UU
,
?
} ^
9U
S *#J
^
•? J
a **,„
"^
>
,s
j
ga zcmljom".
Izraz (u Kur anu) "kiiatcn znaci "borave na
_ g^f ^
*
*£ ^^
zemlji kao zivi i kopaju se u njoj kao mrtvi".
"Njima to dospijc" - odgovorio jc Muhammed, sallallahu alejhi vc scllcm. "Oni sc tome obraduju, kao sto
se svaki od vas obraduje poklonu.
942
jili^ll tiilifii (^jlaiJlpiaia
"
1389. PRICAO NAM JE Ismail, rekavsi da mu ^ j^ ^^ j^pi 12J£ .^m
J -*
+ *
1390. PRICAO NAM JE Musa b. Isma'il, njemu &£ j^i^i & jlj €^ .\x\
Ebu-Avane od Hilala Vezzana, on od Urve, a ovaj
"'.'>> " -it'i, '' Kl '- -V' t
od Aise, radijallahu anha, koja je rekla:
"Allahov Poslanik, sallallahu alcjhi vc scllcm,
rckao jc u svojoj bolesti od kojc nijc vise ni
ustao:
'Allah je prokleo (one) Jevreje i krscane
grobove svojih vjerovjesnika uzeli za *-;
sto
bogomoljc.'"
su
£ jj,\ JIB ^ j^US ^siy ^j5
>
bJW
44
Da nije toga, njegov bi grob", rekla je Aisa,
• •
2 Ibrahim Ncha'i jc rckao: "Saopcio mi jc onaj koji jc vidio grob Vjerovjesnika njegova dva druga da jc bio i
Safija jc izjavio: "Vidio sam grobove uhudskih schida izgrbljene, a lako su napravljeni grobovi Ibni- i
Omcra i Ibni-Abbasa."
Lejs jc izjavio da je njemu rekao Zejd b. Ebi-Habib da on, pravljenje izgrbljenog groba smalra muslehabom,
samo da sc nc izdizc mnogo iznad zemlje i da sc na njega nc navaljujc mnogo zcmljc. Ovo jc i stav ucenjaka
Kufc, Scvrijc, Malika, Ahmcda i nckih ucenjaka safijskc skolc kao Muzcnija.
943
SAHIHU-L-BUHARI D/KNIA/A
- --, - •-
.> >.
PRICAO NAM
JE Ferve, njemu prenio Ali od t
>_,
radijallahu anhu.
<<- i.st<<*
1392. PRICAO NAM JE Kutejbe, njemu ispricao
Dzerir b. Abdil-Hamid, kome je prenio Husajn b.
Abdur-Rahman od Amra b. Mcjmuna Evdijc koji jc
izjavio: "Vidio sam Omera b. Hattaba, radijallahu £ '4
»*
Omer
LL
>?
: ti- <- 1-
J?? cJb " - :'
'<i
^^wLJ «
0-bjlf
C~S ^"U? £• ^M
Kada se vratio, Omer ga je upitao:
'Sta ima?'
'Vladaru pravovjernih, dozvolilatije'-odgovorio
aJ JU J31
tf «"-
Igii
^ Jp ^1 4iJJj!Ai
je on.
sagraditi vclcbnu dzamiju, kako jc to on htio. Kada su sc srusili zidovi prvobitnc sobc, ukazala su sc tri groba
i zemlja jednog od njih odronila sc. Omcr b. Abdul- Aziz uplasio se htjede sam da skoci to popravlja.
i i
"Allah te na dobro uputio! Da si li UStao , rekao jc Rcdza, "ustao bi za lobom ostali svijet. Nego, da i si
narcdio komc da to popravi! Ja sam", kazc Rcdza, "zclio da on to narcdi meni. Potom mi on rccc: 'Moj
prijatclju! Ustani i popravi ono!'"
*'Grob Ebu Bckra", rekao jc Rcdza, "protezao uzduzno od sredinc Muhammcdova groba, a Omcrov iza
sc
Ebu-Bckrova, cija jc glava bila opct spram sredinc Ebu-Bckrova groba."
U "Iklilu" je navedena prcdaja Verdana kako jc on taj, koji je popravljao sobn Aisinu kada joj se srusio njen
istocni dio zida u doba Omera b. Abdil-Aziza kada su sc ukazalc kosti dviju potkoljcnica, da jc Salim b.
i i
Abdullah uzviknuo: "Zapovjednice (namjesnice)! Ovo su koljcniee moga tvoga djeda Omera!" i
taj otvor zatrpa, a Ibni- -Vcrdanu zapovjedio da pomscni materijal otkloni zcmlju iskopa do starih tcmclja. i
Utom su sc ukazalc koljcniee Omcrjc, usplahiren, skocio na nogc. Utom mu jc Ubcjdulah b. Abdullah, a
i
unuk Omcrov, "Namjesnice! Nc plasi sc! To su koljcniee tvoga djeda Omera. Soba jc s
koji jc tu bio, rekao:
njim bila stijesnjena.' Omcrjc lada rekao: "Sine Vcrdanov, zastri to sto sc vidi!" Vcrdiin je to odmah ucinio,
a potom, sa ostalim ashabima nastavio zidanje. Na zidu su ashabi ostavili otvor poput malog prozora, a
kada su zidanje zavrsili, unutra jc unisao Mczahim, oslobodcni rob Omcrov, sa groba pomco zcmlju i i
natalozcnu prasinu. Omcrjc kasnijc dao podignuti ti sobi prcgradu, od dzamijskog stropa pa do zemlje, tako
dajc ova soba u sredini dzamije, a dzamijski prostoroko sobc. Kadaje vlast prcuzco Mutcvckkil, on
bila
je te zidove oblozio mramorom, a halifa Muktcfa je to oblaganje obnovio 548. godine, izgradio dovoljno i
Vclid b. Abdil-Mclik, unuk Mcrvana b. Hakcma prcuzco jc hilafct poslije smrti Abdul-Mclika, 806. godine
po Hidzri. On jc najstariji sin Abdul-Mclikov, a vladao je devct godina osam mjeseci. i
945
SAHIHU-L-BUHARI D2ENAZA
rcci:
4
Omcr b. Hattab Irazi dozvolu (za kopanjc)', i * * >*' * ^ £ * ^ ***** *
l Omcr jc podlcgao od uboda zatrovanog noza A'rcdza Firuz Ebu-Lu'lua, slugc i roba Mugirc b. SiTbc.
Firzuz jc, kako historicari navodc, rckao Omcru:
"1 i^i
"Hoccs li rcci momc gospodaru da mc oslobodi od placanja haraca?'
ttl
'Koliki ti jc harac?" - upitao ga jc Omcr.
'Dinar" - odgovorio je Ebu-Lu'lu.
- -1
yj
"Nc vidim da li ne mozcs raditi. Ti si dobar radnik i to li nijc mnogo" - rckao mu jc Omcr.
Ovakav odgovor rasrdio jc Ebu-Lu'lua kada jc Omcr jcdnog jutra posao u dzamiju na sabah-namaz.
i
946
jiligjlGjik] Jis|| q^jlqilt gign
^ Ls^->
<-~!
^ f ,
„*
• &
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je:
jj ^ ol^Jl Ijw V £ ^Sl
\^\ Jj •
d, : , »
*,
4 ^*~"^
u trecem Ibn-Ar'are, a u cetvrtom Ibni-Ebi-Adijj, '
prenoseci od A'mesa. 2
— leskom bolcsniku Ircba naglasavati sto vise njegova dobra djcla, kada sc sa njim razgovara.
Tirmizi u svom "Sunenu" navodi kako jc Abdullah b. Omcr rekao da jc Vjerovjesnik izjavio: "Spominjitc
dobra djcla vrlinc svojih umrlih, a sustezitc sc od ruznih zlih!"
i i
Ruzno nc trcba spominjati cak ni kod ncmuslimana. Ahmed u svom "Musncdu", a Ncsai u svom "Suncnu"
navodc kako jc jedan ensarija ruzio Ebu-Abbasa za nekakav postupak koji jc ucinio u prcdislamsko doba.
Abbas sc na to rasrdio osamario ga. Potom su dosli Ijudi toga ensarije, kunuci sc da ce oni isamarati
i
Abbasa. Medusobna prepirka dovela ih jc skoro do oruzanog sukoba. To je kasnije euo Muhammed, i
njihovc uzncmiriti!'
947
SAHIHU-L-BUHARI ®8^ D2ENAZA
*5ta mislitc, kada bih vam saopcio da sc u dolini Mckkc sada nalazi ncprijatcljska konjica koja hocc da vas
napadnc, bistc li mi to vjcrovali?'
5
'Bismol , odgovorili su prisutni, 'mi tc poznajemo same kao iskrena covjeka.'
Ma vas opominjenr, rekao jc Muhammcd, a.s., 'da vas ccka tcska kazna zalo slo obozavalc kipovc!*
'Propao prcostalog ili slijcdcccg dana!* - uzviknuo mu jc Ebu-Lchcb. 'Zar si nas zato zvao?'
Na ovu Ebu-Lchcbovu klctvu objavljena jc sura 'Lchcb' koja u prijevodu glasi:
'Propalc ruke Ebu-Lchcbovc propao on sam! Nccc mu koristili njegov imctak, a ni ono sto jc stckao. On
i
cc biti sigurno przen u rasplamsanoj vatri, a njegova zena koja nosi drva (klcvccc). Na njenom vratu bit
i
948
-v«ui
difiiJl dilifi
ZEKAT
k
Ebu-Ma beda, a on od Ibni-Abbasa, radijallahu
anhuma, da je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve - „ * - ^ *
I Dijcljcnjc zckata jc obavczna duznosl propisana Kur'anom, a nacin i postotak podjclc od pojcdinih \Tsta
imovine propisan jc hadisom. Zckal jc jedna od osnovnih matcrijalnih obavcza bogatih muslimana prcma
siromasima. Kuscjri jc rckao: "Ko ncgira duznosl dijcljcnja zckata, taj izlazi iz islama."
951
SAHIHU-L-BUHARI W?m ZEKAT
Jcdnoglasno jc misljcnjc islamskih pravnika da nadlczni organ islamske upravc mozc zckat, od onih koji ga
otkazu, prinudno ubrati, kao sto jc to ucinio Ebu-Bckr prvc godinc svoga hilafcta.
Devete godinc po Hidzri Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, poslao jc, po povralku sa Tcbuka u Jcmcn,
Mu'aza Ebu-Musaa, prvog kao namjcsnika, a drugog kao kadiju. Ncki historicari navodc da jc to bilo
i
dcsetc godinc po Hidzri, u mjcsccu rebiul-aharu. Tom prilikom Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm,
poslao jc jos vjcroucitcljc prcdstavnikc Halida b. Saida u San'u, Ebu-Umcjja u Hindu, Zcjda b. Lcbida u
i
-ncmuslimanc trcba prijc otpocinjanja borbc s njima pozvali u islam. Ncmusliman sc smatra muslimanom
kada ocitujc vjcru u Allaha Njcgova poslanika, Muhammcda, sallallahu alcjhi vc scllcm, (prouci schadel).
i
Ovo jc ocitovanjc osnov islama bcz njega nisu punovazni nikakvi drugi obrcdi;
i
postupak nijc dozvoijavao. Za njcgova hilafcta, zckat prikupljcn u Horosanu bio jc prencsen u Siriju da sc
podijcli tamosnjoj sirotinji. Saznavsi to, izdao jc naredbu da sc ubrana suma odmah povrati u Horosan i
obuhvata djecu, dok safijc smatraju da djeca nisu duzna davati zckat iz svojc imovinc.
i
Prcma misljcnju pravnika hancfljskc pravnc skolc, za obavcznu duznost zckata uvjeti su zdrav urn razum i i
punoljctnost osobc. Prcma tome, zckatom nijc optcrcccna imovina djctcta ni ludaka. Aisa, radijallahuanhajc
prcnijcla da jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, rckao: "Pcro mclcka jc dignulo od tri osobc: od osobc
koja spava sve dok sc nc probudi; od djctcta dok nc poslanc punoljetno od ludaka sve dok nc ozdravi." i
Tirmizi isticc, da su podijcljcna misljcnja pravnika o obavcznosti davanja zckata iz imovinc maloljctnika.
Iz imovinc maloljctnog bogatog siroccta dajc sc zckat po misljcnju Omcra, Alijc, Aisc, Malika, Safijc,
Ahmcda i Ishaka.
Drugi smatraju da sc iz imovinc bogatog siroccta nc dajc zckat. Ovo misljcnjc zastupaju Sufjan Scvri,
Abdullah b. Mubarck, Ebu-Hanifc, ostali pravnici njegove skolc: Ebu-Vail, Scid b. Dzubcjr, Ncha'i, Sa*bi
i
i Hasan Basri.
Scid Muscjjcb jc rckao: ''Zckatom jc zaduzen samo onaj koje zaduzen klanjanjcm namaza
b. i postom
mjescca ramazana." Ovu jc izjavu zabiljczio u svom "Suncnu" Ncsai; i
- Ibni-Munzir jc rckao: "Svi islamski ucenjaci jcdnoglasno tvrdc dajc zckat prcdavan na rukovodcnjc
Muhammcdu, sallallahu alcjhi vc scllcm, njegovim izaslanicima predstavnicima"; i
- zckat sc mozc prcdavati na rukovodcnjc namjesnicima. Ovo misljcnjc dijclc Sa'd b. Ebi-Vckas, Ibni-Omcr,
i
Ebu-Scid Hudri, Ebu-Hurcjrc, Aisa, Hasan Basri, Sa'bi, Muhammcd b. Ali, Scid b. Dzubcjr, Evza'i Safija; i
Ata jc rckao: "Namjesnicima sc mozc zckat prcdati na rukovodcnjc, ako cc ga oni prcdati onima, koji na
to imaju pravo."
Tavus jc izjavio: "Namjcsnik, koji ranijc primljcni zckat, nijc utrosio tamo gdjc jc to Scrijatom predvideno.
nccc mu sc on vise ni prcdavati na rukovanjc";
- sakupljac zckata ncma pravo, da na imc svojc us luge, uzima iz skupljcnog zckata najbolje i najvrcdnijc
stvari,odnosno stoku, ncgo samo prosjeenu srednju vrijednost;
-osoba optcrcccna dugom, nijc obavczna davati zckat;
u Kur'anu su nabrojanc vrstc ljudi koji ma sc skupljcni zckat dijcli za njihovc licnc potrebe, ali starjesina
zajednice ga mozc u cijclosti prcdati upotrijebiti u korist samo jedne navedene grupc, odnosno potrebe
i
952
;
— i
J Ji
> J* J vT5
1396. PRICAO NAM JE Hafs b. Umer, njemu : rft-
Dzennet!"
"Sta mu je? Sta mu je?" - govorio je svijet.
»* > *
pridruzujes, da obavljas namaz, da dijelis zekat i Icr' *w^ & *j*h -***
"Uputi
ve sellem,
me
i rekao:
na posao da bih, ako ga budem radio,
Ji JUi £ ^ ^» HI>1
"£ »<,-** r»**
0» -up 4iil
^3
unisao u Dzennet."
*" #
"Da obozavas samo Allaha i da Mu u torn ne »>
- molbu ugrozenog trcba pazljivo saslusali pravedno jc rijesiti, pa makar to bio ncmusliman. Ahmed u
i i
svom "Musncdu" navodi izjavu I£bu-Hurcjre: "Molbu ugroxenog Ircba pazljivo saslusali uslisali, a ako jc i
953
« A
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
1 Tabcrani 11 svom "Kcbiru navodi sa scnedom, da jc Mugirc b. Sa*d b. Ahrcm rekao: "Dosao sam
Vjerovjesniku i rekao:
'Vjcrovjcsmcc, uputi mc na posao koji cc me priblizitiDzcnnctu, a udaljiti od D?chcnncma!'
On je usulio uasak, a polom podigao glavu i rekao: 'Da obozavas samo Allaha, ne pridruzujuci Mu 11 lorn
nikoga, da klanjas namaz, dijelis zckal, postis ramazan i svijclu cinis ono sto volis da sc i tcbi cini."
Za vjcrskc propisc trcba pilati uccne ljudc, jcr to vodi uspjesnom rjcscnju svakog pitanja i srcci zajednice,
a uccni su duzni davati odgovorc i pouciti zaintcrcsovanog konkretnom propisu.
954
- i
aiajlleiltt tfjlrjiilpiaia
** •
1400. "Tako mi Allaha", odgovori Ebu-Bekr, 5^I^J>~5bl«<ttjJL&,.U* •
ko pravi ^
'odlucno cu se
razliku
duznosti
izmedu
dijcljcnja
boriti
duznosti
zckata.
protiv svakoga,
klanjanja namaza
Zckat je obavczna
i Jr^ V *G
,
^&
-
]
*
^W tf
• -
*
?#t5
&
-* -*
2 Ebu-Bekr jc izabran za haiifu odmah poslijc smrli Muhammcda, sallallahu alejhi vc scllcm. Istovrcmcno
su istupila iz islama ncka arapska plcmcna, okupivsi sc oko samozvanog la/nog pejgambcra Muscjlimc
iz plcmcna Bcnu-Hanifc oko Esvcdul-Ansijc. Ebu-Bekr jc odmah proliv njih poslao vojnc odrede
i i
duznosti i vratili se svom prcdislamskom idolopoklonickom zivotu. Privrzcni islamu ostali su samo
muslimani Mckkc, Mcdinc nasclja Dzuvasijjc u Bahrcjnu, gdjc jc stanovalo plcmc Abdul-Kajs. U ostalim
i
Trcca grupa arapskog svijeta pravi la jc razliku izmedu obavczc klanjanja namaza obaveze dijcljcnja zckata. i
Ova jc grupa klanjala namaz, ali otkazala davanjc zckata halifi. Ovo su bili djclimicni otpadnici nisu sc i
povratili idolopoklonstvu, a bilo ih jc koji nisu ni zckat otkazali svojcvoljno, ncgo su ih na to navratile
njihovc plcmcnskc starjesinc, kojc su poncgdjc zckat primalc ostavljalc ga scbi. Tako jc, naprimjer, plcmc
i
955
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
"Pa ako se pokaju i budu obavljali namaz i davali Btfjll I^Tj s^^Jl Ijitftj 1^1: uU )
Bcnu-Jcrbu' sakupilo izmedu scbc zckal i zeljclo ga poslali halifi Ebu-Bckru, ali ih je u tome sprijecio
Malik b. Nuvcjrc.
Valcidi u svom djclu "Kitabur-riddcti" kazc: "Cim jc Allahov Foslanik umro, od islamskc zajednice su sc
odvojili plcmcna Esed i Galafan, izuzimajuei mu ogranak Benu-Abs, dok jc plemc Bcnu-Amir iscekivalo
stav svoga poglavara.
Jos su sc odvojila plcmcna Kczarc, Jemami, Bcnu-Hanifa, a ncka plcmcna u Bahrcjnu, zatim plcmcna
i
Bckr, Ibni-Vail, Ncmir ibn Kasit, Kelb bliznji rod ogranci Kuda'a. U cijclosti su sc odmctnula plcmcna
i i
Bcnu-Tcmim, Bcnu-Sulcjm, Umcjrc, Hufaf, Bcnu-Auf ibn Imru-uI-Kajs, te Zckvan Harisc plcme. i
Privrzena islamu oslala su dalje plcmcna Eslcm, Gifar, Dzuhcjnc, Huzcjne, ESdza\ Ka'b, Fbn-Amr, Tbn-
i
Hus'a, Sckif, Huzcjl, Duel, Kinanc, Sural, Budzcjl, Taj, Hcvazin, Dzuscjm, Sa'd, Ibn-Bckr Abdul-Kajs, i tc
Nudzcjba, Hcmcdan i slanovnistvo San'e."
Musa b. Ukbc prcnosi: "Kad jc Vjcrovjcsnik umro, islam su napuslili Arapi Jcmcna, istocne Arabijc,
plcmcna Gatafan, Bcnu-Esed, Bcnu-Amr Esdza'. Prcma izjavi Dcjlcmija, prvi otpadnici islama pojavili
i
su sc u Jemenu pod vodslvom Esvcdul-Ansije joS 11 doba Muhammcda, sallallahu alcjhi vc sellem.
Iz hadisa sc jos zakljucujc:
- oslroumnosl diilckovidnosl Ebu-Bckra pri poduzimanju odlucnih mjcra u danima pojavc opceg haosa,
i
Po skoli hancfijskih pravnika, pokajanjc zindika trcba uvaziti kao punopravno. Ebu-Hanifc jc izjavio:
"Privrednom otpadniku trcba prcdlozili da sc pokaje njegovo pokajanjc Ircba uvazili";
i
-otpadnika od islama, njegovo otpadnisrvo nc oslobada duznosti davanja zekata, ncgo ga mora po povratku
u islam U cijclosti dati.
956
— i
- s •
I rijeci Uzvisenog Allaha: "I one koji sakupljaju i-AaJljC*l!i 6jj^/^UIj) J&<bl Jyj
zlato i srebro i ne dijele ga na Allahovom putu, ; ^ >**- „.„>.,-,
obavijcsti o bolnoj kazni vatrom, kada cc sc na (*% ; ; r*-^ * J^-
-3
s? ^-^ 'J
* *r
1402. PRICAO
JE Hakem b. Nafi\ kome NAM •<*. '• >
da podijeli mlijeko na dan pojenja. Niko od vas J£ V j ju .ill > Cii' ii l^ A.j JBj
neka ne dode na Sudnji dan sa ovcom (bravcetom),
Omcrb. Abdul-Aziz i Irak b. Malik smatraju da jc gornji ajci dcrogiran kasnijimajctom:"Uzmi iznjihovih
imctaka doprinos (zekat)!"
Ibni-Abbas jc izjavio da jc muslimanima bilo potcsko u dusi kada jc objavljcn ajct: "I oni koji sakupljaju
zlalo srebro nc dijele ga na Bozijcm putu..."
i i da SU govorili da, od sada, nc moze niko nisla oslavili u
i
jc ugleda, kada joj sto zapovjedi, ona ga poslusa, a kada jc on odsutan, ona mu cuva obraz." Ovaj je dijalog
zabiljczio lakim u svom "Mustcdrcku
I sinatta ga vjcrodosiojnim. 1
Cini se da je sakupljanjc imovinc u prvim danima objavc islama bilo zabranjeno, a da jc dozvoljcno tck
objavom propisa davanju zekala.
Prcma sadrzaju spomenutog ajcta, zekat sc dajc od zlata i srebra, bilo ono izradeno ili neizradeno, kao i na
nakit od ovih plemenilih kovina.
957
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
koju ce nositi na svom vratu, a ona ce blejati, a on u *&j jp IJU4 5L1* z\&\ f>;
i&£
vikati: Muhammede!' X ^ * »X Q ^
^ *+ « J* t»#x t* ^
niko od nas nece doci na Sudnji dan sa devom,
• (_? .
1
a on vikati: 'Muhammede!'
XX X
'JasamtisvojevremenosaopcioBozijuzapovijed
i ne mogu ti sada nista pomoci' - odgovorit cu
mu ja."
1403. PRICAO NAM JE Ali b. Abdullah, njcmu £ LiU I3a£ ilXi £ J* Bit u -r
I X X X *"
.
X
Hasim Kasim od Abdur-Rahmana b. Abdul laha
b.
sam
fc
Pravo ovee, a duznost njenog gospodara jc, da sc ona muzc kod vodc pojilista, kako bi sc dio pomuzenog i
mlijcka mogao, svaki dan besplatno, podijclili siromasima pulnicima namjernicima, koji obicno odsjcdaju i
pokraj vodc. Tojc bio dobar prastari obicaj Arapa kojije islam usvojio dalje podrzavao. i
Cijcli prijevod gore djclimicno ciliranog 180. ajcta sure "Ali ImrarT glasi: "Ncka nc misle oni koji Skrtarc
sa onim sto im jc Allah dao od Svojc milosti, da jc to dobro za njih. Naprotiv, to jc za njih samo zlo. Na
vrat cc im biti objeseno ono s cim su skrtarili na Sudnjem danu. Allahu pripada nasljcdstvo nebesa zcmljc. i
sebe, bit cc optuzena na Sudnjem danu od domacc zivotinjc, cijc jc mlijcko koristila, sto jc njeno pravo,
namijenjeno sirotinji, prisvojila scbi,
- robu i ostali kapital ncocisccn zckatom Allah cc prcdociti ncposlusniku u vidu otrovnc zmije, koja cc ga
slalno daviti i gristi, upravo onako kako jc on svojim trgovackim i ostalim kapitalom davio siromasni svijet,
-davanjc zckata jc farz i to od zlata, srebra i robe koja jc bila godinu dana u rukama punoljctnog muslimana,
i od svih poljoprivrcdnih prihoda.
958
— i
NE SMATRA SE NAGOMILANIM
KAPITALOM
Jer je Vjerovjesnik,sallalIahualejhi vesellem, rekao: ,3ii» jiji «j> Ojl £j JJ % *Ji\ J^ii
^** SI
1404. Ahmed b. Sebib b. Seid je rekao, da
njcgov otac prcnio od Junusa, on od Ibni-Sihaba,
mu je eSk *^h jSTbj£,u.j
^ ^
Ji
1405. PRJCAO NAM JE Ishak b. Jczid, njemu U£ll ijj £ JU^! &£ .U*o
saopcio Su'ajb b. Ishak, daje Evzai rekao, da ga „.j , \.^ ^: ^ ,.
^^
je obavijesito Jahja b. Ebi-Kesir, da ga je Amr b. ^/^ ^ JJ -£*"**
* & Vs**
Jahja Umare obavijestio, prenoseci od svoga
b. V}iAi'J^ -Zj^/^/^^ j^ J\}}^
oca Jahjaab. Umareb. Ebi-Hasana, daje cuoEbu- ' -'
^,-,'1 -
^
..
>tf : :..
Scida, radijallahu anhu, gdje kazc: $ CT *' y^ 1
«^ l* u£ %' 0*
"Allahov Poslanik, sallallahu vc scllcm,
alcjhi
y jjg^i juj^StA^jJa^i
rekao "Na imovinu ispod pet oka nema zekata,
je:
onoliko koliko vrijcdi dvjesto grama srebra u novcu. Nisab kod krupnc silnc slokc, odrcdujc se prcma i
skalama poznatim u fikhskim djclima. Ko nema gomjeg nisaba imovinc ili ga ima, ali od njc daje zckat, on
nc spada u grupu onih koji gomilaju kapital za koji cc biti odgovorni.
Zekat je propisan poslije lidzre. Cini se daje propisan druge godinc po lidzri, neslo prije propisa o postu ramazana
I I
mjeseca. dok Ibni-Hsir kaye da je zeka! propisan tek devele godine po Hidzri. Zekaloin se cisli imovina od prava
siromaha u njoj, a bogalas se opel oslobada cisli od skrlosti drugih poroka kapitala. "Ukijjetun" je serijatska oka,
i i
koja iznosi cctrdest drahma srebra. To je hidzaska oka za razliku od lurskc oke u tczini od .248 g. 1
959
„
0^ ^
, - - * *, , - .-
* &
9
> ii
*Sta te spustilo na taj stepen?' .- ;i--Lu -uJL cJ5 Jtf lii cUJ^ dJj!
'Bio sam u Siriji (uDamasku)\ odgovori on, 'pa . '
e I
„ s
,'
sam se razisao sa MiTavijom u shvacanju ajeta: 'I <*&&j v*^l ^jjf-i ji^ ) J sj^j
oni koji sakupljaju zlato i srcbro, a nc dijclc ga na .
r< *„ , v „
. ' ,.„, -
Ebu-Hanifc mnogi raniji ucenjaci smalraju da sc na razliku suviska srebra, prcko jednog nisaba, nc dajc
i
zckat, sve dok taj suvisak nc dostignc cclrdcsct grama, a ni na razliku suviska zlata prcko dvadeset miskala
(zlatnih dinara), sve dok taj suvisak nc dostignc cctiri miskala. U konkretnom slucaju, na svakih ectrdeset
suvisnih dirhema srebra, dajc sc jcdan dirhem, a na svaka suvisna cctiri miskala po jcdan dirhem;
- iz tcksta hadisa: "Ncma zckata na deve ispod pel komada", razumijc sc dajc pet deva zajedno sa devcadi
minimalan broj na koga trcba davali zckat. Na pet deva, kojc su na ispasi provclc vecu polovinu godinc,
dajc sc na imc zckata jedna ovca (bravee);
- iz tcksta: "Na imovinu ispod pet veskova ncma zckata", zakljucuju Safija, Ebu-Jusuf Muhammcd, da se na i
poljoprivrcdnc proizvodc dajc zckat u iznosu od 1/10 kada oni dostignu kolicinu pet veskova. Poljoprivrcdni
proizvodi ispod spomenute kolicinc, ma kojc vrstc bili, nc podlijczu propisima davanja zckata.
Ebu-Hanifc smatra da sc zckat u iznosu od 1/10 dajc na pojedinc poljoprivrcdnc proizvodc, bilo ih mnogo
ili malo, bili oni sa zemlje koja sc natapa vjcstacki ili samo prirodnim oborinama, izuzimajuci sumsko
rastinjc pcrzijsku trstiku. Ebu-Hanifc ncki raniji ucenjaci, tc Omcr b. Abdul-Aziz, Mudzahid Ibrahim
i i i
Ncha'i drze sc tcksta hadisa navedenog kod Buharijc, koji jc prcnio Zuhri od Salima, on od Ibni-Omcra,
koji jc rckao, dajc Muhammcd, sallallahu alcjhi ve scllcm, izjavio: "Od poljoprivrcdni h proizvoda zemlje
koja sc natapa prirodnim oborinama vrclima dajc se zckat u iznosu od 10%, a od prihoda zemlje koja sc
i
na proizvodc zemlje koja sc natapa pomocu deva (vjcstacki), zckat iznosi polovinu od desctinc, tj. 5%.
Ibni-Madze jc u svom "Sunenu" zabiljezio, dajc Mu'az b. Dzebel rckao: "Poslao mc jc Allahov Poslanik
u Jcmcn narcdio mi da uzimam desctinu (usr) od poljoprivrcdnih prihoda sa zcmljista kojc sc natapa
i
zemlje. Nc odabirilc ono sto jc slabije da podijclilc, a vi sami nc bislc lo uzeli, osim kada bisle zazmirili."
i
Zckat od poljoprivrcdnih proizvoda dijcli sc u doba bcrbc, kako jc to u Kur'anu rcccno: "Dajtc siromahu
njegovo pravo (zckat) na dan zetve!
960
.
— i
- - *>
r *>-
Bozijem putu. .
.
' (Tevbe, 35) MiTavija je tvrdio da jl& l^j £• cJjS ola ^1331 jil J
jeovajajetobjavIjenuvezisJevrejimaikrscanima, >t
, '
^ „ ^ /„ ^'
nama njima\ ^^^3^1^ J!^j^l?^j^
;
a ja kazem: ObjavIjcn je u vezi s i
Tako je izmcdu mcnc njcca doslo do ncslaganja, .,>, :r> r, -:, ' -•> s - -^ it-
i
% r.
Osman mi je pisao da dodem u Medinu. Ja sam ^\}l jj jy' 7 •Jps JU- * Gi j£ ;«•&
"
dosao oko mene se iskupilo mnogo svijeta, kao
i
^
'
'
da me prije toga nisu nikada vidjeli. Kada sam c~U^ c£i ol J JU» o[& dtt ojiii
4
to spomenuo Osmanu, on mi rece: Da se hoces - ,- * *+* - +**?
"
-.,.: .*
Poslusao sam i, eto, to je ono sto me degradiralo iLitf'i cJ^-lJ £x£- ^Ip I
,£
1407. PRICAO NAM JE Ajjas, njcmu Abdul- l&U JpV&* $U Jfe £&C M . • v
Aia kome je prenio Dzurejri od Ebu-Alaa, on od
Ahnefa b. Kajsa koji je rekao: "Sjedio sam...", a
* a 4 * "tf 1 * * *
u drugom senedu, pricao mi je Ishak b. Mensur,
ovome rekao Abdu-Samed: "Moj otac mi je kazao: * t
- slarjcsina prema svojim polcinjcnim Ircba bili pazljiv, blag i laklican i nc poduzimali naglo strogc mjcrc.
961
.
SAHIHU-L-BUHARI mm ZEKAT
Nisam znao ko je on, pa sam mu rekao: cJii y* *S ^_pl N Ul j <uJj cJJ£j owj
'Cini mi se da ovaj svijet nije volio ono sto si mu - - *
' £*
>
*Oni nc razumiju nista', odgovori on,
fc
Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem. J-^ ' **$ ^ J& ^^S^ ^f^ 1
Poeledah na sunce. Od dana ne bijase ostalo nista. ,.",.:..:> •> >\ _.,- . f j^i,
Meni se cinilo da me Allahov Poslanik, sallallahu *" t v- -
fc
^ ^ fr?
g
3
"
ne razumiju i zato
^ jjj j^
gomilaju samo ovozemna dobra.'
Ne, tako mi Allaha, ja nc trazim od njih
fc
ta
Imam Ahmed u svom "Musncdu navodi da jc Ahncf b. Kajs bio u Medini i lu vidio covjeka, od koga sc
svijet klonio i bjczao, pa ga jc upitao: "K.o si ti?"
"Ebu-Zerr**- odgovorioje on. "A
od tebe?" sto svijet bjezi "Kritiziram ih Sto gomilaju imovinu, a to im jc
zabranio Allahov Poslanik " - odgovorioje Ebu Zcrr.
i
Pcjgambcr je radio i propagirao rad, ali jc sav prihod prcko stvarne kucne potrebe istog dana ustupao
siromasima. On jc da ga uziva, ncgo da njimc pomognc islamsku zajednieu njene pripadnikc.
kapital zclio, nc i
Od zlata u tczini Uhud brda, on bi za sebe ostavio samo tri zlatnika, to: jedan, kako kaze Kurtubi, za opskrbu i
svojc porodicc, jedan za oslobadanjc kojeg roba, a jedan za isplatu cvcntualnog duga.
Ebu-Zcrr jc bio biizak drug Allahovog Poslanika od njega dobro naucio propise islama, pa mu nijc bilo
i
potrebno da ikoga pita za vjcrskc propise put islamskog zivota. On jc privatno sakupljanjc kapitala, iznad
i
slvamih kucnih potrcba, smatrao haramom. Ebu-Zcrr jc ranijc spomenuli 35. ajcl poglavlja "El-Tcvbc"
dosljcdno primjenjivao u svom zivotu cuvanjc ovozemnih dobara kod privatnika osudivao, bcz obzira
i
962
)
c
saldcn' u Kur'anu znaci 'kamcn na kome ncma ( j,ij )
&J& jtfj i'J, «jj£ jjj ( iJli
nistaV Ikrime kaze: "Izraz 'vabilun' u aietu znaci , „
fc
2 Cijcli prijevod kod Buharije, djclimicno navedenog 264. ajcta poglavlja "El-Bckarc" glasi: "Vjernici, nc
kvarite svojih doprinosa prigovaranjem uznemiravanjem, kao onaj sto dijcli svoj imetak da bi ga ljudi
i
vidjcli, a nc vjcrujc ni u Allaha ni u Sudnji dan. Ovakav slici tvrdoj stijeni, na kojoj ima ncsto zemlje, koju
pogodi jak pljusak ostavi goli kamen. Liccmjcri sa takvom miloslinjom necc moci nista zasluzili. Allah nc
i
963
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
- -
IZ HALAL-IMETKA
• * « * -
Rckao jc Uzviscni: "Lijcp govor oprost su i od bolji <*^-i ,>• ^>
sadake popracene prigovorom i uznemiravanjem.
A, Allah je bogat i blag."
t ». »,'--
1410. PRICAONAM JE Abdullah b. Munir koji je
cuo Ebu-Nadra gdje kaze da mu je prenio Abdur-
Rahman b. Abdullah b. Dinar od svoga oca, on j* jba- j, «lv &\ y j*-Jl±> lib-
^
kazao je:
fc
5 .l^
5
**
1
*>*
^
^ **'
c5^J 5S* t^ If J^
5
J * •
1
964
alfjiJl ciilki bsn&l ajjlqiUpi n n
b
*••*•*!> .«*••* T *• #1 « * *« <-•"
"Hadis je prenesen od Ibni-Dinara, koji ga je J^j(^^^j*^u*(lrf^^*'jjj
prenio od Seida b. Jesara, ovaj od Ebu-Hurejre, fa
> * , '
, r
&
t
alcjhi
Isti
ve sellem"
su hadis prenijeli Muslim b. Ebi-Merjem,
&V
*
'
sallallahu alejhi
'Dijelite sadaku, jer ce
ve sellem, gdje kaze:
vam doci vrijeme kada ce
^^ X gg
^" -" -
, 8 «£,
-'-
^
odgovoriti: Dasi jcdoniojucerjabihtijcprimio, f^ 1
^ l £MJ t r^ l
t: £»** ^.Js-jM
1412. PRICAO NAM JE Ebul-Jeman, kome je b\^ CJLJ l^rt jgi ^ L&£ U . \ Y
4
saopcio §u ajb, ovomc Ebu-Zinad, prcnoscci od w , a , : ,„ , atf ^ ,„ ,s *
965
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
covjeka, jedan se tuzio na siromastvo, a drugi se L^o>-l o%rj opUo m <W Jj-^3 J£*
966
- >
alfiUtcilii (^jloiJlpiaia
1414. PRICAO NAM JE Muhammed b. Ala, iilit J\ l£U 4£\ j? il* l£U . UU
kome je prenio Ebu-Usame od Burejda, on od >. , ; . ..
: „,,
^
a on od Vjcrovjcsnika, sallallahu alcjhi vc scllcm, jUj ^lil j* ^j°d Jli * ^Sl ^ UP
i-
kojijerekao:
"Doci ce vrijeme, u kome
svojomsadakomuzlatnojvalutiinecemocinikoga
ce covjek obilaziti sa ^
„
?
,
^
' *
S; ****** 9,
-- >'
'_ ,^
J^"
',
^ ,
. „*, „„•**
# 5 -»*
"Primjcr onih koji dijclc svojc imctkc, trazeci 4bl SU^ a&| ^'l^i Sju2 £JJI J&j )
Allahovo zadovoljstvo da sebe uevrste u i vjeri.
Pri kraju Muhammcdova, mnogi siromasi nisu htjcli primati zckat niti
sallallahu alcjhi vc scllcm, zivota
drugc doprinosc iz poboznosti. Navcdcni hadis predskazuje matcrijalni uspon covjccanslva, bogacenje
muslimanskog svijeta, ali povremena opca slradanja u Ijudslvu imovini. U proslosli jc bilo pustosenja
i i
cijclih krajeva naroda. Malcrijalnih dobara ponckad jc bilo u obilju za njima ljudi nisu zudjcli. Muskarci
i i
ponckad, pokoseni ralom, bili su malobrojni, a zena jc mnogo vise ostajalo u zivolu, lako da jc jedan
muskarac mogao imati bczbroj zena. To su, svakako, prcdznaci tcskc opec situacijc ljudskog roda, prcdznaci
propasti materijalne duhovne kulturc, a konafino propasti dovjeka na zcmlji.
i i
kasnija vrcmena, kada mozda nccc biti nikom ni do zlatnog poklona, a kamoli do obicne miloslinjc.
Prijcvod cijelog 265-266. ajcta poglavlja "El-Bckarc" glasi: "Oni, koji svoj imctak dijclc, trazeci time
Bozijc zadovoljstvo da sebc ucvrsle u vjcri slicni su vrtu na brczuljku koji zalijcva obilna kisa, pa daje
i
T
dvostruki plod, a ako ga nc pogodi pljusak, dovoljna mu jc rosa. Allah vidi sve sto vi cinite. Zar ncko od
i
vas voli da ima vocnjak, pun palmi grozda, kroz koji Icku rijeke, da u njemu ima mnogo plodova, da dozivi
i
duboku starost da ima brojno polomstvo, pa ga utom pogodi vatrcni orkan sve to sprzi. Tako vam Allah
i i
967
' J
ik
Kada je objavljen ajet o sadaki, mi smo na sebi lis* iiojjl *3 cJj; li JU *1p <b1
^j
Potom je dosao jedan
nosili tovare (hamalili).
-0 Jijfc
. a
^^ jw *^ J^ ^^ - > %
ajela."
Mes'uda, ensarije, radijallahu an.hu, koji jc rckao: 4^^ ?-*"-* «' <>* ye*- u* ur-** *>
"Kada
..
bi nam Allahov
,.
ve sellem, naredio dijeljenje sadake, otisao
.....
Poslanik, sallallahu alejhi
- , . ,- ' .
bi
MW* J>y
' ,? ,r. , k . \ >, r,i
Utf
',,:
JU ^*
*— **,
41 ^j
pojedinac od nas u carsiju, nosio tovare (svijetu) j^ui j^ili Jj ufcl jltii Si*!!*
*
'
i dobio jedan mudd (mjera), a neki od njih danas *„
A
imaju i po stotinu hiljada (muddova ili dirhema)." -
^ &U f j-P
1
r«-f*2 ^ -^ Vrfs"
Cijcli prijevod djclimicno citiranog 80-81. ajeta poglavlja "El-Tcvbc glasi: "Oni koji pravovjerne, koji
dobrovoljno iskreno dijclc zckat one koji nemaju tu nista, izuzev samog pozrtvovanja, izigravaju, Allah
i i
cc sc s njima izigravati njih ccka bolna kazna. Ako hoccs, trazi za njih oprost, a ako ncces, ncmoj ga
i i
traziti! Ako budes za njih trazio oprost sedamdeset puta, Allah im nccc oprostiti, jcr oni nisu vjcrovali u
i
Allaha i Njegova Poslanika. Allah nccc uputiti pravim putcm pokvarcni narod."
2 Isti hadis navodi i svom "Sahihu", a imam Ahmed, prcko Tbni-Mcs*uda,
Muslim u zabiljczio jc izjavu:
it' 1*
od dzehennemske vatre, pa makar jednom polovinom hurme!
1
'Zastititc sc
968
^
- >
1418. PRICAO NAM JE Bisr b. Muhammed, iiii ih£t jii _ui* ,-j
L* % $U - \ i \A
kome je saopcio Abdullah od Ma'mera, on od
Zuhrija, kome je prenio Abdullah b. Ebi-Bekr b.
Hazm od Urvc, a ovaj od Aisc, radijallahu anha,
kojaje izjavila:
Oil
^J <~»U ^P OJj* JP f > JJ j>u ^1
"Unisla mi je jedna zena i sa njom njene dvije p jLi U jl£l i£J si^i cl*S oils ££
kcerke, trazeci milostinju. Kod mene nije bilo •^ i*
VRIJEDNOST SADAKE
ZDRAVE SKRTE OSOBE I
J .: *
Na osnovu Allahovih rijcci: "Dijclite od imovinc li Utfl i^ ^jji tjl C ) JU; di JU1
kojom smo vas opskrbili, prije nego vam dode ^s> , , „ " «' >.».
smrt!..." (do kraja ajeta) i Njegovih rijeci:
(a ^J 9/c?^?*^- L^r^j
"Vjernici, dijeliteodonogasto smo vam dali, prije •: ; .
'
r: : ,« *.£.
v,
- ' :. . :
"Vjernici, ncka vas nc zabavc vasa imanja, a ni vasa djeca od molitvc sjecanja na Allaha. Ko to cini, bit cc na
i
vclikom gubilku. Dijclite od imovinc koju smo vam dali, prije nego nekom od vas dode smrt, pa bude govorio:
'Allahu moj, da mi hoccs smrt malo odgoditi, pa da dijelim imctak da budem od onih koji cine dobro.' Allah
i
."
nccc nikomc odgoditi, kada mu dode njegov rok. Allah jc dobro obavijesten o svemu 5to vi raditc
254. ajet poglavlja "El-Bckarc" u prijevodu glasi: "Vjernici, dijclite od onoga sto smo vam dali, prije nego
dode dan kada nccc
**
biti nikakvc kupoprodajc, prijatcljstva niti zagovora. A oni koji to nc vjcruju su silnici
(nevjernici).
969
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
,<'
1419. PRICAO NAM JE Musa b. Isma'il, njemu
f
POGLAVLJE >L
-*-* .
- lt-j-
"Vjcrovjcsnik jc jcdnom prilikom rckao svojim suprugama: 'Koja jc od vas najduze rukc, la cc mi sc
najprije prikljuciti na ahirctu." Kad god bismo sc, poslijc smrti Vjerovjcsnikove, skupile u sobi nckc od nas,
mi bismo pruzalc svojc rukc po zidu, da vidimo njihovu duzinu. To smo stalno cinile sve dok nijc umrla
Zcjncba bint Dzahs. Ona jc bila poniska posto nijc imala najduze rukc mcdu ncma, mi smo tada shvatile
i
da jc Vjcrovjcsnik, izrazom 'Koja jc od vas duzc rukc\ mislio - koja vise dijcli imelak."
970
— i
*->>
Rijeci Uzvisenog: "Oni koji dijele svoje imetke
danju, nocu, tajno i javno...", od Njegovih rijeci:
Ebu-Hurejre, radijallahu
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: "...I
anhu, prenio je od *
-
^ J* ** * ^ %> •*
j? JlSj
--
u«V^
Allahove rijeci su: "...Ako imetak dijelite javno,
4
'
to je dobro, a ako to sakrivate i tako ga dajete *\y&\ &yyj \*y&- o\j J^ k*ii 0IS.1J2J1
3
sirotinji, to vam je jos bolje!..." (do kraja ajeta) „ * >^ , f
.
Cijcli prijevod gore djclimicno navcdenog 274. ajeta poglavlja "El-Bckare glasi; "Koji svojc imetke dijele
danju nocu, javno tajno,
i i njih ccka nagrada kod njihovog Gospodara Allaha. Za njih ncma straha, a niti
luge (na Sudnjcm danu)."
Ibni-Abbas, Mudzahid Kclbi kazu da jc gornji ajct objavljcn u vczi s milostinjom Alijc b. Ebi-Taliba koji
i
jc jcdnom prilikom imao cctiri dirhcma jcdan podijclio u noci, jcdan udanu, jcdan tajno, a jcdan javno.
i
U "Kcssafu" sc navodi da jc navcdcni ajct objavljcn u vczi s Ebu-Bckrom, koji jc jcdnom prilikom podijclio
cctrdesct hiljada zlalnika na imc zrtvovanja imclka, to: dcsct hiljada javno, dcsct hiljada potajno, dcsct
i
na imc zrtvovanja imclka za islamskc potrebe odnio prcdao Muhammcdu, sallallahu alejhi vc sellem,
i
Sta si ostavio onim svojim iza sebe?* — upitao jc Muhammed, sallallahu alejhi vc sellem.
44
V.
Obccanjc Allaha Njcgova Poslanika" — odgovorio jc on.
i
44
Ebu-Bckrc", uzviknuo jc Omer, "dao bih sve za tebe! Tako mi Allaha, niko sc od nas nije utrkivao na polju
cinjenja dobrocinstva, a da ti nisi bio uvijck prvi."
Katadc jc rckao: "Dobro jc imctak dijcliti javno, a tajno. Svako dijcljcnjc imctka jc kod Allaha primljcno,
i
ako jc prilom bila iskrena namjera. Smatram da jc, ipak, bolje dijcliti lajno. Nama je prencseno, da imetak,
971
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
IZ NEZNANJA
142 1 . PRICAO NAM JE Ebul-Jeman, njemu saopcio i£U 44i£ ^i c>yi y) (£U m*\
SiTajb, kome je prenio Ebuz-Zinad od A'redza, on -»
h
"Jedan covjek (Izraelac) je rekao: Tako mi Allaha,
podijelit cu sada milostinju.' Potom je iznio svoju
milostinju i stavio je u ruku kradljivca. Sutradan su > ^ *
Potom je iznio svoju milostinju i (ne znajuci) stavio 0*r^l* ^ ^ J 4*^y ^J~*
je u ruku bogatasa. Sutradan su pricali: 'Bogatasu
data milostinja!
1
'Allahu moj! Tebi hvala!
•iU-l **U ^JJJl
s>:
^ Ji JUJ JoiS
JU*
;: s
5
'Ima', odgovorio jc Allah, 'to jc covjek koji dijcli imetak desnieom, a krijc je od Ijeviee (tajno).*'
972
aliiiJl^lki sjlii <b jlijjJL pjiOKi
prostitutkc,
a
mozda cc jc ona spasiti od prostitucije,
stose tice bogatasa, mozda cega ona pouciti, pa
\ j£f ft
x
*
^ ^ ££
"
-
'
^r] t ^
ce i on poceti dijeliti milostinju od onoga sto mu
je Allah dao.'" 1
1422. PRICAO NAM JE Muhammed b. Jusuf, kome j^ij $U oijj & J2?lgj£ . 1 m
jc ispricao Ismail, kako mujc prcnio Ebu-Dzuvcjri > tf
- ,, - „
s
Anonimnom dobrolvoru u snu jc reccno da su svc Iri njcgove miloslinjc kod Allaha primljcnc kao punovaznc
i da sc nc trcba vise brinuti niti ih obnavljati.
1/ navedenog hadisa zakljucujc sc:
- raniji samo siromasima. U protivnom, ona im nijc vrijcdjcla,
narodi davali su milostinju
-Allah nagradujc dobrotvora prcma njegovim namjerama. Anonimni Izraclac davao je milostinju, zclcci
Bozijc zadovoljstvo i Allah mujc istu prihvalio, bcz obzira sto je nijc dao potrebnom poboznjaku.
Ovo sc misljcnjc prihvata samo kod ncobavcznih doprinosa, jcr sc zckat nc mozc dati bogatoj osobi,
- milostinja ustupljcna loscm covjeku mozc uciniti n njemu prcokrcl i dali mu podstrcka za red dobrih
djcla; kradljivcu povod da sc prodc kradc; prostitutki da ostavi ncmoralan zivot, a bogatasu da sc
mozc biti
- vclika vrijednost milostinje podijcljcnc siromahu lajno u imc Allaha, a nc na imc nckc licne svojci
koristi,
- ncobavczan doprinos koji nijc dat siromahu, odnosno na pravo odgovarajuce mjesto, punovazan jc, ali jc
mustehab da ga ponovo damo onom komc jc, zaista, potrebno,
- Ijudi sc sudc prema njihovim djclima, dok nc ucinc ncki postupak tome suprotan,
- musiiman koji jc dao svoj zckat osobi, mislcci da jc siromasna, a kasnije dozna da jc ona bogata, zckat
mujc punovazan nc trcba ga ponovo davati siromahu. Ovo jc stav Ebu-Hanifc Muhammcda. Ovo jc
i i
Imami Ebu-Jusuf, Safija Hasan b. Salih nc dijclc misljcnjc gornjih pravnika smatraju da takav zckat trcba
i i
ponovo dati onima kojima jc on Serijatom odrcden. Sa ovim pravnicima slaze sc imam Scvri kazc: "Osoba i
koja nijc dala zckat na njegovo, Serijatom propisano mjesto, slici osobi koja, zaboravivsi da ima vodc u
svom prtljagu, uzmc, radi klanjanja namaza, tcjemrnum. Ovakva osoba trcba uzeti abdest vodom iz svoga
prtljaga i namaz ponovo klanjati.
973
SAHIHU-L-BUHAR! ZEKAT
fc
1423. PRICAO NAM JE Musedded, njemu Jahja od *'*£* If J£ $& Si- iSSi MW
Ubejdullaha, koji je kazao, kako mujeprenio Hubejb
b. Abdur-Rahman od Hafsa b. Asima, on od Ebu-
Hurcjrc, radijallahu anhu, a ovaj od Vjcroyjcsnika,
sallallahu alejhi ve sellem, koji je rekao:
-oceva imovina dospjcla u rukc sina na imc milostinje, jeste vlasnistvo sina.
Jcdnoglasno jc misljcnjc pravnika da zckat sadakatul-fitr nijc punovazan, ako ga uzmc dijclc od svojih
i
Safija dozvoljava da rodeno dijetc uzmc zckat od svoga roditclja, samo ako ono ima dugova ili jc zauzcto
ratovanjem.
Rodbini, izvan silaznc i uzlaznc lozc posebnog kucanstva, moze sc dati farz-dijcljcnjc.Ovo jc stav Ibni-
Abbasa, Ata'a Dahhaka, Tavusa Mudzahida. U "Musncdu" Darimi navodi
i sallallahu sc da jc Muhammcd,
alejhi vc sellem, rckao: "Najvrcdnija milostinja je ona sto se uslupi svojoj rodbini, koja zivi u odvojenom
kucanstvu, a za njeno izdrzavanjc, dobrotvor nijc obavczan.' Eshcb, Hasan Basri Tavus smatraju da i
- dijcljcnjc milostinje dobrotvor moze povjeriti komc hocc isprcd sebe, narocito ako zcli da budc
anoniman,
- dobrotvor ima Boziju nagradu prcma svojoj namjeri, dosla njegova milostinja u rukc osobc koja na nju
ima pravo, ih nc dosla.
974
- >
* * / J ^
1424. PRICAO NAM JE Ali b. Dza'd, kome je Jtf '££ U^-i oiLl
J, Ji- &£ . \ I Yi
k
saopcio Su be od Ma'beda b. Halida, a on cuo Harisa
b. Vehb-Huza'ija, radijallahu anhu, kako kaze: SS 3jli oJLi Jli Jjli
o| £~ j>l
"Cuo sam Vjcrovjcsnika, sallallahu alcjhi ve *?j| ^j^ J^i; i£ 4il
^j £*1jsM w~*J
sellem, kako govori: 'Dijelite milostinju, jer ce
«*j JxILc- j_JU«i la3X-aj *J$Aj
'
MILOSTINJE LICNO
><*
PRICAO NAM t > *
1425. JE Usman b. Ebi-Sejbe,
rekavsi da mu je prenio Dzerir od Mensura, on od
Sckika, ovaj od Mcsruka, a on od Aisc, radijallahu
anha, da je rekla:
cJLii lil &
:
-ill J^j JU cJLS l£* 41 ^j
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem,
kazao je: 'Kada supruga podijeli milostinju od ^U>!UoiS5iJi^L^ ui^5i>\
' r
hrane iz svoje kuce umjereno (bez poremecaja ' / - a
*
„•>
'
ju jc podijclila, njcn muz ce imati nagradu, zato e > '. .. > !•-
^AJU jfr\ f+Aiu jflA- V^iiii
sto je to zaradio, a i cuvar isto tako, i niko od njih
nece nista umanjiti nagradu drugom.*" 2
2 Nagradc osobama u spomcnutom hadisu bit cc u skladu s njihovim doprinosima i ulozcnim trudom u
cinjcnju spomcnutc miloslinjc.
\/_ hadisa sc zakljucujc:
- zena ima pravo da dijcli uobicajcnu milostinju iz zajcdnickog kucanstva svoga muza,
-zcna mozc iz kucc svoga muza podijclili bcz zapovijcdi muza.
i
975
A
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
SADAKU DAJU SAMO IMUCNI KO DA jjua3 ^3 ij^ j&& &** V) &x& V *-A*
MATER1JALNU SADAKU, AN JEMU JE ISTA ^jjSJIs Jyi dLU- 3I ^ll>-o dial 3I g-li>*-o >^>3
POTREBNA, ILI JE POTREBNANJEGOVIM •
. * • . ,
i« » . - •
AiJb!l\
5 ^x]\^ di^oJl ^ya ,_5-03J 3^-1
UKUCANIMA ILI ON IMA DUGA, PA -
Jjt
OSLOBADANJA ROBA
MILOSTINJE,
I(LI) DAVANJA POKLON A. TAKVA MU JE
SADAKA ODBIJEN A (KOD ALLAHA), JER SE
NE SMIJU UPROPASTAVATI IMECI LJUDI.
* * **
Ebu-Bckr jc bio begat, strpljiv, cvrsl u vjeri i poznat po svojoj fizickoj sposobnosti, pa jc mogao i dalje
skromno izdrzavati svoju porodicu.
Ebu-Davud Tirmizi u svojim "Suncnima"
i i Hakim u svom "Mustcdrcku" navodc da jc Zcjd b. Eslcmc
rekao:
"Cuo sam Omcra gdjc kazc: 'Allahov Poslanik nam jc narcdio da dijclimo svoj imctak u dobrotvomc
h.
svrhc. Ktxl mene sc tada zadesilo dosta imclka ja rckoh: Danas cu prctcci Ebu-Bckra. Potom sam odnio
i
Vjcrovjcsniku polovicu svojc imovine. Utom jc dosao Ebu-Bckr poklonio Vjcrovjcsniku sav svoj i
imctak/
"Ebu-Bekre, sla si ostavio svojoj porodici?*- upitao ga jc Pejgambcr.
'Ostavio Njcgovog Poslanika' — odgovorio jc on*
sam joj Allaha i
Tabcri drugi pisci isticu da najveci broj ucenjaka kazc: "Coyjeku jc dozvoljcno da cijcli svoj imctak
i
podijcli u dobrotvomc svrhc, samo dok jc ijclcsno umno zdrav, bcz duga da jc na oskudici strpljiv
i i i
da ncma svojc porodicc, ili da jc ima, ali jc ona u oskudici strpljiva skromnog zivota. U protivnom,
i i
Ncki ucenjaci opct smatraju da covjek, pod gornjim uvjetima, mozc na imc doprinosa podijcliti jednu
trccinu svojc imovine, a Evza'i Mckhul dozvoljavaju dvijc trccinc imovine.
i
Izbjcgli muslimani iz Mekke dosli su u Mcdinu praznih ruku bcz ikakvc imovine, pa su ih Mcdinclijc
i
primilc kao rodenu bracu sa njima svoju ranijc stcccnu imovinu podijclili, a jedan jc od njih, Abdur-
i
* K
Rahmanu b. Avf, rekao: "Puslil cu jednu od svojih supruga, da sc li njom ozenis lako osnujes svoj dom. i
976
— i
alfiiJtcilii
;$m ^jlqill HiqKI
rckao sam."
^ ^ 4^j
da mu je prenio Vuhejb od Hisama, on od svoga *
„ /tf
"Gornja ruka (ruka koja dijcli) jc bolja od donjc *j£j j^ r^, f*ftj ji£j| _dl
^ ^U
ruke (ruke koja prima sadaku). Pocni (davanje) sa ,
„ -^ "-*>
i postenje, Allah ce ga uciniti skromnim, a ko '
Ncsai u svom "Suncnu prcko Ebu-Hurcjrc navodi da jc Muhammed. sallallahu alejhi vc scllcm, rckao:
"Dijclitc matcrijalnc zrtvc!"
"Alhihov Poslanice ", upitaoje neki covjek, "ja imam jedan zlalnik?"
977
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
<- J!
-rc
1429.PRICAO NAM JE Ebu-Nu'man, njemu
Hammad b. Jezid od Ejjuba, on od Nafija, a ovaj od
Abdullaha b. Omera, radijallahu anhu, koji je rekao: + ** ** +
kada je bio na minberu, zaista, spomenuo dijeljenje 3di ainij lJ*£ij 5lia ^ij ^ii js
milostinjc, ustczanjc od uzimanja milostinjc i od
prosnje rekavsi: 'Gornja ruka je bolja od donje
ruke. Gornja ruka je ona koja dijeli, a donja je ona
koja trazi (prosi).'" 1
PRIGOVARANJE COVJEKA
ZA ONO STO PODIJELI
!.-•>
Na osnovu Allahovih rijeci: "Oni koji dijele p -il Jw J •JJjJl jj^. .vJJI ) <J}il
'
svojc imctkc na Allahovom putu, a potom ^ . , ,„^ ->.*-*
ono sto su podijelili, ne poprate prigovorom i
r£i\(&\Hs&\y*\K byjfi
uznemiravanjem. ." (ajet u cijelosti)!
2
.
vc sellem.
r
**~
Ti dobro vidis i znas komc on trcba"- rccc mu Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc sellem.
Ebu-Davud i Hakim isti dijalog donijeli su u svojim "Sahihima", samo jc u njihovim tckstovima, u nizanju
davanja milostinjc, dijetc spomenuto prije suprugc.
Covjek jc po Serijalu duzan izdrzavati, pored svojc suprugc, jos svojc iznemoglc roditclje, neopskrbljenu
bracu scstrc, pa njihovo maloljctno ncopksrbljcno potomstvo.
i i i
Iz hadisa se zakljucuje;
— osuda prosjacenja. Prositi, kazu pravnici, haram jc osobi koja ima osiguranu hranu za jedan dan,
— bogat, darezljivmusliman bolji je korisniji za zajednieu od siromaha,
i
— podsticati na dijcljcnjc imctka trcba imam ciniti, kada mu sc god za to ukazc prilika.
i
2 Prijcvod cijelog, gore navedenog, 262. ajcta, poglavlja "El-Bckarc" glasi: "Oni koji svoj imctak dijele u
dobrotvornc svrhc ono sto su i podijelili nc poprate prigovaranjem nili uznemiravanjem, imat cc nagradu
kod svoga Gospodara."
978
aLfJiJL cyLii |||| OJ jLQjJL Pt/IKI
svoj slan. Ne ostavsi dugo, izasao je. Ja sam to JJ jl oiii g-j* ul ^^: p-^ ^P 1
J^ A
primijetio, mu je receno (od prisutnih), a on ^
ili to
s?
% e5 ^
^^ °^ JUi J f t
> „ „„ f
,
Ibni-Abbasa, radijallahu anhuma, koji je rekao: ^ c^J o^^ ^ o* f& Cf. -V- J*
"Vjcrovjesnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, izasao jc r »<*s, ;.: „.- 4 *».-.: Vi'"-
na Bajram (na musalu) i klanjao dva rckata. Prijc '
'
-'- ^
i poslije toga nije nista klanjao. Potom je otisao sa j^ ilT, ^u3l , ]i JU 2Ja£Vi 'li "Ua*
Bilalom zenama i odrzao im predavanje, naredivsi + ^ „
im da dadnu materijalne zrtve. Tada je svaka zena sl ^> c-i^J ^-ukl jl J^lj >^ipSi t
979
SAHIHU-L-BUHARI mm ZEKAT
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kada j^lUi a*U- \i\ $g <&! Jjij Stf JLS Zi 4)1
1433. PRICAO NAM JE Sadeka b. Fadl kome je £& %$\ J^ii £ &£ &£. . \ ITT
prenio Abdc od Hisama, on od Falime, a ova od > „ ,
mi je: Ne
fc
1 U 25. ajctu poglavlja "En-Nisa stoji: "Ko komc pomognc u on udjcla u lom dobru.
cinjenju dobra, imat cc i
a ko koga pomognc u cinjenju 7.1a, imat cc i on udio u njemu (u kazni). Allah Svojoj moci sve podvrgava."
2 Pomoci drugom u siromaha za opravdani zahtjcv obcshrabljcnog jesu islamskc
nevolji, zauzeti sc za i
odlikc. Onom komc jc potrebno, trcba pomoci, zauzeti sc za njega lime cc sc stcci Bozija nagrada, pa i
Dijcljcnjc imovinc povecava imovinu darczljivoj osobi, povecava broj prijatclja uglcd medu svijetom. i
Sva su dobra Bozija dijcljcnjc od imctka nc trcba isticati nabrajati, jcr bi to moglo imati posljedicu da ih
i i
980
— i
O DIJELJENJU ONOLIKO,
KOLIKO SE U MOGU^NOSTI
1434. PRICAO
od Ibni-Dzurejdza,
NAM
a
JE Ebu-Asim, prenoseci
u drugom senedu, pricao mi
c ^ j|l
^ ^ y) l&U .\tri
^°-
je Muhammed
Abdur-Rahman, prenoseci od
b. C^ 1
i j
1435. PRICAO NAM JE Kutejbe, njemu Dzerir J^Vl ^ *jjr I&. ^5 C&. uro .
zlo.' *Nije to ono sto ja namjeravam - rekao je Omer. (Jlj ^Ai-^ lJu Li*-^J uiJJ-j j-u ^,f^ *il J^I
h
Ja mislim na iskusenje (nered) sto ce se zavaljati
981
'
vrata zakljucana.'
Da h ce se ta vrata razbiti ill (normalno) otvonti?
'it-- Vr -
*
"t
-
rf& Vu -'if-
' *
z
- upitao je Omer. -^ ^ "
LIS Jtf ^ 41 ^ ^ Jli*
'Ne, nego ce biti razbijena*, rekao sam mu, kaze ^
Huzejfe. jl iuSj &J ji Jji <S! (5 ^ JU jJc
'I kad budu razbijena, nece se vise nikada ni - , , „. Sj
zatvoriti?' - upitao jc Omcr. - ±$*%£9 •** «**
Da'- odgovorio sam, kaze Huzejfe.
fc
i Dobra djcla ncvjcrnika su kod Allaha primljcna, ukoliko on, makar pri koncu svoga zivota, primi islam.
U protivnom, ta djcla ostaju bcz nagradc,
«
kako jc to u Kur'anu rcccno: "Ko nc vjcrujc Allaha Njcgova
1
i
982
— i
aLfiiHciLiiJ (^jLqiilgiaia
4
NAREDENJU SVOGA GOSPODARA,
NE OSTETIVSI MU IMOVINU 2
*S Si
1437. PRICAO NAM JE Kutejbe b. Seid, njemu je. y^ Wj^- juw J>
<£i LSo£ . \ trv
prenio Dzerir od A'mesa, on od Ebu-Vaila, ovaj
od Mesmka, a on, opet, od Aise, radijallahu anha,
kojaje rekla:
"Allahov Poslanik, sallallahu alcjhi vc scllcm,
kazaojc:
Kada zena
fc
>',,:
^
,-W?,.>
^^ .?.*
£2
•
^^^>vuJ^juU5Jl^^JJl jM^l (
Ncki tcolozi kazu: "Idolopokloniku, koji primi islam, racunaju sc kod Allaha primoju sva ranijc ucinjcna
i
dobra djcla, a losa brisu oprastaju. Dobra djela uvazavaju sc, jcr ih jc on Cinio \7. pobo/nosti vjcrskih
i i i
Kurtubi jc rckao: "Islamiziran covjek radom dobrih djcla brisc grijehc svojih ruinih djcla kojaje ranijc
ucinio, a dobra mu ostaju za nagradu na Sudnjcm danu."
2 Sluzi nijc dozvoljcno davati materijalnu zrtvu iz imovinc svoga gospodara, bcz njegovc naredbe ili
prcthodnog odobrenja.
983
j
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
svoga muza..."
984
fitful dilkl Jill ^jlqill niqKI
'Allahu moj! Allahu, onomc, koji svoj imctak . uii JU jili Ja*1 IJJJi
1 442. PRICAO NAM JE Isma'il, njemu njegov otac £* J!\ ji'^- Jli 'u\^\ <c&- . \i i Y
od Sulejmana, on od Mu'avije b. Ebi-Muzerrida, ,. - . /
ovaj od Ebu-Hurejre. radijallahu anhu, da je ^&w&>*jyw &J^fa&®3£*
Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, rekao:
"Nema nijednog dana u komc ljudi osvanu, a da im
jii m $\ oi & <t>i ^-j i%* j¥
ne sidu dva meleka; jedan od njih uzvikuje: 'Allahu ^g ^^ ^j <j *|*j| >jj *j ^^
moj! Ko god je podijelio siromasnom, podaj mu ' '^ *"* *
/ *
^ ^^
^ *
, 9
naknadu'; drugi opet govori; 'Allahu moj! Ko J^dJ -^' ffUi L^-^-l J_*V
cuva imovinu toliko da mu jc zao podijcliti, podaj
.ufciLxJJljtfhj^ii
mu propast!r"
Polpuni prijcvod 5-21. ajcta, poglavlja "Kl-Lcjl" glasi: "Pa onomc, koji dajc (u dobrolvornc svrhc) i cuva
sc (idolopoklonstva), vjcrujc u ono sto jc najljcpsc (Allaha), olaksat ccmo put srcci. A onom, koji skrtari,
smaira da nijc ovisan o Allahu najljcpsu rijcc
i (Objavu) nc vjcrujc. Mi ccmo olaksati put tcgobi. Nccc
mu pornoci njegov imclak kada sc slrovali (u Dzchenncm). Nama pripada ukazivanjc pravog puta. Zaisla,
Nama pripada zadnji prvi zivot. Ja sam vas opomenuo plamtccom vatrom (Dzchcnncmom). U nju nccc
i i
unici, ncgo samo onaj najnesretniji koji jc poricao islinu od njc glavu zakrenuo. Od njc cc biti udaljcn
i
onaj koji sc boji Allaha, koji od svog imctka dijelitime cisti sebe svoj imctak. Ovakav covjek nc iscckujc
i i
nikakvu nagradu ni od koga, ncgo zcli biti samo zadovoljan (Bozijom nagradom)/*
985
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
.*•
1443. PRICAO NAM JE Musa, kome je prenio l£U 44*i &J^ J"y> fiSU .MtT
Vuhejb od Ibni-Tavusa, on od svoga oca, a ovaj od
Ebu-Hurcjrc, radijallahu anhu, koji kazc: - ** *
° *
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellera, rekao je: * s : >•-
jjL^dij j^i js n jjjuu .
ju ±*
'Skrtac i dobrotvor su kao dva covjeka na kojima
&*.*
su dva pancira (zeljezna ogrtaca).'" I3j£ j ij£ -y.
.i'S>
o&r W^ J^rJ J^
A u drugom senedu, pricao nam je Ebu-Jeman,
rckavsi da mu jc fc
*v ^
tice skrte osobe, ona nece htjeti ne podijeliti nista, i^vii^^^^^j^iuu
a da joj se svaka karika ogrtaca nc prilijcpi na ^< s >
^ $ ^* x ^: i^',
pancira...
>*"*
1444. Hanzala je prenio od Tavusa: ". . .na kojima Jlij jl£i ^ jit ^ l&cJ- JUj U . i i
su dva pokrivaca...' . . -
Lejs je izjavio:
;i
Meni je prenio Dza'fer od lbni- V ^*y* j*j* u? Cj* j***? j^^ «—-ui
w
Hurmuza, koji je kazao:
fc
pokrivaca...'"
Haltabi, Uunaccci gornji hadis, kazc da jc Muhammcd, sallallahu alejhi ve sellem, darczljivca usporcdio sa
covjekom koji jc navukao ogrtac - kosulju Ick na prsa kljucnc i kosii. a potom postcpeno uvlacio ruke u nikavc,
skulovc joj spuslao do zemlje i u njoj se osjeciao siguran i srelan. Skrticu jc usporcdio sa covjekom na cijim
986
dtfiiJl <ylki |i|| ('rtjlqill ntr\tn
f a-
^ rf
OD IMETKA, A KO GA NEMA, ONDA NEKA
RADI ONO STO JE DOBRO
^^ 'j^ ^ % ^
J *
1445. PRICAO NAM JE Muslim b. Ibrahim, ^&j£^%%^&j£.\iH
njemu SiTbe prenio od Seida b. Ebi-Burde, on od * „ , „ c , , :, e,
r >e > „ <s ,
prsima ima, lakodcr, ogrtac - kosulja koja mu jc stcgla mkc uz vrat i karikc ogrtaca upijaju mu sc u kozu.
Takav trpi bolovc u gornjem dijclu tijcla, a u dusi pati sto mu donji dio lijcla nijc panciroin pokriven i
osiguran od ncprijatclja. Tako pati i skrtica koji sc, silom prilika, nadc u sredini koja ga prisili na davanjc
kakvog dobrovoljnog priloga.
Darczljiv covjek, umjesto pancira skrtosti, nosi na scbi pancir darczljivosti i sto vise dijcli, sve vise postajc
zadovoljniji, sretniji i bogatiji, a pancir sigurnosti pokriva mu svaki djclic njegova tijcla.
Ibni-Bcttal kazc: "Kad darczljivac podijcli milostinju, ona mu pokrijc izbrisc njegove manjc grijehc poput
i
pancira, u koji covjek postcpeno uvlaci rukc u rukavc, a potom ga spuSta niz tijelo do zemljc, diji skutovi
brifiu trag njcgovih stopala po zcmlji, stitcci ga USpUtjoS od ncprijatclja. Kod skrtice je slueaj obratan."
Muhcllcb kazc: "Smisao gornjeg hadisa jc, da Allah, dzcllc sanuhu, darczljivoj osobi osigurava olaksava zivot i
ina ovom na buduccm svijctu, a skrlici olezava, ogranicava ccsto ga izlazc ruglu sramoli, sto ga pece u dusi
i i i
i stcti imovini."
2 Potpuni prijevod, gore djclimicno navedenog 267. ajcta, poglavlja "El-Bckarc" glasi: "Vjcrnici, dijelite
zckat od dobara koja stc od onoga §to smo vam dali iz zemljc. Nc odabiritc ono Sto jc slabijc da bistc
stckli i
ga podijclili, a i vi sami nc bistc to uzcli, osim kada bislc zazmirili. Znajtc da jc Allah tome ncpotrcban i
hvalc vrijedan."
Allah jc gornjim ajetom naredio dijcljenje zckala na zlalo, srebro, novae i poljoprivredna dobra; na povrec,
voce i stoku, nc odvajajuci za dijcljenje ono sto je slabo, pokvarcno i sto ga nc bismo ni mi sami uzcli za
svojc potrebc.
Imam Ahmed u svom "Suncnu" navodi da jc Abdullah b. Mcs'ud rekao:
"Vjcrovjcsnik jc kazao:
'Allah vain jc dao naravi, kao sto vam jc dao nafakc (opskrbc). Allah
i dajc ovozemna dobra onom koga i
On voli onom i koga On nc voli, a vjcru dajc samo onom koga voli.
Prcma tome, komc jc dao vjcru, On ga zaista voli. Kuncm sc Allahom, da covjek nccc biti pravi musliman,
sve dok mu srec jczik nc budu odani islamu, a nccc biti pravi vjcrnik, sve dok mu njegov komsija nc budc
i
Milostinja sc dijcli od posteno steccne zaradc. Allah nc brisc losa djcla losim, nego brise lose dobrim.
Ruzno djelo nc pokriva sc ruznim.'"
Bcra b. Azib kazc dajc gore navedeni ajct objavljcn u vczi s nckim Mcdinclijama, koji su u doba bcrbc palmi
ivinograda, iznosili smczuranc grozdovc vjcsali po uzctu, svezanom izmedu stupova u Muhammcdovoj,
i
987
SAHIHU-L-BUHARI 8g»S3 ZEKAT
+*. . * *
"Dijeljenjem od imetka zaduzen je svaki £| JUS&l£*lJ*J JpJUSI/LjJIap
tJ5'
<fc
Pomociceosobno(uradu)onogkomejepotrebno ; * '
CIJELU OVCU
fo J^ ] ^ a^1 3
— u hadisu su nabrojcnc mnogc nasc socijalne obavcze prcma siromaSnim. Ako sc one ne mogu sve
dosljcdno izvrsavati, trcba ciniti one kojc sc mogu, a u najgorcm slucaju mozc sc cuvati zla ncvaljalslina i
2 Zckat na stoku dijeli sc prcma urvrdcnoj skali, i to uvijck u stoci, a obicna milostinja mozc biti u veeem ili
988
— i
Vjcrovjcsnik jc gornju ovcu poslao Nuscjbi na imc milostinje, a ona jc, njcgovoj kuci, poslala kasnijc
komad kao poklon (hediju), sto jc Muhammed, sallallahu alejhi vc scllcm, prihvatio. Da jc Nuscjba meso
poslala na imc milostinje, Muhammed, sallallahu alejhi vc sellem, vratio bi ga natrag, jcrje primanje
milostinje Vjcrovjcsniku i njcgovoj uzoj porodici zabranjeno.
(Zckal se dajc na stoku koja provedc na ispasi vise od pola godinc).
Skala zekata na kravc, volovc i bivolc:
na tridesetkomada krava dajc sc jedno junc kojc jc zaslo u drugu godinu starosti,
na cetrdeset komada krava dajc sc jedno junc (junica) u trccoj godini starosti,
na sezdeset komada krava daju sc dva juncta u drugoj godini starosti,
na sedamdcsl komada krava dajc se junica u trccoj godini junc u drugoj godini. i
Na svakih daljih deset grla, zckat sc obracunava tako da sc od tridest grla, dajc jedno tele u drugoj godini,
a na cetrdeset grla, jedna junica u trccoj godini.
Skala zekata na ovee jc slijedeca:
od cetrdeset do sto dvadest ovaca dajc sc jedna ovca,
od sto dvadesel jednc ovee do dvjeslo ovaca daju sc dvije ovce,
od dvjesto jedne ovce do cctiristo ovaca daju sc tri ovce,
od cctiristo jedne ovce do pctsto ovaca daju sc cctiri ovce,
prcko pctsto ovaca dajc sc pet ovaca, i na svaku dalju stotinu, dajc sc po jedna ovca.
Navcdcni hadis zabiljczili su u svojim zbirkama svi priznati muhaddisi. Muslim u svom "Sahihu" prcko
Dzabira b. Abdullaha navodi ga u ovoj varijanti: "Nema zekata na srebro ispod pet cvaka, nema zekata na
deve ispod pet grla nema zekata na hurme ispod pet vcskova lezine.'
i
Darckutni u svojoj hadiskoj zbirci sa sencdom navodi dajc Muhammed, sallallahu alejhi vc scllcm, rekao:
"Nema zekata na deve kada ih je manje od pet grla, nema zekata na ovce kada ih je manje od cetrdeset i
nema nista na kravc kada ih jc manje od trideset grla, nema nista na zlato kada ga jc manje od dvadeset
miskala, nema niSta na srebro kada ga jc manje od dvjesto dirhema, a nema nista ni na poljoprivrcdnc
proizvode kad ih jc manje od pet vcskova.
Koddatula, suhoggrozda, pscniccjccmai ostalihpoljoprivrcdnih pro izvoda, zcmalja kojc scnatapajuoborinama
{kisom, snijegom) dajc se desetina, a kojc sc natapaju vjcslacki, dajc se poloviea od dcselinc, tj. 5%.
989
SAHIHU-L-BUHAR1 ZEKAT
1448. PRICAO NAM JE Muhammed b. Abdullah, J il^. Jli 4U£ £j ju* 6jJ- MIA
njemu njegov otac,kome je to prenio Surname od :sr* ->
Encsa, radijallahu anhu, ovomc napisao Ebu-Bckr, d! J£i <i 4&1 ^j uJi ol uy j$j£ ju
radijallahu anhu, ono sto je Allah strogo narcdio >, - sZ >>
svome Poslaniku:
<fj^j £i\ y>\
J$\
a] <L~5 Ks- -Ull
^3 j^i tf
. = >»:-
"I onaj kome je dostigao njegov zekat: devu koja je
usla u drugu godinu starosti, a nje nema kod njega,
nego ima devu koja je usla u trecu godinu, ona ce J-Uali *uH*jj <*a £o l^U J^J O'.i oJCe-j
sc primiti od njega (na imc zckata) i onaj koji primi 9 = , , '. *^ • * ** ' Jl •"
Darekutoi jc sa scnedom zabiljczio slijedecu Aisinu izjavu: "Ustaljcn jc stav Allahovog Poslanika bio, da
sc na poljoprivrcdnc proizvodc u iznosu ispod pet veskova nc dajc zekat." Vcsk jc sezdeset saova, a pet
veskova saova pscnicc, odnosno jeema, datiila ili suhog grozda.
iznosi tristo
Sa' iznosi 3 kg, 33 dkg 2 g. Prcma lorne, pel veskova, tj. tristo sa'ova iznosi ukupno hiljadu kilograma.
i
990
"
1449. PRICAO NAM JE Muemmel, njemu ^ j^j !&£ j%J &j£ ,UM
ispricao Isma'il od Ejjuba, on od Ataa Ebi-
Rebaha
"Abdullah
koji je izjavio:
$ ^ ^ C^ *J <*
*/>„.£-,.*
,,
& *^**
„
^ .
alejhi ve sellem, odrzao im je, polom, prcdavanje ^-^ J J ^r <r ^X**J J*-****. J °
i naredio da dadnu zekat, paje svaka zena poeela _j- ;.* .'* r.
prcko sto pedeset deva daju sc tri deve uslc u cctvrtu godinu starosti itd., kako jc to izlozeno u fikhskim
djelima.
991
SAHIHU-L-BUHARI ^^ ZEKAT
, ,
^
vlasnika ne spaja, a spojena da se ne razdvaja, - v&\Zteg&£# iJAt Kty l
Tavus Ata su
i rekli: ^ijif jUaJil ^ ISJ !lkJj J-jU* JUj
"Kada suvlasnici znaju kolicinu svojih dobara / \ /> / , ^ ,» t, ^
"^
(stoke), njihova se imovina ne moze smatrati fj*
^^ ^f l"J ^"" J ^^ t^
jednom spojenom cjelinom", a Sufjan kaze: "Ne - - -
,„.f
''.; ,; r >-. *.'*;
ovaca."
Na stado ispod cetrdeset ovaca ili koza, zckat sc nc dajc, a na cetrdeset, pa do sto dvadeset dajc sc jedno
bravce, na sto dvadeset jednu kravu do dvjcslo krava daju sc dva brava, a na dvjcslo jedno grlo do tristo
dcvcdcsct devet grla daju sc tri brava i tako dalje prcma ustaljcnoj skali, izlozcnoj u fikhskim djclima.
Ako bi, npr., tri osobe sa cetrdeset grla brava htjclc spojiti svojc brave dobiti krdo (xl sto dvadeset brava
i i
tako sva trojica zajednicki dati samo jednu ovcu, umjesto svaki za sebe po jednu, to takvo spajanjc ovaca i
nijc dozvoljcno. Ili, ako bi dvijc osobc u zajednickom krdu imalc dvjesto dva brava
da nc bi dali na imc i
zekata tri brava, oni svoje stado prividno razdijele, racunajuci da svakom pripada slo jedan brav tako na i
imc zekata dadu svaki po jednog brava. Ovakvc racunskc mahinacijc Scrijat nc dozvoljava, zclcci time
zastiti opci fond zekata, a ustaljcnu obavczu vlasnika stada.
i
npr., vlasnik koji ima dvadeset ovaca u jednom nasclju, a dvadeset u drugom, smatrat cc sc racunati da on i
ima stvarno cetrdeset grla ovaca bit cc duzan na njih dati jednu ovcu na imc zekata.
i
992
— i
U
3-lit ^iSCJj &Q uu
^_lb
,-i_«
*,"
DEVU U DRUGOJ GODIN1 STAROSTI, S^iS- O-^ujJj ^>d
A ON JE NEMA
1453. PRICAO NAM JE Muhammed b. Abdullah, tf'y?
JU- JU «*U£ £ lli' G3£ U or .
devu u cetvrtoj godini starosti, a on nema deve u ' s * * **"• * •> -fi * -""•
*
Jj-Uall 'Uia»jj AP-Li-l 4^« l^^i apJlsLI
cctvrtoj godini, ncgo ima u petoj godini, od njcga J15j
993
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
to **
f'
ce se primiti ta deva u petoj godini, a sakupljac 43-1^5 o_U£- C-Joj j^j Oy l-*» J> vfj* Jij~~p
zekata dat ce mu (razliku) dvadeset dirhema ili
dvije ovce. u *
- > 'or - ~ * *
dvije ovce.
Onaj koine je zekat dostigao devu u trecoj godini,
994
— i
—** + * * -*_»
deva u pctoj godini. Na krdo od
, *$ # ** #*
Iz hadisti sc zakljucujc:
- trazeni prekomjerni i proluzakonili iznos zekata nc trcba sakupljacu davatL Takvog sakupljaca, odnosno
rukovodioca, trcba staviti na odgovornost ili u najmanju ruku upozoriti na protiizakoniti akt,
- na krdo deva ispod pet grla nema zekata,
- zekat na stoku dajc ako jc ona boravila na ispasi vise od pola godine. Ovo jc stav Ebu-Hanifc Safijc,
sc, i
dok Malik, Ibni-Hazm Lejs smalraju, da sc na sitnu stoku deve zekat dajc, bile one na ispaSi ili sc hranile
i i
Hanefijski pravnik Ebu-Hasan b. Mutlis ovaj stav odobrava za deve, a za goveda ovce kazc, da sc zekat i
tako na one, kojc nisu bile, dok sc zekat na goveda dajc. samo ako su na ispasi provcla vise od pola godine.
i
Po misljcnju veccg broja hancfijskih pravnika, zekat na deve dajc sc, bile one na ispasi vcci dio godine
ili nc bile nikako. Nema zekata na deve, kojc sc korislc za izvjcsne poslovc hrane na jaslama. Ovo jc i
c
misljcnjc jos Ataa, Hasan Basrija, Ncha ija, Ibni-Dzabira, Sufjan Scvrija, Lcjsa, Safijc, Ahmcda, Ishaka,
Ebu-Scvra Ibni-Munzira.
i
995
SAHIHU-L-BUHARI W%m ZEKAT
1455. PRlCAO NAM JE Muhammcd b. Abdullah j J'±~ JU 4U£ & ££ ls&- .U»«
od svoga oca, kqji jc izjavio mu je prcnio ff<v^\«
da .',-t?tV> tt- V
Surname, Rome je pncao bnes. da mu je bbu-Dekr, -
„ --
radijallahu anhu, pisao sta je Allah naredio Svome 'S\ A\ iijjji aJ Cis* 4^ -il
^3 JZ III
niti muzjak za oplodnju, osim ako to bu.dc hlio _ jlJjOiU V! Ji^j jljiolS
rukovodilac kupljenja zekata."
drugog seneda; rekao je Lejs da mu je pricao Cf- o**s -V J?-*^ *—*" u J C^f*-'
' r
**,,-* •>
- -" ^ ;
,-,
- ?
.,
ir
-
-
Ebu-Hurcjrc, radijallahu anhu, rckao: £i <ii ^j \'£a Li £)1 ^jh^ J* %?£ vl
"Ebu Bckr, radijallahu anhu, rckao je: / , * ,
'„
# ;
*TakomiAllaha,kadabimiuskratilicetveromjesecnu J.^ ^ ^0 "^ ^ l^j j*i ^ <Jl* J^
kozicu koju su davali Allahovom Poslaniku, :'
»>'.\ - *.*
t
^
, >.
Ji
r
4-
*-,
jh
:.
r
-
U "Bcdai'u se navodi: "Ako dcvc love radi mesa, jahanja ili prenosenja tereta, na njih
se bravi, govctla ili
ncma zekata, ali ako sc tovc radi trgovanja, tada sc na njih dajc 2,5% zekata, upravo kao na trgovacku robu.
Prcma tome, na cetiri ili manjc od cctiri dcvc cija vrijednost iznosi dvadeset grama srebra, dajc sc na ime zekata
pet grama. Ako ih ima pet, ali njihova vrijednost nc iznosi dvadeset grama srebra, na njih sc nc dajc zekat."
U "Zchiri" stoji: "Ako trgovac, kupivsi devu sa ispasc radi prcprodajc, ostavi jc opct na ispasi vcci dio
godine ima jc u svom vlasniStvu godinu dana, on jc duzan dali na nju zckal po stopi zekata na trgovacku
i
996
;
— i
** ^
1457. "To nije , rekao je kasnije Omer, radijallahu ji VI jl £i cp 4)1
^3 ^i jli Uov .
"'
anhu,"nistadrugonegostosamuvidio, da je Allah / , , _. 6„ ,
rasirio prsa Ebu-Bekru (nadahnuo ga) za borbu i ja *^ ^ is*'-> j^? fer J-^ £/* ^ °^
sam sc tada uvjcrio
J da Jjc ova borba pravcdna."
K
1
#v >< > s
-- ..-
. jJ-UI oi^i JUaiL
&
J* >
c/j
,r?v
^^ &>j
namaza u toku dana i noci, pa kada budu obavljali (H^j (J^ji J ^S^ J> f^ ^y
namaz, obavijesli ih da im je Allah odredio zekat
koji se uzima od njihovih dobara i ustupa njihovim
siromasima. Kada se ovom pokore, ubiri zekat od njih
i cuvaj se najdragocjenijih dobara toga svijeta!" 2
1 Na imc zckala nc mo2e mahanom, slabo ili bolcsno, ili ono kojc u ocima svijeta ncma
sc davati hajvancc sa
pristojnu cijenu, kao sto jc jarac. Na imc zckata od brava, trcba bili ovca od godinc dana starosli. Ncma
zckata na samu telad, zdrcbad, na same konjc, na kobile ili na samu janjad. Prcma misljcnju Buharijc,
zenska cctvcromjcsccna koza mozc sc uzcti na imc zckata obracunatog na brave.
2 Kako obveznik zckata nc mozc imc zckata slabo hajvancc, isto tako sakupljac zckata ncma pravo
dati na
da izabirc najbolje i najmljccnijc govecc, odnosno najdcbljcg najkrupnijcg brava sa najboljim runom.
i
997
SAHIHU-L-BUHARI mm ZEKAT
^± ^ Lui ^i ol
1* *
1459. PRlCAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, komc && Jii ' r; <i)U^ l*5o^ .UM
je saopcio Malik, prenoseci od Muhammeda b. - +
,,
*- * j * -f +* , • "i
stogod treba."
bio i *j
-J B ^ ^Jg jj
Tako mi Onoga u Cijoj jc ruci moja dusa!' Hi
fc
998
.
» >*
pravo (zekat), a da mu ta stoka nece na Sudnjem 14Ll5j l$*Ustt ojJaf <12*\j j^Sj U
"
danu doci veca i deblja nego sto je bila, pa ce ga „ > ^ ' ^ ^, ,
svojim papcima gaziti i svojim rogovima bosti; ^ Vji a^ oj_> Ul^>-1 jjj^ y5 l,-j_^
Navcdcni hadis ukazujc na duznost dijcljcnja zckata na govcda. Tirmizi navodi u svom "Suncnu da jc
Mu'az rckao: "Poslao mc Vjcrovjcsnik u Jcmcn narcdio mi da uzimam jcdnu junicu u trccoj godini starosti
i
na imc zckata od Cetrdesei krava, a od iridcscl da uzimam jcdnu June u drugoj gudini starosti." Ovaj hadis
navodi Hakim smatra ga vjcrodostojnim.
i i
Ebu-Hanife smatra da sc zckat na govcda dajc tck kada ih bude trideset. Prcma njegovom misljcnju, na
trideset grla govcda, koja su na ispasi provcla vecu polovinu godinc, dajc sc na imc zckata junc iti junica u
drugoj godini starosti, na cctrdcsct pa do pedeset devet grla pored juncta u drugoj godini, jos na svako jedno
poviSeno grlojoS 1/40 junice u trccoj godini starosti, a kada ta poviscna grla izadu na sezdeset zivineadi,
dajc sc pored juncta u drugoj godini jos 2/40 junice u trccoj godini starosti.
Ebu-Jusufi Muhammcd. kod nas primjenjuju, kazu. da se na pojedinaeno poviscna grla nc dajc
eija sc misljcnja
zckat, dok ona nc doslignu sezdeset grla na koja trcba dati dva juncta ili dvijc junice u drugoj godini starosti.
Na sedamdcscl grla, zckat jc jedno junc u drugoj jedno u trccoj godini; na osamdeset grla, dva juncta u trccoj
i
godini; a na dcvcdcsct grla. tri juncta u drugoj godini slarosti. Na stotinu grla, zckat su dva juncta u drugoj jedno i
u trccoj godini starosti. Tako sc zckat dalje obracunava kad god sc povisi za deset grla, tj. na svakih trideset grla
po jedno June u drugoj godini, a na svakih daljih cetrdesei grla po jedno junc u trccoj godini starosti.
Ovo jc misljcnje jos halifc Alijc, Ebu-Scida Hudrija. Sa'bija, Tavusa, Omcra, sina Abdul-Aziza, Hasana
Basrija, Malika, Safije i Ahmcda.
999
j
SAHIHU-L-BUHAR! ZEKAT
'«*?
1461 . PRlCAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, njcmu U 'Ji Ji JttXi l&j£ ,\t*\\
saopcio Malik, prenoseci od Ishaka b. Abdullaha
b. Talhe da je cuo Enesa b. Malika, radijallahu % * - *
anhu, kakogovori:
"Ebu-Talha jc imao u palmovicima imctak vcci
to
nego ma koji ensarija u Medini, a najdraze mu od
tih njegovih dobara bijase Bejruha naspram dzamije.
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, ulazio
sL&ii cii^j i\J-% 6\ *\y\ tA Stf
je u njega u i njemu pio dobru vodu. Enes, radijallahu
anhu, kazc: 'Kada jc objavljcn ajct: 'Nagradu pravog
dobrocinstva necele postici dok ne podijelite (u
dobrotvorne svrhe) od imovine koju volite', Ebu-
tf ( ail Chi^JfcJJi life £j)*$i
* < ^ *
Talha je pristupio Allahovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem, i rekao: 'Allahov Poslanice!
Slavljcni i Uzviscni Allah kazc: 'Nagradu pravog
dobrocinstva necete postici dok ne podijelite nesto
od imovine koju
uistinu, najdrazi Bejruha.
volite', a meni je od mojih dobara,
Poklanjam ga, u imeAllaha,
&-% Ji J#'
- - _
*
^ Sis (bjiic\jks
^ ^
.
j
- -
i nadam se da je on pravo dobrocinstvo i zaliha kod -tut -Up Ujp-ij U_^ >=rjt 4U 4i-U^ L^lj
^ * '
^ * * +
Allaha pa postupi sa njim, Allahov Poslanice, kako
ti je Allah pokazao!'
Jlis Jli -oil il\j\ <1^*- ^ <J^5 ^ \4kj22
'Bravo! To je imovina koja ce napredovati! To je JU ii)3 £lj JU lul ££ 4>1 Jji.j
imovina koja ce napredovati! Cuo sam sta si rekao i
Imati u vlasnistvii dobar imctak nijc mahana. Imovina u nikama dobrog covjeka mozc biti korisna i
pojcdincu i zajednici,
1000
— i
je otisao. Kada je dosao u svoj stan, dosla je v_^jj e_U *U1 J t^-j U J-is <UlP JJU-j J4*J
fc
to je Zejneba.'
Supruga Ibn-Mes'uda.'
^
'Dobro, neka ude' - rekao je on.
^
r
fc
J
#<^*« >^ '.. -
Rcccnojojjcionajcusla,azatimrckla: Vjcrovjcsnicc,
li si danas naredio dijeljenje od imetka. Ja imam
svoj nakit i htjela sam da ga podijelim onima kojima
':-.
treba, a Ibn-Mes'ud misli da su on i njegovo dijete li*-
1
A*lw
• ??
preci da se to njima podijeli.
siromasan. Drugi pravnici nc slavljaju taj uvjet i smatraju da opunomoccnik mozc, ako jc siromasan, uzcti
scbi svu doznaccnu mu imovinu,
— imovinski doprinos, pa i uvakufljcnjc, postaju vazcci sa izjavom darovaoca i bcz momcnlanog isticanja
uvjela gdjc cc sc kako dolicna suma
i ulrosili. Uvjclc darovalac mozc kasnijc izjavili,
— dobrotvor sc mozc javno pohvaliti,
— dati zckat i milostinju svojim rodacima, bolje jc ncgo nckom drugom.
1001
SAHIHU-L-BUHARI ®fig§ ZEKAT
hadisu nijc bila zckal, ncgo obicna dobrovoljna milostinja. Oni navodc drugi opsirniji hadis o istom slucaju i
u komc sc govori o obicnoj milostinji. Osim toga, oni upozoravaju na izrazc u gornjem hadisu "tvomc i
djctctu" a jcdnoglasno jc misljcnjc pravnika, da sc zckat nc mozc ni u kom slucaju dati svomc djctctu.
Podijeljcna su misljcnja o davanju zckala na nakit. Ebu-Hanifc i pravnici njegove skolc i imam Scvri kazu:
"Na nakit izraden od zlata, odnosno srebra trcba davati zckat. Ovog su misljcnja bili jos halifa Omcr, Ibni-
Mcs'ud, Abdullah b. Omcr, Abdullah b. Abbas, Scid b. Muscjjcb, Scid b. Dzubcjr, Ata, Muhammcd b. Sinn,
Dzabir b. Zcjd, Mudzahid, Zuhri, Tavus, Mcjmun b. Mihran, Dahhak, Alkamc, Esvcd, Omcr b. Abdul-Aziz,
Evza'i, Ibni-Munzir, Ibni-Hazm.
Ovi ucenjaci svoj Slav potkrcpljuju brojnim hadisima. Tirmizi sa sencdom navodi: "Vjcrovjcsniku su doslc
dvijc zene kojc su na rukama imalc zlatnc narukvicc.
'Jcstc li na njih dale zckal?* - upitao ih je Vjerovjesnik.
'Nismo' - odgovorile su zenc.
'z^clite li da vam Allah na Sudnjcm danu dadnc nataknuti dzchcnncmskc narukvicc?'
Nc'- odgovorile su one. 'Pa podajtc odmah na njih zckat! - rckao jc Vjerovjesnik.
k
'
Ebu-Davud u svom "Suncnu" navodi kako su ncki ashabi usli u sobu h. Aisc, suprugc Vjcrovjcsnika, ona im jc i
rckla: "Jcdnom mi je usao Allahov Poslanik i vidio na mojoj ruci nekoliko, od srebra izradcnih, burmi (vitiea).
'Stajc to'?*-upitaojc Vjerovjesnik.
"Dala sam ih napraviti, da ti sc nakilim'-odgovorila jc Aisa.
'Ajcsi na njih dala zckat?'- upitao jc Vjerovjesnik.
li
Ahmed u svom "Musncdu" navodi da je Esma b. Jezid dosla Vjcrovjcsniku, sa svojom letkom po ocu, sa
zlatnim narukvicama i da ih jc Vjerovjesnik upitao:
"Jcstc li na tc narukvicc dale zckat?"
"Nismo" - odgovorile su one.
"Zar nc strahujetc da vam Allah nc nalaknc dzchcnncmskc narukvicc? Podajtc na njih odmah zckat!"
Darckuini u svom "Sunenu" sa sencdom navodi, da jc Fatirna bint Kajs rckla: "Donijela sam Vjcrovjcsniku
ogrlicu u kojoj jc bilo sedamdeset miskala zlata i rckla:
»
'Allahov Poslanicc, uzmi od njc stoje propisano.' On jc potom uzco od njc jedan % miskala." i
Ebu-Davud navodi u svom "Sunenu* da jc Umm-Sclcma rckla: "Stavila sam scbi jcdnom ogrlicu od
zlatnika upitala: 'Allahov Poslanicc, jc li ovo gomila blaga?'
i
'Kada imovina dostigne vrijednosl na koju sc dajc zckat, pa sc od njc dade zckat, lada sc to nc smatra
gomilanjcm imovinc.'" Ovaj dijalog zabiljczio jc i Hakim u svom "Mustcdrcku".
Imam Malik, Ahmed, Ishak i Safija kazu;
"Na nakit, ma od ccga on bio, nc trcba davati zckat." Ovo jc misljcnjc prencseno jos od Ibni-Omcra,
Dzabira Abdullaha, Aisc, Kasima b. Muhammcda Sa'bija.
b. i
Lcjs jc rckao: "Nakit koji sc stalno nosi, nc podlijczc zckatu, ali nakit nabavljcn kupljcn iz imovinc, koja i
podlijczc zckatu, samo zato da bi sc ta imovina stogod umanjila, da nc podlcgnc zckatskom propisu, nijc
osloboden zckala."
Encs kazc: "Zckat na nakit trcba dati samo jedne godinc vise nikada, ma koliko on bio u vlasnistvu i
—
doticne osobc.'
1002
alfjiJl cylifi #j|& gj jLgJL fti. in
"^^T JU ^
on od Ebu-Hurcirc. radijallahu anhu. koji jc kazao: t % -,.: ",,:>^ . 1
.-;*.,.* t • - .m-
"Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, -; -, *-
fc
Ova grupa uccnjaka navodi da jc Dzabir rckao: "Na nakit ncma zckata." Ovo jc isto rekao Encs, a Safija
i
i Bcjhcki u svojim hadiskim zbirkama navodc da jc Ibni-Halid pitao Dzabira b. Abdullaha da li se dajc
zekat na nakit.
"Nc dajc", odgovorio jc Dzabir, "pa makar mu vrijcdnost dosligla hiljadu zlatnika."
Drugi muhadisi isti slucaj iznosc u svojim hadiskim zbirkama u ncsto izmijcnjcnoj varijanti. Muslim jc
navco ovako: "Musliman na svoga momka svoga konja nc dajc zckat." U dmgoj vcrziji Muslim navodi:
i
"Musliman na svoga momka nc dajc nikakvu milostinju, osim sadakauil-fkra." Ebu-Davud u svom
"Suncnu" navodi: "Na same konjc momka ncma zckata, izuzcv zckala, sadakatul-fitra na momka."
i
Tabcrani u svom "Kcbiru" sa sencdom navodi: "Vjcrovjcsnik jc poslao u Jcmcn jedno pismo u komeje
navco obavcznc neobavczne duznosti muslimana, rekavsi: 'Musliman za svoga momka svoga konja
i i
Tabcranija u svom "Kcbiru" Bcjhckija u svom "Suncnu" sa sencdom navodc da jc Vjcrovjcsnik rckao:
i
"Ncma zckata na same magarcc, na same konjc na same momkc goveda koja sc koristc za vucu."
i i
Potom sc savjetovao sa drugovima Allahovog Poslanika svi su rckli da i jc to dobro, samo jc h. Alija
sutio. Omcr ga jc upitao zasto suti, a on odgovorio: 'To jc dobro da nije propisane im dzizjc (vojnica na
ncmuslimanc) koja cc im sc uzimati poslijc tebc.'"
Omcr jc potom uzco od svakog konja po deset dirhema, ali jc od ovc prakse brzo odustao i odrcdio zckat
na svakog konja u iznosu od jednog zlatnika."
Ibrahim Neha'i kazc: "Na konjc i kobile kojc su zajednicki provclc na ispasi viSc od polovinc godine i
razmnozavaju sc, dajc sc na svako grlo, ako hoccs, po jedan zlatnik ili dcsel dirhema, a ako hoccs mozes
prcma novcanoj procjeni, tako da sc na svakih dvjesto grama novcanc vrijednosti dajc pet grama."
Kcrhija jc rekao: "Ako hocc vlasnik konja, on mozc dati 2,5% novcanc vrijednosti po svakom konjskom
1003
i'
SAHIHU-L-BUHARI mm ZEKAT
1464. PRICAO NAM JE Musedded, njemu prenio -£j^ £ J$ &£- tki igfc U n .
ce vam
njegova nakita.
se dali (otvoriti) dio ovozemnog sjaja i $* .
^r ,
«£
„
•
J& *£> u ^
Tada jedan covjek rece: "Allahov Poslanice, da li j&* j^- 1
J^j' At Jj-^j ^ J*-j J ^* 1
po svakom grlu, a ncki su pravnici rckli da sc mozc dali 2,50% u valuti novca obracunatog prcma njihovoj
ukupnoj vrijednosti/'
Imam Razi kazc: "Zckat trcba davati, makar to bilo na same kobile, a na konjc, kada su oni pomijesani sa
kobilama."
U "Bcdiii'u" sc islicc: "Konji koji sc hranc za jahanjc, za vucu ili drugc poslovc domacinslva i za borbu
na Bozijcm putu, nc podlijczu propisima zekata. Ovo jc jcdnoglasno misljcnjc islamskih pravnika. Ako jc
crgcla, sastavljcnaod konja kobila, provcla na ispasi vise od polovinc godinc, radi rasploda ili trgovanja,
i
1004
— i
I SIROCADI U SKRBNISTVU
£'*
1466. PRICAO NAM JE Umer b. Hafs od e^yVB^^^^^b'J^^ni
svoga oca, koji kaze da mu je prcnio A mcs, \ *„*
fc
. B e . **„ -; \~*S;
ovome Sekik od Amra b. Harisa, on od Zejnebe, V*
3
,
u t*r-*
-
^ J "*^
zene Abdullahove, radijallahu anhuma, isprica, i^^i^j^ijl^sl^i^j U^._,lil
i
Iznavedenog hadisa zakljucujc sc:
- od gomilanja imovinc ncdijcljcnja onima kojimaje potrebno, nastajc stcta pojcdincu zajednici.
i i i
Covjek umjcrcnih ambicija nc sakuplja imctak bespravno. On radi privrcdujc na postcn nacin svaki i i
- cgoizam trcba uvijck drzati u granicama razuma, a suvisak stccenc imovinc dijcliti onima kojimaje
potrebno drustveno korisnim ustnanovama,
i
- cgoizam jc porok koji unistava cast, obraz vjcru pokrece zlc snagc drustva na medusobnu borbu,
i i
1005
I
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
^ "^
prenoseci od Ebu-Ubejde, on od Amra b. Harisa,
l^ f*;!Sil <£?•*<*» rpjw «*j*** Ju
ovaj od Zejnebe kcerke Abdullahove, radijallahu
* '*' ""^-J
anha, da je pricala isto sto i Sekik. U\
"Bio sam", kaze Ebu-Seid, "u dzamiji vidio i
ii^ri !* *Al i cJs cJli *l^- Aii*j4uljup
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, kada - *
t
„ " -V- -
Ona je
ve sellem, pred vratima nasla jednu ensarijku.
i
Bilal i mi mu rckosmo:
\ -
v -
"Upitaj Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
da li mi je dozvoljeno da dijelim milostinju svome
muzu i sirocadi (braticima i sestricima) koja su u
mom skrbnistvu, a za nas ne kazuj", rekle smo mu!
Bilal jc usao i pitao ga, a on je (Bilala) upitao:
b£
Ko su one?"
*.
Zejneba" - odgovorio je Bilal. . 4J-UaJl >H J
It
Koja Zejneba?" - upitao je Vjerovjesnik.
"Zena Abdullahova" - odgovorio je Bilal.
"Da, moze", rece on, "ona ima d vije nagrade: nagradu
za pomaganje rodbine i nagradu za podijeljeni
imovinski doprinos."
1467. PRlCAO NAM JE Usman b. Ebu-Scjbc, 5i^ i£j£ izi ^i j5 oC^ l2^ . u iv
rekavsi da mu je prenio Abde od Hisama, on od
* ^ 4.
nagradu, ako podiiclim od imetka sinovima Ebu- --n VS «*.- • i ml i-\- \ -- I; "--A
Seleme/ lo su moji sinovi.
'Dijeli im!\ rekao je on, *i za sve sto si im dala,
,v
imat ces nagradu.
1006
— i
dlfiiJl(iili£j (^jLqiilgiaia
Cijcli prijcvod 61. ajcta, poglavlja "Et-Tcvbc "Zckat pripada siromasnima, pukoj sirotinji.
glasi:
sakupljadima zekata, onima 6ija srea treba pridobiti (za islam), robovima da sc oslobodc, duznicima, na
imc Allahovog puts pulniku koji jc ostao bez putnih sredstava."
i
Prcma tome, zckat sc mozc dati samo u svrhc nabrojanc u gornjem ajctu. Pod izrazom "i na imc Allahovog
pula", misli sc na siromasne borce.
Ebu-Scid Hudri prenosi da jc Vjcrovjcsnik rekao: "Bogatom sc mozc dati prihod od zekata, ako jc on
angazovan na prikupljanju zekata kao sluzbenik, ako jc zaiizct borbom na Bozijcm putu, ili ako jc zapao u
vcliki dug." Ovu su izjavu zabiljczili u svojim hadiskim zbirkama jos Ebu-Davud, Ibni-Madzc Hakim. i
Ibni-Abbas mnogi njcgovi suvrcmenici dozvoljavali su da sc na imc zekata otkupi rob odmah oslobodi.
i i
Bcra b. Azib prenosi da je jedan covjek dosao Vjcrovjcsniku rekao: "Uputi me na posao koji cc me
i
"Oprosti roba ili ucestvuj u njcgovu oslobadanju" - rekao jc Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm.
Halid jc imao osam pancira, pa su ashabi smatrali da jc on duzan dati koji od njih u zckat. Mcdutim,
Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, rekao jc, da jc Halid svoje pancire zadrzao, nc radi trgovinc ili
svoje licne zclje, nego radi borbe na Bozijcm putu, bas kao ostalu polrcbnu mu ratnu opremu konje.
i i
1007
SAHIHU-L-BUHAR! ZEKAT
odgovorioje: Ibn-Dzemil ne porice zekat, negoje jjAJJgj *^Ji* JJl>- l«lj aJ^— jj > *i)l oUpli
on bio siromah, pa su ga Allah i Njcgov Poslanik
obogatili. Slo se tice Halida, vi prema njemu cinite
Za Abbasa, radijallahu anhu, Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm, garantovao jc da cc dali duzni iznos
zckala, pa i vcci, jcr jc on Hasimija nccc i staviti svoj obraz pod nogc.
Ibni-Ishak isticc, da jc Muhammcd, sallallahu alcjhi ve scllcm. odgodio Abbasu davanjc zekata za dvijc
godinc. Oslanjajuci se na spomenuti slucaj i halifa Omcrjc jedne susne godinc odgodio ubiranjc zekata u
nckim pokrajinama dao ga ubrati Ick iducc godinc.
i
- zckat sc mozc dati ma kojoj grupi korisnika navedenih u 61. ajctu, poglavlja "Et-Tcvbc",
-starjcSina zajednice mozc sakupljanjc zekata privremeno odgoditi, bilo pojcdincu bilo vecoj grupi ljudi,
- musliman zaduzen zckatom mozc za sebe zadrzali polrcbno oruzjc oslalu vojnu opremu, kao konja slicno.
i i
1008
^
— i
Allah ce ga obogatiti, a ko hoce da bude strpljiv, frUaP -b»-1 .Ja^l Uj -Oil o^^rwiJ ^wt; J^j <Ul
Allah ce ga nadariti strpljivoscu. Nije nikome dat - • *
, j^Ji^^jljtj^ i ,
scllcm, rckao:
"Tako mi Onoga, u Cijoj je ruci moja dusa, da neko *jj_ t£ fe .'^^i fcc * <\£\ {.Ifc
— prosnja i moljakanjc Ijudi za milostinju jc prczrcn posao i Ircba ga sc klonili, a svojc polrcbc podmirivati
prihodima svojc postcno stcccnc zaradc,
— poscbno sc vidi plcmcniiost, saosjccajnost i darc/Jjivost Vjcrovjcsnika da jc onima kojima jc bilo
potrcbno, davao svoj posljcdnji zalogaj.
i
uskrati svoju pomoc siromahu, tu jc, pored ponizcnja, jos izgubljcna nada. Radi toga, ashabi, kada bi im pao
i
— prosnja mozc biti haram, a mozc biti mckruh konacno mubah. Prosnja jc potpuno zabranjena bogatoj
i
osobi, ruzno jc pokudeno da prosi osoba koja sc mozc opskrbiti bcz prosnjc, a dozvoljcno jc siromahu
i
prositi, i to od svojih bliznjih, bilo od rodaka, bilo od poznatih komsija. Zatraziti milostinju jeste diiznost,
tck kada sc padnc u krilicnu i po zivot opasnu siluaciju.
1009
SAHIHU-L-BUHARI mm ZEKAT
»>
ili nc dali.
dozvoljcna samo: siromahu bcz ikakvih srcdslava za zivot, duzniku ciji jc dug vcci od njcgovc imovinc i
Bczzar, Ahmed i Taberani navodc da jc Sevban prcnio od Vjerovjesnika slijcdccu izjavu: "Ko trazi milostinju
od svijcla, a nijc mu potrebna, ona cc mu sc slaviti na Sudnjcm danu na lice kao ruglo sramota." i
Navodi sc da su Vjcrovjcsniku za vrijeme Oprosnog hadza, dok jc dijelio sadaku, prisla dva covjeka i
zalrazila milostinju. On ih jc poglcdao, a potom oborio glavu prcma zcmlji rckao: "Ako vi hocclc, ja cu i
vam dati milostinju, samo u njoj ncma udjela bogat, snazan i za rad sposoban covjek."
Ebu-Davud, Ncsai Ibni-Hibban u svojim hadiskim zbirkama zabiljczili su, da jc Ebu-Seid Hudri prcnio
i
od Vjerovjesnika ovu izjavu: "Ko prosi, a ima imovinc u vrijednosti cctrdcsct dirhcma, on jc za ljudc
napasnik."
Imam Ahmed u svom "Musncdu" navodi, da jc jedna zena poslala Vjcrovjcsniku svoga sina da ga kao i
zamoli za milostinju. Covjek jc otisao zatckao Vjerovjesnika na minberu gdjc govori: "Ko
ostali siromasi i
hocc da skromno zivi, cuvajuci sc harama, Allah cc mu omoguciti skromnost, ko hocc da budc matcrijalno
ncovisan o drugim, Allah cc ga uputiti putcm blagostanja, ko trazi od svijeta milostinju, a ima pet ukija
(dvjesto dirhcma) imovinc, on jc napasnik."
c
"Pomislio sam u sebi", kazc ovaj: Ja imam devu vrcdniju od pel ukija, a tako islo moj sin.'" i
Taberani u svom "Evsatu" jos poncki muhadisi navcli su dajc h. Alija prcnio slijcdccu Vjcrovjcsnikovu
i
izjavu:
"Ko trazi milostinju, a bogat je, ona cc mu sc na drugom svijctu prctvoriti u Iczaj usijanog dzchcnncmskog
kamenja."
A ko jc bogat?"- upilali su prisuini.
-*-
Vjcrovjcsnik mu rccc: *Da znatc kakvc su posljcdicc prosjacenja, nc bi nikad niko nikomc otisao zatrazio i
<«
od njega milostinju.'
1010
— i
1472. PRICAO NAM JE Abdan, kome je saopcio ir^-i <uiJu£ ujj£1 jili £\U uvy
j .
(privlacno) i slatko, pa ko ga uzima bez pohlepe 5jL>^Li o~bM /wo3 S *i>- 5jJ**- Jill 1*1* Oj.
l I? hadisa sc zakljucujc:
- nijc sramola Irazili materijalflU pomoc od starjesinc zajednice iz drzavnc, dmslvcnc kasc,
- nasrtljivi prosjak mozc sc odbiti uz prcporuku skromnijcg zivljcnja i strpljcnja pri ovozemnim
poicskocama,
- prosnja jc dozvoljcna samo u krajnjoj potrcbi, nuzdi zivotnoj opasnosti, i
- osoba koja ima pri scbi Hide zakonsko potrazivanjc, trcba ga pravovrcmeno obaviti isplatiti, a ako nc i
dobro upolrijcbi u svrsishodnc dobrc poslovc potrebc. bilo pojedinca bilo zajednice. Tome slici primjer,
i i
kada sc ncko sa maio jcla najede, a ncko pojede mnogo, ali ostanc gladnog stomaka ociju,
i i i
- prosjaku trcba dati milostinju, a potom mu ukazati na lose posljcdicc prosnjc uputiti ga na dostojnije i
zanimanjc,
-nijc ruzno prosjaku uskratiti cctvrtu uzastopnu milostinju.
10
SAHIHU-L-BUHARI giU ZEKAT
^ oL»
1473. PRICAO NAM JE Jahja b. Bukejr, njemu ^ iijl gj£ ^ £ ^2 &Z UYT .
£ -
ni komadica mesa.
1 Nijc dozvoljcno primiti poklon, znajuci da jc darovalac dosao do njega nczakonito. protivnom, U
preporucljivo jc da sc poklon primi. Rukovodilac zajednice moze dijcliti poklonc prcma svojoj uvidavnosti
iz drustvene imovine. Nagradu rukovodioca bolje jc primiti, ncgo jc odbiti, samo ako jc ona dosla iz
zakonski poslcnog prihoda. U slucaju da jc laj poklon nczakonilog prihoda ircba ga odbiti.
Poncki kazu da svaku nagradu poklon ponuden od rukovodioca zajednice trcba primiti, jerje u Kur'anu
i
rcccno: "Ono sto vam dajc Allahov Poslanik uzmitc, a &to vam zabranjujc, klonitc ga sc!"
1012
— i
alfjjJl eiltt
-ism ^jlqill niqKI
1013
SAHIHU-L-BUHARI WM ZEKAT
NEPOTREBNIM DRUGOM"
J*»
Ovo sezasniva na rijecima Allaha, dzelle sanuhu: J lj^a^-1 ,%gJUl *iulij ) JU: <i>l Jli]
«fc
Zekat pripadaonimsiromasimakoji suzauzeti na f , , '•€.. ;
.-•'',' i ;.-m -. i
-
Bozijemputu.Oninemajumogucnostizaradivanja - * *-'\
na zemlji...", do Njegovih rijeci: "...Bog to sve '*fv 5 v '.^
dobrozna'V
"Cuo sam Ebu-Hurcjru, radijallahu anhu, gdjc >t' K >?.>-,.,* *.?V**?ti -'-'m
prenosi od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve - - ' - " -; .
sellem:
fc
Cijeli prijevod kod Buharijc djclimicno navedcnog 273. ajcta, poglavlja "El-Bckarc glasi: "Zckal pripada
onim siromasima na Bozijcm putu. Oni ncmaju mogucnosti da stjccu zaraduju na
koji su sc zrtvovali i
zcmlji. Ncupuccni ih, radi njihovc skromnosti, smatraju bogatasima. Poznat ccs ih po izrazu njihovih lica.
Oni nc traze od svijcla nasrtljivo. Svc slo od dobra ucinitc, to Allah dobro zna.
Ima nckih ljudi u bijcdi vclikoj potrcbi, ali im ljudsko dostojanstvo ne dozvoljava prosnju moljakanjc
i i
Hide pomoci. Oni se poznaju po snuzdenom ncraspolozenom lieu takve je najprcce pomoci.
i i
Ncscfija kazc da sc navedeni ajcl odnosi na Ashabi-suffc, tj. ashabc koji su zivjcli na sofama dzamijc
Muhammeda, n Medini. Njih je bilo cctiristo oni nisu imali ni svojih domova
sallallahu alejni vc sellem, i
"Ko ima pcdescl dirhema ili njihovu vrijcdnosl u zlatu" - odgovorio je Vjerovjcsnik.
1014
'
— i
^ ? .
> -
§u bc: • g-vjfi
k '
a* £>-'
fc
"
u be: Napisi nesto c- J ^ J
^^ 4^ ^ V ^
^-
s
vesellem!' .;, ';>'^*? U ' £• - '; m •&
mu je on Cuo sam / ,'
fc
fc
ju i^jjJ Ji ju iL> ii;V Ji &\j o"^
i rekao mu: Sta ti imas protiv toga toga? Tako mi i
k 4
'Ja sam tada', kaze Sa d, malo zasutio, a zatim ^ * ^ j
**
_*
2 Prcpricavati tudc beskorisne izjavc, voditi traceve i alarmaninc vijesti jc zabranjeno kao upropaslavanje
siriti i
imovine, bilo svoje, bilo tiidc, naslale ncbrigom o njoj, prckomjernim prohljcvima, luksuznim gradenjem
objekata, luksuznim odijevanjem, hranjenjem namjestanjem, tc trosenje imovine u haram poslovc, a nc
i
Scvra. Mcdutim, Ncha'i, Ibnu-Sirin, Ebu-Hanifc Zufcr kazu: "Nad punoljctnom osobom ncma skrbnika",
i
- vrlina umjcrcnih matcrijalnih prohijcva. Rasipnicki i raskosan zivot konacno dovodi do siromastva, a
ponckad i prosjackog stapa, dok umjcrcnosl donosi srecu na ovom buduccm i svijctu,
- izjavu vjcrodoslojnog covjeka ircba smatrali punovaznom,
- nauku ircba Irazili eijelog zivola.
1015
'
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
i
jJC LUJ j\ JU \Ly i$ jl
X\ JUi Us
nadvladalo ono sto sam o njemu znao, pa sam mu
rekao: Allahov Poslanice, sta ti imas protiv njega?
Tako mi Allaha, ja ga smatram pravovjernikom.
Muslimanom'- rekao je
fc
on.
> &*** . J
Tada je Vjerovjesnik kazao: Ja ponekad dadnem
fc
A **
1016
/
Ol£iiUlj iiiJJl
3 ,"
^ ^
oi^ ^Gl Jp^i^^JJl
fl
, ,
*fP V &
..
^ C^ r ^
...
J Ml *'
Ebu-Abdullah (Buharija)je rekao: "Salih b. Kejsan -
1481.
mu jc
PRJCAO NAM
prenio Vuhcjb od
JE Schi b.
Amra
Bckkar, rekavsi
od
^ 4^j ^ jt£ £ JiSlSfc.U A\
*
_
da
Abbasa Sa'idija, ovaj od Ebu-Humejda
b. Jahjaa, on
Sa'idija, tf
:
.
i*
„
^^ ^ ^^^ ^
„ .„
J
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
o njihovom primirju (da pristaje na dzizju). Kada jUi <bl Jj— t#* «
?
•
a
iJU
je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, pri
onu zenu: Koliki je prihod dala basca?' 'Deset jlSS jil Jl* y* j^iu ^J J^o j
veskova', odgovorila jc ona, 'kako jc i procijenio 9 * * V
Allahov Poslanik , sallallahu alejhi vc sellem' illi» o_Lfc Jl* o-dl Jp bi^i ULJU iUS"
1018
„ ,
(Buharija) kaze: "Svaki vrt sa *&*- jl* ^ <&* $& JS <ui Xs- J>
Raznolika su miSljenja pravnika o procjcnjivanju voca na stablu. Zuhri, Ala, Hasan Basri, Amir b. Dinar,
Mcrvan, Hasan b. Muhammcd, Safija, Ahmed, Ibni-Scvr jos poncki dozvoljavaju procjenu palmi grozda, i i
Ibni-Rusd kaze da vecina pravnika dozvoljava procjenu voca na stablu, tck kada jc ono sazrelo toliko da
scmozc jesti.
Davud jc izjavio: "Samo plod palmc mozc sc procjenjivati na stablu." Safija kaze: "Procjcna jc dozvoljcna
."
kod palmi i vinograda, a nc kod usjeva
Drzeci sc slrogo poslupka Vjerovjesnika, Surcjh Zuhri dozvoljavaju procjenjivanje plodova samo kod
i
palmovika, dok najvcci broj pravnika dozvoljava jos samo kod grozda. Buharija opet dozvoljava vrscnjc
procjene svakog roda i ploda koji sc mozc
u sirovom, tj. svjezem u suhom obliku.
koristiti i
Procjenjivanje voca na stablu utvrdcno jc izjavom i praksom Vjerovjesnika. Muhammcd, sallallahu alejhi
vc scllcm, imao jc svojc procjcnitcljc.
Ebu-Davud navodi da jc Aisa rckla: "Vjcrovjcsnik jc poslao u Hajbcr Abdullaha b. Rcvaha on jc Jcvrcjima, i
radi davanja dzizjc, izvrsio procjenu uroda palmovika ciji sc plod nijc pocco jos jesti"
Prema drugim podacima, Ibni-Rcvaha jc poslan u Hajbcr, kada su Jcvrcji bili savladani pokorcni on im i i
je izvrsio procjenu uroda palmovika ostalog voca na hiljadu cctrdcsct veskova, zajamcivsi im polovinu
i
toga iznosa.
Procjcnitclj trcba biti vjcSt i povjcrljiv i procjenu vrgiti u prtsutnosti vlasnika posjeda josjednog i ili dvojicc
uglcdnih ljudi.
Sa'bi, Scvri, Ebu-Hanifc, Ebu-Jusuf i Muhammcd kazu: "Vrsiti procjenu voca i usjeva jc mckruh."
Ebu-Hanife, Jusufi Muhammcd rckli su: "Procjcna jc ncsigurna ncma zakonske podlogc." Oni se drze, i
pored Buharijinog navoda jos kasnijc izjavc Dzabira b. Scmurc: "Vjcrovjcsnik jc zabranio prodaju svih
i
vrsta plodova putcm procjene/' Procjcna jc samo priblizno utvrdivanje kolicinc roda, u ccmu sc mozc lahko
pogrijcsili. Dzabirova izjava derogirala je raniju praksu.
Iz hadisa sc zakljucujc jos:
- Muhammedova, sallallahu alejhi ve scllcm, mudziza o predskazivanju dolaska orkana,
- vrijednost Mcdinc, Uhuda pojcdinih porodica u Mcdini,
i
1019
SAHIHU-L-BUHAR! ZEKAT
na med.
1
tj.
a^LjJlj OJjj l-U J Juj ^^Jl ^l Ci-
u izjavi (Abdullaha) Ibni-Omera:
fc
I Zckal trcba davali na mcd bilo ga malo ili mnogo po misljcnju Ahmeda Ishaka, dok Ebu-Hanifc kazc: "Zckat
i
se daje samo na mcd pcclc kojc se nalazc na zcmlji usriji (zcmlja od cijcg sc prihoda daje desctina), dok za
one na zcmlji haradziji (zcmlja na koju sc daje porcz po dunumu) ncma zekata, ma koliko bilo meda."
Bcjhcki navodi hadis u komc Ebu-Hurcjrc kazc: "Vjcrovjcsnik jc pisao u Jcmcn da sc od meda uzima
desctina."
Istomisljenici Omera b. Abdil-Azizii su Malik, Safija, Sufjan Sevri, Muhammcd b. Abdur-Rahman, Kasim
Davud, Abdullah b. Omer Mugirc b. Hakim.
b. Salih, i
Ibni-Mugirc kaze; "Ebu-Hanifc smalm, da sc na med pcela sa zcmljc usrijc daje dcsciina. bilo ga mnogo
malo."
ili
Od Ebu-Jusufa i Muhammcda prencseno jc misljcnjc da na med ispod pel veskova tezinc nema dcsciina. Prcma
izlozenom, po misljcnju Ebu-Hanifc od meda
meda pcela sa usrijc, bcz obzira na kolicinu
sc daje desctina
meda, a po misljcnju Ebu-Jusufa Muhammcda tck kada kolicina meda iznosi pet veskova, a to jc deset ritlova.
i
Jedan ritt iznosi 144 dirhema ili 449,28 grama. Prcma tome, deset ritlova iznosi pet kilograma meda.
1020
Sl^iJt4ilki S§|8 ^jlgill niqKI
Ebu-Hanifc, drzcci sc kod Buharijc navcdcnog hadisa, smatra da sc zckat dajc na svc zcmljoradnickc
proizvode bilo ih malo ili mnogo to u vrijcmc navcdcno u ajctu: "Podajlc onima kojima jc poircbno, 000
i
na sto imaju zakonsko pravo u vrijcmc zelve usjeva!" Po misljcnju Ebu-Hanifc, zckal sc dajc na svc vrslc
zitarica i voca, pa i na scccrnu trsku. Prcma tome, zckata ncma na drva, pcrzijsku trstiku, sijeno, slamu,
suho Msec i ostalu stocnu hranu.
Misljcnjc Ebu-Hanifc prihvatili su jos Ibrahim Ncha'i, Mudzahid, Hammad, Zufcr Ebu-Davud. Muslim i
navodi da jc Dzabir rckao: "Na datulc i zito ispod pel veskova ncma zckata." Navcdcnc izjavc, hancfijc
uvazavaju uz napomenu da sc one odnosc samo na datulc zito u trgovanju trgovini kao trgovackoj robi. i i
Ovako treba shvatiti izjavu Dzabira koja u prijevodu glasi: "Zckata ncma na prihod zita dok ono nc izadc
i
kada oni dostignu pet veskova." Prcma tome, zckata ncma na povrcc, dinjc, lubenice, krastavicc slicno. i
Imam Muhammcd jc izjavio: "Ncma zckata na dunje, smokve, jabukc, kruske, sirovc sljivc kajsije." i
U "Mcbsutu"jc navcdcno da hancfijski imami Muhammcd Jusuf smalraju da zckat trcba davati na orahc i
Zckat se dajc na sjeme konoplje, a nc na njenu stabljiku, na kim kimovo sjeme na gorusicu, jcr su to i i
U "Muhitu" stoji: "Ncma desctine na rastinjc kojc jc cvrsto vczano svojim korijenom za zcmlju, kao sto su
slabla palmi ostalog drveea voca obicnog daigog sumskog drveca.'
i i
Jcdnoglasno misljcnjc svih pravnika trazi da sc zckat dajc na pscnicu, jeeam, proso, kukuruz, raz, Iccu,
grah i grasak.
Mnogi pravnici smatraju da zckat trcba davati na svaki prihod od zemlje koji sc mjeri veskom ili sa'om, a
pravnici lraka dodajujos: "...i mozc sc uskladistiti i susiti".
Malik sc o pitanju davanja zckata na zitaricc ponajvisc slazc sa Safijom smatra da sc zckat trcba davati jos i
Ahmed b. Hanbel kaze: "Zckal trcba davali na sve zrnaste proizvode voce kojc moze stajati duzc vrcmena, i
susiti sc kojc sc mjeri vagom, sluzili oni neposredno za ishranu ljudi ili nc sluzili. Tako sc zckat dajc na
i
pscnicu, jeeam, raz, kukuruz, proso, krupnik-pscnicu, mak, lancno sjeme, sjeme kraslavica, rotkvicc, na
simsim, na huimc, rczacijc, bademe, Ijcsnikc, fustuke orahc, a nc dajc sc na smokve, jabukc, kruske, i
Hammad b. Ebi-Sulejman smatra da sc zckal dajc na sve vrste zrnastog zila, na povrcc plodovc od voca. i
Abdarija jc prcnio od Scvrija i Ibni-Ebi-Lcjla da sc zckat dajc samo na hurmc. rczacijc, pscnicu i jeeam, a
Ibnul-Uzza je prcnio od Evza'ija da se zckal nc dajc na maslinc.
Zuhri Hasan Basri kazu da sc zckat dajc, osim na zitaricc jos,
i i na zclcn - povrcc kada ga ima dvjesto
dirherna vrijednosti.
Davud Zahiri i pravnici njegove skole kazu: "Zckat sc dajc na svc prihode koji se mjerc veskom (vagom),
tck kada ih budc pet veskova, tj. hiljadu kilograma, a na one koji sc nc mjerc vagom zckat sc dajc, bilo ih
11
mnogo ili malo.'
1021
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
1484. PRICAO NAM JE Musedded, njemu ^uu iSi jZ l&U- llJ, i£U . ^ tM
Jahja, kome je pricao Malik, ovome Muhammed
4
b. Abdullah b. Abdur-Rahman b. Ebi-Sa*sa a,
srcbra."
Ebu-Abdullah (Buharija) je rekao: "Ovo je
komentar prvog prenosioca (Ibn-Abdullaha) kada
kaze: Na imovinu ispod pet veskova nema zekata',
fc
1022
aLfiUl ciilki sjla db jLiuJL Qi g Ki
\JIJ ^ %
i o izjavi Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: ji; Jj. \'j&\
*J}\ j'Jj
"Ne prodajte nikakav plod dok ne sazrije!" , __
',,',',
"Vjerovjesnik", rekao je Buharija, "nije nikom ^- J* , £_*>CaJI -^' £31 ji»4 f-
1* ^^-*
zabranjivao prodavanjc nakon sazrijcvanja ploda, .
-'«••
.*;,-*. ;..,,.,-. >"
•;i"^ ' '^ "-''-r4 ^
:
-, J
a nije posebno istakao onog koji je zaduzen ' --
Rdie kaze:
» ,
'Vjerovjesnik,
,.
/* *
>
sallallahu . v = . „„.-*., ^ .^ -
^ « **, (
-
*#
->•-
_:
alejhi ve sellem, zabranio je prodavanje ploda dok - r~"
— Muhammcdu, sallallahu alejhi vc sellem. i njegovom rodu nije dozvoljcno korisliti nikakav imovinski
doprinos za svojc licne potrebe,
— zckat od voca i od zcmljoradnickih prihoda uzima se prilikom bcrbc prijc odbijanja troskova obradc u
smislu kur'anskog ajcta: "Dajte onome kome zakonsko pravo na dan zetve!",
Ireba njegOVO
— dzamija sc koristi, osim za klanjanje, jos za privrcmeno uskladistavanjc prikupljenog zckata dijcljcnjc,
i i
odrzavanjc prcdavanja, primanjc dclcgacijc, sudenje drugc poslove korisne za islamsku zajednicu.
i
Mekruh jc da dzamiju korisli pojedinac za svojc licne intercsc, a posebno za obavljanjc krojenja, trgovanja
itome slicno,
— djeci jc dozvoljcno ulaziti u dzamiju,
—o poslovima koji su zabranjeni starijim trcba upoznavati i djecu od njih
i ih odvracati jos u maloljctnim
danima. Sla nije dozvoljcno cinili ljudima, trcba zabranjivati i djeci kako bi u danima punoljctnosti bili
1023
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
Vocu nc prijcli propasi i opasnosl, kada ono dobijc slador, nc skuplja usla pri jcdcnju, plod omeksa kospica i
otvrdnc i dobijc svoju uobicajenu boju zrclog ploda. Kupoprodaja ovakvog voca jc dozvoljcna, jcr ono, i
pored cvcntualnih elementarnih ncpogoda, nccc biti posvc unistcno. Kupoprodaja plodova u ranijoj nckoj
fazi nijc dozvoljcna.
Iznavedenog hadisa zakljucujc sc:
— ko proda vocnjak sa ick sazrelim palmama ili zernlju sa zrclim usjcvom na njoj, on jc duzan dali zckal na
urod lih palmi, odnosno usjcv, osim ako sc na laj izdatak obavczc kupac prilikom kupoprodajc zcmljista.
Ovoje Slav Malika. Ebu-Hanifc kazc: "Ako u konkretnom slucaju nijc nista ugovorcno, kupac ima pravo
odabiranja: da li da uvazi kupoprodaju ili da zcmljistc vrati natrag prodavacu."
Sakupljac zckala uzct cc dcsciinu od osuscnih datula, odnosno voca, a kupac cc, za naknadu prcdanc
deseiinc sakupljacu, obratili sc prodavacu.
Safija po jednoj vcrziji smatra da jc spomenuta kupoprodaja nczakonila, jcr jc prodavac prodao ono sto jc
slvarno u njcgovom vlasnistvu ono sto nijc, a to jc zckat - koji sc Sinatra sirotinjskim dijclom.
i
Malik, Ebu-Hanifc Safija u kasnijoj vcrziji, kazu: "Vlasniku jc dozvoljcno prodati stabla u palmoviku
i
na kojima rod nijc pocco jos zreti, samo cc zckatom za tu godinu bili obavczan kupac palmovika, to na i
osnovu sadrzaja ajcla: "Podajle siromahu ono njegovo pravo u doba zetve - berbc!"
Islam jc zabranio kupoprodaju nczrelog voca usjeva, jcr bi oni do zrenja branja mogli propasti kupac bi
i i i
sc matcrijalno oslclio, dok jc kupoprodaja stabala, upravo vocnjaka u vrcmenu ncdozrclog voca, potpuno
dozvoljcna, jcr tu ipak postoji ncka kasnija korist od tog vocnjaka,
- dozvoljcno jc prodati
plod palmovika ili zitaricc zaduzene zckatom prijc davanja zckata od njih. Zckati
na ovakav plod dajc, po misljcnju Malika Lcjsa, prodavac, izuzcv ako jc prilikom kupoprodajc zckat
i
uvjetovan kupcu. Mcdutim, imami Ahmed, Scvri Evza'i ovim zckatom, u svakom slucaju, obavczuju
i
samo prodavaca.
1024
— i
1489. PRiCAO NAM JE Jahja b. Bukcjr, njcmu £& &£. J& & J% &l MA*
Lejs, prenoseci od Ukajla, on od Ibni-Sihaba, ovaj
od Salima da je Abdullah b. Omer, radijallahu
anhuma, pricao, da je Omer b. Hattab podijelio, na
ime Allahovog puta, jednog konja (nekom borcu),
kasnijc ga nasao gdjc sc prodajc i htio ga scbi kupiti,
4i\ J.J. J ^'j* J_uk; ^IkM ^ ^ip
pa je otisao Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve
sellem, i zatrazio njegovo odobrenje (zapovijed).
"Ne vracaj se na svoj zekat (doprinos) !" — rekao
mu jc Muhammcd, sallallahu alejhi ve sellem.
Zatonije Ibni-Omcr, radijallahu anhuma, izostavljao,
ma sto kupio, a sto je ranije bio podijelio i dao kao
doprinos, a da to ponovo nije ucinio doprinosom.
1025
"
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
O ZEKATU VJEROVJESNIKU,
SALLALLAHU ALEJHI VE SELLEM
* 9
1491. PRICAO
v
NAM JE Adem rekavsi da mu je £ jI* |&£ &i &£ £f £U .U<U
prenio Su'be da je njemu ispricao Muhammcd b.
i^J 5"J'-A
^.T* 4 C.'o ^
IjI JU ^Uj
"Cuo sam Ebu-Hurejru kad
fc
*» «-
ij*
Ibni-Bcttal kaze: "Ovo misljcnjc prihvala najvcci broj pravnika. Ovakva kupoproclaja nijc ni stetna, ni
nczakonita, ali jc trcba izbjcgavati." Ibni-Munzir isticc da gornjc misljcnjc usvajaju Hasan Basrija, Ikrimc,
Rcbija i Evza'ija. Ibni-Kasar jc rekao ovu kupoprodaju nc dozvoljavaju smatraju jc
da ima pravnika koji i
nezakonilom nislavnom. Prcdmct udijcljcn nckomc na imc imovinskog doprinosa, dozvoljcno jc kasnijc
i
primiti u vidu nasljcdstva. Ovo jc po jcdnoglasnom misljcnju pravnika dozvoljcno bcz ikakva prigovora.
Muhaddisi navodc kako jc jedna zena dosla Muhammcdu, sallallahu alejhi vc scllcm, upitala ga: "Allahov i
Poslanicc, ja sam svojoj majci poklonila jcdnu sluskinju, a ona jc sada umrla?"
"Nagrada ti pripada obavczno ona spada u tvojc nasljcdstvo kojc ostajc iza majkc",
i
— ispomoc ucinjena borcu ralniku koji sc bori za Boziju rijee svoju zajednieu od osobile jc vaznosli. Na
i i
ljudi na darezljivost matcrijalno ispomaganjc onih kojima jc potrebno. U Kur'anu jc rcccno: "Uzmi zckat
i
sallallahu alejhi vc sellem, primao milostinju, ncprijatclji islama bi ga napadali prigovarali da jc propagirao i i
kupio milostinju u interest! svoga licnog bogacenja, udobnijeg sigurnijeg zivota. Radi toga, u Kur'anu jc na
i
vise mjesta istaknuto: "Rcci, ja vam za ovu uputu nc trazim nikakvu nagradu..." Pcjgambcrima nc dolikujc
primanjc milostinjc. Oni su sve svojc polrcbc, uz Boziju pomoc, licno podmirivali. a svu prcostalu, manjc
potrebnu im imovinu, istog dana dijclili svojim sljcdbcnicima kojima jc potrebno, kao siromasnim svojim i
sljcdbcnicima.
1026
'
> ,
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nasaoje i^y i^-.ui l £^ si_i >r *3| ^j ju
medu imovinom zekata jednu uginulu ovcu, datu ^ =/ - „, ^^
,
^^ ^
,.
1 493 PRIC AO
.
prenio Su'be,
NAM JE Adem, rekavsi da mu je ^
ovome Hakem od Ibrahima, on od t
^ ^ V^ w^
>
,**+*,
> . 9
f
S &*
.**
• ^ *r
-
/--
, *.,
J^JI jlj cJli
--
- i-
%
• hi
Jcdcnjc mesa uginulc zivotinjc je zabranjeno, a koristenje njene ustavljcnc kozc (ucinjene) dozvoljcnojc.
Ebu-Davud navodi:
Vjcrovjcsnik jc prosao pored nckih Kurcjsija koji su vukli uginulu ovcu.
"Da stc uzcli njcnu kozu!" - rekao jc Vjcrovjcsnik.
"Ona jc uginula" - odgovorili su.
"Nju cisti voda stavljcnjcm" - rekao jc Vjcrovjcsnik.
Ahmed u svom "Sunenu* navodi da jc Ibni-Abbas rekao:
"Scvdi bint ZcnVa uginula jc ovca ona jc rckla: 'Allahov Poslanicc, tome tome jc uginula ovca!'
i i
smatraju da koza uginulc zivotinjc postajc dista stavljcnjcm. Ovo misljcnjc usvajaju Ibni-Mesud, Ibni-
Musejb, Ala b. Ebi-Rcbah, Hasan Basri, Sa'bi, Neha'i, Salim, Ibni-Dzubcjr, Kaiadc, Dahak, Lcjs, Evza'i,
Scvr, Abdullah b. Mubarck, Ebu-Hanifc ostali pravnici njegove skolc, tc Ishak Safija,
i i
- uslavljcna koza uginulc zivotinjc mozc sc koristili za licne polrcbc, a ncustavljcna ne mo2c,
- Tahavi navodi da jc Lcjs rekao: "Nijc zabranjeno prodati kozu uginulc zivotinjc prijc stavljcnja, jcr jc i
Vjcrovjcsnik dozvolio njeno koriscenje, a prodaja jc jedna vrsta koriscenja." Ebu-Oza'fcrjc rekao: "Ni od
jednog pravnika, osim Lcjsa, nijc prencseno misljcnjc, da jc dozvoljcno koristiti prodati kozu uginulog i
1027
.
wu*'
. * - -;=
v *<-*•,<*•- ^ >
1495. PRICAO NAM JE Jahja b. Musa, rekavsi y>j &i£. J.y
>
£ „£ Bj£ .mo
,
da mu je ispricao Veki',
od Katade, a on od Enesa, da je Vjerovjesnik,
kome je prenio Su'be -.-.„,>
* ** *
"
^ of -:,,-,,-..»,'
if '°>& & *s** ^
,-=
nama je poklon."
sadaka, a U*d SJ6 jji JBj %& (5 ^ j 3ii l££
^
"
Ebu-Davud je rekao: "Obavijestio nas je Su'be, „
^p Z*J*
U vezi sa Scrijalskom cistocom ustavljcnc kozc uginulc zivolinjc, ima scdam pravnih stavova:
a) stavljenjcm postajc cista koza svakc uginulc zivolinjc, osim psa svinjc, mozc sc koristiti u suhom
i i i
sirovom stanju, bila ona od zivolinjc cijc sc mcso jedc iii nc jcde. Ovo jc stav Ibni-Mcs'uda Safije; i
b) koza uginulc zivotinjc nc postajc cista slavljcnjcm. Ovo jc misljcnjc prcncscno od Omcra b. Hattaba.
Abdullaha b. Omcra, AiSc, Ahmcda i Malika;
c) slavljcnjcm, bit cc cisla ko2a, samo one uginulc zivolinjc cijc sc mcso, po Scrijalu zaklanc, mozc jcsli.
Ovo jc stav Ibni-Mubarcka Ebu-Lcjsa;
Evz'ija, i
d) slavljcnjcm postajc cista koza svakc uginulc Zivolinjc osim svinjc. Ovo misljcnjc zaslupaju pravnici
hancfijskc skolc,
c) stavljenjcm postajc cista vanjska strana kozc svakc, pa uginulc zivotinjc, osim svinjc,
i mozc sc i
upolrcbljavali u suhom i sirovom stanju. Na ovakvoj kozi mozc sc klanjati, ali sc nc mozc klanjali u nju
obuccn;
Davud i zahirijc smatraju da slavljcnjcm poslajc cista koza mrljinc pa i pscca, kako njena vanjska lako i
unutrasnja strana;
g) po misljcnju nckih safijskih pravnika, dozvoljcno jc upotrcbljavati i koristiti kozu uginulc zivotinjc i u
suhom i u sirovom slanju i bcz stavljcnja.
Stavljcni uvjeti u suprolnosti zakona ncmaju zakonskc vrijednosti i nc trcba ih sc pridrzavati.
1028
— i
,-a
I USTUPANJE SIROMASIMA
od Ebu-
Ishak od Jahjaa b. Abdullaha b. Sajfa, on
Ma'beda, oslobodenog roba Ibni-Abbasova, a on
od Ibni-Abbasa. radijallahu anhuma, koji jc rckao: 5 * ' * -" '*• *
je Mu'azu
*Ti ces doci
b. Dzebelu, kada ga je poslao u Jemen:
narodu koji se pridrzava Knjige, pa
u> jL
:
4 ^i ji &: -^ j£ ^ sia
I Navcdcnim hadisom skrccc sc paznja mkovodiocima na potrcbu pravcdnog postupanja prcma ljudima.
Ncpravcdnc osobc proklinju Allah i i Ijudi. U Kur'anu jc rcccno: "Ncka jc Bozijc proklctslvo na nasilnikc i
Imam Ahmed u svom "Musncdu" navodi, prcko Ebu-Hurcjrc, hadis ovog sadrzaja: "Molba onog, komc
jc ucinjena ncpravda, kod Allaha jc uvazena, a ako jc on grjesnik, on cc za svoje grijehc licno odgovarati
prcd Allahom.'
Prcma izlozcnom, svaciji zahtjev trcba saslusati, ozbiljno razmotriti i pravedno ga rijesiti, radilo se o
muslimanu ili ncmuslimanu.
1029
'
SAHIHU-L-BUHARI mM ZEKAT
1497.
h
PRICAO NAM JE Hafs b. Umer, njemu
*
iZJ,
* --s
Bj£ y& £ J^- l&U MW
Su be, prenoseci od Amra, on od Abdul laha b. , ,
Tad
Allahu moj, ukazi Svoju milost rodu toga
mu je donio svoj zekat i moj otac on je rekao:
i
i toga! j^ =^j, j£ ^j^ J J$-
" '
"*
^ jj J^
# J* W ^ ^ ^
Hasan Basri kaze: "Na amber i biser daie
"
se , * - *„>.>*
petina." _ * sj
1030
— i
drvo, uzeo ga i ponio kuci za ogrjev. $ £jj£l jSJi Uk^ <liN U-Uli vi^U
Ebu-Hurejre je, zatim, spomenuo cijeli slucaj i
>^ *
2 Ncsai u svom "Musncdu isti slucaj iznosi ncsto opsirnijc u slijcdccoj varijanti:
"Jcdan Izraelac dosao jc drugom Izraclcu zatrazio od njega pozajmicu od hiljadu zlatnika.
i
bi sc odvczao do zajmodavca pravovrcmeno mu prcdao ranijc pozajmljcni novae. Posto sc nije imao
i
cim prcvesli, on jc uzeo ncko deblje drvo, u njemu izdubio rupu, u nju stavio hiljadu zlatnika pismo za i
zajmodavca. Izdubinu jc potom zaccpio drvo bacio u more, rckavsi: 'Allahu moj! Ti znas da sam ja od
i
toga toga trazio u zajam hiljadu dukata. On mi jc trazio svjedoke, a ja sam mu odgovorio: 'Allah mi jc
i
najbolji svjedok. On sc Tobom zadovoljio zatrazio mi jamca.' Ja sam mu opct rekao: 'Allah mi je najbolji
i
jamac. On sc Tobom zadovoljio dao mi hiljadu zlatnika do odrcdenog roka. Ja sam sc trudio da pronadem
i
sredslvo da sc prcbaeim do njega da mu ove zlalnikc pravovrcmeno vratim, ali pored sveg mog Iruda u
i
torn nisam uspio. Zato ih sada, Dragi Allahu, povjeravam Tcbi!' Posto jc izgovorio gornjc rijcci drvo sa i
zlalnicima bacio u more, krenuo jc natrag u grad pjesice, raspitujuci sc dalje za odlazak kakvc lade prcma i
mjcstu prcbivalista svoga zajmodavca. Poslijc izvjcsnog broja dana, izasao jc na morsku obalu zajmodavac,
iscckujuci na kakvoj ladi svoga duznika. Hodajuci obalom uglcdaoje, slucajno, gdje povrsinom mora, plovi
jedno deblje drvo. On ga je dohvatio ponio kuci za lozenje. Posto ga je kod kuee raspilio, nasao jc u njemu
i
sam trazio ma kakvo prijevozno sredstvo da ti pravovrcmeno vratim tvojc zlatnikc, ali nisam mogao nista
pronaci prijc ove lade u kojoj sam ti cvo sada dosao.'
'Ajcsi li ti meni stogod ranijc poslao?' - upitao jc zajmodavac.
'Rckoh ti da nisam mogao ranijc pronaci nikakvog prijevoznog sredstva, izuzcv ove lade'
— odgovorio jc duznik.
'Allah jc isprcd tebe isporucio meni sve sto si poslao u onom drvetu* - rekao jc zajmodavac.
Tako sc zajmoprimac vratio natrag svomc domu sa svojim zlalnicima."
Iz navedenog slucaja zakljucujc sc:
- dozvoljcnojc sklapati ugovoro pozajmici uz postavljcni rok vracanja duga.
1031
SAHIHU-L-BUHARI ZEKAT
t t
NA PRONADENO ZAKOPANO
BLAGO DAJE SE PETINA
fc
Malik i Ibni-Idris su rekli: "Na rikaz\ tj. zakopano £uuu #> Jisji j~^i £ij Iul; juj
blago u predislamsko doba, bilo ga (pronadeno) malo
ili mnogo, daje se pctina, a rudaca nije 'rikaz'." j\s y_
ojkSii jij JL&i .Ji'j <ui j
Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, kazao jc:
"Na rudacu nema novcane odstete, a na pronadeno
zakopano blago ima petina." 02^ 9
"Ncko od prisutnih", kaze Buharija, "rckao jc: jL jlSj j-uil ^Ul ^^u JlSj JJi-i
fc
zemlje)."
Jos mu je receno: ^uU ^ oj^jl 0-rw jiS jl IjjiS Uoj ^j
"Ponckad sc osobi kaze: 'Pronasao si zakopano
- >5'i "*l**Tf *"i^ -°f - f*\i 'ti--
blago, kada joj se nesto pokloni ili kada joj se
pokaze neki veliki napredak, ili veliki plod.'"
(drzavnoj blagajni)."
— na stvari nadcnc u mom, nema zckata. dok nc budu godinu dana kod pronalazaca,
— ko sc u svojim poslovima, uistinu, oslanja na Allaha, dzcllc sanuhu, kao sto su cinili pejgamberi ili kao
slo cine cvlijc, On cc im pomoci.
i
1032
alfajJl >yLi£
Jill aJjlqiUpi n n
1499. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, rekavsi IuU !%£! JiS J £ 4>l& l£U .u-ll
da mu je prenio Malik od Ibni-Sihaba, ovaj od A
Seida b. Musejjeba i od Ebu-Hurejre, radijallahu y? J*J v—^ & V- S* V *? & 1 1
i*
Allahov Poslanik, sallallahu vc
^^ * ^
anhu, da jc alcjhi ' - -
„ - . , : „ .
Ebu-Zinad jc rckao: "Omcr b. Abdil-Aziz uzimao jc od rudacc cctrdcscti dio, tj. 2,50%."
Nadcnu stvar neprijatclja nc trcba obznanjivati, ona se smatra ralnim plijcnom od njenc stvamc vrijednosti i
dajc sc drzavnoj blagajni pclina, a ostatak zadrzava pronalazac kao svojc vlasnistvo. Nadcnu stvar u
ncislamskoj zemlji trcba obznaniti, jcr ima mogucnosti dajc ona vlasnistvo nckog muslimana, koji jc kroz
tu zcmlju prolazio ili tamo boravio.
Pod izrazom "ncko od ljudi..." Buharija aludira na Ebu-Hanifu, iako njcgovo misljcnjc dijclc jos Sufjan
Scvri Evza'i. Ebu-Hanifc nijc ucinio kontradikeiju, ncgo dao jcdan logician zakljucak kako ga jc Tahavi
i
zabiljczio: "Ko pronadc zakopano blago, noma stctc da dadnc pctinu siromusimu, a ako jc isii. Sam u
ncvolji siromasan, dozvoljcno mu jc dajc uzmc za scbc svojc poircbc." Ebu-Hanifc jc ovom izjavom
i i
namjcravao ukazali da pronalazac ima odrcdcnu obavczu prcma drzavnoj blagajni u iznosu od jcdnc pctinc,
a istovrcmcno pravo na udio u ratnom plijcnu u istom iznosu. Prcma lomc, pctinu koju bi pronalazac
i
zadrzao od pronadcnog zakopanog blaga za scbc, samo jc zamjcna za isli iznos njcmu pripadajuceg dijcla
od ralnog plijcna, koji mu trcba dati drzavna blagajna.
Iz hadisa sc zakljucujc:
— nismo duzni dati krvnu, a ni novcanu odstctu, u slucaju da ncko upadnc u nas bunar na nascm zcmljistu ili
da zidovi bunara, pri njcgovom kopanju. povrijcdc, odnosno usmrte radnika. Isto prav ilo vrijcdi za rudara u i
rudniku. U oba slueaja, bio to pulnik ili radnik, trcba da sc sam Cuva poduzmc svc za svoju sigurnost,i
— povrcda od zivotinjc mozc biti raznolika. Kada I'jad kazc: "Pravnici su slozni da za povrcdu dobivcnu od
zivinccta u doba dana ncma
kada kod njc nijc bio niko od njcnih vlasnika. Mcdutim, ako jc sa njom
odstctc,
bio jahac ili njcn gonic, odnosno vodic ili cuvar-pastir, odstcta sc dajc u iznosu ucinjene stvarnc povrede."
Zahirijc, drzeci sc doslovno slova hadisa, smatraju da sc za povrcdu, koju nancse zivotinja nc dajc odstcta
ni u kom zadnjim nogama, izuzcv, ako jc na to natjera sam jahac,
slucaju, ucinila jc zivotinja prcdnjim ili
odnosno njcn gonic, u kom slucaju zivincc postajc kao obicna alatka covjeka.
Safljc kazu: "Odstcta sc dajc za ucinjenu povrcdu nancscnu slclu, bilo prcdnjim bilo zadnjim nogama ili
i
ustima zivotinjc, bio sa njom njcn vlasnik, njegov opunomoccnik ili najamnik, bila zivotinja uzcta samo
pod kiriju ili otcta uzcta bez odobrenja vlasnika. Ako zivotinja usmrti covjeka, njcn vlasnik dajc zakonom
i
propisanu otkupninu."
Imam Malik, Lcjs i Evza'i kazu: "Ncma odstctc u slucaju kada zivotinja nckoga pogodi prcdnjom ili
zadnjom nogom."
Ebu-Hanifc kazc: "Ncma odstctc u slucaju da ga zivotinja pogodi zadnjom nogom, a ako ga pogodi prcdnjom,
ima pravo na odstctu, jcr jc lu vlasnik imao mogucnosti da pazi na sigurnost stranih lica. Za povrcdu koju ucini
zivotinja danju, a poznata jc po svojoj opasnosti, a sa njom nijc bilo nikoga od njcnih slaralclja, njcn vlasnik
dajc odstctu, jcr ju je trcbao prcko dana vczati (kao sto su volovi koji sc bodu, konji, pscto slicno)." i
Za slctu povrcdu koju zivotinja ucini nocu. njcn vlasnik dajc odstctu, po misljcnju Malika, a Safija kazc: "Njcn
i
vlasnik dat cc odstctu, ako sc nijc dovoljno starao za sigurnost cuvanjc ljudi od povrede svoga zivinccta."
i
Ebu-Hanifc jc rckao: "Odstctc ncma za povrcdu u slucaju kada vlasnik napasa svoju stoku danju."
Ncsaija sa sencdom navodi, dajc deva Bcra b. Aziba unisla u palmovik nckog covjeka nanijcla mu stctu, i
pa jc Vjcrovjcsnik kazao: "Vlasnik palmovika jc duzan da sc za palmovik brine danju, a vlasnik zivotinjc
da cuva zivincc nocu'',
— na rudacu koju ncko pronadc u svojoj kuci, ducanu drugim pratccim objektima, bio on musliman
i
ili sticcnik muslimanskc drzave, on nc dajc nikakvog doprinosa svc pronadcno, pripada vlasniku kucc,
i
1033
I .
UZVISENOG ALLAHA:
RIJECI
"...IONIMAKOJIRADENASAKUPLJANJU
( ^ ^y,"
•"
, ,y M *j oli
, „
svogaoca,onodEbu-HumcjdaSa idija,radijallahu k
S* y) if *'& Ctf f
1 -1
^ *<jH ^^ J?
anhu, koji je rekao: ',.-.':>.-', * s ..>
1501.
da mu
PRICAO
je prenio Jahja
NAM JE
v
Musedded,
od Su be kome je
rekavsi
ispricao
^ ^
- . * .
£*
^ «> v-e
t&£ *x£. Wj£ 1 • O
^
, tf ^
tj. pronalazacu. Ovo jc stav Ebu-Hanifc i Ahmcda, a Ebu-Jusuf i Muhammcd smatraju da vlasnik —
pronalazac ircba dali odmah pclinu drzavnoj blagajni,dok Malik i Safija kazu da Ircba odmah dali zckal.
Po misljcnju Ebu-Hanifc Muhammcda nc dajc sc ni pctina ni zckat odmah na zlato, srcbro, amber
i i biscr
izvaden iz mora. Sve pronadeno pripada pronalazacu. Ovo misljcnjc usvaja Malik. i
ulozcni irud,
- sakupljaci zckata ircba da po zavrscnom poslu prcdaju svomc rukovodiocu konacan obracun,
- druStvcnc poslovc, a posebno flnansijskc, trcba davali ljudima od rcda, rada, povjerenja sposobnosli, a i
1034
j ,
sellem, poslao za njima (ubicama) potjeru i oni su s^UJ-t OjJ^l 53J-U *#j?
dovedeni ionjedaoodsjeci imnjihoveruke, noge,a - *w-c-
-f,. * rf*^-
oci im sprziti i ostaviti ih na zezi da grizu kamenje. '
^ J*"^ J - J^ ^^
U drugom scncdu, Katadu slijcdc Ebu-Kilabc, Humcjd
i Sabit, koji ovaj slucaj prenose isto od Enesa.
1 PRICAO NAM JE Ibrahim b. Munzir, njemu i^il tffc jJ& & ^£1 Etfj£ .^ Y
502. •
^
Ebi-Talhe, kome je Enes b. Malik, radijallahu ^... >•
Oi gr"
f :t
^-^
$j£ ^^
^JJ? uJ ^ 4i!aS
, 1
-J
anhu, rckao:
"Jednom sam poranio do Allahovog Poslanika, % &\ <Jj^j jl ojji- JU *!* <i)1
^3
sallallahu alejhi ve sellem, s Abdullahom b. Ebi- ,„ „
2 Dozvoljeno jc fcigosati stoku ili joj na odrcdcnom mjcstu sprziti dlaku. Safija kazc da jc prcporucljivo
obiljczavati stoku sakupijcnu na imc zckata dzizjc, a ostalu dozvoljeno.
i
Lijcpo jc obiljcziti, tj. ostrici vunu bravecta na usima, a dlaku devi kntpnoj i stoci na sapima i butovima.
Svrha ovog obiljczavanja je raspoznavanjc vlaslitc slokc od iudc.
1035
U imc Allaha, Svcmilosnog, Samilosnog!
o
....-- *
SADAKATUL-FITR
1037
, ,
1504. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, njemu frjM J^y_ £ All* l£fc .ie«*
saopcio Malik, prenoseci od Nafija, on od Ibni- fir*****, - ,*> ., .-
.r-- fm>
Omera, radijallahu anhuma, da je Allahov Poslanik, - . , V~
sallallahu alejhi ve scllcm, odrcdio sadakatul-fitr jijZ^Ui^jWJlstfj^^SAlj^j
"9
h
u iznosu jcdnog sa a hurmi ili sa'a jecma svakom
I S misljcnjem, gore spomcnulc trojicc ucenjaka, slazc sc Safija, Malik Ahmed, dok pravnici hancfijskc skolc i
sadakatul-fitr smalraju vadzibom, a poncki malikijski - sunnctom. Ima pravnika koji kazu da jc sadakatul-
filr samo mustchab. Ovi sc oslanjaju na Kajsa b. Sa'da b. Ubadu, koji jc izjavio: "Vjcrovjcsnik nam jc
narcdivao dijcljcnjc sadakatul-fitra, prijc objavc propisa o zckatu, a kada jc naredeno dijcljcnjc zckata, vise
nam jc nijc ni narcdivao, a ni zabranjivao, a ni Ibni-Madze Hakim u svom 'Muslcdrcku'." Prcma ovoj i
izjavi, obavczno davanjc sadakatul-fitra jc dcrogirano i prcpustcno dobroj volji svakog muslimana.
Bejheki kazc: "Kasnije objavljcni propisi zckata nc znace dcrogiranje ranijc naredbc, pa i praksc dijcljcnja
sadakatul-fitra, prcma tome, nju nijc dozvoljcno zancmarili."
i
Razliciti stavovi o statusu ovog imovinskog doprinosa nastali su i zbog razlicitog shvatanja, u hadisu
upotrijcbljcnog izraza "...fcrcda...", koji sc mozc prevesti "...odrcdio jc..." i "...ucinio jc farzom..."
Hancfijc navedeni izraz shvataju u prvom navedenom znaccnju, dok pravnici safijskc, malikijskc i
braSnu niti jeemenom brasnu, a ni peccnom kruhu, suhom grozdu ili ncccm drugom,
— ovim davanjem zaduzcnajc i zena. Muz nijc obavczan dali sadakatul-fitr za svojuzenu. Ona ga Ircba daii
iz svojc vlastitc imovinc,
- sadakatul-fitr dajc sc za rodenu djecu, pa i sirocad. Pisac "HI Hidajc" kazc: "Roditclj ili staratclj dat ce
sadakatul-fitr zasvoju maiodobnu djecu, a akoona imaju svoju vlastitu imovinu, onacc scdati iztc njihovc
imovinc. Ovo jc stav Ebu-Hanifc Ebu-Jusufa, dok imam Muhammcd ima suprotno misljcnje. Hasan Basri
i
jc rckao: "Otac jc duzan dati ovu sadaku za svojc dijetc iz svojc imovinc, a ako jc dadnc iz imovinc djctcta,
duzan jc to djctctu nadoknaditi."
S obzirom na zavrsni tcksl hadisa, ova sc sadaka dajc samo za roba muslimana. Ovo jc stav Malika, Safijc,
Ahmcda, Ebu-Scvra Hasana Basrija.i
Imami Ebu-Hanifc Scvri smatraju da sc sadakatul-fitr dajc za roba ncmuslimana. Ovo misljcnje imali su
i i
jos Ata, Mudzahid, Scid b. Dzubcjr, Omcr b. Abdil-Aziz, NchaM, a ono jc jos prencseno od Ebu-Hurcjrc i i
zensko, Jcvrcj ili krscanin, slobodnog ili robovskog statusa: pola sa'a pscnicc ili sa' hurmi ili sa' jccma.'
Tahavi jc zabiljezio izjavu Ebu-Hurcjrc u ovoj varijanti: "Sadakatul-fitr dajc sc za svaku osobu, koju
kuccdomacin izdrzava, bila ona maloljctna ili odrasla, bila slobodna ili rob, pa makar ona bila krscanin, to i
pola sa'a pscnicc ili jedan sa* hurmi." Muhaddisi su zabiljczili, dajc Omcr b. Abdil-Aziz davao sadakatul-
filr za svojc robovc ncmuslimanc.
i
Zavrsni tckst hadisa kod Buharijc: "...mincl musliminc..." ima prcma hancfijskim pravnicima znaccnjc:
"...sadakaiul-fiir obavczno dajc musliman za sebe za one koje on izdrzava' i
1038
jloAll diflata <yti?3 ^jlf|ill nigpi
SADAKATUL-FITR JE SA JECMA k
JJR-oj ^>o C-U3 j_L^J i
1? X*2 _: Lj
1506. PRICAO
njemu prenio Malik od Zejda
NAM JE Abdullah
b.
b.
Eslema, on od
Jusuf, dtftf IT**-! Ui v v 4US
( ^
vrs
. > ° ^
hrane (psenice),
ili sa
h
suhog
i
sira
to:
ili
sa
h
po jedan sa suhog
jecma
h
ili sa
fc
^ ^Li )I
^^ £li jl l^
f ^ lili
*
grozda.
Ibni-Hazm je rekao: "Vadzib je dati sadakatul-fiir prijc pulaska ljudi na bajram-namaz, a haram je udgoditi
idati ga iza klanjanja bajram-namaza.
2 jcdan sa' od hrane", misli "jcdan sa* pscnicc". Sa" iznosi 3 kg 332 g ili 4
Safija smatra da sc tckstom "ili i
Safije nc prihvacaju ovo lumacenjc, nego prihvacaju tcksl, kako sc on mozc doslovno razumjcli. Hancfijc
svoj stav potkrcpljuju jos izjavom Ebu-Seida Hudrijc, koju Buharija donosi u slijcdccoj vcrziji: "U doba
Vjeroyjesnika, na dan Ramazanskog bajrama, izdavali smo po jcdan sa* hrane, a nasajc hrana bila: jccam,
,,
suho grozdc, suhi sir hu^ne. i
1
Ebu-Davud Ibni-Huzcjmc su rckli: "Navodi Hakcma, na kojc sc Safije pozivaju, a
i koji glasc: '...jcdan sa
pscnicc...' nijc zapamccn, a niti po ashabima prencscn."
Pisac "El-Hidajc" kazc: "Sadakatul-fitr je pola sa'a pscnicc ili pscnicnog brasna, ili ugruhanog brasna, ili
Hanifc. Da sc pola sa'a pscnicc mozc dati umjesto jednog sa'a jecma dali su svojc misljenjc jos Ebu-Bckr,
Omcr, Osman Alija. Isto misljenjc imali su Ibni-Mcs'ud, Dzabir, b. Abdullah, Ebu-Hurcjrc, Ibni-Zubcjr,
i
Ibni-Abbas, Mu'avija, Esma binl Ebi-Bekr, Scid b. Musejjcb, Ata, Mudzahid, Scid b. Dzubcjr, Omer b.
Abdil-Aziz, Tavus, Ncha*i, Sa'bi, Alkamc, Esvcd, Urvc, Ebu-Sclcmc b. Abdurahman b. Avf, Ebu-Kilabc,
Abdul Malik b. Muhammcd Tabi'ija, Evza'i, Sevri, Ibni-Mubarck, Abdullah b. Seddad Mus'ab b. Scid. i
Tahavi isticc da su stav hancfija imali jos Kasim, Salim Abdurahman b. Kasim, Hakcm Hammad. i
Hancfijc u prilog svoga stava isticu hadis koga jc Sa'lcbc prcnio od svoga oca Ebu-Su'ajra, a koji Ebu-
i
robovi, bile muskog ili zenskog spola. Dusu bogatog izmedu vas, Allah cisli sadakatul-fitrom od poroka.
1039
'
SAHIHU-L-BUHARI SADAK.ATU1.-RTK
vA&ptjKi.^A
je cuo Jezida b. Ebu-Adenija, kako kaze da mu je J *
p-^ oi 1
-*±J J* ^™* \i*J&* J-^ f^°" 1
rekao;
& rj* yeJ /J ^1
<^ ™if ^^
Up
^ L>e'
i> JU
je > ^ „ * s
>*
tfc
hrane).
Slav hiincfija icmclji sc i na hadisima kojc spominju Darckulni i Tabcrani u svojim hadiskim zbirkama.
Malik jc izjavio: "Vadzib jc sadakatul-filr davati u slijedceim arliklima: psenici bolje vrstc, a obicne, i
jeemu, razi, kukuru/u, prosu, hurmama, suhom groxdu, suhom sim krupniku (pscnica iz San'a sa dva zrna i
u jednoj ljusci).
Abdullahovu izjavu donosi Humcjdi u svom "Musncdu" u slijcdccoj vcrziji: "Vjcrovjcsnik jc na imc
sadakatul-fitra narcdio da sc dajc jcdan sa' hurmi ili jcdan sa' jecma, a kada jc dosao na halifct Mu'avija,
svijet jc izjcdnacavao pola sa' psenice s jednim sa' jcema." Ovu je izjavu zabiljezio Ibni-Huzejme u i
svom "Sahihu". Ebu-Davud s ncsto izmijenjenim sencdom, u svojoj hadiskoj zbirci navodi da jc Abdullah
b. Omer rekao: "Svijet je u doba Vjcrovjcsnika na imc sadakatul-fitra davao jedan sa' jecma ili hurmi ili
suhog grozda. Kada jc hilafct prcuzco Omer, umnozila sc proizvodnja psenice, pa jc Omer, kaze Abdullah,
izjednacio stavljao pola sa'a psenice umjesto jednog sa'a jecma, odnosno suhog grozda."
i
Tahavi istu izjavu prcko drugog seneda u ovoj varijanti. "Vjcrovjcsnik jc na imc sadakatul-fitra narcdio
da sc dajc jcdan sa' hurmi ili jcdan sa' jecma na svakog muslimana, bila to muska ili zenska osoba, bila
ona slobodna ili rob. Ashabi su kasnije, rekao je Abdullah b. Omer, poeeli to izjednacavati sa dva mudda
psenice (cija tczina iznosi kg 666 g). Ovo izjcdnacavanjc cinili su jos Ebu-Bckr, Osman Alija."
1 i i i
Ebu-Davud u svojoj hadiskoj zbirci navodi da jc Ebu-Scid Hudrija rekao: "Dok jc bio medu nama jos
1040
.
1509. PRICAO NAM JE Adem, njemu Hafs b. «2# £ >i^ |£fc fSf l£U .*«.*
Meisere, kome je prenio Musa b. Ukbe od Nafija, ,.> ., - - . - :.:> *. - > ,<*
bajram-namaz. - 1% *r
jc hrana", kazc Ebu-Scid, "uglavnom bila: jeeam, ti\Sj x^ y\ Jlij pUk ^* UU> _JaiJl
^
suho grozde, suhi sir hurme." 2 5 ^*
i
Allahov Poslanik, mi smo davali na imc sadakatul-fitra na svaku main odraslu osobu, bila ona slobodna i
ili rob, po jedan sa' od hranc (misli na psenicu), ili sa' suhog sira, ili jedan sa* jcCma ili sa' hurmi ili sa'
suhog grozda. Tako smo to cinili, dok nijc dosao Mu'avija da obavi hadz ili umru, kojom jc prilikom odrzao
svijctu govor sa izmedu ostalog rekao: 'Ja smatram da SQ dva mudda (1 kg 666 g) sirijskc pscnicc
tribinc i i
ravna jednom sa'u hurmi. Svijct jc ovo prihvatio, a sto sc ticc mene', rekao jc Ebu-Scid, *ja sam nastavio
davanjc po svojoj staroj praksi.*"
Jcdnoglasno jc misljenjc pravnika da sadakatul-fitr u jeemu ili hurmama iznosi jedan sa'. Ibni-Hazm
dozvoljava davanjc ovc sadakc samo u jeemu ili hurmama, dok hancfijc dozvoljavaju u svakoj vrsti gore
navedene hranc, pa njihovoj novcanoj protuvrijednosti.
i
Iz izlozcnog sc vidi da su sc hancfijc oprcdijclilc za pola sa'a na imc davanja sadakatul-fitra, drzcci sc
misljcnja i praksc brojnih ashaba.
ipo kasnijem misljcnju Safije, davanjc ovog doprinosa postajc vadzibom sa zalaskom sunca zadnjcg dana
ramazana.
Prema izlozcnom, mustchab jc dati ovu sadaku u vrcmenu od pojavc zorc pa do klanjanja bajram-namaza,
iako sc ona mozc dati u toku ramazana.
i
Darekulni navodi da jc Vjcrovjcsnik narcdio davanjc sadakatul-fitra rekao: "Opskrbilc siromahc na dan
i
1041
SAHIHU-L-BUHARI SADAKATUI.-RTU
* a ' • t t
1042
jkukil Miih dilifi |^|| (JjLiuHD.t/T^
DAVANJE SADAKATUL-FITRA ZA
MALODOBNU ODRASLU OSOBU I
— ashabi su procijcnili da jedan sa* hurmi ili jeema vrijcdi pola sa'a dobrc pscnicc da sc ova kolicina mozc
i
— Ibni-Bcital Ibni-Huzcjmc smalraju da sc sadakatul-fitr mora dati samo u gore navedenim prehrambenim
i
arlikiima, dok po misljcnju pravnika hancfijskc skolc, ona sc mozc dati u njihovoj novcanoj, pravedno
i
1043
U ime Allaha, Svemilosnog, Samilosnog!
*-•- >
HADZ
VR1JEDNOST
Navcdcni ajct nalazi sc u poglavlju "Ali-lmran koji u sastavu ostalih ajcta, 96-98. u prijcvodu glasi:
u
Prvi hram podignul radi ljudi jc onaj blaguslovljcni u Mekki, koji jc upula za svc ljudslvo (i narodc).
U njcmu ima mnogojasnih znakova, a mcdu njima jc mjcsto Ibrahimovo. Ko u ovu kucu udc, siguran jc.
i
Svijct jc duzan, da u ime Allaha, hodocasti Ka'bu, kojc u mogucnosti da joj idc. Ko ovo ne vjcrujc poricc i
ovu duznost, grjesan jc. Zaista jc Allah nezavisan od ljudi." Posjctiti Ka'bu jednom u zivotu jc osnovna
islamska duznost imucnog muslimana. Kurtubi isticc da jc hadz propisan pctc godinc po Hidzri, a ncki
kazu, da jc to bilo devetc godinc, dok Bcjhcki navodi da jc on propisan seslc godinc po Hidzri.
Obavcznost hadza utvrdcna jc gore navedenim ajctom brojnim izjavama Vjcrovjcsnika. i
pa posjetite jc!' Potom jc jedan covjek upitao: 'Allahov Poslanicc, jc li svakc godinc?' On jc ma!o sutio, a
ovaj mu jc poslavio pitanjc tri puta.
'Da sam odgovorio: Da, to bi vam bila obavczna duznost vi jc', rckao jc kasnijc Vjcrovjcsnik, 'nc bistc
i
Potom jejos rckao: 'Kadaja vas ostavljam na mini, ostavitc vi menc. Oni koji su bili prijc vas, propali su
i
samo zbog visestrukog ispitivanja i ncslaganja sa svojim vjerovjesnicima. Kada vam sto naredim, vrsitc to
koliko mozetc, a kada vam slo zabranim, ostavitc to!'
Ovaj hadiszabiljcziojc i Muslim usvom "Sahihu", a Ahmed, navodcci gajos prcko drugog seneda, kazekako
jc halifa Alija rckao: "Poslo jc objavljcn gornji ajct, Muhammcd, sallallahu alcjhi ve scllcm, odrzao jc jednu
hutbu, izmedu ostalog, rckao: 'O, narodc! Allah
i vam jc propisao obavcznu duznost posjecivanja Ka'bc..."
Iza izraza spomenutog u gornjem ajctu: "Koje u mogucnosti da k njoj putujc...", misli sc, kazc Ibni-Abbas,
na osobu koja ima prijevozno sredstvo finansijsku mogucnost. Drugom prilikom, on jc opct rckao: "To jc
i
osoba koja ima tristo dirhema (drahmi) prcko osnovnih kucnih potrcba." Ibni-Abbas Mudzahid su izjavili: i
rckao: 'Svijctu jc duznost da. u ime Allaha. hodocasti Ka'bu. to onaj kojc u mogucnosti da k njoj idc...* "Ovu
i
jc izjavu zabiljczio Tirmizi uz napomenu da jc to prilicno ncpoznat hadis (garib). Halifa Omcr jc izjavio: "Ko
i
jc u mogucnosti da obavi hadz, pa ga nc obavi, svejedno jc za njega, umro on kao Jcvrcj ili kao krscanin."
1045
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
K
**
Iz hadisa sc zakljucujc:
- na jednoj jahacoj zivotinji mozc jahati vise osoba pod uvjetom da ona mozc to izdrzati bcz potcskoca,
- zena u ihrainu ne pokriva iiee,
uccni ljudi ireba da pravovrcmeno sprccavaju ljudc od ncgativnih i losih navika.
Prema izjavi Ibni-Munzira, na Arefatu, iza Vjcrovjcsnika, na istoj devi jahao jc Fadl i motriogorc spomcnuui
zenu, pa mu jc Vjerovjesnik rckao;
"Braticu! Ovo je dan u kome sc oprastaju grijesi onomc, ko u njima vlada svojim sluhom, svojim vidom i
svojim jczikom."
Posto Vjerovjesnik, gore navedenoj zeni, nijc nista rckao za otkriveno lice, Davud smatra da zene u ihramu
nisu duznc da obaraju od muskarca, nego su to duzni cinili sami muSkarci.
i okrecu svoje lice
Ibni-Abbas Ibni-Omcr protumacili suajcl: "Vc la jubdinc zinctchunnc ilia ma zahcrc minha...' ', tj. "Neka
i
nc pokazuju svoj ukras (tjclcsni), osim onoga sto jc od njega vidljivo...", tj. lica dlanova. i
- dozvoljcno jc obaviti hadz za drugu nepokretnu za put ncsposobnu osobu. Ovo jc misljcnjc Ebu-Hanifc
i
Malik, Lcjs Hasan b. Salih su rckli; "Hadz ne moze obaviti niko ni za koga, osim samo za umrlu osobu
i
umrlog niti za drugog. Ovojc misljcnjc, pa jednoj vcrziji, prenescno od Malika. bcz obzira sto ga jc osoba i
Safija najveci broj ucenjaka dozvoljavaju obavljanjc hadza za umrlu osobu, bio to fare ili zavjetni hadz,
i
bio oporuccn po ostavitclju ili nc bio, svi putni troskovi isplacuju sc zamjeniku iz ostavstinc umrlog.
i
Pisac "El-Hidajc" kaze: "Kod ortodoksnih skola, osnovno pravilo jc da covjek moze nagradu svoga dobrog
djcla, bio to namaz, sadaka, post slicno, pokloniti drugom, jcr jc od Vjcroyjesnika prenescno da jc on
i
zaklao dva ovna: jednog za sebe, a drugog za svoje sljcdbcnikc. Obrcda ima raznolikih cisto matcrijalnih
kao sto jc zekal, eisto Ijclcsnih kao sto je namaz, poslova slozenih od matcrijalnih tjelesnih obrcda kao
i i
sto jc hadz. U prvoj vrsti ovih obrcda zastupanjc zamjena jc dozvoljcna, u drugoj vrsti zamjena nc mozc
i
biti ni u kom slucaju, a u trccoj vrsti zamjena sc dozvoljava u slucaju licne trajnc ncsposobnosti slabosti i
n 1*
koja trajc sve do smrti.
1046
&oJt^^ siis ^jlqil^O.H^
ioporavljcna osoba trcba ga ponovo licno obaviti. Imam Ahmed Ishak kazu: "Obavljcn hadz jc punovazan i
zbog koje jc legao u postelju, dok Safija lo, po jednoj vcrziji, odobrava, a po drugoj nc odobrava.
Ibni-Abdil-Bcrr kazc: "Podijcljcna su misljcnja ucenjaka o sirini shvacanja navedenog hadisa kod Buharijc.
Jcdni smalraju da sc dozvola zamjenjivanja, odnosi samo na oca spomenute zene iz plcmcna Has'am, jcr
jc u Kur'anu rcccno: '...duznost jc na onoga ko jc u mogucnosti da k njoj dodc...' Njcn otac tada nijc bio
u mogucnosti da putujc, pa ni da jasc na devi, pa jc Vjcrovjcsnik dozvolio da za njega obavi hadz njegova
kecrka. Ovojc misljcnjc Malika ucenjaka njegove skolc, jcroni hadz uvrslavaju u ijclcsno-vjcrskc obrede
i
Ibni-Tin kazc: "Mogucnosl sposobnosl spomcnula u navedenom ajclu, sasloji sc u sposobnosli covjeka da,
i
po uobicajenosti, mozc otici do Ka'bc: ako jc uobicajio ici pjesice, on jc duzan obavili hadz, makar ncmao i
jahacc zivotinjc, onaj ciji jc obicaj da putujc jasuci, duzan jc obaviti had)., tck kada budc imao jahacu zivotinju
koja ga mozc do Ka'bc odnijcli natrag kuci vratiti. Takav jc slucaj sa hranom, odjecom noveem; jednom
i i i
hadziji Ircba, prcma uobicajenim potrcbama vise novaca, vise hranc odjece, a drugom manje." i
Ebu-Hanifc Safija smalraju da obavczu hadza ima samo osoba koja ima jahacu zivotinju
i potrebnu i
Ebu-Hanifc Safija smatraju da obavczu hadza ima samo osoba koja ima jahacu zivolinju potrebnu matcrijalnu
i i
opskrbu. Ovog su misljcnja jos: Hasan Basrija, Mudzahid, Scid b. Muscjjcb, jos mnogi uccnjaci. i
Kurtubi kazc: "Malik pravnici njegove skole smatraju da sc slucaj, gore spomenute Has'amije, nc slaze
i
sa sadrzajem ajcta: '...menistcta'a ilcjhi scbila...', tj. 'duznost hadza je na onom ko jc u mogucnosti da
ode i putujc do Ka'bc...', a to znaci ko jc fizicki sposoban za putovanje." Posto sc ovaj slucaj nc slazc sa
sadrzajem ajcta, Malik ga usvaja kao specifican slucaj, drzcci sc dalje striktno slova navedenog ajcta. i
Hanciljski pravnici isticu da sc iz sadrzaja konkretnog ajcta trcba shvatiti samo postojanjc jahacc zivotinjc i
- dozvoljcno jc osobi obavili hadz za drugog, premda nijc jos obavila hadz ni za scbe. Ovojc misljcnjc Ebu-
Hanifc, Malika, a po jednoj vcrziji imama Ahmcda. Cini sc da jc ovo bio stav Hasana Basrijc. Ibrahima
i i
Ncha'ija, Ejjuba i Dza'fera b. Muhamrncda. Medutim, Evza'i, Safija i Ishak kazu: "'Osoba koja nijc za scbe
ucinila hadz, nc mozc ga ciniti ni za drugog, a ako ga ipak ucini, smatrat cc sc da ga jc obavila za scbe
nc za svoga opunomocitclja." Abdul-Aziz jc izjavio da ovakav hadz nc vrijcdi on nijc valjano
licno, a i i
Ebu-Davud prcko Ibni-Abbasa prcnosi: "Vjcrovjcsnik jc cuo nckog covjeka gdjc uzvikujc: 'Lcbbcjkc an
Sibrimctcl'tj. *Odazivam ti sc, Allahu, za Sibrimu!*
*Ko ti jc Sibrima?'-upitao jc Vjcrovjcsnik.
'Brat (ili) rodak' - odgovorio jc on.
'Ajcsi li obavio hadzza scbe?*- upitao je, opcl, Vjcrovjcsnik.
ti ranijc
'Nisam' - odgovorio jc ovaj.
'Obavi hadz sada za scbe, a drugi puta za Sibrimif - rckao jc Muhammed, sailallahu alcjhi vc sellcm."
Hancfijc prihvacaju vjcrodostojnost ovoga dijaloga, iako poncki muhadisi kritiziraju nckc njegove
prcnosiocc, ali Muhammcdovu, sailallahu alcjhi vc scllcm, zapovijed nc shvacaju kao stvarni impcrativ,
nego prcporuku, nadopunjujuci jc Ibni-Abbasovom izjavom, kada jc on, upitan od nckog covjeka koji nijc
ucinio hadz za scbe, mozc li obaviti hadz za drugog, odgovorio:
"Prccc ti jc da izvrsiS svoj dug.
U ovome Abbasovom odgovoru nc spominje sc da hadz obavljcn za drugog pripada samo onom ko ga
je obavio. Muhammcdov, sailallahu alcjhi vc scllcm, odgovor Sibrimu, kazu hancfijc, trcba shvatiti kao
prcporuku, bas kao sto jc on jos jednom prilikom rckao (za dijcljcnjc milostinjc):
"Pocni dijcliti od onoga koga si duzan izdrzavati!"
Ciniti dobra djela u imc svojih rodilelja je punovaz;in i valjan postupak.
1047
SAHIHU-L-BUHARI ^^ HAD/.
UZVISENOG ALLAHA:
RIJECI J*s VUj d& JUs M J£i *!} )
—
DOLAZIT CE TI PJESICE I NA MRSAVIM
I
^ .kV ^L d K
ISCRPLJENIM DEVAMA, KOJE CE
^ ^ >**^
._:
,
> . *
jx^ jx« — '*
ivr?:
Fidzadzun
,
1514. PRICAO NAM JE Ahmed b. Isa i rekao da £? tSfc ^_* £ jfcl l&£ MM
mu je ispricao Ibni-Vehb, prenoseci od Junusa, on ,. - «; , ,„»,.,
&&•&*& v*J
,
t
*^ ^>- * *
'
*
t.-
t
„
- -.-;
W ,
*. * **£,:.??,
f
**ffi
:
',
^ U^
*
,\ a
Pored fragmentamo navedenih prijevoda 28. i 38. ajcta, poglavlja "Hl-Hadz \ cvo i ostalih od 28. do
ukljucivo 38. ajcta:
"Zaista oni, koji nc vjcruju i sprccavaju od Allahovog pula i od Mcsdzidul-harcma, u kojem jc jednak onaj
koji u njemu Slanuje koji stanuje 11 puslinji lako naumi u njcrnu odvralili (od pravog puta) nasiljem, Mi
i i
ocisti Moju kucu onima koji jc obilazc, koji stojc (u namazu), koji sc prcgibaju koji cine scdzdu. i
Obavijcsti ljudc o hadzu! Dolazit cc ti pjesice na svakoj mrsavoj iscrpljcnoj devi, kojc dolazc s dalckog
i i i
sirokog puta, da prisustvuju koristima svojim da spominju ime Allahovo u poznalim danima (klanja) kurbana,
i
kojc im jc On dao. Pa jedite od njih (meso) nahranitc ncnasrtljivog siromaha beskucnika. Zalim ncka obavc
i i
svojc ciscenjc (brijanjem) ncka izvrse svoje zavjetc ncka obilazc Slari (Allahom cuvani) hram.
i i
To (su propisi). Ko budc poslivao Bozijc svetinje, to mu jc dobro kod njegova Gospodara. A vama su
dozvoljcne domacc zivotinjc, osim onih sio vam sc ciiira (da su zabranjene). Pa klonitc sc ncCistocc kipova i
klonitc sc lazljivih rijcci! Budilc polpuno odani Allahu, nc cinile Mu drugom (nikoga)! Ko Allahu pripisujc
druga, slicanjeonom koji jc paos ncba, pa ga zgrabila plica ili ga vjctarbacioudalcko mjesto (i odnjega nijc
ostalo nikakva traga). To (je tako). Pa ko poSliva Bozijc propisc (o hadzu) to je znak bogobojaznosti srea.
Vi imatc u njima koristi od odrcdenog roka, zatim jc njihovo mjesto (klanja) kod Starog hrama (Ka'bc).
Za svaku (vjcrsku) skupinu. Mi smo ucinili mjesto (gdjc cc klati zrtvc), da spominju Bozijc imc (pri klanju)
zivotinja kojc im jc On darovao. Vas Allah jc samo Jcdan Allah Njemu sc predajlc obraduj poniznc, one,
i i
cija srea, kada sc spomene Allah - zastrepc strpljivc (u nesrecama) kojc ih zadese,
i one koji obavljaju i
1048
aqil <*ili£ Jl|l| jloiil P'/i^i
1515.
Velid
PRICAO NAM JE Ibrahim, njemu saopcio
da mu je pricao Evza'i koji je cuo Ataa
jJjil iSfjlt
s . „
^
> *,>„ -„ _
£ j^l L#UvY M o
^ -• ,- s ^
2
a 11 hum.
1/ hadisa se zakljucuje:
- hadz sc mozc obaviti pjcsicc ili jasuci. Jcdni smatraju da jc boljc izvrsiti ga jasuci, jcr jc tako cinio
Vjcrovjcsnik na svom Hadzctul-vcdau. Drugi daju prcdnost pjcsaccnju, jer sc time ulazc vise truda, prcma
koine Allah dajc nagradu.
i
Hakim jc zabiljczio dajc Ibni-Abbas rekao: "Gnome ko ode u Mckku pjcsicc i lako sc vrati biljezi se za
svaki korak nagrada u vrijednosli scdamslo haremskih dobrih poslova."
"A sta su lo harcmski dobri poslovi?" — upitali su prisutni.
To su poslovi za kojc Allah nagradujc sve podjedmiko kao dajc ucinio slolinu hiljada, dnigih dobrih djcla"
- odgovorio jc on.
Iu kuranskom tckstu pjesaci su spomenuti prijc konjanika. Mudzahid jc rekao da je Adcm, alcjhi sclam,
cctrdescl puta isao na hadz pjcsicc, da su lo tako cinili Ibrahim njegov sin Isma'il, a Hasan
i b. Ali iSao je
na hadz dvadcscl pel puta pjcsicc,
-Vjcrovjcsnik jc otpocco sa obrcdima, Ick kada mu jc deva ustala na noge.
S obzirom na gornju praksu Vjcrovjcsnika, malikijc vecina ucenjaka smatraju da sc u obrede ulazi kada sc
i
Ebu-Hanifc prihvata ovu praksu, ali smatra (mustchabom) da sc u obrede udc iza prcdanog selama, namaza
koji sc obicno klanja na mikalu.
Sallje smatraju da obrede trcba poccti tck kada jahaca zivolinja krene sa mikata.
1049
»
SAHIHIM.-BUHARI Mm HAD2
1518.PRICAONAMJEAmrb.Ali,rekavsidamu ^^^^^j^tt^.UU
je prenio Ebu-Asim od Ejmena b. Naila. ovome je
*
-> >. >
. tf ,:?, ,< s - . ,c*« >^.f ,<*-
rekao Kasim b. Muhammed da jeAisa, radijallahu * M -
^^^
,-*.„/
anha, zaista rekla: -ujI J J*3 ^ ^~ ^ 1
ic-=»j *-^
"Allahov Poslanicc, sallallahu alejhi vc sellem, vi ~ -
_, „ „ - ..< ' > ..
*"*
* -^ *J
1
il
"Abdur-Rahmanu!, rekao je, idisasvojomsestrom ££ i£ L^-U ^&\ j* li^tf ikit
(
odgovorio je on.
1
M * J^ 4 % JU ^^ f J£ i^ Sl 5
fc
A koji 1
1050
sqii <*iii£ Jiell dJ jl^iiL giqKi
--..*-
1520. PRICAO NAM JE Abdur-Rahman b.
-r= ,
ftU *£&!
... .. ».
£ ^SfpljB
.-r*
l£U .W •
"Ne!", odgovorio je on, "najbolji dzihad za vas *Qr\ J--a»l /^ V JU -uUJ ^tfl J-UJl
1521. PRICAO NAM JE Adem, prenoseci od J*i &U bJi &£ JS l£U ^oy\
Su'be, kome je rekao
Ebu-Hakem, da je cuo
Sejjar ^ .
-^
.'
radijallahu anhu, kadajc rckao: fl
^ > - - ,.. * ., z ^» r
* **y
^—^y ^j *jtj* .
Uvazcn kod Allaha primljcn hadz smalra sc samo onaj, koji jc, postcno zaradcnim novccm iz poboznosti,
i
Prilikom krclanja na vojnu, Vjcrovjcsnik jc, kako jc to Buharija ranijc istakao, davao svojim suprugama da
izvlacc slrclicc i koja bi izvukla svoju slrclicu, la jc sa njim isla u borbu.
Borba na hadzu jc borba proliv vlastitc strasli pohlcpc za ovozctnnim uzivanjcm, borba sa potcskocama
i
prchranc, sa pulovanjcm ulaganjcm truda da sc pravovrcmcno izvrsi svaki propisani obrcd hadza.
i
Tirmizi prcko Ibni-Mcs*uda navodi hadis. "Obavljajtc hadz umru, jcr vam oni odstranjuju siromastvo
i i
grijchc, kao slo kovacki mijch odstranjujc u kovacnici trosku od rndacc zcljcza, zlata srcbra. Za hadz, i
Hakim u svom "Muslcdrcku umjesto "nazivao sclam" navodi: 'i imao lijcpu prijalnu rijec prcma drugima." i
1051
SAHIHU-L-BUHAR1 Mm HAD2
1522. PRlCAO NAM JE Malik b. Isma'il, rckavsi *£ij UJ^ J^p] ii -^ l£U . \ <>u
da mu je prenio Zuhejr od Zejda b. Dzubejra, koji ,,..,. ,< ,,,>,- -« -
&
-
J^J &)
I
«
^ jW * *
>•
f < «:
J
Nedzda, Zul-Hulejfu za Medinelije, a Dzuhfu za '
'
i . -
%n
stanovnike Sirijc.
JE BOGOBOJAZNOST
PRlCAO NAM ^^
: r
1523. JE Jahja b. Bisr, njcmu J^ i;ui lL i^ ^L lL I^ .^orr
prenio Sebab od Verka'a, on od Amra b. Dinara, „ B „
opskrbljivali (za putovanje), nego su govorili: 'Mi 5j#jfi £*J Sjjfe 5j*j^ ^ ^J^
sc oslanjamo na Allaha.' Kada bi stieli u Mckku,
trazili su (hranu) od svijeta, pa je Uzviseni Allah J -^1
^ Jytt J-uJI IJU1 o^ l_^-^ litf
je bogobojaznost.
>t
^ JJ ^ ,-r -c^ :
^^
Ovu Ibni-Ujejne od Amra, on od
r <U_^P JP J^P ^ 4_P
izjavu je prenio i
. *>U
Ikrime, nc spominjuci Ibni-Abbasa. 1
i
Ez hadisa sc zakljucujc:
— nc prositi i nc traziti matcrijalnu pomoc od drugih, ncgo sc opskrbljivati svojim radom, spada u
bogobojaznost. Navcdcnim ajctom i hadisom narcdujc sc: "Nc iizncmiravajlc svijct trazcnjcm od njcga
malcrijalnu pomoc. Uzncmiravanjc Ijudije grijch i klonitc sc toga!",
— ncrad sc nc smijc kamuflirati
tcvckulom. Stvarno oslanjanjc na Allaha jc da sc u svakom poslu oslanjamo
na Boziju pomoc, tck po ulozcnom svom naporu, kako jc to Vjcrovjcsnik rekao: "Allah cu uvesti
i
1052
3^11 (iilifi ^jlqill niqKi
1524. PRICAO NAM JE Musa b. Ismail, rekavsi &£. J^p! l}_ J*y &£. .Uti
da mu je prenio Vuhejb od Ibni-Tavusa,. on od
svoga oca, a ovaj od Ibni-Abbasa: l*I a* **) Cf lT^ w^
1 ^"^ V=*J
"Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, odrcdio
je vrijcmc i mjcsto glasnog otpocinjanja vclicanja
AUaha i oblacenja ihrama: Zul-Hulejiii za
Medinelije, Dzuhfu za stanovnike Sama, Karnul-
Menazil za stanovnike Nedzda, a Jelemlem za iV3 ^ ^ f1^ «*» J^j Jj® ^
stanovnike Jemena. Ova su mjesta za njih i za 3 * &
(u Dzcnncl) sedamdeset hiljada ljudi bez polaganja obracuna, a to su oni koji nc vjcruju u gatanjc, koji
sc nc tctoviraju i oni koji nc proricu sudbinu iz poslupaka ptica, ncgo sc u svom poslu oslanjaju samo na
AUaha." Posto jc i hadziji zabranjeno uspiilno prosit i, slijedi zakljucak dajc jos strozijc zabranjeno to ciniti
u svom zavicaju,
— osloniti sc na AUaha dozvoljcno jc ulozcnom maksimalnom trudu u konkretnom poslu, kako jc to
tck po
Muhamrncd, sallallahu alcjhi vc scllcm, rckao svomc ashabu: "Svczi devu, pa sc onda osloni na Allaha!"
Islam osudujc fatatisticko shvatanje.
Mckkclijc oblace ihramc pocinju uciti tclbijju za hadz od Harema Ka'bc, a za umru od vanharcmskc zone.
i
U gore spomenutim mjestima, hadzija sc obrijc, podrczc noktc, okupa, namirisc, obucc ihramc, klanja
nafilu sa ucenjem tclbijjc krene prcma Mckki. Imami Malik, Ahmed Ishak smatraju dajc najbolje stupiti
i i
u ihram u gore navedenim mjestima, dok Scvri, Ebu-Hanifc i Safija, to smatraju samo zadnjom granicom
i dozvoljavaju da sc to ucini u navedena mjesta, jcr su to cinili Ibni-Abbas, Alija, Ibni-
i prijc dolaska
Mcs'ud, Ibni-Omcr jos poncki uglcdni ashabi. Safija Ebu-Hanifc kazu: "Stupiti u ihram prijc stizanja u
i i
gore spomenuta mjesta, bolje jc samo za onoga, ko je u mogucnosti ko ima sposobnosti da se drzi reda i i
sallallahu alcjhi vc scllcm, prilikom osvojenja Mekke, imao na scbi obicno svojc svakodncvno odijelo, a na
glavi kacigu, a tako i ostali ashabi.
1053
j
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
**>
1525. PRlCAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, rckavsi dJU u^-i uijJ ^ &\ & i£fc. . uyo
da mu jc saopcio Malik, prcnoscci od Nafija, on
od Abdullaha b. Omera, radijallahu anhuma, da je
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao:
"Medinelije pocinju glasno uciti teibijju (i oblace
ihrame) od Zul-Hulejfe, stanovnici Sama od *g jifj &Z\ ^ fiXii j;t j£ <£&i
Dzuhfc, a stanovnici Ncdzda od Kama."
"Saopceno mi je", rekao je Abdullah, "da je
Allahov Poslanik, sallallahu
rekao: 'A stanovnici
alejhi ve sellem, jos
Jemena stupaju u ihram od
•
r^1 <> - ^ J*' Jcj
~ *
Ju
Jelemlema/"
1526. PRlCAO NAM JE Muscdded, njcmu jj jj+* j& jl> \^J^~ j-U-^ U^Jj>- .\ Y
"
1054
jiilll cylifi ^jlqtll niqKi
* -.!/ .**
1 527. PRICAO NAM JE Aii, njemu Sufjan: & obki^ OUii Ujj^ U L;a^ .^OYV
"Zapamtili smo hadis od Zuhrija koji jc prcnio
od Saiima, a on od svoga oca da jc Vjerovjesnik, 8 _ ,* •"
u obrede...
^ 0*^ <y ]
J-J J* a*3
i namjeravao obaviti hadz umru, a onaj ko jc
i
^*j ^ji jIS j*j ojL*}\j gJ~\ Jjji jls
unutra iza tih mjesta, on stupa u ihram od svoga
doma (porodice). Tako stanovnici Mekke stupaju
u ihram iz same Mekke.
1055
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
* .-* .-re
1530. PR1CAO NAM JE Mif alia b. Esed i rckao
da mu jc prcnio Vuhcjb od Abdullaha b. Tavusa,
on od svoga oca, ovaj od Ibn-Abbasa, radijallahu ^^ jv ^ «=*' if ut-j^ y. «^ 0*
anhuma, da je Vjerovjesnik,
sellem, odredio Medinelijama mjesto
sallallahu alejhi
i vrijeme
ve &ii
'
ja iij %
' -
'
*2i si
-
C£ a ^
stupanja u ihram Zul-Hulejfu, za stanovnilce
Sama Dzuhfu, za Ncdzdancc Karnul-Mcnazil, a £#ltt £J d± ^\ jk% Jjtfi 5?
za stanovnike Jemena Jelemlem. To su mjesta za
njih za svakog drugog ko bude preko njih naisao
i
STANOVNIKE IRAKA
1531. PRlCAO NAM JE Ali b. Muslim, rckavsi da Ai& i£U jLii 5 ji jijJ- . \ or
muje prenio Abdullah b.Numejr,njemuUbejdullah * f *.'"' i^ C -
od Nafija, on od Ibni-Omera, radijallahu anhuma, J** & & (^ if sU -*p <4iI-C1p LjA>- ^*j
Ji
# ^* - - ^.
da je rekao:
"Kada su zauzeta (naseljena) ova dva grada
> ^ :
(Basra i Kufa), dosli su njihovi stanovnici i rckli J^ f£ -ail Jj-»3 Ul Jw-J^ 3^1 ^ ^Ui ^*
Omeru: "Vladaru pravovjernih! Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, odredio je za stanovnike
1056
jiqll ciilifi ^jlgtll nigKi
POGLAVLJE
-". •
1534. PRICAO NAM JE Humejdi, njemu Velid £ yLj j^ji i£U Josii i£U .i on
Bisr b. Bekr Tinnisi, (a sva trojica) su rekli da
i
ik JU >l
-- J#|
&£ vis *#i >;
im jc prenio Evza'i Jahja, komc jc saopcio Ikrimc -, '
Umra s hadzom!"'
. -4j. j iyLl jlj ^i
1057
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
J . a
Dzurejdz,odAtaa,kogajeSafvanb.Jaiaobavijestio,
6k
da je Ja'la rekao Omeru, radijallahu anhu: Pokazi
mi Vjerovjesnika. sallallahu alejhi ve sellem, u
casu kada mu budc isporucivana Objava!" 1 dok jc
Vjcrovjcsnik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao jc
Jaia, bio jos u Dzi'ranu sa nekoliko ashaba, dosao
mu je jedan covjek i rekao: <ui J_*--3 ^ J^* J^3 fl
*W* *ji>t^i ^v" j*j
] I? hadisa sc zakijucujc:
— odlika uva^cnosi doline Akikje /bog njene blizine gradu Mcdini,
i
— pohvalno jc klanjati u Akiku lo po mogucnosti u prcdjclu, gdjc jc klanjao Muhammed, sallallahu alejhi
i
1058
sqii 4ili£ Jill & jl^iiL giqKi
prisao, a nad Allahovim Poslanikom, sallallahu j*£ y>j *£$}] ^ik & AlJ^ij tiji iitj
alejhi vesellem, bila je haljinka kojamuje pravila ',. ;--
hlad. On jeproturio glavu, kadii Allahov Poslanik, £*** d*
,
^ \j$ 5?
s
^ *"
a
££ p
*
"Pretjerani miomiris, koji je na tebi, saperi tri puta, J^ *U^1 Sljl «-UajU cJi db£i- J £J*
skini sa sebe ogrtac
cinio u svom hadzu!"
"Upitao sam", kaze Ibni-Dzurejdz, "Ataa:
i cini u svojoj umri ono sto bi
'
,---.,
f*
JU
^^ - - -
Jr* al
•/•, 4
e !
^
Iz hadisa sc zakljucujc:
-dozvoljcno je motrili Ijude prislojnim poglcdom,
- kada uccnjak nc zna dati odgovor na postavljcno mu pitanjc, duzan jc da o njemu promislja, pronadc u
literatim pravilno rjcscnjc Strand naknadno odgovori,
i
- muhrim, obukavsi na sebe iz zaborava ili iz ncznanja ncsto osim ihrama, nc dajc otkupa (kurbana) po
misljcnju Safijc, Scvrija, Ataa, lshaka, Davuda, a po jednoj vcrziji Ahmcda. i
Ebu-Hanifc kaze; "Dal ee kurban osoba, koja namjerno ili iz zaborava drzi pokriveno lice glavu u loku i
dana, pa sve do noci, a ako jc to ucinila samo kracc vrijeme, podijelit cc sadaku",
- muSkarcu - muhrimu jc zabranjeno mazati sc kozmctikom u kojoj ima safrana. Pristojno namirisavanje
tijcla iodijcla prilikom stupanja u ihram dozvoljavajih pa prcporucuju Safija Ebu-Hanifc, dok Malik
i i i
1059
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
1537. PRICAO NAM JE Muhammed b. Jusuf jLa-. l_j.a>- ^.g.^jj ^ _u_£ Lj_b- . ^ orv
i rekao da mu je prenio Sutjan od Mensura, on od
&l 015 JU
Seida b. Dzubejra koji je rekao:
>
''Ibni-Omer, radijallahu anhuma, mazao se uljem, C°JJs oJjJL y>4 \£* 4bl
^5 _r^
pa sam to spomenuo Ibrahim (Ncha'i)
fc
1060
aqJiGjlki |lsll gj jLqxIL oi^iki
1 539. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, rekavsi Jul; u^-i iliijj £ 4>\& l£U . \ or <\
da mu je saopcio Malik, prenoseci od Abdur-
Rahmana b. Kasima, on od svoga oca, a ovaj od *^* if- y) J* (^- UJ1 ui 4>*V ,
-^P Cj*
'
s
^T CJJ
eC
^ ^ J
kosc na glavi."
Tirmizi navodi da jc Aisa, radijallahu anha, rckla: "Namirisala sam Vjerovjcsnika prijc ncgojcslupio u ihram
ina dan klanja kurbana, prije negojc izvrsio tavaf oko Ka'bc, lo sa miomirisom u komc je bilo mosusa."
i
Ebu-Hanifc, Ebu-Jusuf Zufcr kazu: "Hadziji nijc zabranjeno da sc pri stupanju u ihram namazc kozmctikom
i
u kojoj ima mosusa ili slicne mimorisne tvari, bcz obzira da li cc to na njemu ostati poslijc skidanja ihrama i
ili ncce. Ovo misljenjc zaslupaju joS Safija, Ahmed, Sevri, Evza*i, Aisa, Ibni-Abbas, Ibni-Zubejr, Ibni-
Dza'fer, Ebu-Scid Hudri i jos mnogi ucenjaci. Mcdutim, Ata, Zuhri, Seid b. Dzubcjr, Ibni-Sirin i Hasan
Basri kazu: "Hadziji nijc dozvoljcno da sc prijc stupanja u ihram namazc onom kozmctikom. cc sc miris
ciji
Upotrcbljavanjc mirisa u kojem ima safrana njemu slicne tvari, nc dozvoljavaju pored navedenih ucenjaka
i
1061
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
J i
D2AMIJE U ZUL-HULEJFI
.iUU-l^i
* J I
OBLAOITIODODJECE
1542.
mu
PRICAO
jc prcnio
NAM JE Abdullah
Malik od Nafija, on od Abdullaha
b. Jusuf da v^iii frjM LiijJi!*^ ^ ^ °* Y
1062
I
' t
ncprcstano izgovara iclbijju. sve dok na Akabi nc baci kamencice. Prcncscno jc da su ovog misljcnja bili
jos halifa Omcr, Ibni-Abbas, Abdullah b. Mcs'ud, Ata b. Rcbah, Tavus, Scid b. Dzubcjr, Ibrahim Ncha'i i
Sufjan Sevri.
Ncki od spomenutih ucenjaka, kao sto su Scvri, Ebu-Hanifc, Safija Ebu-Scvr, kazu: "Hadzija prcslajc sa
i
ucenjem naglas telbijje, cim baci prvi kamencic na Akabi.' Mcdulim, Ahmed Ishak jos poncki ucenjaci i i
smatraju da on nc prcslajc ucili Iclbijju, sve dok nc obavi bacanjc svih polrebnih kamencica na Akabi, jcr
sc to tako razumijc iz sadrzaja,kod Buharijc, navedenog hadisa.
Prva grupa ucenjaka drzi sc pored hadisa navedenog kod Buharijc, jos i izjavc Abdullaha b. Omcra koju
Bcjhcki navodi u ovoj vcrziji:
--
"Vjcrovjcsnik jc stupio u ihram ncprcstano ucio, sve dok nijc bacio prvi kamencic na Akabi.
i tclbijju
Zabiljezcne konlradiklornc izjavc nisu, kazu ovi ucenjaci, vjcrodosiojnog sadrzaja.
1063
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
a * *
Aisa je obukla zute haljine dok je bila u ihramu i sUJaill £JBi\ ^ 4ijl
^j V£\* c-1Jj
* *
rckla; <„
^n^^ c- *r> * "***r*+ •*
# -
Mukaddcrni, rckavsi da mu je prenio Fudajl b. - ,
«U*P
Sulcjman od Musaa b. Ukbc, komc jc prenio Kurcjb
•* *
od Abdullaha b. Abbasa, radijallahu anhuma:
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, krenuo
lS^j ^^ ^ ^-^ J* ^i^ Sj+\
^ ^*
JLi
je (u Mekku) iz Medine, posto se zacesljao, U ii: iL-di ^. 4s: ^l j&l Jli l^ 4>l
J^ jj^ } ^j^ 1 1
S 4
^ J* ^ r^
Kada je osvanuo u Zul-Hulejfi, uzjahao je, i kada
je stao na Bejda'u, otpoceo glasno ucenje telbijje
sa ashabima i stavio privjesak na vrat svoje deve-
1 Hasan Basri Ala su rckli: "Zena u ihramu ncka nc oblaci rukavicc, dugc gacicc, nc stavlja pokrivac na lice,
i
nc pokriva usne ncka sc ogrnc cim hocc, samo nc onim na ccmu ima traga od safrana ili versa."
i
obojenu vcrsom safranom, tj. haljinu obojenu mirisnom bojom. Po izlasku b ihrama, moze oblaciti odjecu
i
Ibni-Munzir kazc: "Jcdnoglasno jc misljcnjc ucenjaka da zena u ihramu mozc nosili potpuno sasivene
haljine mcslvc, pokrili glavu kosu izuzcv Iica, na kojc mozc, samo djclimicno prcko ccla, spuslili dio
i i
pokrivaca."
Muhrim sc u slucaju potrcbe mozc preobuci u novc ihrame kao sto jc to ucinio Vjcrovjcsnik, sallallahu
alejhi vc sellem, 11 TcrTimu.
1064
gqllciilifi ^jloiil^iaia
kiirbana. To je bilo kada je ostalo jos pet dana od ^~li- dJJij CiJg -U*j 4jUw»!j yx Jil
zul-kadeta. U Mekku je stigao posto su prosle - .•".
4
sa j (ubrzano hodanjc) izmcdu Safe i Mcrvc i iz
ONOM KOJI JE ZANOCIO >a-ot ^p*^ dSjJaJI ^^j £ju ^j-o ljU
1 OSVANUO U ZUL-HULEJFI
1 PRlCAO NAM JE Abdullah b. Muhammcd, -1 AI» l£U Jt^ & 4il& jSi
546. . \ o H
njemu Hisam b. Jusuf, da mu je prenio Ibni- „ A > ^ /£ . * >
1065
SAHIHU-L-BUHARI ^^ HAD2
1547. PRICAO NAM JE Kutejbe, njemu Abdul- l£U ^\l'j)\& £l^ *Ji1&£ .lo£V
Vehhab od Ejjuba, a on od Ebu-Kilabe, ovaj
od Enesa b. Malika, radijallahu anhu, da je ^/^^^^M^^
* • £• ,- * i a , > £
da je Vjerovjesnik,
^
iL
,
-
,"'-'-'
- - -**
^ ^^ . iiif J^t:
e
osvanuo."
] Iz hadisa sc zakljucujc:
— preporucljivo jc da sc tclbijja izgovara naglas. O tome su zabiljezcne brojnc Muhammcdovc, sallallahu
alejhi vc scllcm, izjavc. Ebu-Davud, Tirmizi Ncsai u svojim "Suncnima" navodc da jc Muhammcd,
i
Madzc u svom "Suncnu" navodi da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, rckao: "Dosao mi jc Dzibril
ikazao: 'Muhammcdc, narcdi svojim drugovima da tclbijju izgovaraju naglas, jerjeona jedan od vanjskih
obiljczja hadza.*"
Seid Muscjjeb u svom ''Suncnu" sa scnedom navodi da jc Vjerovjesnik, sallallahu alejhi vc scllcm,
b.
rckao; "Allah sc ponosi pred mclckima sa iri vrslc glasova: glasom czana, glasom lekbira koji sc uci u imc
Allaha glasom glasnog izgovaranja telbijje."
i
Hakim navodi prcko Sehla b. Sa'da ovu Muhammedovu, sallallahu alejhi ve sellem, izjavu: "Ncma hadzije
koji naglas izgovara tclbijju, a da jc s njim zajedno nc izgovara sve osialo sto mu jc na njcgovoj lijcvoj i
Ibni-Ebu-Scjbc jc prenio od Muttaliba b. Abdullaha ovu njcgovu izjavu: "Ncma hadzije koji naglas izgovara
lelbijju, a da je sa njim zajedno nc izgovara sve ostalo sto mu jc na njcgovoj lijcvoj desnoj strani, pa i i
sama zcmlja."
Ibni-Ebu-Scjbc jc prenio od Muttaliba b. Abdullaha ovu njcgovu izjavu: "Drugovi Allahovog Poslanika
dizali su svoje glasove pri izgovaranju telbijje toliko, da su im se oni razlijegali naokolo."
Ibni-Bcttal, Scvri, Safija i Ebu Hanifc, uccnjc telbijje naglas, smatraju prcporucljivim cinom, dok jc od
Malika prencseno da sc tclbijja izgovara naglas, samo u prostoru Harema Ka'bc u d/amiji Mine.
i
1066
fw ^ 11 1^ HH qjjiqii^o'.H'^
O TELBIJJI a^JUl *6
"Lebbejkellahumme, lebbejk, Iebbejke la serike ^JUj ^{) 5,;;;Hj \Cu 5j ilffi *lu A i>
nemas sudruga!"
1 550. PRICAO NAM JE Muhammed b. Jusuf da od: €^ ClLJl & j£* l& A o o "
•
leke lebbejk! Innel hamde ven-ni'metc leke, vel i~£ ill iOiilj iyll Sj i$ ill SlJ.
mulk! — Odazivam Ti Allahu moj, odazivam! „,->*-,
Odazivam
se!
Ti se. Ti
Tebi pripada svaka hvala
se,
1
a* ^^ -*
i ,*, , :s . . f
. . c-,< ,j>. . ;,\: 9
1067
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
_ * »" *
Osmi dan zul-hidzcta, stupili su u ihram za hadz. *£i #j ji! £u ijiii ij^ii
f>;
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, tu je - *
obavljanja hadza. Ovakav sc hadz zovc hadz-kiran. Sa Vjcrovjcsnikom su, lakodcr, naumili obavili umru i
hadz jos halifa Omer njegov sin Abdullah, Alija, Abdullah b. Abbas, Imran b. Huscjn, Ebu-Talha, Suraka
i
Navodi sc da jc Vjcrovjcsnik, sallallahu alejhi vc sellem, lorn prilikom priprcmio stolinu deva na ime
kurbana da jc sezdeset iri deve zaklao sam svojom nikom, a da mu jc ostalc zaklao halifa Alija,
i
-Vjcrovjcsnik, sallallahu alejhi vc sellem, jc u Medini, prcd polazak na hadz, zaklao dva siva ovna, na imc
obicne sadakc: jedan u ime svojih ukucana, a drugi u imc siromasnih muslimana.
1 068
£
* i
* *
^^
*Jj| fclj«fis*ii
r^ ^ ^ J
1 553.
Varis, kome je prenio Ejjub od Nafija:
"Ibni-Omcr, radijailahu anhuma, kada bi klanjao U^ "»* ^pj _?+* &>\ jls Jb ^U j* ^,jA
sabah u Zul-Hulejfi, zatrazio bi svoju devu. Kada
bi mu ona bila privedena osedlana, on bi je uzjahao . J * ^ f^
^
J
i kada bi se ona pod njim uspravila, okrenuo bi se 2 IpLs ttdl J^ll a* o£il lils 4^j IS
a?
1
^J 15
£ u ^ £^
„ ->
Potom bi uzjahao devu, i kada bi se s njim potpuno J~aS ~*J£\J*-\ & ^>JJ> jfc
'
L1
3£b <&Sj
ispravi la njegova deva usao bi u obrede i rekao: s *, ,:-^ z> *
-„ m t ra r , , sj
1069
SAHIHU-L-BUHARI ^B§i HAD2
1555. PRICAO NAM JE Muhammed b. Muscnna, &l j$j£- Jtf ji\ £ !uJ- l£U A o oo
njemu Ibni-Ebu-Adijj, prenoseci od Ibni-Avna, a
on od Mudzahida koji mu je rekao:
"Bili smo kod Ibni-Abbasa, radijallahu anhuma,
^&
e s, _
Jli
,
^ ^
If $)* J? Cf
,
4^ sA
Ehelle' znaci , kaze Buharija, izgovorio je *is J^ui Qlilj Ql$£^lj -u 1L& U'
nesto naglas'. 'Vestehlelna', *ve ehlelnel-hilale', M "
5
J£**'j jjf^ ij 1
Vc „
fc
'** ^e'^^'^k,)
„ s . „,
U "Tclvihu se navodi: "Nocenjc u dolini Zu-Tuva i ulazcnjc u Mckkti danju, nc spada u obavczne
obrcdc hadza." To jc jcdnoglasno misljcnjc uccnjaka, ali onaj ko to lako cini, uglcdajuci sc na postupak
Vjerovjesnika, on cc imati za to odgovarajucu Boziju nagradu.
U "Muhczzcbu" sc isticc, da gornji postupak spada u pohvalnc cine da jc ulazak u Mckku danju bolji. i
ncgoli nocu,
- Ncvevi kazc: "Ono kupanjc jc sunncl. Ko sc nc moze okupali, uzct cc tcjemum, s namjerom za ulazak u
Mckku." Malikijc ovo kupanjc smatraju pritvrdenim sunnctom.
Ebu-Hanifc, Evza'i Scvri smatraju da sc spomenulo kupanjc moze nadomjcsliti abdestom. Ovo misljcnjc
i
1070
jiqllciilji} ^jlqtll niqKi
Allahovom\(nastalo)odizraza Istihlalus-sabijji\
tj. 'pojava djecijeg oglasavanja zivota.'"
g g± IS #* ~ Stf £ *
Vedaa i zanijelili umru. Potom je Vjerovjesnik,
*g\
sallallahu alejhi ve sellem, rekao: 'Ko ima kurban,
neka nijet ucini za obavljanje hadza i umre i neka
se ne oslobada ihrama, dok ne obavi oba obreda
zajcdno'. Potom sam otisla u Mekku i imavsi
menstruaciju, tavaf nisam cinila oko Ka'be, a ni
sa
fc
umru, obavili su tavaf oko Ka'be i sa'j izmedu Safe lyQ, ^U S>UJlj £±| i^ ^ij| Lilj
^
i Merve, a potom se oslobodili ihrama i kasnije,
kada su se vratili sa Mine, obavili su jedan tavaf
oko Ka
fc
- po zavrScnom obrcdu umre, hadzija nc skida ihram, ako ima kod sebe kurban, sve dok ga nc Zakolje,
Ibni-Dzcvzi kazc: "Osoba bcz abdesta ili dzunub, odnosno zena sa menstruacijom, nc mogu ciniti tavaf
-
oko Ka'bc, a ni sa'j izmedu Safe Mcrvc. Od Ahmed b. Hanbcla jc prencseno misljcnjc da lavafuko Ka'bc,
i
Hancfijc smatraju da ciSccnjc nijc uyjet za punovaznost lava fa oko Ka'bc. Ako tavaf izvr&i osoba na kojoj
ima nccisti, ili ako nijc obavila prcthodno cisccnjc, odnosno kupanjc ili uzcla abdest, ili jc obavila dzunub.
obrcd joj jc punovazan, jcr jc u Kur'anu rcccno samo: "Obiditc oko prastarog Hrama!" Prcma sadrzaju
navcdcnog ajcla nc trazi sc, kazu hancHjc, nikakvo cisccnjc pri obilaicnju Ka'bc.
1071
SAHIHU-L-BUHAR1 mm HAD2
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio yfo£ *4>>-l j* liJ Si £p 41 ^>j ill*
Surakovu izjavu." 1
^ JifQ JU^urcJlitQ^^I^Jii
* '
,
"'
Tavafoko Ka'bc nccistc osobc jc punovazan, ali jc, u smislu gornjcg hadisa. ucinjcn izvjcstan prckrsaj. Osoba
koja ovo obavi bcz abdcsla, Ircba na imc kaznc. po misljcnju hancfija, zaklati ovcu mcso pudijcliti sirolinji, a i
knd tavaf obavi dzunub-osoba, ona cc zaklati dcvu ponovo obaviti tavaf dok sc nalazi jos u Mckki,
i
- hadziji sa naumom obavljanja hadza umrc Zajedno, dovoljna jc jcdna tura obilazcnja oko Ka'bc trcanjc
i i
izmcdu Safe Mcrvc. Ovo jc Slav Ataa, Hasana, Tavusa, Malika, Ahmcda, Safijc, Ishaka, Ebu-Scvra
i i
Davuda. Po misljcnju drugih ucenjaka, ovaj hadzija trcba ucinili dvijc lure posebnog obilazcnja oko Ka'bc
i dva posebna ubrcda trcanja izmcdu Safe Mcrvc, ij. posebno za hadz, a posebno za umru. Ovo jc Slav
i
Mudzahida, Dzabirab. Jczida, Surcjha. Sa'bija, Muzhamcdab.Alijcb. Huscjna, Ncha'ija, EvzaMja, Scvrija,
Hammada b. Sclcmc, Hammada b. Sulcjmana, Hakcma b. Ujcjnc, Zijada b. Malika, Ebu-Hanife njcgovih i
uccnika. Ovo jc misljcnjc prencseno jos od halifc Omcra, Alijc njcgovih sinova Hasana Huscina, Ibni-
i i
Podvojcna misljcnja nastala su zbog raznolikc slilizacijc zavrsnog Icksla konkretnog hadisa "Tavafen
vahiden", tj. "Pa su obavili samo jednu turu obilazcnja oko Ka'bc." Mcdutim, u drugim hadiskim zbirkama
isti tckst glasi: "Tavafen ahare...", tj. "I vrSili su samo jos jednu drugu turu obilazcnja oko Ka'bc."
Hancfijc usvajaju tckst hadisa doncscn kod Buharijc, ali iz opreznosti, prihvacaju gornju nadopunu tako i i
Muslim u svom "Sahihu" za ovaj slucaj navodi da jc Ata cuo Dzabira kako kazc: "Halifa Alija jc dosao na
hadz Jcmcna, pa jc upilan; 'Kako si naumio obavili hadz?*
iz
'Onako kako gajc naumio obaviti Vjcrovjcsnik — odgovorio jc on.
,
i
7
'Pa ostani u ihramu dok nc zakoljcs kurban! - rckao mu jc Vjcrovjcsnik.
imao priprcmljcn kurban.
Alija jc, kazc Dzabir,
Suraka b. Malik upitao jc potom: 'Allahov Poslanicc, jc li to samo ovc godinc ili zastalno?'
'Zauvijck'- odgovorio mu jc Vjcrovjcsnik, sallallahu alejhi vc sellem.
1072
grill cyli£i ^jlgill niqKI
1558. PRICAO NAM JE Hasan b. Ali Hallal- Jiil J^sLI Ji J j>J-l b*j£ .^°A
Huzeli, da mu je prenio Abdus-Samed od Selima b.
Hajjana, koji je cuo Mervana Asfera, kako prenosi Jli U& £ L& tiJJ- ±L^\& fil
kurbana, ja bih se ,
1073
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
^ ^^ t
*£?
t
^ j^J
rf8 „
!^*^ ji ^
f *
^^
„
Ibni-Abbas kaze: "Praksa jc Vjerovjesnika, . •*s, ft.**., •> .•>-**, .- ,s- *.,
snazni i svaki je imao sa sobom kurban, a nisu ^i ui j n 4ji j^-3 j£ jiai ciu s^iji
mogli", rckla jc ona, "obaviti umru. Potom mi
je unisao Allahov Poslanik, sallallahu alcjhi vc
fc
1074
A
Cula sam
fc
k
Sam, a ja sam sprijecena od umre.'
'Sta ti jc?'-upitaojc on.
J ^Jj^i ^rb^* ul-:5 U fillip -ujI il»5 *s\
fc
umru, a obavila sam i tavaf oko Ka'be i dosla mu iii ji ^i^i ^1 J-iSi ji>r ^uu»i
prcd zoru. On upila:
— -*" *• '
. 'I . Il - . " 'I ' • .
'Jeste ili zavrsili?' jj-4; j 1 -*^ O^ij \j~£> j^*i y^> j* s~0
* s
k
Da, jesmo', odgovorila sam.
•
sj-f _r^i j-pj hy*
Tada je on obznanio pokret, svijet je krenuo, a i on
• «
je isao okrenut prema Medini."
i -
Q HADZU TEMETTU\ KIRANU I IFRADU, j^JLi J>iVU cjIpVU jj-*jJ' oV
I O PROMJENI NIJETA ZA HADZ
' '• 1"
1075
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
I njegove supruge nisu sa sobom gonile kurban, pa <ii ^j u$z ciii 5EUi £a*j I Jjur;
su se i one oslobodile ihraraa. j" * t
i
**Ji ^ t# 4ii ^5 i*sU cJB t|> :
i
1 562. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf da ga jjJU u^_i ^^ £ <&!& Bj£ '
. > on if
1076
jiqll ciiUf} ^jlqtll niqKI
1563.PRICAONAMJEMuhammedb.Bessarda JSi
?
£U
.^r*
jUJ £ jI* &a£ .loir
mu je prenio Gunder, njemu Su'be od Hakema, on . . . _, ,
* „ . . — .
£.- i <<*•
od Alija b. Hakema
Huseina, ovaj od Mervana b. ^ i****" ^ ^ C^ '
*r
*""
^
i ,*
US ££ '^ ^' ^ °^ ^
t
k
ciniti mut u spajanje nijeta za umru hadz. Kada
i i
'
-^
'„ **
^ £_ Jj
~ ^
^ J> £g
- „
i rckao:
c
Ja nccu napustiti praksu Vjcrovjcsnika, ^ J 15J -^: ^JliJ.^lc-£
sallallahu alejhi vc sellem, zbog nccijc izjavc!'" 1
* .-j
1 564. PRICAO NAM JE Musa b. da mu je Isma'il,
prenio Vuhejb, njemu Ibni-Tavus od svoga oca, on
u^j ur^ a? J* <-'
u* lTJ^ ui
] ^-^
od Ibni-Abbasa, radijallahu anhuma, da je kazao:
"Oni (Arapi) su obavljanjc 'umrc u mjcsccima
hadza smatrali jednim od najvecih grijeha. Mjesec
muharem su nazivali saferom i govorili: 'Kada
zacijeli sadno deve (od prenosenja hadzija), nestane :
traga stopala hadzija i okonca se safer mjesec, tada >^"i &j £jji i>; ili Sjij^i i>i Sjiu
i I? hadisa sc zakljucujc:
- halifa Osman jc savjetovao hadzijama da stupe li ihram samo za obavljanjc hadza ili samo za
obavljanjc umrc,
- cinjcnicc svoga stava nc ireba tajili,
Umra sc sasloji od oblaccnja ihrama na mikatu, lavafa oko Ka'bc sa'ja izmedu Safe Mcrvc. i i
1077
x v
SAHIHU-L-BUHARI ^^ HAD2
sellem, on mi je naredio
i istupanje iz ihrama "u^ '--^ g * f|| U
(po obavljenoj umri)."
' r >
1566. PRICAO NAM JE IsmaMI, njemu Malik, _ ^iUli ^j£ JU J^l &j£ .\oin
a prcko drugog scncda, pricao nam jc Abdullah ,'/,.--
b. Jusuf da ga je obavijestio Malik, prenoseci gt^^Klr^l«-i-ijftjJ4laSbJiij
od Nafija, on od Ibni-Omera, a ovaj od Hafse, ,- , ,.. ' ,;,;, „„> ,
da je rekla:
"Allahov Poslanice, kakvo jc ovo stanjc svijeta?
^jfj,
'
£fe u A j^ c
'
„
_ ^$1 ^lii
*
Oslobodio sc ihrama sa tck obavljcnom umrom, a Jl Jl* S:^ ja 1S\ JU ij s^li, \^-
ti se sa obavljenom 'umrom nisi oslobodio! *
a « : -. ,^ , s • , „ -
s
"Ja sam slijepio svoju kosu i oznacio svoj kurban, * f* ***" J"T s£** ^ J <#* J '
*
•
Su be, >
^
. „
l Prcdislamski Arapi su obavljali umru samo po istcku hadzskih mjescci. Ovom Muhammcdovom, sallallahu
alejhivc sellem, naredbom to jc polpuno izmijenjeno. Hadzijc po obavljcnim obrcdima umrc, skidaju
ihramc 2ive kao obicni mjcslani Mckkc.
i
Ibn-Munzira. Malik jc kazao: "Lijcpo jc da hadzija udc u Mckku danju, a ako udc nocu, nema stcte."
Omcr b. Abdul-Aziz jc ulazio u Mckku nocu radi oprosnog lavafa oko Ka'bc.
Prcdnost nocnom ulazenju u Mckku daju Aisa, Scid b. Dzubcjr, Omcr b. Abdul-Aziz i jos poncki ashabi, dok
sc Tavus i Scvri ne slazu, i smalraju da nema nikakve prcdnost noeno i ulazcnjc nad dnevnim i obratno.
1078
jirtll cyli£i ^jlqill niqKl
**>'*-+ >«
Abbasa, radijallahu anhuma, on mi jc to narcdio. i ij+*j
be.
'Zbog sna koji sam usnio' - odgovorio jc Ebu-
Dzcmrc." 2
>..;.
on gonio sa sobom deve (kurbane), a ashabi su ucin i 1 i
p Ijy-aij O^ilj Uill ^Jj o^Jl ^sljiu
ihram samo za hadz, pa im je Vjerovjesnik rekao:
'Osloboditc sc svojih ihrama po zavrscnom tavafu
oko Ka'be
se,
i sa'ju izmcdu Safe
potom ostanite kao slobodni (gradani Mekke),
a
i Mcrve i podsisajtc >
ijJUi
.-
^
^
L^ p-G ^l lji«rlj gJ-U
;- :.«>
dok ne bude nastupio osmi dan zul-hidzeta. Tada JUi «^>-^ Ul*— -Uj
i *<jC^ l^JJt>«J u.a.p
(
2 Isli slucaj zabiljczio jc i Muslim u svom "Sahihu , a i drugi muhaddisi u ncslo izmijenjenoj vcrziji.
Iz navecicnog hadisii sc zakljucujc:
— izdasno medusobno pomaganjc ashaba, a narocilo dobrih poboznih ljudi. Ebu-Dzcmrc sc plasio da i
mu sc nc smanji nagrada sto cini umru hadz u mjcsccima hadza s jednim putovanjem, upravo s manjim
i
izdacima manjc Iruda. Mcdulim, Tbni-Abbasov odgovor njegov san olklonili su mu lu sumnju.
i i
1079
*
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
>*
*.+ *
'Kako cemo ga uciniti 'umrom, kada smo ga i
U: J*'
-**
J*
S <
IZGOVARANJE TELBIJJE ZA HADZ : Li-oJ ; *r-
>jl
Ti s^- cJ-4 —J
I IMENOVANJE ISTOGA
1080
jiqll (iilifi ^jlqtll niqKi
I i
ONOG CIJA PORODICA NIJE N ASTAN JEN A ,*I>>JI j-v^yJul ^^j-bU aLb'l
U MESDZIDUL-HARAMU"
ser,
Husein Basri je rekao,
njemu Osman b. Gijas
^£ f ,
J^* J-*
*
j? ^j
^i ,
-^vr
i
svojim suprugama i obukli svoju (svakodnevnu) iiijj asdi i251j sjstij LLiiuj o^jl
odjecu.
fc
J4 ^ i U ^lil iU ^ JU j CX£\
to', rekao jc on,
fc
bc i
1081
.
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
Cijcli prijcvodi gore fragmentarno navedenih od 189. do 205. ajcta, "Bl-Bckarc poglavlja glase:
"Pilaju Ic o mladacima, reci; 'Oni su vremenski putokaz ljudima (vremenski znak) za hadi. Nijc nikakvo
dobrocinstvo, da vi ulazile u svojc domovc otraga. Dobrocinstvo jc da sc covjek cuva (ncvaljalstina). U svojc
domovc ulazitc na vrata. Bojtc sc Allaha i izvrsavajte svojc duznosti prcma Allahu, pa da budctc spascni.
Borilcsc na Bozijcm putu protivonihkojisvama stupe u borbu. Nc prckoracujtc granicc, zaisla, Allah nc voli
one god ih nadctc protjerajtc ih odaklc su oni vas protjcrali. Smutnja
koji prckoracc granicu. Ubijajtc ih gdjc i
je mnogo stctnija od ubijanja. Neboritc scsnjima kodMesdzidul-harama (Ka'bc)dok sconi nc pocnus vama
borili, Ako vas oni napadnu. tada sc vi boritc protiv njih. Takva jc kazna musricima. Ako sc oni produ borbc,
(prodile sc i vi), a Allah jc milostiv oprasla. Borilc sc proliv njih sve dok smulnju zlo nc islrijcbitc budc
i i i
vjcra samo u Allaha. Ako sc oni produ borbc. lada sc mozc vodili borba samo proliv nasilnika.
Svctimjcsccjcza sve svctimjcsec.Zabranccinitispada pod propiscodmazde. Oni, koji vas napadnu (usvetim
mjesccima), na isti nacin, napadnitc i vi njih! Bojtc sc Allaha i znajtc da jc Allah s bogobojaznima. Dijclitc
na Bozijcm putu i nc bacajtc sc svojim rukama u propast. Cinitc dobra djcla! Allah voli dobrocinitcljc.
Izvrsitc hadz umru u imc Allaha! Ako budctc sprijeeeni, onda cetc prinijeti kurban. Nc brijtc svojc glavc
i
dok kurban nc stignc na svojc mjesto. Ko od vas budc bolcstan ili ga snadc glavobolja, kao zamjenu za to,
treba postiti, ili milostinju podijcliti ili kurban zaklati. Kada budctc sigurni, ko obavi umru do hadza, ncka
zakolje kurban kakav mozc. Ko nc mozc naci kurbana, on cc za vrijeme hadza postiti tri dana, a scdam i
kada sc vrati. To jc svega dcsct dana. To jc za one cijc sc porodice nc nalazc u Mcsdzidul-haramu. Bojtc sc
Allaha i znajtc da Allah za ncvaljalstinc zcsloko kaznjava.
Hadz sc obavlja u poznatim mjesccima. Ko odrcdi da u ovim mjesccima izvrsi hadz, on u vrijeme hadza
nc smijc spolno opciti, grijesiti svadati sc. Sve Sto dobro ucinitc, to Allah zna. Opskrbitc sc (za hadz)!
i
Svakako jc najbolja opskrba bogobojaznost. Razumni, bojtc sc Mcnc! Nistc grjcsni ako trazitc Bozija dobra
i blagodati. Kada pohrlitc s Arcfata, spominjite Allaha kod Mcs'arul-harama (okolina Muzdclifc). Sjctitc
Ga sc onako, kao sto jc On vas uputto na pravi put, a prijc toga bili sic zalutali. Potom pohrlitc onamo kuda
ostali svijet hrli trazitc milost oprost od Allaha, jerje Allah milostiv oprasta. Kada izvrsitc vase obrede,
i i i
sjctitc scAllaha kao sto sc sjecale djedova occva vasih, pa joS vise.' i i
Ncki ljudi govorc: 'Gospodaru nas! Daj nam samo na ovom svijetu (dobro), ali oni nccc imati udjcla u vjecnosti."
Ncki od njih govorc: 'Gospodaru naS! Podari nam na ovom svijetu dobro, a na drugom, nagradi nas dobrom i i
sacuvaj nas dzchcnncmskc kazne.' Ovi cc imati nagradu (udio) za ono sto su radili. Allah br/o obracun svedc.
Spominjite Allaha kroz vise dana (Bajrama). Ko
ubrza svoj povratak u prva dva dana (Bajrama) nccc biti
grjesan, a ko sc jos zadrzi, nccc ni on biti grjesan. Ovo jc za onoga ko sc cuva ncvaljalstina. Bojtc sc Allaha
1082
mJi^i^ Jllil ^jl4il^o.' fi^i
'
je prenio Ibni-Ulejje koga je obavijestio Ejjub, _, , r
- -
: c .„ , <.c~i?air*
prcnoscci od Nafija koji jc rckao: J ^ y- ^ *
-^
^, *£-; ^^ f*
1
.-; ^
klanjao sabah-namaz i okupao se. On je pricao da $ ^ *t
<^
jj l
i^ j ^;j
L £Jdi a,
& J?-^ ^
b
obavc u mjesecima hadza umru, a kasnije, isle godinc obavc i hadz. Hadzija mutcmcli' koji sa sobom, od
mikata, goni kurban, nc istupa iz ihrama, dok nc zakolje kurban. Druga vrsta mutcmcli* hadzijc jc onaj koji
nc goni, od mikala, kurban. On istupa iz ihrama kada zavrSi obrcd umre, a kasnije u istoj godini stupi opct
u ihram za hadz,
- 1
hadzija mutemeti bcz kurbana, postit cc dana u toku hadza, a scdam kada sc vrati svome domu. Ebu-
tri
Hanifc smatra da jc najbolje poslili scdmi, osmi dcvcli dan zul-hidzcta, nadajuci sc da cc moci nabavili
i
1083
SAHIHU-L-BUHARI HAD/.
i j
^^
*
rekavsi da mu je prenio Ma'n, njemu Malik od / , * > *
, b „ tf
f
-»
j
unisao u Mekku preko Gornjeg obronka kroz
Keda', koji se nalazi na Bathau, a izasao preko j, rSJ .UWb J\ Oil $» S- *&
Donjeg obronka. i-LlJ y» JUJ jlS 41)1 Jup jll Jli Ji-fJl £jjl
Ebu-Abdullah (Buharija) jc rekao: "Govorasc sc:
"Musedded siguran je i cvrsl kao i njegovo ime Juw -J J^ ^*-*~" *M -£* «1 Jli <*-*l5
(stoznaci).'"
Ebu-Abdullah (Buharija) jos je kazao: "Cuo sam
Jahjaa b. Meina gdje kaze da je on stvarno cvrst,
_ '
- *
, ** „„"• -
b.
577. PRICAO NAM
Musenna da im je prenio Sutjan
JE Humejdi i Muhammed
b. Ujejne od
W J&\ £ Jli'j £#& ^ > »
. 1 ovv
1084
.
^^^
njemu Ebu-Usame kome je prenio Hisam b. Urve ^ -
. , . , - >-= , - '
J
a izasao kroz Kuda - gornji dio Mekke. . <& Ji-i j^ iJi* j* jtj^j ftl -^ i>"
c™'
1580. PRiCAO NAM JE Abdullah b. Abdul- l&U w4*j>U£ & <fal& &£ ,1*A«
Vehhab da mu je prenio Hatim od Hisama, a on od ^„ * * --,^ .„ a , e . -
J 0J ?P
Urve: "Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, f s^ <-^ ^* f . «>* Pi '
-
'.-» •r>. * -
unisao je, Godine oslobodenja, kroz Keda', &'p\' yj.'o\sy&> jJT^ljtf^gSai
s gornje strane Mekke." ^ , s , . '/, /*
1581.
kome je
PRICAO NAM JE Musa, njemu Vuhejb
prenio Hisam od svoga oca:
fij£ 44ij
^
l£U ^ _
l£U
„
.^oa\
1085
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
# *
S- ^
'iM
Jjjij u,i iol;
+ .
iii j^-i
«
Vj
raznovrsnim plodovima opskrbi njegove
stanovnike, one od njih koji vjeruju u Allaha i u
Sudnji dan!'
Allah je rekao:
fc
cu kratkotrajno uzivanje i potom ga olisnuti U kaznu ^4 Jpl^iJI L*|^l ii»!J ^rwail jiij jlUt
1
Dzehennema. Ruzno je mjesto u koje ce on doci.
Sjeti se kada su Ibrahim i Isma'il podigli temelje -• '
Isprcd navcdcna cciiri ajcta. ima jos jcdan koji u prijcvodu glasi: "Ibrahima jc njcgov Gospodar sa
nckoliko rijcci (zapovijcdi) stavio na iskuscnjc. Posto ih jc on sve ispunio, Allah jc rekao: "Ja cu tc
glase: "Allahu naS! Posalji im, izmedu njih, jednog poslanika, koji cc im Citati Tvojc uputc (dokazc), koji
ce ih uciti Tvojoj Knjizi Tvojoj mudrosti potpuno ih ocistiti. Zaista si Ti silan (i) mudar!
i i
Samo ncznalicc okrecu lice od Ibrahimovc vjcrc. Mi smo njega na ovom svijclu odabrali. On cc i na drugom
svijclu bili odabran. Kada mu jc Allah rekao: 'Predaj se!*, on jc odgovorio: "Svim svojim biccm predajem sc
Gospodaru svjetova.* Ibrahim jc ovo isto prcporucio svojim sinovima, a lako Jakub jc rekao: "Sinovi islo i
moji! Allah vam jc odabrao pravu vjcru. Pa kada vas smrt zatccc, buditc samo Allahu odani pravi muslimani.
1
Zar nistc bili prisulni kada je Ja'kuba smrt zatekla? On jc tada zapilao svojc sinovc: 'Djcco moja, koga cctc
obozavati poslijc mojc smrtiTOni su odgovorili: 'Mi ccmo obozavati samo Jcdinog Allaha, Koji jc tvoj Allah
i ivojih olaca Ibrahima, Isma'ila i Ishaka. Mi sc Njcmu potpuno predajemo.' To jc narod koga je vec ncslalo.
Oni cc dobiti sto su zaradili, a vi cctc dobiti sto stc zasluzili. Vi nccctc odgovarati za ono slo su oni radili."
Razlicita su miSljenja o vremenu izgradnjc pr\'c zgrade Ka'bc. Cini sc da jc prvi graditelj Ka'be bio
Adcm pejgambcr. Neki historicari to pripisuju Sit pejgambcru, a ncki cak mclckima, ncsto prijc pojavc
covjeka na zcmlji.
Mekkami-Ibrahim jc mjesto i kamen na istocnoj strani Ka'be na komc se nalaze olisci ljudskih stopa.
1086
mJI^^ siis gjjlqil^O.H^
'Kada se ponovo Ka fc
svoju donju odjccu na svoj vrat! On je, potom, ^J „.-> l*~ •>** cr*^ -^
pao na zemlju osamucen, svoje oci uperio prema .
Scid b. Dzubcjr je rekao: "'Mckkami-lbrahinv jc mjesto - kamen na komc jc stajao Ibrahim pejgambcr."
da jc to kamen, koga jc supruga Ismailova
i'oncki isticu stavila pod nogc Ibrahimu, kada mu jc prala glavu
po obavljcnom obredu.
Historicari islicu da jc ponovna izgradnja Ka'bc i icmcljitija njena obnova izvrsena u tridcscl pctoj godini
Muhammedova, ve sellem, zivota.
sallallahu alejhi
Mckkclijc su siavljalc svoju donju odjccu na ramena ispod kamenja tako ga na scbi goli nosili do Ka'bc. i
U ovoj izgradnji uccstvovaoje Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, pa mu jc torn prilikom Ebu-Talib
rekao: "Braticu, stavi svoju donju odjccu na glavu." On jc strica poslusao, ali sc od stida sramotc odmah i
srusio na zemlju oncsvijcSlcn. Dosavsi k scbi, pritegao jc oko sebe ponovo svoju donju odjccu rekao: i
svojim braticcm Muhammcdom. Svoju donju odjccu stavljali smo na ramena, a ncko na glavu, da bi nas i
nalovarcno kamenje manjc zuljalo. Kada bismo sc priblizili svijctu oko Ka'bc, obukli bismo jc. Muhammcd
jc isao isprcd mene iznenada pao na zemlju. Ja sam mu pritrcao, a on glcdasc u ncbo.
i
Ja sam odmah navukao donju odjccu na njega. Tako je on", kazc Abbas, "pristojno obucen, docckao i
poslanstvo."
Tabcranija navodi da jc Ebu-Zubcjr pitao Dzabira: "Jc Ii nas covjek bio go?"
"Pricao mi jc Vjerovjesnik", rekao jc Dzabir, "da je svako plemc Kurcjsija, kada je Ka'ba bila poruscna,
prcnosilo gradevinski matcrijal i da ga jc Vjerovjesnik prcnosio zajedno sa Abbasom. Oni su torn prilikom
svoju donju odjccu stavljali na ramena pod kamenje. 'Mcni su sc torn prilikom zapctljalc nogc i ja sam',
rekao jc Muhammcd, 'iznenada paona zemlju. Istovrcmcno pala mi jc i haljina sa ramena ja sam zamolio
i
1087
SAHIHU-L-BUHARI HAD/.
> - .-T*
1583. I'RICAO NAM
JE Abdullah b. Mesleme,
prenoseci od Malika, on od Ibni-Sihaba, ovaj od
Salima b. Abdullaha da je Abdullah b. Ebi-Bekr
saopcio Abdullahu b. Omeru, prenoseci od Aise, i
Abdullah, radijallahu anhu, rekao je: 14^ <M t «^j ii5li 0JI5 Ad 4^ *fcl
^3
"Aisa, radijallahu anha, ovo je stvarno cula od
* * " x{,/ -J -
Ail } * * • -* *
I t I
^»
A sto su joj
vrata uzdignuta (od zemlje)?' - upitala sam.
=:
'To je uradio tvoj (kurejsijski) narod da moze
onoga koga
upustiti onoga koga hoce, a
hoce. Da tvoj narod nije mlad vremenski blizu
paganstvu (ja bih ga ukljucio u Ka bu). Mcdutim,
odbiti opet
i
fc
oi f^li ^a .iiiu j^iXu
^
bojim se da bih povrijedio (poremetio) njihova
srea, ako bih taj Hidzr ukljucio u Ka'bu, a njena
1
vrata spustio na zemlju.'"
Bcjht:ki navodi da jc Allah, decile sanuhu, poslao Dzibrila Adcmu pejgambeni i rekao mu da gradi Ka'bu
1088
aaJi^li^ Wz$k ^jlqil^O.H^
1 585. PRICAO NAM JEUbejdb. Ismail irekao da &a£ J^! £ %£ Bj£ ^oao
mu je prenio Ebu-Usame od Hisama, on od svoga ^ „ . „ ;,„ - ..:..'/
d* y <j* CJ* ^ y.
oca, a ovaj od Aise, radijallahu anha, koja je rekla: *~i : f ^
"Allahov Poslanik, sallallahu alcjhi vc scllcm, gg ^i j^j j j\j ^jii i££ <il ^>j
kazao je: f , a j\. ,*. . >- x '-
f
*-"' *
"Aisa, da tvoj narod nije vremenski tako blizak £UU« x$* lLjj£ TJ iisU
^'J oi l[
paganstvu,jabihsigurnodaonaredenje(za Ka'bu) \
"„
^ „
i
ono
ona bi bila
sto jc
porusena, a potom bih ugradio u nju
odbaccno od njc (ispustcno), prilijcpio
^ £>' ^ V ci»-Su ^ c4pL c#V
na njenom danasnjem mjcslu. Adem je kopao lemclje i gradio zgradu, a supruga mu Hava dodavala
gradevinski matcrijal. Pri kopanju lemcija, naisao jc na vrclo i cuo ncpoznati glas upozorenja: "Adcmc,
dostajc!"
Posto jc zgradu sagradio, Allah mu jc narcdio da obilazi oko njc, rekavsi mu: "Ti si prvi covjek, a ovo jc
"
prva zgrada hrama
Narodi su jc obilazili, pa Nuh pejgamber, za cijeg je vrcmena bila od poiopa porusena. Iza Nuha su sc
i
smijenili mnogi narodi, pa jc dosao i Ibrahim pejgamber koji jc Ka'bu podigao na njenom starom mjcstu
u visini od devel arsina, duzini Iridcscl, a sirini dvadcsel dva arsina, i lo bez krova. U prcdislamsko doba,
zgrada jc previse ostcccna od poplavc, pa su jc Kurcjsije ponovo izgradili u visini od osam arsina, a duzinu
joj skratili za scst arsina jedan pedalj
i i ovaj prostor ostavili u Hidzru.
Ova izgradnja izvrsena je Iridcscl pete godinc Muhammcdova, sallallahu alcjhi ve scllcm, zivota. Kurcjsije su
zajednicki pribavili gradevinski matcrijal. Kada su zidovc
do visinc gdjc trcba poslaviti Hadzcrul-
izgradili
Esvcd, nastala jc medu prisutnim prcpirka, ko cc Had2crul-Esvcd staviti na njegovo nckadasnjc mjesto.
Poslijc dugc prcpirkc Ebu-Umcjjc Mugirc, kao najmladi medu prisutnim, prcdlozio jc da im spor rijesi
b.
osoba koja sc prva pojavi na vratima Harcma Ka'bc. Na to su svi pristali. U torn sc casu pojavi Muhammcd,
sallallahu alcjhi vc scllcm, oni povikasc: "El-eminu radina!", tj. "Povjcrljivi! Zadovoljni smo!"
i
Kada su Muhammcdu, vc scllcm, saopcili svoju odluku, on jc zatrazio jednu haljinu, stavio
sallallahu alejhi
Hadzerul-Esvcd na nju sUirjcsinama plcmcna narcdio dii uhvale za krajeve haljine podignu na zid. Oni
i i
od dvadeset arsina. Visinu zidova nije mijcnjao ni Hadzdzadz, kada ju jc popravljao poslijc ostccenja, u
borbama vodenim protiv Ibnu-Zubejra.
1089
,
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
prema istoku i vrata prema zapadu i sa njom bih fiji a; iSK 5 c£*j a*j% &$j
stigao (produzio) Ibrahimove temelje."
^lUii i^l^! OJlLj II>^P CIjj
"Pa to je ono", rekao je Ibni-Amr, "sto je podstaklo l/*^**' *i
* > < 5
Ibnu-Zubcjra da jc porusi."
Jezid (b. Ruman) je sam prisutan kod
rekao: "Bio
Ibnu-Zubejra kada je rusio Ka'bu (pri zidanju) i oujj 4^-Lfc gjp- ^jJJi ,V' tl^U^fJ ^>ji JLi
"Potom sam ga", kaze Dzerir, "upitao: 'Gdje mu ^j\ jj c..Ui ^^>- Jl» JiV «U^l£ s^Uo-
jc mjcsto?'"
*-- *
"Pokazat cu ti ga sada" - rekao je on.
Potom sam s
*-
^
, : 5 „ _
"Izarvasnismosmjcstiliusvctomsigumomprostoru r* J^ $ ^ J£ ^J ^ Oi^^ 1
Ka'bc nisam nikada nikomc otvarao u noci ni u pagansko ni u islamsko doba. Mcdutim, ako mi ti narcdis
da otvorim, ja 611 otvoriuV"
"Nc otvaraj! — rekao jc Vjerovjesnik.
Potom je Allahov Poslanik rekao: "Tvojim Kurcjsijima, prilikom obnavljanja izgradnjc Ka'bc, manjkalo jc
gradevinskog materijala, pa su oni zgradu Ka'bc smanjili. Hidzr jc dio Ka'bc pa idi klanjaj u njemu!" i
Hidzr jc, daklc, prostor od sest do scdam arsina sirinc neposredno duz sjevcrne stranc Ka'bc. Na ovom
prostoru jc istoimeni kameni zid visok dva arsina, a isto toliko i sirok, iza koga hadzijc obavczno obilazc
prilikom svakog ophodenja oko Ka'bc.
1090
fiqll (iilifi ^jlqill niqKI
J^
^r=
iSjU- . \o av
^ »-
^
-
S* J>^ S* ^"^
"OvajjegradAllahuciniosvetimineprikosnovenim ^ 9
~^ ^ ^5 ^^
tf
Harem Mckkc jc podrucjc cijelog grada i od stranc Mcdinc do mjcsla Kl-Tcn*im, tri do
njene okolinc, i to:
cctiri milje od Mckkc; od stranc Jcmcna scst do scdam milja od Mckkc; od puta koji idc iz mjesta El-Dzi'ranc
devet milja; od puta tajifskog prcma Arcfatu scdam do osam milja od puta dzidanskog dcscl milja. i
Iz hadisa sc zakljucujc:
- u Harcmu Mckkc nijc dozvoljcno sjcci drvece, zbunjc ostalo zclcnilo. Ibni-Munzir kazc: "Jcdnoglasno jc
i
Po misljenju Safijc, za vcliko posjeceno slablo. prijestupnik trcba zaklati govecc, a za malo posjeceno drvo,
ovcu meso
i ustupiti siromasima.
Hbu-Hanifc kazc: "Prijestupnik, u svakom slucaju, placa procijenjenu odstctu za koju trcba kupiti kurban.
Ako jc procijenjena odstcta mala i za istu sc nc mozc kupiti kurban, tada cc sc ona podijcliti kao milostinja
siromasima, tako da svaki dobijc vrijednost od pola sa'a pscnice."
Ovi propisi podjednako sc primjenjuju jednako vazc za mjcslanc
i i i za strancc.
1091
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
1588. PRICAO NAM JE Asbeg, rekavsi da mu ijy £l J'J^ Jli kZA $£ .^AA
je prenio Ibni-Vehb od Junusa, on od Ibn-Sihaba, * ^ * J = '
Buhiirija jc svoj naslov ostavio bcz odgovora, jcr po islom pilanju, misljcnja pravnika su raznolika.
Akil, Talib, Dza'fcr i Alija su sinovi Ebu-Talibovi. Nakon smrti Ebu-Taliba, oca su naslijedili Akil i Talib,
dok Dza'fcr i nisujersuoni u to vrijcrnc vec bili muslimani.
halifa Alija
Tahavi navodi prcko Abdullaha b. Omcra, da jc Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, rekao: "Kucc u
Mckki nijc dozvoljcno prodavali nili ih davali pod zakup." Ovu jc izjavu zabiljczio Bcjhcki. Ovaj slav i
imali su Ebu-Hanifc, Muhammcd, Scvri, Ala b. Ebi-Rcbah, Mudzahid, Malik, Ishak Ebu-Ubcjdc. i
Polpuno slobodnu prodaju zakupljivanjc kuca drugih objekata zastupali su imam Jusuf, Tavus, Omcrb.
i i
1092
3qll(ijll£i ^jlqtll nigKi
7
iI *"' '^
, ,
^1
l
„~
^
>
^-3** ^
.=
1590. PRICAO NAM JE Humejdi komejesaopcio i£U Ij^ii i£U <jxsji\ i£U a*\
Ebul-Vail od Evza'ija, komc jc prcnio Zuhri od j . *
*Od iduccg
na Mini:
jutra jc prvi dan Kurban-bajrama,
djljw 0** J^i S*J -r^ 1
f Ji ^^
^
i
« *
sulradan (drugi dan Bajrama), odsjest cemo u dolini ^l Jp I^U: ibS" jZ u&~ U*
Benu-Kinane, gdje su nevjernici jedni drugima > i
dali zakletvu na privrzenost idolopoklonstvu.' ztej li£i jt JjUij tl^All dUi jjj
2 Navcdcni trogodisnji bojkoi Hasimija ostalih muslimana trajao jc od pocctka muharcma, scdmc godinc po
i
1093
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
(MATERIJU I MATERIJALNA DOBRA). ONI ^ jl^J ^JJp i>« rii^/n i ,*j| lu.
jc sve doslovno prcnio idolopoklonicima dodavsi: "Ako moj bratic budc istinu rckao, odustanile od svojih
zlihnamjera prcma njemu, a ako budc slagao, ja cu ga vama prcdali i mozctc ga ubiti ili oslavili na zivotu."
"Pravo si rekao!" - odgovorili su nevjernici.
U Ka'bu su odmah otisli zajednicki i uvjerili sc da jc izjava, Muhammcdova, sallallahu alcjhi vc scllcm, tacna.
Ebu-Talib jc odmah objavio prcslanak bojkola. Ponckc Kurcjsijc suprolslavilc su sc lorn prckidu, muslimani
i
nisu smjcli izaci iz navedenog kvarta, dok im nisu naoruzani dosli oslobodili ih. do njihovih domova
i i
dopralili Mufim b. Adijj, Adijj b. Kajs, Zcm'a b. Esvcd, Ebul-Bahlcri b. Hasim, Zuhcjr b. Ebi-Umcjjc.
1094
jiqll ciilifi ^jlqill niqKI
Brojnc su razlicitc Muhammcdovc, sallallahu alejhi vc scllcm, izjavc u vczi s rusenjem Ka'bc. Dzcvzi
i
prcko Ebu-Hurcjrc navodi da jc Muhammed, sallailahu alejhi vc scllcm, jednom prilikom rekao: "Ka'bu
cc poRiciti Etiopljanin niskih koljcnica, polucorav, pljosnala nosa vclika stomaka sa brojnom svojom i
druzinom, ruscci sve kamen po kamen, nosit ce ga dalcko, dok ga nc pobaca u more. Mcdinu cc opustositi
i
Abcsinca eclava, grubog izbrazdanog lica, niskih koljcnica, a visokih stopala kako stoji na njoj rusi jc. i
Imam Gazalija, govorcci o obredima hadza u svom "Ihjaul-ulumu", kazc: "Ncma dana u kome suncc izadc,
a da oko Ka'be nc obidc jedan dobri, Allahu odan covjek (evlija), a ni noci iza koje naslupi zora, a da je
nc obidc ncko od nglcdnih ljudi. Kada ovo prcstanc, ncstat cc Ka'be sa zemlje; svijcl cc osvanuti, a Ka'be
im ncma, pa ni traga od njc. Ovo bi moglo bili kada, u pcriodu od sedam godina, nc bude na hadz otisao
nijedan covjek. Iza toga, ncstat cc iz srea ljudi i Kur'an, svijet cc sc povratiti u paganstvo i ncmoralan zivot
i stvoriti uvjete za svoju vlastim propast."
Ashabi su desetog muharcma svakc godinc prcsvlacili Ka'bu u novo platno. Mu*avija jc to cinio dva puta,
a Mc'mun tri puta godisnjc, to: osmi dan zul-hidzcta — crvenim brokalom (dibadzom), prvog redzeba
i
Cini sc da jc Ka'bu prvi zaogrnuo Ismail pejgamber. To su cinili kasnije prcdislamski Arapi. Muhammed,
sallallahu alejhi vc scllcm, dao jc zaogrnuti Ka'bu u platno dobavljcno iz Jcmcna; halifc Omcr Osman su i
Vladari Fatimija zamotavali su Ka'bu u bijcli brokat, prvi vladari Abbasija u a kasniji vladari u crni zclcni,
brokat. Svi islamski vladari brinuli su sc licno za ogrtac Ka'be. Godinc 750. po Hidzri, Salih Ismail b. Nasir
uvakufio jc u jednom selu blizu Kaira vecc imanje, ciji je prihod namijenio za potrebe kupovanja ogrlaCa
1095
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
hodocastiti ba."
tb
Prvi prcnosioci (prvog hadisa)", kazc Buharija,
tfc
brojniji su i jaci (od Su'be),"
koj je kazao:
i "Dosao sam Sejbi . . ", a preko drugog
seneda, pricao nam je Kabise i rekao da je njemu
*
prenio Sufjan od Vasila, on od Ebu-Vaila:
"Sjeo sam na govornicu (tribinu) sa Ebu-Sejhom
y
^P J-^lj ^J :>
La-* L3-X>- A^a-jJ UJ-b- j
•* *•
^- *
prcd Ka'bom, pa on rccc: 'Ranijc jc na ovom
Omcr kazao: Odlucio sam da u Ka'bi
mjcstu sjco
ne ostavim ni
i
zuta (zlata) ni bijela (srebra), nego ^ ^i il^Ii ill d^ jii Jlii CSfll
da to podijelim.'
'Tvoja dva druga (Muhammed, sallallahu alejhi ve
sellem, i Ebu-Bekr)\ rekao sam mu, kaze Sejbe,
'nisu tako radili!'
'To su, zaista, dva popularna covjeka', rekao jc .
Cr ^.uii awl ^ JU
Omer,
fc
i povodim se za njima.'" 1
1096
jiqll <yli£i ^jlgtll niqKi
- •
Aisa, radijallahu anha, rekla je: "Vjerovjesnik, £ ~JS\ JU L^ 4)1 ^»3 UsIp citf
sallallahu alejhi ve sellem, kazao je:
Jcdna vojska krcnut cc na vojni pohod protiv
fc
r^
,v
Ka
fc
u* *Q* t
^ 0?
alejhi ve sellem, rckao:
**- .."
"Kao da gledam crna, na stranu izbaccnih nogu >::-
4&I «al i^l a, jlS Jli % £111 j*
(neprijatelja), kako joj kopa kamen po kamen."
>**-'#»"
1596. PRICAO NAM JE Jahja b. Bukejr, njemu ^ iii tffc JSS&jg &Z- MW
prenio Lcjs od Junusa, od Ibni-Sihaba, ovaj od S' * '
. , _ _ , , t
r
s
J* 531
PREDAJA O HADZERUL-ESVEDU
1597. PRICAO NAM JE Muhammed b. Kesir, da jp jlliJ. U^tl j£S& jI* U5op- . ^ <W
mu je prenio Sutjan od A'mesa, on od Ibrahima, ** t *l *
,u -
ftl
ovaj od Abisa b. Rebija, a on od Omera, radijallahu - * ^ ' ' *
Ibni-Sihab jc kazao: "Poklonima ucinjeni m Ka'bi raspolazc punopravno nadlczni starjesina i on in mozc
koristiti za potrebe Ka'bc njenog ambijenta."
i
1097
SAHIHU-L-BUHARI ^^ HAD2
- <
"Ja, uistinu, znam da si ti kamen koji ne moze ^3 N j J aW "J^- ^\ .Cifit Jl JU> ffii?
O ZAKLJUCAVANJU KA BE KLANJANJU v
J^^ **$ 3^! MM
^
I
^ iH
..
^V f- u* *V *1
,
Usame b. Zejd, Bilal i Osman b. Talha i zakljucali ^J$ I J& \& L^IIp IjSjiti idj» All
V J-^ J* ^^
r
^ ^-s*^ £*3 J* Jj 1
Ka'bi klanjao?'
.^l^j-JI^^JUft* Jj-j
fc
1 Muhammcd b. Dzcrir Tabcri kaze: "Omcr je to rckao, bojcci sc da svijcl, vrcmenski jos bli/ak
idolopoklonstvu, nc shvati ovo ljubljcnjc kao obozavanjc kamcna, odnosno kipova. Postovanjc i ljubljcnc
Crnog kamcna cini sc samo radi postovanja Allaha slijcdenja praksc Vjcrovjcsnika, koji jc to svrstao u
i
simbolc hadza. Doticanjcm i ljubljcnjcm Hadzcrul-Esvcda, muslimani nc trazc od kamcna nikakvu pomoc
niii zauzimanjc ma kod koga. To jc samo cm dokaz
i krajnjc pokornosti Allahu i Njcgovom vjcrovjesniku
Muhammcdu.sallallahu alejhi vc sellem.
Iz Omcrovc izjavc zakljucujc sc:
- ljubljcnjc Had/erul-I : svedaje sunnet;
- Imam Ahmed, Muhammcdova, sallallahu alejhi vc sellem, u Mcdini njegova
upilan za ljubljcnjc kabura i
minbera, odgovorio jc: "Tu ncma nikakvc stctc." Kada jc ovo prcnescno Tckijuddinu b. Tcjmiji, on sc tome
odgovoru zaeudio rckao: "Cudim sc Ahmcdu da jc lako izjavio! On jc za mene vclika licnost ;
i
- vjcrskc obrede trcba vrsiti bcz prigovora, a ako nam jc njihova svrha ncpoznata, trcbamo pitali uccne
ljudc;
- uccni ljudi trcba pravovrcmeno da ispravljaju ncispravna misljcnja ncupuccnog svijeta.
Tirmizi prcko Ibni-Abbasa navodi da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, za Hadzcrul-Esvcd rckao:
"Allah cc ga na Sudnjcm danu ozivjeti sa ocima i jczikom i on cc svjedociti onima, koji su ga prilikom
hadza doticali."
1098
jiilll (iilifi ^jlgill niqKi
• * * - .<„ • * * > * ^ * ^
NAM JE Ahmed
. ** * ^ i F
PRlCAO Muhammcd,
.
1599. b.
-
• i *
NEULAZENJE U KA'BU
;"' ,'/•-
(Abdullah) Ibni-Omer, radijallahu anhuma, obavioje \jf$ ^4 U^ ^ ^J
"
j** 6?' ^-5
hadz nekoliko puta, a nije nikad ulazio (u Ka'bu). » , , -
1 600. PRlCAO NAM JE Muscddcd, njemu Halid &\j£ £ jJU- ^U (£U Slii . • •
b. Abdullah, rekavsi da
Halid, od Abdullaha b. Ebi-Evfa koji
muje prenio Isma'il b. Ebi-
je izjavio:
-
od
njim je bio
svijeta."
J^j -
t
^ ^-
»^-^
\
f
&, jfe j^-j
ulazio u Ka'bu?"
. ^ ju i^Ji
2 Ulazak u Ka'bujcdozvoljcn. Komcntator "Muhazzcba kazc: "Ulazak u Ka'bu klanjanjc nafile u njoj jc i
mustchab. Bcjhcki, prcko Ibni-Abbasa, navodi da jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, rckao: "Ko
'
jc unisao u Ka'bu, unisao jc u vcliko dobro, oslobodio sc od zla i opacina i oprostio od grijcha ucinjcnih
prcma Allahu."
Kurlubi isticc da poncki ucenjaci ulazak u Ka'bu uvrstavaju u obrede hadza. Buharija svojim naslovom i
1099
,
IZGOVARANJE TEKBIRA
N A STRAN AMA KA BE fc
**&! ^ ^£ Jh» mU
spoznajusudbine.'
Tada je unisao u Ka'bu, izgovorio tekbir na njenim
"
stranama, a u njoj nije klanjao ,
Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc sellem, obavio jc umru scdmc godinc po Hidzri i on nije tada ulazio u
Ka'bu, jer jc ona bila puna kipova, slika crtcza po zidovima. i
Muslimani su, na eclu sa Muhammcdom, sallallahu alcjhi vc sellem, oslobodili Mekku osme godinc po
Hidzri i tada, po Muhammcdovu, sallallahu alcjhi vc sellem, narcdenju iz Ka'bc su odstranjeni kipovi i
Imam Ahmed u svom "Musncdif navodi da jc Dzabir rckao: "Po zidovima Ka'bc bile su nacnanc mnogc
si ike, pa jc Vjcrovjcsnik naredio Omcru b. Hattabu, radijallahu anhu, da ih unisti. Omcr jc nakvasio ncko
platno i lako ih izbrisao. Kadaje Vjcrovjcsnik unisao u Ka'bu, u njoj nije bilo vise nijednc slike."
Ibni-Tin kazc: "Slrelicc su bile ukusno izradene od uobicajena tri slapica; najednom jc napisano: 'Ucini!',
na drugorn: 'Nc ucini!", dok jc trcci bio bcz natpisa. Kada bi ncko htio krenuti na put ili raditi ncki ozbiljan
posao, on bi izvlacio strclicc i postupao onako kako jc na izvuccnoj strclici pisalo. Ako sc izvukla strclica
bcz natpisa, ona sc vracala na isto mjesto i izvlaccnjc ponavljalo. Izvlaccnjc sc vrsilo sve dok sc nije izviikla
nckim natpisom.
strclica sa
"
Ncka su plemcna umjcslo strclicc izvlacila kamencice. Ovo je jedna vrsta idolopoklonstva i islam ga osuduje.
1100
'
1602. PRICAO NAM JE Sulejman b. Harb, ^Stffioi v>^ D(^l£U .IVY "
rekavsi da mu je prenio Hammed b. Zejd od £ *
Ejjuba, onod Seida b. Dzubejra, ovaj od Ibni- ^ if J& & V-" 0* VJ? hf Aj $
Abbasakojijcrckao: m ; '„; 5"
Ibni-Madzc u svom "Suncnu navodi da jc Vjcrovjcsnik, sallallahu alejhi vc sellem, svojim dragovima,
kada su hljcli unici u Mekku, radi obavljanja umre, u smislu Hudcjbijskog ugovora, rckao: "Sutra cc vas
promalrali vasi saplcmcnici, pa neka vas posmatraju odvaznc hrabre! Poslo su unisli, navodi Ibni-Madzc,
i
u Harem Ka'bc, dolakli su Hadzcrul-Esvcd i obilazcci oko Ka'bc poskakivali uz pokretanje ramenima. To
je sa njima cinio i Vjcrovjcsnik.
Ibni-Abbasjc rckao: "Ko hocc neka prilikom ophodenja oko Ka'bc poskakujc, a ko nccc, ncka nc poskakujc!"
Dostojanstvcno kasanjc, svojevremeno jc naredio Vjcrovjcsnik, samo iz razloga da vide idolopoklonici
snagu odvaznost muslimana, prispjclih iz Mcdinc iz drugih udaljcnih krajeva."
i i
Poskakivanjc smatraju sunnctom Abdullah b. Omcr, Ebu-Hanifc, Malik, Safija Ahmed. Ncki ucenjaci, i
ovaj nacin obilazcnja Ka'bc prcpusUiju na volju i mogucnosl hadziji. Ovo rnisljcnje dijclc Tavus, Ala,
Hasan Basri. Poncki smatraju da ovo treanje ncma vise svojc svrhc niti polrcbc, jcr ga jc Muhammcd,
sallallahu alejhi vc sellem, naredio samo radi manifcslovanja izdrzljivosti i snagc svojih drugova.
Ophodcnjc sc mozc vrsiti sa oruzjem i s drugom ratnom oprcmom.
ztcne, ovaj obilazak oko Ka'bc, cine obicnim normalnim hodom.
1101
.
SAHIHU-L-BUHARI Mm HAD2
a'*" y
;
j»cJ j.%JUi,
KADA HADZIJA PRISPIJE U MEKKU,
PRVO CE OBICI OKO KA'BE
POSKAKUJUCl U TRI PRVA OBILASKA
U * ^^ .
,
, >
U
*.:
Ji ' ^ "* ^
> ", ,
UZ POKRETANJE RAMENA
1603.PRICAONAMJEAsbegb.Feredz,dagaje 'J.\
jjJl g&\ £ £il &j£ .1VT
obavijestio Ibnu-Vehb, prenoseci od Junusa, on od
Ibni-Sihaba, ovaj od Salima, a on, opet, od svoga
oca, radijallahu anhu, koji je rekao:
"Vidio sarn Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi
j^igiA J^S cij
*, '„ > -.
Jtf iU
„
&\
,
^V J '"
16()4.PRICAONAMJEMuhammed,njemuSurejdz ^^tf^^^i^^.U'S
b. Nu man, kome je prenio Fulejh od Nafija, on od _
^
fc
t \ , ,, ^* „ - 1
U drugom scncdu, Surcjdza slijcdi Lejs koji jc ^ ts*j s>* &} u* ^ Cf ^j* ttf -^
'
kazao da jc njcmu hadis prenio Kcsir Fcrkad od
^r ^
b. tf „. -,..
rf
^} ^'5
.
,
Ul
.:
'•>
u?J* Ju
- -
^>.,
1102
jiilll ciilifi
<*ihjlf|ill nigKi
1606. PRICAO NAM JE Musedded, njemu Jahja, &>%* l/- Jk £&- *^> tSi n * 1
prcnoscci od Ubcjdullaha, on od Nafija, ovaj od
(Abdullaha) Ibni-Omera, radijallahu anhuma, da
je rekao: *% % sis J ^*n jfr. f *ii Ik-;
"Nisam izostavio doticanje ova dva jemenska ugla
ni u poteskoci ni u pogodnosti, otkako sarn vidio o\S\ *jU cJj l^-Uiu-j JJJ\ cJj -U*
7* ' -;
1 103
SAHIHU-L-BUHARI WM HAD2
* _ £
JEMENSKA UGLA KA BE fc
1608. Muhammed b. Bekr je rekao da mu je gjjt £l tfjtf JZ& l£* JUj .u-a
saopcio Ibni-Dzurejdz, kome je prenio Amr b. *-,< „ * -'
"Ko ma
. .
Mu „
sc cuva
, x
ceqa od Ka'bc?"
,,-,
avi|ajedoticao(Crmkamen)isveugIoveKa
-, - . tv- ..
be,
,
[***"•*
* -
i. .^
r .„ sj ^ 1
r '„
^j ^^ «,:.
J1
-
j* ^
,-. * _=-
_?^ -yj
. --
pa mu je Ibni-Abbas, radijallahu anhu, rekao: £j [£* &\ ~*j J& £|| Jj Jiii SlSjVl
"-
"Ova dva ugla Ka'be od strane Sirije se ne "
se odbaci (zanemari)" *
;
^^
-"
:
* -
^_
^
,
<^i
«~^
J
j
r
**
^
W-*
i
Po uliisku u Harem Ka'bc, treba prici Hadzcrul-Esvedu, izgovarajuci Ickbir, poljubili ga potom obici i
scdam puta oko Ka'bc. Ko ncma prilikc da poljubi Crni kamen, dotaknut cc ga rukama ili vrhom stapa taj i
dio poljubili. Ako jc hadzija u ncmogucnosti to uciniti, okrenut cc sc prcma kamenu uzdignutih dlanova
i i
potom poljubili dlanovc. Ovo jc sunnct uciniti, ali ko ovo nc uradi ncma nikakvc odgovornosti.
Pohvalno jc dotaknuti ostalc uglovc Ka'bc. Ovo jc misljcnjc Mu'avijc. Abdullaha b. Zubcjra, Dzabira
i b.
Ibni-Munzirjc kazao: "Ovo jc stav jos Dzabira b. Abdullaha, Hasana Huscina Encsa b. Malika." i i
Prcma misljcnju Ibni-Abbasa, Omcra b. Hattaba, Ebu-Hanifc ucenjaka njegove skole, hadzija sc doticc
i
samo Hadzcrul-Esvcda ugla Ka'bc od strane Jcmcna, jcr su oni na samim tcmcljima zgradc Ibrahim
i
pejgambcrove Ka'bc.
Stav najvceeg broja ucenjaka jc da sc uglovi Ka'bc od Strane Sama ne doticu.
1104
-
m^ ^ 11
iii® ^jlqil^O.H^
1610. PRICAO NAM JE Ahmed b. Sinan, rekavsi £ Jy* l£U olL, ^ 1^1 l£U u . ^
-C
3"
t
'
12*
JJ
1*"" *T
-**"
*V
JJ
*l
'Da nisam vidio Allahovog Poslanika, sallallahu - ^i ^J\j J\ ^jj juj ^J-i jf;
alejhi ve sellem, da te je ljubio, ne bih te ni ja
Ijubio.'" .aHS'uillS
1611.
prenio
PRICAO
Hammad
NAM
b.
JE Musedded, njemu
Zejd od Zubejra b. Arebija
43 £ ^
*' 'i
s'
^ *^ ^
t"i' -
<
**
„ „
.. *
- nu
^ w
* „ ,
koji jc kazao: ""Jcdan covjck (iz Jcmcna) upitao jc >** & t^J J J &• £*
(Abdullaha) Ibn-Omera. radijallahu anhuina. za *.?. "„:r -V. ' »>, -r»-\.
j
doticanje Crnog kamena, pa je odgovorio: I '
'Vidio sam Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ^Jfjj £j| ju ;&iJ} J*£^ % &\ J '3
ve sellem, kako ga dotice i Ijubi.' , ,
t „ ^ ,
^f b\ c^\j\ c~^j jl
sam
Jesi
bio stijcSnjcn?
Ii vidio da sam bio savladan (narodom)?'
^ j^'
" J
- "
^
-
> , ,
J*" J
^^
*""* J L
-
Ja sam
vidio Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
1
Ibni-Omcr."
je rekao:
"VjerovjesnikjeobilaziookoKa'benadevi i kada
$ ^j j* odb
'' '
gg *ill Jili jli
."' ,-
$£
,
y\ J ^^ ^ ^
njega (rukom ili stapom)."
1105
SAHIHU-L-BUHARI fgsm HAD2
* i
1613. PRICAO NAM JE Musedded, njemu Halid <uUui- ft jJuZ &£ SiJ lili . 1 wr
Abdullah, kome prenio Halid Hazzai od
b.
da jc rckao:
je
ji,
u*
„
a>*
, ;,,
t
<!>*
-,,r
iuil
','r>"\
s „. ^
-*J*
Wji
-e*J
^ a
^ ?> ^ u#"S
.
^^
- .
IZASAO DO NA SAFU
"Izlozio
"Mene
sam Urvi
je
gornji postupak."
obavijestila", rekao je on, "Aisa,
oT
,-
l££ -il
,,<"',
^ lisU ^S^Jfi JU
, J -„ „„-
iyJ*S
^ s
fi
l Vjerovjesnik jc obilazio na devi oko Ka'bc, da bi ga ashabi dosljcdnijc oponasali u vrscnju hadzskih
obrcda. Analogno Pcjgambcrovom poslupku, poncki ashabi poccli su lo cinili na konjima, sto im jc odmah
zabranjeno zbog ncsigurnosti kretanja hndzija konjskog izmcta po torn prostoai.
i
Amrb. Dinar prcnosi dajejedan covjek hlio obilazili oko Ka"bcna konju, pa sugaprisuini sprijecili utomc.
"2xistomi nc date da na 'Zvijczdr obidem oko Ka'bc!" - uzviknuo jc on.
Ovaj slucaj pismeno jc izlozcn Omcru, pa jc on odgovorio: "Sprijccitc mu to da cini!"
1106
:
potom, hadz sa svojim ocem Zubejrom, radijallahu J\ Jg.] £j 5^% suiSi j cajz-ty
anlni,iprviposao,kojimgajepoceobilojeobilazenje e
^4
oko Ka
k
be. Poslije sam vidio muhadzire i cnsarije da
kuj o^; £jii5 \^\j > diil
%
Q
to cine, a saopcila mi jc
Ebi-Bekra), da je stupila u ihram za umru ona
i moja majka (Esma, kecrka
i njena
. i
^ ^ \j^ j * ^^
y* y±JU
radijallahu anhuma:
"Prvo sto bi Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem, ucinio kada je obilazio oko Ka'be prilikom
hadza ili umre, bilo je to, da je poskakujuci, obavio V **•*2 * *2 ^ *^ €-*»
Jjj^m *j <Oujl -J;*aj ^Jl jb\ <j7u t
A
c -" f* 1
^
prva tri obilaska oko Ka'be, a u zadnja cetiri isao
obicnim hodom, potom klanjao dva rekata namaza,
a zatim trcao izmedu Safe i Mcrvc."
^ ^-
-
u posljednja cetiri isao umjereno, a kada je isao . S#lj LiJaJl ^3U> lil J_ll J
-
2
izmedu Safe i Merve, trcao je Mesil dolinom.
Hadzija, po dolasku u Mckku, namjeravao on obaviti hadz ili umru ili obojc zajedno, Ircba prvo obici scdam
pula oko Ka'be, zatim u njenom dvoristu klanjati dva rekata nafilc, po mogucnosti kod Mekkami-Ibrahima,
a polom obavili Ircanjc izmedu Safe Mcrvc, poslije Cega cc sc, ako jc mu'tcmir, oslobodili ihrama obrijati
i i
i nastaviti zivot obicnog gradanina. Osoba koja jc na mikalu naumila obaviti hadz, nc istupa iz ihrama sve
dok nc obavi hadzskc obrede na Arcfatu Mini. i
Navcdcni hadisi pobijaju Slav Ibni-Abbasa, koji smalrasc da sc urnra sastoji samo od obilazcnja oko Ka'bc,
a mu'tcmir, cim obavi konkretno obilazcnjc, da mozc skinuti ihramc, iako nijc klanjao dva rekata nafilc ni
obavio istrcavanjc na Safu Mcrvu. i
Prvo ophodenje oko Ka'bc po dolasku u njeno dvoristc zovc sc "tavafi kudum". To jc simbolican pozdrav
Ka'bi. On jc sunnct, pa ako ga hadzija nc obavi, hadz jc punovazan. Ovaj obrcd prcporucljiv jc za svaku
i
osobu koja dodc u Mckku, ma s kojom bilo namjerom, ukoliko joj nccc izmaci vrijeme klanjanja kojcg
obaveznog namaza ili klanjanjc vec tu, zajednicki oformljenog namaza.
Iz navedenog hadisa sc zakljucujc:
— hadzija prcd obilazcnjc Ka'bc treba uzcti abdest. Ovo jc vadzib po misljcnju Ebu-Hanifc. Obilazcnjc
Ka'be bcz abdesta je punovazno; samo ako jc hadzija bez abdesta obavio "tavafi kudum tj. obilazak
i ,
1 107
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
prije?"- upitao sam (rekao je Ibni-Dzurejdz). Jl^JJl j^>\£ UX di3 v U^Ul lu iSjit
"Da, amri)!" — rekao je Ata. "Zapamtio sam
(le
; Jtf
pokrivanju."
"Kako su sc one mijcsalc sa muskarcima?" -
;£
• St
upitao sam. ft .
It
One se nisu mijesale sa ljudima" — rekao je Ata.
tfc
Aisa, radijallahu anha, obilazila je oko Ka'be po
strani iza Ijudi i nije se s njima mijesala. Jedna joj
je zcna, potorn, rckla: 'Majko pravovjcrnih, da
dotaknemo (Crni kamen)?'
ui Usl£ jT cisj Jtfji £^tj ^Uij
Idi od mene!' - rekla je Aisa
L
i nije htjela to
•*
uciniti." -> >« > »
tck po dolasku u Mckku, duzan je podijcliti milostinju, a ako jc takav obavio oprosni tavaf, obila/cnjc pri
povratku kuci, duzan jc zaklati ovcu.
Malik, Safija Ahmed ovaj abdest smatraju uvjetom za punovaznost tavafa oko Ka'bc.
i
1108
- «
m^ ^ 11
iili ^jlqil^O.H^
1619. PRICAO NAM JE Ismail, kome je prenio ^U £S 4JU |&£ j^j £o^ .UU
Malik od Muhammeda b. Abdurahmana b. Nevfela, "
* ,
*-"* ,
,''
» Ml •!
,- erf
J ^ ^ r
i
9
Jl
„. *'<**/*'
£?*' Ju r*3*' S^" £'
Tavus, prcnoscci od Ibni-Abbasa. radijallahu .'»-\, ,, .*- .. '>~'.t ,-*,r ?*
anhuma, da jc Vjcrovjcsnik, sallallahu alcjhi vc ^ K *
> -
sellem, obilazeci oko Ka'be, prosao pokraj jednog jjj jlJu iJ&L ^jj^y^j y* & ^lil of
~~
covjeka, koji je svoju ruku bio svezao kaisem /
ili nekim koncem ili necim dru^im za drugog ™-^*(Aj' J4*jji.££id'l£*l Jl*-^
covjeka, pa je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve
_c Jjj ju fi »ji % *Js\ &*ii
scllcm, to prekinuo svojom rukom rekavsi: "Vodi
1
ga za ruku!"
I Ibni-Abbas jc rekao: "Obilazcnjc oko Ka'bc jc jedna vrsta namaza, samo sto jc Allah u njemu dozvolio
obicni medusobni kraci razgovor, pa ko hocc u njemu da govori, ncka govori samo sto jc dobro" Slicnu
izjavu dao jc i Ala.
Tirmizi navodi, prcko Ibni-Abbasa, da jc Vjcrovjcsaik rekao: "Obilazcnjc oko Ka'bc slici klanjanju namaza,
samo sto u njemu mozctc medusobno razgovarali, pa ko budc u njemu hlio govorili, ncka govori samo ono
stojc dobro."
Najvcci broj ucenjaka prcziru razgovaranjc u toku obilazcnja oko Ka'bc, izuzimajuci slvarnu polrcbu,
sjccanjc na Allaha ili zbog naukc, ali sve u sto kraccm vidu.
Safija je rekao: "Ja volim, pri obilazcnju oko Ka"bc, uciti Kur'an, a to jc najvrcdnijc sto covjek mozc
izgovaratL
1109
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
POKUBENO, PREKINUT CE GA
GOLA OSOBA NE MOZE OBILAZITI OKO uJ>ui«o £j>o ^3 cjii>^ ^4^V ^>^ V M*
KA'BE NITI 1DOLOPOKLON1K MOZE
OBAVLJATI HADZ
1622. PRlCAO NAM JE Jahja b. Bukcjr, rckavsi JU £aJl l&U JKJ tv ^l&A.UYY
da mu je prenio Lejs od Junusa, da je Ibni-Sihab >*i 1,: * f *
U komcntaru na "Muhczzcb" stoji: "Mckruh jc osobi koja obilazi oko Ka'bc jcsti ili piti. Pijcnjc nijc toliko
pokudcno kao jcdcnjc. Cinjcnjc jcdnog drugog ili obojc zajcdno, nc kvari obrcd obilazcnja."
ili
goli. Za rukovodioca ovog had/a Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, poslavio jc Ebu Bckra, narcdivsi mu
da obznani prekidanje odnosa, suradnjc svih vcza sa idolopoklonicima, izuzimajuci samo plcmc Bcnu-Bckr,
i
jerje ono bilo dosljcdno obavczama svojih ugovora. Tck slo su hadzijc krenuli za Mckku, Muhammcd jc za
njima poslao Aliju. Poslo ih jc Alija sligao u putu, Ebu-Bckr sc vratio natrag i upitao Vjcrovjcsnika:
"Jc li to ncsto proiiv mene objavljcno u Kur'anu?"
"Nc, nijc'\ odgovorio jc Muhammcd, sallallahu alejhi vc scllcm, "ncgo sam uvidio potrcbu raskida vcza sa
idolopoklonicima prckid ugovora kojc oni svakom prilikom zloupotrcbljavaju. Taj akt ireba izvrsiti ncko
i
Ata je rekao za osobu koja vec obilazi oko Ka'be, iix j\ t%J^\ ilii ^jj^i ^? *U*p JlSj
pa se uspostavi zajednicko klanjanje namaza, ili > , ,
f
*
: -^
^"* -
ona bude pomjerena sa svoga mjesta, kada preda ,* tT* s> «*
*
CT-* r* '
*^tl ^*
sclam, vratit cc sc onamo cdic joj jc prckinuto to - £*h .-;- -*; ,
. . ; "<v;'- .*-
Na pitanjc prisutnih, sta jc objasnjavao, odgovorio jc "Cctiri narcdbc: u Dzcnnct cc unici samo pravovjcrnici,
:
iducc godinc idolopoklonici nc mogu dolaziti na hadz, golc osobc nc mogu vise obilaziti oko Ka'bc i
Bckrom. Alijaje torn prilikom uzjahao na Muhammcdovu, sallallahu alcjhi vc scllcm, devu "Adba" stigao i
scllcm. pa u vrijeme scljcnja iz Mckkc u Medinu, kojom su sc prilikom sklonili od potjernika u pceinu Scvr.
i
Da ncprijalclji nc bi to shvatili kao samohvalisanjc Ebu-Bckra, Muhammcd, sallallahu alcjhi vc scllcm. citiranjc
ovc sure jc povjerio Aliji. Prckid odnosa sa idolopoklonicima jc vrlo vazna tenia zasluzujc da to budc posebna i
sura. Mcdutim, cjclokupni njen sadrzaj jc uglavnom naslavak tcmalikc prcthodnc sure ona prcdstavlja jedan i
njen posebni dio, samo doncklc sadrzajem odijcljcn. izmedu kojcg nijc potrebna bismilla. "Tcvbc" sura jeste,
daklc, samo naslavak prcthodnc "El-Enfal" sure, a s obzirom na tcmatiku. samo djclimicno nova sura.
Idolopoklonici su u svom hodocascu goli obilazili oko Ka'bc danju, a zene su to tako cinile u nodi. Na
Muzdclifu nisu isli, ncgo samo na Arefat.
Iz hadisa sc zakljucujc:
- devcta godina po Hidzri jeste posljcdnja godina u kojoj su idolopoklonici hodocastili Ka'bu. Na ovom
hodocascu Alijaje dao ozbnaniti sum "Bcrac", u kojoj sc izricito kazc: "Idolopoklonici su pagani i ncka sc
od sada (od ovc godinc) vise nc primicu Svctom hramu!",
- golc osobc nc mogu obilaziti oko Ka'be.
Obiiazcnjc oko Ka'bc prckinuto opravdanog razloga, samo sc nastavlja gdjc jc prckinuto.
iz
Najvcci broj ucenjaka smatra da cc osoba, koja jc u obilazcnju oko Ka'bc prckinula svojc obiiazcnjc,
radi stupanja u kolcktivno obavljanje namaza, taj obrcd obilazcnja nastaviti po prcdanom sclamu. Ovo jc
misljcnjc prencseno jos" od Ibni-Omcra, Nchaijc, Ataa, Ibnu-Muscjjcba Tavusa. Isti stav imali su Ebu- i i
U komentaru na "Muhczzcb" stoji: "Osobi jc precc da produzi i dovrsi svoj zapoccti obtlazak oko Ka'bc,
ncgo da pristupi klanjanju dzenazc." Ovo jc bio jos Slav Ataa i Amra b. Dinara.
1111
SAHIHU-L-BUHARI Mm HAD/.
dozvoljcno da obavi svoj obavczni namaz umjcsto jjji ;u: 7 ±m\ fc*j| Ji2 ^ii^yi JuS5
dva tavafska rekata.
1 fc
izvrsi sa'j izmedu Safe i Merve?" c^U Jlki £ <il J_^3 ijj Jli sjjjlj
"Allahov Poslanik, sallallahu alcjhi vc scllcm,
dosao je u Mekku", rekao je on, "obisao Ka'bu ox ^*^*j J^j f^ 1 < -^- ^p &**
sedamputa,potomklanjaodvarekataizaMekkami- ^ t
>-
r
- .,- - ^ -^ Cs
~-***J J J -^ J
*
Ibrahima i obavio ophodenje izmedu Safe i Merve, ^ >
1624. "A pitao sam", rekao je Amr (b. Dinar), "i ^j 4u£ $1 >£ cJlij Jli . m 1
^
- - -
^ ^-^ ^
„ > <. , *
on rekao:
'iJl
-
ra,
^-^ V JLs5 d *1
Hbu-Scvr jc rckao: "Had/ija nccc u konkretnom slucaju prckidati obilazak i i/Ia/iti iz njega, a ako bi izasao,
on trcba prckinuto ophodenje poccli ponovo."
Ebu-Hanifc Hasan b. Salih kazu: "Hadzija mozc prckinuli obilazcnjc
i i prisiupiti klanjanju dzenaze, a
polom naslavili obrcd ophodcnja u smislu slava Buharijc."
1112
'
IZVANDVORISTAKA'BE *i£i*IMi
Omer, radijallahu anhu, klanjao je izvan Harema : >-\. ^>
^^-I^I^-jU-aIp^I^^j^ .
. j-^j
' '
Ka'be'
'si"""
Jj*-* \ \hsi- ^J*<j*.
*
xii- ''
^ *j^~ M:
yf £&
!
.
1 Klanjanjc dva lavafska rckaia najbolje jc obavili iza Mckkami-Ibrahima ili u kojem uglu dvorisla Ka'bc.
Mcdutim, klanjanjc ovog namaza bit cc punovazno gdjc god sc to ucini.
Bcjhcki sa scnedom navodi da jc Abdur-Rahman b. Abdil-Karic izjavio, da jc bio sa Omcrom b. Kattan u
dvoristu Ka'bc poslijc obavljcnog sabah-namaza kada jc zavrsio lurnusc obilazcnja oko Ka'bc, poglcdao
i
jc prcma istokit Posto nijc bio siguran u sunccv izlazak, uzjahao jc devu, izaSao iz Mckkc sjahao tek u i
SAHIHU-L-BUHAR1 ^^ HAD/
da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, <, ,Jv .,„{. . r.r :.r. 4 >t- «
V^ ^ ^ ^™
> >.- ,4** :..; .«- *•
z^' J
i
4^° '
1114
jiqll (iilifi ^jlqtll niqKI
l$J
*^
o^& ^1
rekata (tavafska)."
J^J J^J >^ u?«-*j^i -
tavafska rekata!"
1115
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
1 632 . PRICAO NAM JE Ishak Vasitija, njemu Halid _ou &j£ jk,$i ju^i
** - ** *
^i^
-*"
. \ irr
*
(b. Abdullah), prenoseci od Halida Hazzaije, on od
Ikrime, ovaj od Ibni-Abbasa, radijallahu anhuma,
da jc Allahov Poslanik, sallallahu alcjhi ve scllcm,
obilazio oko Ka'be jasuci. Kad god bi dosao do
Hadzerul-Esveda, pokazao je na njega necim (sto 4l Sl5i i^ll lP J $ >s £ #
je bilo) u njegovoj mci i izgovorio bi tekbir.
oko Ka be jasuci iza svijeta!' Tako sam izvrsila C-dli* *2ij ^lj ^^1 *\jj J* <jj^ Jl**
obilazcnjc oko Ka bc, dok jc Allahov Poslanik,
fc
djlLui ujlj
O NAPAJANJU HADZIJA £-l>Jl
1634. PRICAO NAM JE Abdullah b. Ebil- &U alSNl J & 4l& 1*5 jS- .uri
Esvcd, rckavsi da mu jc prcnio Ebu-Damrc,
<* .>
-\\" » ,>r^I -'
•i ' it* " • f
njemu Ubejdullah od Nafija, on od Ibni-Omera,
radijallahu anhu, da je rekao:
"Abbas b. Abdil-Muttalib, radijallahu anhu, trazio je
od Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve scllcm.
dozvolu da u nocima Mine (jedanaestog, dvanaestog
i trinacstog dana zul-hidzcta) nociva u Mckki radi . <J j jU a^LL* 1>-I /^ j-a ^JUJ £SlL)
O ZEMZEMU -^*3 L^ *V ^° M^
1636. Abdan jc rekao da mu jc prenio Abdullah, k*H <uIXp Lijj^-1 OIXp JISj .urn
kako mu je saopcio
P Junus od Zuhrije koji
' -
je «r.; ,m-
^1 015 dUU
*.
f
^ ^1
-'\
V ^1 ^p ^„
JL,
*>? • *„ - »
kazao .
'*'**»-
"Enes b. Malik, radijallahu anhu, rekao je:
fc
^ p ^^ p =-
;
/*• c.'.^it
^j-u> J
Iz hadisa sc zakljucujc:
— napajanjc hadziju slarodrcvni jc obicaj Arapa, cinjen iz poslovanja i gostoljubivosli prcma hadzijama;
— nijc pokudeno zednom traziti vodu za drugog;
— prcporucljivo jc da sc hadzija napije zemzema;
— skromnost Vjcrovjcsnika;
— vodu i zivcznc namirnicc trcba cuvati od prljavstinc;
— ponudeni poklon trcba primiti, a mozc sc i odbili, ako ima za lo opravdanje.
17
SAHIHU-L-BUHARI Mm HAD2
za ruku i ispeo na ovozemaljsko nebo. Dzibril je tu I2jJI *[JL}\ jjli. JjjI*- Jli £jJI ^I^Ul J!
rekao cuvaru neba: *Otvori (prolaz)!' " > '/'-',, ' * *J>.
'Koje^'-upitaojecuvar. .J*£t»U*oJJB£H
,
"Dzibril! - odgovorio je on.''
^^' ^^rf^^^J ^
„ *
01
od Sa'bije, kako mu je Ibni-Abbas, radijallahu
1
^ Jp^jAi^
, ,
iz svojc Ivrdavc na mjeslo gdjc sc danas aalazi Zcmzcm, Abdul-Mutuilib, kopajuci bunar, naisao jc na lo
i
obilno blago, po ccmu jc iskopani bunarzajcdno sa vodom prozvan 'obilnost*, tj. 'ZcmzcmV
i
Ibni-Abbas jc rckao da jc voda u Harcmu dobila svojc imc Zcmzcm, radi loga sto jc vczana za jedno mjeslo
inc tccc ni desno ni lijcvo, a kada bi Ickla, mogla bi poplaviti okolni tcrcn.
Muhaddisi navodc da jc Ebu-Zcrr pio trideset dana zemzem-vodu bcz koriscenja ikakvc drugc hranc da sc i
opct udcbljao. Kasnijc jc to kazao Vjcrovjcsniku, koji mu jc rckao: "Zcmzcm jc blagoslovljcna, hranljiva
i Ijckovita voda."
Umm-Ejmcn jc rckla: "Nisam cula da sc Vjcrovjcsnik ikada poluzio na glad i zed. On sc svakog julra,
po obavljcnom sabah-namazu, prilikom svoga hadza napio zemzem-vode, kada bi i mu god poslijc toga
ponudili jclo, on bi odgovorio: 'Ne trcba mi, sit sam!'"
Darckutni biljezi da jc Abdullah b. Mcs'ud, pijuci zcmzcm, govorio: "AMahu moj! Molim Tc da mc obdaris
korisnim znanjem, obilnom opskrbom uputis na lijck protiv svakc bolcsti!"
i
vodu stojeci."
Imam Ahmed i Taberani sa sencdom navodc da jc Vjcrovjcsnik uniSao u kucu Umm-Sulejmc. Na zidu jc
bio objesen mjescic vodc iz koga sc on napio stojeci.
Ima slucajeva da je Vjcrovjcsnik zabranjivao ashabima pijcnjc i jedenje dok stojc na nogama.
'
fc
UMRU ISTOVREMENO
1638. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, njemu ^ijl; £js\ >!££ £ &\x* 6jJ- . \ irA
prenio Malik od Ibni-Sihaba, on od Urve, ovaj od
Aise, radijallahu anha, da je rekla:
"Izasli smo (iz Medine) s Bozijim Poslanikom,
sallallahu alcjhi vc sellem, na Oprosni hadz i stupil i
Ko ima sa
umru
sobom kurban, neka se odluci za hadz
nije mu dozvoljeno da istupi iz ihrama, sve dok ne
^J-di £L ]4 j± j4 V Jrj£\ j
e
&
sam imala mcnstruaciju posto smo zavrsili nasci
be, a
# s^iij £1 3 ijS? 5.JJI fife J,
oni koji su spojili hadz i umru, ucinili su jedno
4
obilazenje oko Ka be."
*= >
< st ,* >»./i
1640. PFllCAO NAM JE Kutcjbc, njcmu prcnio
Lejs od Nafija, da je (Abdullah) Ibni-Omer,
radijallahu anhuma, htio obaviti hadz godine kada
je Hadzadz posao
inuje receno:
(iz Iraka) na Ibni-Zubejra, pa JS i& yk j-vSi l\ $ j-a j$i ^
"Medu tamosnjim svijctom ima borba i bojim sc i& Stf !& ) ji5 hjx% ol *ju2 ujj
* *
da tc nc omctu."
l
"Vi u Allahovom Poslaniku imate najbolji primjer"
i prema tome, ucinit cu", rekao je on, "onako kako
je ucinio i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve
iU u jil .udi j*\L b\s ill
J^ r-> fi
sellem, (na Hudejbiji). Uzimam vas za svjedoka
da sam sc obavczao na obavljanjc umrc."
Potom je izasao, i kada je bio na samom Bejda'u
rekao je: "Hadz umra nisu nista drugo nego jedno
i
1120
gijJIiylifi <tf jloiJl pioo
mu samo
^j &\ji y- p IlJi jL & Al
to nije bila *
^
i -i
Ka fc
112
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
Safa i
sellem, za to i rekli: "AHahov Poslanice! Mi smo [\Ji.j i: i jii iui ?* g nil jj.; JL. i
obilazenje."
£% 61 a^ ^ J^2 $£ J»l}kJ I
=-: -ii j^3
"Potom sam", rekao je Zuhrija, "obavijcstio o tome
Ebu-Bekra b. Abdur-Rahmana on rece: To je
fc
1122
fiqll (iilifi ^jlqill niqKI
* * . / * .* l
izuzimajuci one koje je spomenula Aisa, koji su
cinili hodocasce Menata, od njih, obilazili, i to svi
spomenuo."'
-* -*
rf *£ ^ &&
* ->
J!
-
i
b
Prijevod cijelog 158. ajeta poglavlja "El-Bckarc" glasi: "Safa i Mcrva su, zaista, po Allahu postavljcni
znakovi. Ko hodocasti Ka'bu ili cini umru, nijc mu grijeh da ih ophodi. Ko sa iskrenom zcljom cini dobro,
Allah cc ga nagraditi On sve zna."
i
Ovo Ircanjc izmedu Safe i Mcrvc prva jc cinila Hadzcra, Irazcci vodu za kupanjc svoga novorodcnccla,
sina Isrnaila.
Na Safi jc bio posiavljcn kip Usaf, a na Muscllelu, grebenu Mcrvc-Nailc.
Arapi su prilikom hodocasca, u pagansko doba, obilazili ova mjesta i klanjali sc tim kipovima. Po
oslobodcnju Mckkc, ncki muslimani poccli su izbjegavati obilazenje navedenih humki, smatrajuci da jc
grijeh i dalje ih posjecivati.
1123
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
1645. PRICAO NAM JE Ali b. Abdullah, rekavsi da -s odJ. i£U mxj. v *u 6jJ- ,uio
mu je prenio Sufjan od Amra b. Dinara, da je rekao:
"Pitali smo anhuma, Ibni-Omera, radijallahu
* *-
za covjeka koji jc u umri obavio ophodenje oko ' — •*
k
Ka bc, a nijc jos ucinio obilazak izmcdu Safe
i Merve, da li on smije pristupiti svojoj supruzi S **Jl li Jiii Efci jti sj>ij i&i
(radi spolnog opcenja)?"
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem",
^ jK *
fc
^oi^Ml^'^^^v ."<
*•
1124
>
m^ ^ 11
llrll <jj jLqilL Q? r|^
1648.
da
PRICAO NAM JE Ahmed b. Muhammed,
mu je saopcio Abdullah, koga je obavijestio
4& \lz±\ &
'.-,.>--
> i?i l£U ,nu
^&^
* ^j cJJ JB £«*l» iCf*l
, , .-
radijallahu anhu: ^ .^ ^ ^n :^ ^ - ~.
'Jeste li vi treanje izmedu Safe i Merve smatrali
pokudenim obredom?' <ui Sy\ J>- Q*\±-\ ^ULi ^ o-Jtf £V ,U^
^ * ^ ^ ^3
*Da, jesmo\ rekao je Enes, jer je to bio jedan od
^
fc
m
, ",-*'-
UJaJI *i
simbola paganstva j to sve dok Allah nije objavio: ST
Safa Merva su, uistinu, od Allaha postavljeni
i
.(^a^Dl^^^i^lj
znakovi, pa ko hodocasti Ka bu ili cini umru, nije
fc
~ " '" '
mu grijeh da ih ophodi.''
i
ve sellem,
Merve, samo
^i
' ~
&\ j^-j
' h
^ (^j
*
ju ^M
da bi pokazao idolopoklonicima svoju snagu *l3 ^y <j$j^ tijy h'J-h l*^ Oi?j
(izdrzljivost).
^ gj •( .i;^
kako prenosi od Ibni-Abbasa.' '
punovazan. Ovo je Slav Ibni-Omera, Aisc i Dzabina. Ovo su misljenje prihvatili jos Safija, Ahmed, Ishak
i Ebu-Scvr. Oni pored hadisa navedenih k(xl Buharijc, drze jos Muhammcdovc izreke: "Trcitc izmedu
sc,
Safe i Mervc, jcr vam jc to istrcavanjc propisao Allah!" Ovu je izjavu sa sencdom zabiljczio Ahmed.
Darikutni Bcjhcki; 2) da ovaj obrcd spada u vadzib-duznosti. Ovo jc stav Scvra, Ebu-Hanifc Malika 3)
i i i
da jc lo ustaijeni obicaj Vjcrovjcsnika (sunnct), dok poncki smatraju da jc tosamo mustehab. Ovo misljenje
zastupali su Ibni-Abbas, Ibni-Sirin, Ata, Mudzahid, a po jednoj verziji i Ahmed;
- 'umra od scdam uzastopnih obilazaka oko Ka'bc, klanjanja dva tavafska rckata iza Mckami-
sc sastoji
Ihrahima od scdam uzastopnih istrcavanja na Safu Mervu;
i i
- istrcavati trcba na tcrcn Safe Mcrvc. Ako bi stazu istrcavanja hadzija skratio za nckoliko koraka,
i
obrcd trcanja nc bi bio punovazan trcba ga obnoviti. Ako ovaj obrcd hadzija vrsi jasuci devu, ona trcba
i
svojim kopitima slati tacno na humke Safe Mervc, a najbolje je da se na njih potpuno popne. Ovako su
i
cinfli Muhammed, sallallahu alejhi vc scllcm, ashabi. Potpuno penjanje na humke Safe Mcrvc spada u
i i
pritvrdeni sunnct;
- treanje pocinjc od Safe, a zavrsava sc na Mcrvi. Obrnuti postupak nije dozvoljcn, jcr jc Muhammed,
sallallahu alejhi vc scllcm, rekao: "Pocinjitc s onim s cim jc pocco Allah!" (spominjuci ih u Kur'anu, i
azimu sanuhu).
U "Muhitu", hancfijskom fikhskom djclu, stoji: "Ako hadzija pocne treanje sa Mcrvc, a zavrsi na Safi, obrcd
mu nije punovazan trcba ga obnoviti, jcr je otpocinjanje trcanja sa Safe uvjel za punovaznost ovog obrcda;
i
- uvjet za punovaljanost trcanja izmedu Safe Mcrvc jeste, da sc ono obavi po izvrscnom ophodenju oko
i
1125
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
OSOBA SA MENSTRUACIJOM i
W& d-liM
f
jbiUI l^aa3 oU
OBAVLJA SVE HADZSKE OBREDE,
OSIM OBILASKA OKO KA'BE A KADA **
' • ^ * i
(PODI.IEL.IENA SU MISLJENJA).
^/;<^r;
I !
'
\"U H i"' ° £
u*-u^s ^ a*
.
^
till"
• tS.rJJ* -^z}i
obilaska oko Ka'be, dok ne budes cista.'
&*>
i£U J±\ y_ jZ# &£
s .:. * >
1651. PRICAONAM JE Muhammed b. Musenna, J3.'j,ti&
.y.
. \ io \
je rekao: 'Stupio sam u ihram onako kako je stupio » ^i, ,-r: ,-. i 5 t
:- >rr.
1126
fiqll (iilifi qijlaiil^iaKi
,-<*
1652. PRICAO NAM JE Muemmel b. Hisam j^W
^ :',:
Bj£ c uu J> Jiy l*j£ .nor
da mu je prenio Isma'il od Ejjuba, on od Hafse
koja jc rckla: "Mi smo sprccavalc starijim nasim
djevojakama da izlaze (iz kuce). Potom je dosla * j-j
^
*- * fif
da je njena sestra, koja je u braku sa jednim od j^3 cJ. cJS $£1 51 cfiKi
drugova Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve
njegovale bolesnike.'
Potom je moja sestra upitala
Ima li koja od nas stctu,
sallallahu alejhi vc sellem:
k
Allahovog Poslanika, ciia * <i)i j^: j^-l eld ^ m
J\ ji
> *X
ako ne izadc (na musalu), jcr ncma pokrivaca?' •si o\ 4-uu u ^:^ oi j.t ui^i ji j;
fc
1127
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
-
,*> 1S . r *
Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, liUi ^L cJIS V! \'4 m -Oil J J.3 > JS V
vI * *
smo
fc
lis
muslimana, samo cc sc one sa menstruacijom
povuci ukraj, od mjesta gdje se klanja.' J^ •
,
.u*4*j
'Zar i zena sa menstruacijom? - upitala sam.
fc
Ata, upitan za osobu stalno nastanjenu u Mekki, o\s-j ju y-i jt jji^ii j, :u^ jjij
koja izgovara telbijju za hadz, rekao je: "Ibni-
.*>> >
Omcr, radijallahu anhuma, izgovarao jc telbijju
"Stupili
Ubcjdullah
smo u ihram od Batha
b. Dzurejdz jc rekao Ibni-Omcru,
(doline)." bi j-iSi ja ^ cis iii i£b C^ ^
fe J^-^Jr}} J^'
radijallahu anhuma: Jlii ^j^Jl 'j'j
1128
sqii <*ili£ |>|<| dJ jl^iiL giqKi
rekavsi mu: ^ -- ^^
fc
klanjao podne i ikindiju osmog dana zul-hidzeta?" ,j3» ^-^ ^*^ J^ yj^ fji;_r-^j 3*^'
"Na Mini"- odgovorio je on. . . '
:£ *
-'- -
: :i s^
"A gdje je klanjao ikindiju, kada se vratio sa J*"* fC^ ; ^ fy-s*** t->
C
* , ^ ,^ <s ^
°^ ?~>s> fJ* s
J^ uj ^-^^ ^
susreo Enesa, radijallahu anhu, gdje ide, jasuci na
magarcu, pa sam (ga) upitao:
J^ -j
"
£jg
,
^ j-
- '
i
^,r
"'
^^ .
1129
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
ONAMAZUNAMINI
1655. PRICAO NAM JE Ibrahim b. Munzir, 1
-
jc rckao:
* **
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, klanjao je
(cetverorekatni namaz) na Mini dva rekata, i Ebu-
Bekr i Omer, pa i Osman pocetkom svoga hilafeta."
>*
*
^n •
°^
ovajodAbdur-Rahmanab.Jezida,aonodAbdullaha ^ -r> ,# *• ^
dva rekata. Potom ste se podijelili po pravcima. J >J fSi, CJjA ^ ^X*£j «CP 41)1 ^j _,**
I
1 1 30
jiqll <iili£i tfjloiJl 3131a
mu je prenio Malik od Muhammeda b. Ebu- " "3 it' 'm * '-III C" t '
<*>
x*"J "
Bekra Sejafije, kako je on pitao Enesa b. Malika,
radijallahu anhu, dok su njih dvojica isla rano ujutro *" ***
"Sta ste vi na ovaj dan radili u doba Allahovog jiii m -to j^o £ f ^3i lis j o^;
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem?"
"Poneko od nas", rekao je Enes, "izgovarase telbijju
iko je izgovarao telbijju, Vjerovjesnik mu nije to
.^^•>u
osporavao. Poneko je opct izgovarao tckbir i ko ga
je izgovarao, Vjerovjesnik mu nije to osporavao."
113
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
NA DAN AREFATA
JH1
£
^J>- ^jUij^
P *
JLS
** ^ **I
**
^
1
^ ** ** " ^
JL3 4-pLlJ) oJ-A
^ fc
rr
-*
4i
Ovoga casa?" - upitao je Hadzadz.
U
t.
Da" - rekao je Ibnu-Omer.
Sacckaj me, dok natopim glavu vodom!" - rekao
C 1 ^ £>" ^ 1
J -^* C-^ 1
r" ^ J*
je Hadzadz. + - ~
':,:
Ibnu-Omer je sjahao (sa deve), (cekajuci) dok je
«* ^ *
on izasao i setao se izmedu mene (Salima) mog i
i
1/ hadisa sc zakljucujc:
- na Arcfatu sc klanjaju, uzastopno, brzo i nc duljcci u dzematu. podnc i ikindija u prvim podnevnim
casovima s dva ikamcta;
jednim czanom i
- za grjesnom osobom mozc sc klanjati, sve dok ga njcgovi protuzakoniti postiipci nc izvcdu iz islama;
- pri polasku na Arcfat mozc sc glava nalopiti vodom mogu sc nositi zuti ihrami; i
- uccn covjek mora istinu izlagati uvijck svugdjc, pa prcd vladarom, a ovi trcba da postivaju stav
i i
ucenjaka;
- na Arcfatu, po prouccnom czanu, rukovodilac hadza odr/at cc dva prcdavanja (hutbc), kojima cc uputili
hadzijcu obavljanju hadzskih obrcda;
-na dan scdmog zul-hidzeta imam drzi predavanje u Mckki, o obrcdima devctog koji cc sc vrSiti na Mini, a
dana na Arcfatu drzi predavanje o obrcdima, kojc Ircba vrsiti na Arcfatu, o bacanju kamencica na Akabi,
klanju kurbana konacnom obilasku oko Ka'bc. Na Mini, imam opct drzi predavanje desctog dana zul-
i
1132
fiqll (iilifi ^jlqtll niqKi
Ibn-Omer, radijallahu anhuma, kada bi mu izmaklo s'^JkJl isU til l^U <i1 ^>3 ^il £jl oBj
'
klanjanje namaza (na Arefalu) sa imamom, spojio s,
% _ y
.
Salim. Ashabi su, postupajuci po sunnetu, spajali IjpO ^1 JX^ j^- ^j 4Ul -UP ^^ **^ f _K
(klanjanje) podne i ikindiju."
Tada sam (kazc Ibni-Sihab) upitao Salima:
- Zufcr smalra da imam ircba odrzati Iri prcduvanju u Iri uzastopna dana, to: osmog dana zul-hidieta u i
Safija smatra da jc sunnel odrzali cctiri prcdavanja: prvo, scdmog dana zul-hidzeta u Mckki, drugo na
Arcfatu, dcvctog dana zul-hidzcta; trccc na Mini, dcsctog dana zul-hidzcta cctvrto, opct, na Mini po i
1133
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
"A je Ii tako radio Allahov Poslanik, sallallahu djZJs J* j ^L. JLS M &\ Jj^j illi Jiil
alejhi ve sellem?"
"Da Ii vi u tome slijedite samo njegov pravac?"
>***
Ei^sj
upitaojc Salim.
'
t-JU
„ * J S
* :>
1664. PRICAO NAM JE Ali b. Abdullah, njcmu jl^- Uj^ 4bla> 5; Jp UJjb- .mi
Sufjan kome je prenio Amr, ovome Muhammed f ., * >* *c*
b. Abdullah, njemu Sufjan, kome je prenio Amr,
ovome Muhammed b. Dzubejr b. Mut'im od svoga usjt>- iiii iii^ j . j i^j ^JlUi cJ^ -u.!
oca koji je rekao:
"Trazio sam svoju devu...", a u drugom sencdu,
pricao nam je Musedded kome je prenio Sufjan ' a-- ?^
1134
fiqll (iilifi ^jlqtll niqKi
-»
- " a ' I
'izgubio sam devu, pa sam devetog dana zul- <5
**
ju V&\J *i£l
hidzeta posao da je trazim i vidio Vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve sellem, kako stoji na Arefatu, . lla U <uLi (^ ^~^i-l ,\* -uilj 1-L* cJii
pa sam rckao:
fc
dobro
njihovi potomci.
svijetu:
4-1231
*
j£ji
*
J0i >s ^-131
AkJJi Aa l*i J>; ifc&l ail sfal J^j
kome Humsi nisu pozajmili haljine, obilazio je oko to
Ka be go. Gmpa
fc
Prcdislamskc Kurcjsijc, kao susjcdi Ka'bc njcni cuvari, obavljajuci hadzskc obrcdc, nisu izlazili iz Harcma
i
Mckke cinili slajanjc na Arefatu zajedno sa ostalim A rap ma. Njihov glavni skup jc bio na Muzdclifi kod
i i
Mcsaril-Harcma.
Muhammcd, vc scllcm, cinio jc vise puta hodocascc prijc poslijc Objavc, a poslijc
sallallahu alejhi i i
Hidzrc samo jednom. Nafi' b. Dzubcjrjc rckao: "Kurcjsijc su sc vracali kucama sa Muzdelife, pravdajuci
sc: *Mi smo Humsi nc trcbamo izlaziti iz podrucja Harcma Mckkc' Tako su oni izostavljali slajanjc na
i i
Arefatu. .la sam, medutim", kazao jc Nafi*, "vidio Muhammcda, sallallahu alejhi ve scllcm, gdjc stoji na
pagansko doba. Prcd mrak bi on krenuo na Muzdclifu, tamo
svojoj devi na Arefatu sa ostalim svijetom jos u
osvanuo, obavio stajanjc odatlc sc s ostalim svijetom vratio na Minu."
i
Ishak jc zabiljezio da jc Dzubejr b. Mul'im rckao: "U pagansko doba izgubio sam magarca nasao ga na i
Arefatu. Tu sam vidio Muhammcda, sallallahu alejhi vc scllcm, gdjc stoji sa ostalim svijetom i, kada sam
kasnijc primio islam, saznao sam da ga jc na to uputio Allah, dzcllc sanuhu,"
Iz hadisa sc jos zakljucujc:
- stajanjc na Arefatu jc cin utvrdcn Kur'anom hadisom
spada u osnovnc obrcdc hadza.
i i
Tabcri sa sencdom navodi da jc jedan Kurejsija rckao: "Vidio sam Vjerovjesnika kako stoji na Arefatu na
onom istom mjcstu gdjc jc stajao u predislamsko doba.
Ibni-Hibban u svom "Sahihu" sa sencdom navodi da jc Dzubejr b. Mut'im rckao kako je Vjcrovjcsnik
rckao: "Cijcli Arefat jc mjesto za stajanjcosim dolinc Muhassir. Svi putcvi Mine su mjesto za klanjc
kurbana u svakom danu hodocasnickog Bajrama rnozc sc kurban zaklati.
i
Na Arefat se idc sa Mine, devetog dana zul-hidzeta po obavljenom sabah-namazu. Na podnc, imam obavi
1135
SAHIHU-L-BUHARI Mm HAD2
* '
1666. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, njemu JjJU l^I ai^ £ 41& tfj^ . \ "m
prenio Malik od Hisama b. Urve, a on od svoga , ,'-><:-
-
b. Ukbe, ovaj od Kurejba, oslobodenog roba Ibni- vo 5 0* V* o* ^-^ Cr* -V^- a ^*:
«h
Allahov Poslanice, hoces li klanjati namaz?" - „ *, -
s
^
:r
^>r
(b
Namaz je tek pred tobom (veceras na Muzdelifi)" '
° *?
-odgovoriojeon.
dvijc hutbc kao kod dzumc. Tu sc zajednicki, u jedan mah, klanja podnc i ikindija i otpocne pobozno
stajanje. Po zalasku sunca hadzijc se vracaju na Miizdclifu, gdjc zajednicki, odjednom, klanjaju aksam i
1 1 36
jiqllciilifi ^jlqtll niqKI
.'S
1668. PRICAO NAM JE Musa b. Ismail, rekavsi ^^B^^W^^jSBj^^^A
da mu je prenio Dzuverija: ^ **
"Abdullah b. radijallahu
>-
na Muzdclifi klanjanjc aksama i jacijc. Kako bi S ,Luir ill:uy £*£
A
^
on prolazio pokraj doline, koju je uzeo Allahov
#^ J .
na Muzdelifi."
9 - <
1670. Kurejb je kazao: "Saopcio mi je Abdullah ^^ ^ ^'-4^ Jj^ ^ 4~o^ -
Jli - ^V
(b. Abbas), radijallahu anhuma, prenoseci od " #^ " *
Fadla da Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve ^ 4*
-
1
J ^ *J
oi
*
J^ ^ U^ ^ ^
1
*
1
-
^
*>•-
j
t^
sellem, nijc prcstajao sa izgovaranjem tclbijjc, sve ,
1137
j
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
O VJEROVJESNIKOVOM, SALLALLAHU
ALEJHI VE SELLEM, NAREDENJU O
POTREBI DOSTOJANSTVENE TISINE PRI
VRACANJU SA AREFATA I NJEGOVOM
POKAZIVANJU BICEM PREMANJIMA
ValibeKufi,komejeprenioIbni-Abbas,radijallahu *-\ *;
'n (*'.' •- i«" '•< .*',' ?ii
anhuma, da sc on sa VjcroYJesnikoirL sallallahu
1138
'
m^ ^ 11
siis ^jl4il^0.' fl^i
rekao:
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, spojio je
ftL
',
Lj\j ^>il
"„
&£ *£| ££ JU
,
„"'
^ *,
^ 4t
1 674. PRICAO NAM JE Halid b. Mahled, rekavsi £ O^ii l£U i* £ ii£ l£U nvt .
da mil je prenio Suleiman b. Bilal od Jahjaa b., >. * - „ *,t"n- - *• ^;ri 5 ' <-r
1 Iz hadisa sc zakljucujc:
-na Muzdclifi, aksam i jacija klanjaju sc 11 jedan inah u jacijsko doba. Ovakvom klanjanju ucenjaci navode
raznolika opravdanja.
Jedni smalraju da jc to lako propisano kao vjcrski obrcd i da svo hadzijc Ircba lako da postupaju, kako i
mjestani, tako stranci; drugi smatraju da sc ti obrcdi tako obavljaju zbog izmorcnosti u putovanju. Prcma
i
tome, takvim sc postupkom sluzc sve hadzijc osim mjestana sa Muzdelifc; trcci smatraju da jc to tako
propisano zbog iscrpljcnosli hadzija u dugom putovanju. Prcma tome, takvom povlasticom nc trcba da sc
koristc: Mckkclijc, slanovnici - hadzijc sa Mine, Arcfata Muzdclifc. Ovu povlasticu mogu koristiti hadzijc
i
aksam na Arefatu ili na putu za Muzdclifu, duzan ga jc do zorc ponovo klanjati," Ovo jc stav Bbu-Hanifc. i
O uccnju czana ikamcta pri uzastopnom klanjanju akasama jacijc ima scst raznolikih stavova:
i i
L da sc prijc klanjanja svakog farza prouci ikamct, a czan da sc nikako nc uci. Ovo jc misljcnjc Kasima,
Muhammcda, Salima, Ishaka i Safijc.
Ncvcvi u komentaru na "Muslim" kaze da je stav hanctlja, da sc uci jedan czan prijc klanjanja po jedan i
III. da sc czan prouci samo prijc klanjanja prvog farza, a ikamct isprcd klanjanja svakog farza. Ovo su
misljcnjc dali Ahmed b. Hanbel, Ebu-Scvr, Tahavi i najvcci broj hancfijskih ucenjaka;
IV. da sc prouci samo jedan czan i jedan ikamct prijc klanjanja prvog farza. Ovo jc stav ponckih hancfijskih
ucenjaka, dok imam Zufer smalra da sc uci jedan czan prijc klanjanja prvog farza, a ikamct isprcd klanjanja
svakog farza;
V. czan sc uci isprcd klanjanja svakog farza, a isto tako i ikamct. Ovako su cinili Omcr b. Hattab, Abdullah
b. Mcs'ud i Malik;
VI. nc trcba uciti ni czan ni ikamct. Ovo misljcnjc, zabiljczio jc Tabcri, prencseno jc od ponckog ashaba.
1139
SAHIHU-L-BUHARI HA IV.
UCENJE EZAN A IKAMETA ZA SVAKI OD I UaLo i^-\j JSJ ji\k\j ^Jl i^yt ljU
fc -* J
se pojavila zora, rekao je: Vjerovjesnik, sallallahu ttlillJiJ^^OlSll^SlJlSjiSlI
alejhi ve sellem, ovoga casa nije klanjao nista osim **
ovog (sabah) namaza na ovom mjestu ovog dana.' JU pJl l-U j* 0153.1 l-u j s^UkJl »Ju V]
Abdullah je jos rekao: Ova dva namaza pomjerena
fc
**>
tada abByya.'"
1
] Iz hadisa sc zakljucujc:
- propis je da sc uci jcdan ezan prijc pocctka klanjanja prvog farza i po jedan ikamet prijc svakog farza:
— izmedu Tar/ova spomcnulih namaza ne klanjaju sc nafila-namazi.
II40
gijJIiylifi <tf jloill 3101a
* *
PRlCAO NAM JE Sulcjman b. Harb, njcmu
>
1677. j. »[*- L:^ ^j>. & o\±* b j»- • ^ >vv
prcnio Hammad b. Zcjd od Ejjuba, on od Ikrimc, ovaj
od Ibni-Abbasa, radijallahu anhuma, da je rekao:
"Poslao me Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve >
vT*
1678. PRICAO NAM JEAii, njemu Sufjan, kome X^l Jtf bUZ ; * ,'.
b'-U- J* UiJ^ .nvA
jc saopcio Ubcjdullah b. Ebi-Jczidod Ibni-Abbasa, >
i5^ * ^1 ** r -.'..*
radijallahu anhuma, koji kazc:
4)1
iS*J ^-4^ uX 1
^-" "M-ri t-4
1
c^
*
<fl
* --
"Ja sam od onih, koje je Allahov Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, muzdelifanske
noci poslao (na Minu), prije sebe sa slabasnim .*u '.L-_^r
svojim ukucanima."
114
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
klanjala jedan sat, a zatim upitala: £iii 4-u ji £J u; cjo p iUu: dijJ
«t
Sinko moj! Je li zasao mjesec?"
th
Ne"- rekao sam.
r
Ona je, potom, klanjala jos jedan sat, a zatim £i*j liSjii ijiijU cJu ,u cjj jiSi
ponovo upitala: - <?
"Je li mjesec zasao?"
^l^a-M oJJai C-i>-3 p °j*^r\ ^~*J
4b
Da" - odgovorio sam.
Pa putujmo" — rekla je
**
ona.
Tako smo putovali i prolazili (teren) dok nije
£tf
b. Humejd, prenoseci od Kasima b. Mahmuda, on
od Aise, radijallahu anha, koja jc rekla:
4)i
e^J L^ 0* •*+* {f. (
UJI
^- liit J*
^^
"Odsjeli smo na Muzdelifi i Sevda je kasnije **
l#
SB £31 cJilllU «JS>) 0^ dJIS
zatrazila dozvolu od Vjerovjesnika, sallallahu alejhi
ve sellem, da se vrati (na Minu) prije navale svijeta. 01 .J 1
k__-J
..r
3"
1142
mJI^^ 111© ojjlqil^O.H^
ucinila Sevda, voljela bih vise nego ma sta drugo, H &*j** is til v^ 1
* 9
^ y?^ JU tr*"
. , , -•
1
^J „ - ...
b*"^
odAbdulIaha, radijaliahu anhu, koji je rekao: V"-'-. ,- *,,- en..- • *
'"
"Nisam vidio Vjerovjesnika, sallallahu alejhi -., -
^ >
vc sellem, da je klanjao ikakav namaz izvan ^1 £iL j& s%i j-i £ *-J| cJlj U
njegovog odredenog vremena, osim kada je s
' '
o
sastavio dva namaza: aksam i jaciju, i klanjao S^' J-^3 LfcJIj *-»^«il o« £* jv^U>
sabah (na Muzdelifi) prije uobicajenog „ -
vremena (u sumrak). T, v ^ #:
Sa Muzdclifc idc sc na Minu tck po obavljcnom sabah-namazu. Mcdulim, slabijc osobc, kao zcnc, starci i
djeca, mogu krcnuli 11 loku noci, uoci jcdanaestog dana zul-hidzcla sabah klanjali na Mini. i
Noccnjc na Mini jc vadzib, a nc osnovni obrcd hadza. Ko nc budc nocio na Muzdelifi, duzan jc zaklati
kurban. Ovo jc Slav Ebu-Hanife i ostalih pravnika njegove skolc, zatim Scvrija, Ahmcda, Ishaka, Ebu-
Scvra, a po jednoj vcrziji i Muhammcda b. Idrisa. Ovo misljcnjc dijelcjos Ala, Zuhri, Katade Mudzahid. i
Safija smatra da jc noccnjc na Muzdelifi samo sunnct. Ovog misljcnja jc i Malik, dok ga Ibni-Hazm ubraja
li glavnc i osnovne obrede hadza.
Alkamc, Ncha'i i Sa'bi su rckli: "Ko nc noci na Muzdelifi, tome jc hadz izmakao."
Safija je kazao: "Noccnjc jc ostvarcno, ako sc hadzija nadc na Muzdelifi makarjedan sal u drugoj polovini
noci.
Od Malika jc prencseno misljcnjc da jc odsjcdanjc na Muzdelifi vadzib. a noccnjc i stajanjc sa imamom
samo sunnct.
Zahirijc smatraju da jc pokvarcn hadz osobc, koja nc stignc klanjali sabah za imamom na Muzdelifi,
izuzimajuci fizicki slabc osobc kao zcnc, siarcc i djecu.
Uccnjaci hancfijskc skolc smatraju da jc hadzija duzan zaklati kurban, ako bcz opravdanog razloga izostanc
sa stajanja poslijc obavljcnog sabah-namaza.
Iznavedenih hadisa jos sc zakljucuje:
— tjclcsno slabijim osobama, kojc su krajem noci stiglc na Minu, dozvoljcno jc obaviti bacanjc kamencica
u vrcmenu od Ick sinulc zorc pa do izlaska sunca. Ovo jc misljcnjc Ataa, Tavusa b. Kcjsana, Mudzahida,
Ibrahima Ncha'ija, Sa'bija, Scida b. Dzubcjra Safijc. i
da je Safija ovakvim osobama dozvolio bacanjc kamencica od nastupa drugc polovine noci.
Ijad jc izjavio
Po misljcnju Malika bacanjc kamencica dozvoljava sc Ick pojavom zorc, dok Scvri Ncha'i kazu: "Ncma i
bacanja kamencica sve dok suncc nc izadc." Ovo je stav hancfijskih ucenjaka uz napomenu: "Ako hadzija
i
obavi bacanjc kamenc'ica prije izlaska sunca, on jc lime ucinio manji ispad. ali mu jc taj obrcd punovazan."
i
Tirmizi u svom "Suncnu" navodi prcko Ibni-Abbasa da jc Vjcrovjcsnik sa Muzdclifc poslao svojc ukucanc,
nocu, ncsto prije sebe i rekao: "Nc bacajtc kamcncicc dok suncc nc izadc!"
1143
' ^ * i
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
bila izmedu njih. Sabah je klanjao kasnije, cim se Jf- yfwill J-i ^ \c^ e-Lliilj iililj jlib
' » , - l
(sa Muzdelife).'
*" -^-^ ****** *"*
Abdullah Mes'ud nije
b. prestajao izgovarati * **(! -" tl
* - > -. •
,
^
(osvijetljen)Sebiru! •
pA« ^w ^ J^ >^ r r^'^
Vjerovjesnik im je proturjecio i vratio se prije
ncgo jc sunce izaslo."'
1144
fiqll <±itih ^jlqtll niqKi
1685. PRICAO NAM JE Ebu-Asim Dahhak b. &£ ill^Jl ^li y\ &j£- .MAO
mu je lo prcnio Ibni-Dzurejdz od
Mahled, rekavsi da
Ataa, on od Ibn-Abbasa, radijallahu anhuma, da jc
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, posadio iza
<r& $ J* &Ua*
S* jg5£
*
J J
i* 1
^
^.u jiai jy g ££i U^ ^ ^ oi j
sebe na devu, Fadla, a on je rekao da Vjerovjesnik
nije prestajao izgovarati telbijju sve dok nije bacio
(prvi) kamencice na Dzemreml-Akabi.
^ -
Raznolika su misljcnja uccnjaka o momcntu prcslanka izgovaranja tclbijjc. Najvcci broj ih smatra da sc
izgovaranje tclbijjc nc prckida, sve dok sc ne obavi bacanjc (prvog) kamencica na Dzcmrctul-Akabi. Ovo
jc misljcnjc prencseno od Ibni-Mcs'uda. Ibni-Abbasa, a usvojili su gajoS Ala, Tavus, Ncha'i, Scvxi, Ebu-
Hanifc, Ahmed i Ishak.
Prencseno jc da je Alija na svojim hodocascima izgovarao slalno telbijju, a prcstao bi jc izgovarati na
Arcfatu, devetog dana zul-hidzcta, kada bi suncc zaslo. Malik jc rckao da jc ta praksa prihvaccna od uccnih
ljudi njihovog grada.
Ibni-Sihab kazc: "Tako su radili Ebu-Bckr, Omcr, Osman Aisa." Isti stav prcnio jc Ibnu-Munzir od Sa'da.
i
Ahmed, Ishak jo£ poncki smalraju da izgovaranje tclbijjc prcstajc tck kada sc zavrSi bacanjc svih kamencica
i
na Dzcmrctul-Akabi. Ovi sc, pored navedenih hadisa, drze jos izjavc ashaba. da Muhammcd. sallallahu
alejhi ve sellem, nije prekidao izgovaranje tclbijjc, sve dok nije obavio bacanjc kamencica na Akabi.
1145
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
Lb
KO SE BUDE MOGAO KORISTITI UMROM
DO HADZA, ON CE ZAKLATI KURBAN
KAKAV MOZE, KO GA NE MOZE NACI,
POSTIT CE TRI DANA U TOKU HADZA
SEDAM KADA SE VRATI, A TO JE
I
»!>>J1 A^uiJ ^<>-cl> <JaI j& >J JA ^
SVEGA DESET DANA. TO JE ZA ONOGA
PORODICA N ALAZI
CIJA SE
U MESDZIDUL-HARAMU"
1688. PRlCAO NAM JE Ishak b. Mcnsur, da mu U^-l j^L. £ JliiJ l£U .UAA
je saopcio Nadr, da je Ebu-Dzemre izjavio:
^J[L, Jli s>r UjJ- Zl± U^-l ^JlJI
"Pitao sam Ibni-Abbasa, radijallahu anhuma, za J>\
b
Mut u, pa mi ju je on naredio, a pitao sam ga i
*
jedan covjek vice: 'Ovo je hadz obavljen bez > *
Oni sejoS oslanjaju na izjavu Fadla b. Abbasa, koju Ibni-Huzcjmc donosi u svojoj zbirci hadisa u slijcdccoj
vcrziji: "Vratio sam sc s Bozijim Poslanikom sa Arcfata on nijc prcslajao s izgovaranjcm Iclbijjc, svc
i
dok nijc izbacio kamcncicc na Dzcmrclul-Akabi. Sa svakim baccnim kamcnciccm izgovorio jc tckbir, a
izgovaranjc iclbijjc prcstao jc sa zadnjim kamcnciccm."
Bcjhcki poricc vjcrodostojnosl prijcnosa zadnjcg dijcla Fadlovc izjave.
Zchcbijc rekao: "Sobzirom dajcMuhammcd, saliallahu alejhi vc scllcm, sa svakim baccnim kamcnciccm,
uistinu, izgovarao tckbir, ukazujc da jc on prcstao izgovarati tclbijju sa prvim baccnim kamcnciccm."
Navcdcni poslnpak odnosi sc na osobu, koja obavlja samo hadz, dok ona koja obavlja samo umru prcstajc
izgovarati tclbijjucim unidc u Harem Mckkc (okolinu). Ncki ucenjaci kazu: "Mu'tcmir nccc prcstati sa
ucenjem tclbijjc, svc dok nc uglcda kucc Mckkc, a ncki kazu, svc dok nc unidc medu mckkanskc kucc."
Ebu-Hanifc jc rekao: "Mu'tcmir nc prcstajc izgovarati tclbijju, svc dok nc dotaknc Hadzcrul-Esvcd, a cimc
ga dotaknc, on prcstajc uciti tclbijju."
Lcjs jc izjavio: "Mu'tcmir prcstajc izgovarati tclbijju kada dodc do same Ka'bc a Safija jc rekao: ,
"Mu'tcmir nc prcstajc uciti tclbijju, svc dok nc otpocne tavaf oko Ka'bc.
Ebu-Hanifc sc drzi slijcdccc Ibni-Abbasovc izjave: "Mu'tcmir prcstajc izgovarati tclbijju, tck kada dotaknc
Hadzcrul-Esvcd.
17
Ibni-Mcs'ud jc kazao: "Mu'tcmir nc prckida izgovaranjc Iclbijjc dok nc obavi potpuno svc obrede umrc.
1 146
jiqll ciilifi qJjlaJl 3i0ia
9*
To sc tcmelji na rijccima Uzviscnog Allaha: "Dcvc
smo ucinili znakovima Allahovc moci." >;•,: **i
"U njima imate raznollko dobro, pa spomenite
Bozije ime nad njima (pri klanju), kada se one j£\j £uii \jiS\j 14L0 \ja \$J* i^j
poredaju u redove, a kada im strane padnu (na
zemlju i umru) jedite (meso) od njih i nahranite
*
»s s
9 - '
>
' ** *
ncnasrtljiva siromaha i bcskucnika. Tako smo ih
i slavili Allaha, za ono sto vas jc uputio na pravi >^ o2iu % ^i $aij jiiiii iaahj
put. Razvcscli one, koji cine dobra djclaf IJJliAailj lm3I JliLLil >Uij ^ j|
. *>. *
C ^j . » il-j>- « JLL S'jL^-|
~r J °>J w^ ^1 J!
<_ * F '
PRICAONAM JE Abdullah b. Jusuf, njemu ^jj * &\j& t&£
.
1 I/ra7 "cl-atik nalazi sc u 32. i 33. ajctu "(£I-Had? sure koja u prijevodu glasi:
"Elo. tako, ko posliva Bozije propisc (o hadzu). to jc (znak) bogobojaznosti srdaca. Vi u njima (zivolinjama) imate
koristi od odrcdenog roka (klanja), zalim jc njihovo mjesto (klanja) kod Svctog, Allahom cuvanog, hrama."
1147
'
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
sallallahu alcjhi vc scllcm, vidio jcdnog covjcka - - -^„ * ,, *,„ f„ , C|1 =* ,.,
covjek. .B**l#jlJU
"Uzjasi je!" - ponovio je Vjerovjesnik.
"Ovo je deva (za kurban)" — odgovorio je covjek.
"Uzjasije!" — rekao je Vjerovjesnik treci put.
1
Iz hadisa sc zakljucujc:
- dozvoljcno jc jahati dcvu odrcdcnu za kurban. Ahmed b. Hanbcl u svom "Muvcttau" navodi da su halifa
Aliju pitali o jahanju kurban-deve i da jc on odgovorio: "Ncma slctc jahali jc. Vjerovjesnik jc prosao pokraj
nckoliko pjesaka i narcdio im da uzjasu svojc kurban-deve.
S obzirom na opecnitost znacenja izncscnih hadisa, nastala su raznolika lumacenja ucenjaka. Urvc b.
Zubejr, Ahmed, Ishak Zahirijc dozvoljavaju jahanjc kurbana bcz ikakvih uvjcla, dok drugi ucenjaci,
i
jahanje uvjctuju izvjcsnim polrcbama hadzija kao izncmoglost, slabost i slicno. Ovakav jc Slav Ahmcda,
Ishaka, Safijc, Hasana Ebu-Hanifc jos mnogih uccnih ashaba.
Basrijc, Alaa, i
Ima ucenjaka koji jahanjc kurbana, bcz stvarne polrcbc, smalraju mckmhom. Ovo jc misljcnjc preneseno
od Safijc Malika.
i
Ibrahim Ncha'i smatra da umoran hadzija, mozc na svom kurbanu jahali samo onoliko, koliko mu jc
potrebno da sc na njemu odmori. Ibni-Abdul Bcrr ovo jahanjc smalra duznoscu hadzijc, kako bi sto vise
prolurjecilo obicajima prcdislamskog doba.
Prcdslavnici svih orlodoksnih skola, osim Malika, dozvoljavaju hadziji. da na kurban nalovari svoj prlljag:
- uccni Ijudi ireba da sialno upucuju ncukc, i to obnavljajuci jedno pilanjc po nckoliko pula, sve dok sc ono
nc shvali kako Ireba.
1 148
jiqllciilifi <£jlai]l 9i0ia
koristio se mnrom do samog hadza. Bilo ih je koji ^ jr. Its' ri^J tf** <J>^ 1
J^ j*
su pribavili sebi kurban i gonili ga sa sobom, a i
stigao u
pribavio kurban, njemu nije dozvoljeno nista cinili, C~Jb ^iia^U ^A*l *5^> jS^ 1 J-4J 4*
I bra hi ma,
na Safu, te
predao selam, okrenuo se
ucinio izmedu Safe i
i
Merve sedam
otisao *..!* _o«j 4>^- ^ Jo- O. f
_p- *^ JA
mu
od onoga
dok nije
sto je bilo ranije zabranjeno, sve
obavio sve svoje hadzske obrede; dok
•Oil Jj-^ J^ ^ Ji« J**J ^ f
^" ^
nije prvi dan Bajrama zaklao kurban dok se nije i •
o-^ S* ij'^
1
^j <s^ o*
vratio i obavio posljednje ophodenje oko Ka'be,
poslije cega mu je bilo dozvoljeno ciniti sve sto
mu jc (u ihramu) bilo zabranjeno.
Ko je god sebi pribavio kurban, radio je onako kao
sto je radio i Allahov Poslanik, sallallahu alejhi
1149
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
1692. Od Urve je preneseno kako ga je Aisa, \£i- 4>l ^3 <j^Lp ji ij'J- j*} . n*U
radijallahu anha, prenoseci od Vjerovjesnika, .. „
'
^
^ ^ ^;
,
^ fi >;
*Tada cu uraditi', rekao je Abdullah, 'kao sto je S^it 4)1 Jjij j L£l jlS hi ) 4>l JU .iij
11
obavio obje ove duznosti skupa (umru i hadz).
1150
&aJi^^ liil o^ jLqxIL gj^p^
^&
•
Nafr kaze: "Kada je Ibni-Omer, radijallahu \i\ \£z &\ ^3 yj, ?\\ ^\s tiU Jii
anhuma, gonio kurban-dcvu iz Mcdinc, natakao * -*.
- *<•?: -- 7.
joj jc ogrlicu u Zul-Hulcjfi pokapanom krvlju iz
i
^J-' i|^ frjiAlj oAS o_j!I
^ ^-ul
probodene grbe namazao je; onda je prosjekao, ,,_ .* r; - . ,,-j
sjecivom noza, desnu stranu njene grbe, a ona je u < *•
^ CiiiaJl B
Probadanjc dcvinc grbe i mazanjc deve prokapanom kr\'Iju, znak jc raspoznavanja vlastilog kurbana medu
kurbanima ostalih hadzija.
O nacinu izvodenja ovog cina ima vise misljcnja.
Ebu-Jasuf Muhammcd rckli su: "Grba sc zasijeca sa donjc lijcve slranc deve, toliko da samo malo
i
prokapa krv."
Ibnu-Hammad jc prcnio od Ahmcda da sc kr\' pusta sa lijcve stranc grbe, jcr jc tako radio Abdullah b. Omcr. i
Ovo misljcnje usvaja Malik. Esbili, u svom komentaru na Muvctta, kazc: "Prosijecanjc dcvinc grbe dozvoljcno
i
jc kako sa desne slranc sa lijcve slranc, jcr jc Ibni-Orncr lo cinio nckada na desnoj, a nckada na lijcvoj slrani."
i
Najvcci broj ucenjaka oprcdijclio sc za desnu stranu, kao slo su Safija, Tshak drugi. Ovi sc drze izjavc Ibni-
i
Abbasa koju Muslim navodi u ovoj varijanli: "Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve scllem, u Zul-Hulcjfi
klanjao jc podnc, zatim zatrazio devu, narczao joj grbu sa desne slranc prokapanu krv po njoj razmazao,
i
"
a zalim joj na vral objesio obucu
Islu izjavu donosi i Ebu-Davud u svom "Suncnu", dodajuci: "... i prokapanu krv razmazao jc po njoj
svojom rukom..."
Najvcci broj ucenjaka smalra da je ovo puslanjc krvi sunnct. Ibni-Ebi-Scjbe u svom "Musanncfu" sa
sencdom navodi da jc Ibni- Abbas rckao: "Ako hoccs, pusli krv iz dcvinc grbe, a ako ncccs, ne pustaj!
Svrha ovog obiljczavanja jc:
- upozorenje kradljivcima da zivolinju nc diraju postuju, jcr jc odrcdena za kurban;
i
115
'
^ ^-r^
a
*
jj* J*JU> J^~
da mu jc prenio Ma'mer od Zuhrija, on od Urve b. ^ *? -
Mahrcmc Mcrvana:
Zubcjra, ovaj od Misvcra b.
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, izasao
i 'y. ^u &\jj$ ^> ^ jj-lil
'
^ '
jjjtl
£-* 4
a
^ ^ „
<>!
'
Ja**^ S^3
J*-
* £p
'
fi
i bili
jajg&^^&fy J^U^t^Su ^ *-
**
, x
^^* .„ *
**J *** 0* r^ 1
...
"Splela sam svojim
J rukama
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, a on ih
ogrlice
& devama
.
,-^-it- ."f::!
U>-il j U-lU ~J
1
^X>
', ^n
^ ^Jl j-b*-«.:;
-U^U
«i. .
•
jepotom svakoj stavio i pomazao krvlju, iz njene, , i u_f ^ ^ JVj ;-J£ £ Ullilj
malo probodene grbe, i uputio prema Mekki, na
imc kurbana i nijc mu bilo zabranjcno ciniti nista
sto mu jc do tada bilo dozvoljcno." 1
- obiljczavanjc kurbana jc najbolje vrsiti licno, dok zena mozc to povjeriti svom pratiocu ili nckom
drugom lieu.
1 1 52
I A
ZA KURBANE)
1697. PRlCAO NAM JE Muscddcd, njcmu Jahja, ^^ j* J& iSi &J i£U a *\\s
1698. PRlCAO NAM JE Abdullah b. Jusuf da lIJUI |&j£ ^ji J, <I)US \Xj^. U
> > >
.
. <\
Mekku iz Medine. Ja sam torn njegovom kurbanu aj 3i X*^j JiiU iL_dl ^4 ^.^ $£ 4)1 Jj^j
oplela ogrlicu i on sc, potom, (do mikata) nijc
- *
rckao:
. a^ajlj a^p-Ij o^aJjIj ^>Jjil
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, stavio
je u Zul-Hulejfi ogrlicu svojoj kurban-devi,
razmazao po njoj pokapanu krv iz prorezane joj
grbe i potom stupio u ihram za umru."
1153
1
SAHIHU-L-BUHARI HAD/.
• *.
Ko usljcd nckc sprijcccnosti nc obavi hadz umru, pa posalje po nckom svoj kurban,
i nijc duzan, po misljcnju
po propisima, kojc mora hadzija primjenjivati dok jc u ihramu.
Aisc, zivjeti
Mnogi muhadisi isticu da Ibni-Abbas nijc bio usamljcnog misljcnja. lbni-Omcr, kada jc poslao svoj kurban
u Mckku. suslczao sc od svega onoga od ccga sc suslcze svaki hadzija dok jc u ihramu, osim sto nijc
izgovarao telbijju. Ovo misljcnjc zastiipao jc i Kajs b. Sa'd.
Ibni-Ebi-Scjbc sa sencdom prcnosi da su halifc Omcr i Alija rckii jednom Covjcku koji jc poslao kurban-
dcvu u Mckku da sc kloni i cuva svega ccga sc kloni hadzija, koji jc u mikalu stupio u ihram.
1 54
aqJi 4ili£ J|i| dJ jl^iiL giqKi
1701.PRlCAONAMJEEbu-Nu 4
*
^
l£U ^
'. „
jjt
.r
&£ .WO
,
;; „ „
bravcetu na vrat i ostao Slobodan boraviti kod n/^u. aL] j 'z'j yi\) \\_j }
f
# * lij
svojin ukucana.
,*0
1703. PRICAO NAM JE Ebu-Nu'man, njemu
rf.s*-
Bit Sff 12^0^31 jjf Bit .W»r
Harnmad, prenoseci od Mcnsura b. Mu'tcmira, a _, *
Medini)."
.W*-t£Z
1155
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
1156
jiilll cijlifi qijlaiJl 31013
i » '
.'*--* *•<
Ibni-Omer (Abdullah), radijallahu anhuma,
prorezivao je (cijepao) pokrivace samo na mjestu
iznad grbc (dcvc), a kada bi htio klati dcvu, skinuo
bi joj pokrivace, bojcci sc da kojcg od njih nc osteti
krv, i kasnije ih podijelio kao sadaku.
>
bojim se da te ne odbiju (odvrale od Ka'be)!' o\ oUJj Jl3 L&Z Jj\S ^lil oj -J J~w
fc
umra nisu nista drugo nego jedno (po svojoj svrsi). -" ?t ^ > » t ^
Uzimam vas za svjedoke da sam odlucio spojiti
1 1 57
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
.-.
nista (od obreda) dodao, a nije mu bilo slobodno
uciniti ono cega je bio ranije (kao muhrim) lisen,
1158
gqlltijlifi ^jlqtll niqKi
1711. PRICAO NAM JE Ibrahim b. Munzir, jJI &£ >&l & f4*jb B^.WU
njcmu Encs b. Ijad da mu jc prenio Musa b. Ukbc t ... • ' -x->
:^^^ tto£ ^^
.
b JC* '
O ONOME KO JE ZAKLAO ,
- * '
• i
U njemu je (Enes) rekao: Zaklao je Vjerovjesnik, j^J>j U13 j_L *1- oX;
. *# ^..
: ^Jl 'j^j
i
rogala ovna."
1159
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
1713. PRlCAO NAM JE Abdullah b. Mcslcmc, i£U iaii -J 4ilJL^ l£U .w\r
njcmu prcnio Jczid Zurcj od Junusa, on od
fc
b.
bio povalio svoju devu da je zakolje i rekao mu: £— O-LjU uUd L$i*jl J>\i '--
*>*^s O-U 7-Ul
STOJENANOGAMA
c
Ncma drugog Boga osim Jcdnog Jcdinog Allaha',
i slavioje Allaha njemu dostojnim njecima, a kada
je uzisao na Bejda', izgovarase (kao karin) telbijju
za oba hodocasca (za hadz umru) skupno. Posto
je unisao u
i
1160
'
m^ ^ 11
sli® ojjlqil^O.H^
1715. PRIC AO NAM JE Musedded, njemu prenio ij £ j^l l5j£ £L2 l£U . w\o
Ismail od Ejjuba, on od Ebu-Kilabe, ovaj od „ > ^ 4.*c '
a m :,,
Enesa b. Malika koji je rekao:
*"* J
^ - - ^^ ^^ - ^ ^
"Vjcrovjesnik, sallallahu alcjhi vc scllcm, klanjao JJ^ij [Z'j ojL ^£ii ft J^i Ji J^
je cetiri rekata podne-namaza u Medini, a dva ' '/ ^ .'..>-
f
Jjj
-
^ ..; «.
J£ £1$ 2 «fr M
s-
.,
>*,
**>-
^^
potom je tu prenocio, a kada je svanulo, klanjao je * *^j^' &\ J*- <=k-0 ^j ^ £~^
sabah, uzjahao svoju dcvu i kada jc njom stigao
s .s ^---.* Vf-.-H,
-
na Bejda\ lzgovono je telbijju za umru za hadz. i "
:
alcjhi vc scllcm, naredio, pa sam razdijclio njihovo c,Ldu j'_^\ p \&j±- o.Lia j^U
meso, a zatim mi je zapovjedio, pa sam razdijelio i
f * - iT
'
116
.
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
s ^a*
s* '*
Mudzahida, kome je to prenio Abdur- Rahman 6i i>^i ii.i? a tjXi
b. Ebi-Lejla od Alije, radijallahu anhu, da mu je
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, zaista,
narcdio da
to svc od
stoji
njih:
kod njegovih dcva
njihovo meso, kozc, pokrivacc
i da ih podijcli,
da
p_-A> J»J ^ JP fjJU jl 6^» Kg ^JJI Jl
i i
« S*
*f'.*
na ime usluge za njihovo klanje, ne daje nikome
nista od niih.
• 65 «#> J
ju
- **•£
Vjerovjcsniik, sallallahu alejhi vc sellem, prilikom Hadzetul-Vcdaa, poslao je na Minu slolinu dcva, od
kojih jc sam zaklao sezdeset iri deve, a drugih tridesct scdam dcva zaklao jc Alija po njegovom narcdcnjiL
Istice sc daje Muhammcd, sallallahu alejhi vc sellem, zaklao prvo tridesct dcva, potom mu jc Alija zaklao
tridcscl scdam, a zatim jc on, opct, svojom aikom zaklao jos tridesct tri deve, sto iznosi daje on sam zaklao
ukupno sezdeset tri deve, a to je broj godina njegova zivota.
Iz hadisii se zakljucuje:
— nabavljanjc kurbana, klanje i dijcljcnjc njegova mesa, mozc sc povjeriti i drugoj osobi;
— kurbansko meso sc dijcli prema ustaljcnim scrijalskim propisima: trecina siromasima, trecina prijalcljima
itrecina za potrebe svojih ukucana. Koza kurbana njegov pokrivac ustupa sc siromahu kao sadaka. Mcsaru,
i
na ime klanja kurbana, trcba posebno platiti, a ukoliko mu sc dadnc komad mesa ili mu sc ustiipe ostaci, to
mu sc nc mozc racunati u nagradu za klanje kurbana;
— jcdnoglasno jc misljcnjc ucenjaka da sc kurbansko meso nc mozc prodavati, a o prodavanju kozc raznoliki
su stavovi. Od Ibni-Omcra prencsena je izjava; "Ncma Stele prodati kurbansku kozu dobiveni novae i
1162
3£jliylifi <tf jloill 3101a
PUKOG SI ROM AH A. ZATIM, NEKA OBAVE ( cbi ^1^ dj u> :^3 dJJl
^
CjLo
!»
Ebu-Hurcjra jc rckao: "Ko proda kozu od svoga kurbana, pa on, kao da nijc ni zaklao kurban.'
Ibni-Abbas jc izjavio: "Kurbanska koza dijcli sc kao milostinja i!i sc ostavi scbi za vlaslito korisccnjc, a nc
prodajc sc/'
Kasim Salim su rckli: "Kupoprodaja kurbanskc kozc
i nijc punopravan i scrijatski akt." Ovo misljcnjc dijcli
i Malik.
Ncha'i i Hakcm "Za novae primljcn od prodanc kurbanskc kozc nijc zabranjeno kupiti scbi sito,
su rckli:
sjckiru njima slican prcdmct poircban za kucu."
i
Pisac "El-Hidajc" kazc: "Kurbansku kozu trcba podijclili kao miloslinju, jerje ona saslavni dio kurbana ili
od njc napras'iii neSto, cime se sluze ukucani kao sito, ta§na, poste&jaj proslirka slicno. Ncma sictc ako j
sc za novae primljcn od prodanc kurbanskc kozc kupi za licne poircbc prcdmct, koji sc mozc duzc korisliti
kao ncka alatka, scdzada slicno." i
Scjhul-islam u komentaru na Kafiju kazc: "Nijc zabranjeno otkupiti kozu od svoga kurbana, da sc njom
sluze ukucani, nc prodajuci jc kasnijc drugom."
Poncki ucenjaci dozvoljavaju da sc za kurbansko meso kupi hljcb, jcr jc on hrana potrebna covjeku kao i
1163
•
J t it
Ubejdullah je rekao: "Prenio mi je Nafi' od Ibn- ^j 'y^- £\ :j- fa jl^- 1 &\£* Jlij
^y ^^ ^
fc
Ne jede
meso od svoga kurbana zaklanog na
se i
J ** t^ &t -
c*t r^4 -5
£. J5u ^
- <*
is j>;
> >
^ ^i
dana, pa nam je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve \Js Jlii .£ ^Js\ 13 J^>-Ji ^ ^"&
scllem, dozvolio, rekavsi:
'Jedite i opskrbite se (za putovanje)!
1
1 mi smo ga J^ JU1 ^^ ^-^ UaJ>j ^^ L**j>j
jeli i opskrbili se."
. N Jli i oil I:
"Upitao sam", kazc Ibni-Dzurcjdz, "Ataa:
k
1720. PRlCAO NAM JE Halid b. Mahlcd, rekavsi £ o^ i&U i*£ oJU &£ WY .
1164
' » *
*»-,>„, * ~
sallallahu alejhi ve sellem, kaze Aisa, radijallahu ^jQ* laj ^oa 4^ ASJ i .y ?% «bl J>ij
anha, naredio je: ,
" ^ *« 1 /
fc
Ko ncma kod scbc kurban, on cc, posto obavi ^ ^ ^j **^ «*• cK ^ *f*9?^
tavaf oko Ka'be (Safii i Mervu), osloboditi se „ > •>- > itf ^ a^
- - >-
inrama. # l -* r " ^
Kasnije nam je,
JlS
'
^ yj {
-
- ^
-\_iiJ i^jj-l
*fj, -£
liX
j^-j
i/?Ji
(
Cj
Zabranjivao sam vam jedenje mesa od vlastitog kurbana vise od tri dana, a sada ga ostavile scbi koliko
vamjc potrebno!"
Alkame b. Mes'ud narcdivao je da mu se jedna Irccina kurbanskog mesa podijeli sirolinji, jedna Irecina
pokloni prijatcljima, a jedna trccina oslavi za polrcbu njcgovih ukucana. Ovog su misljcnja bili jos Ala,
Safija, Ahmed i Ishak.
Scvrija jc rekao: "Vcci dio mesa trcba podijcliti sirotinji, to jc malo manjc od jedne trccinc cistog mesa."
Pisac "El-Hidaje" navodi: "Mcso kurbana jede sc, izuzcv zavjetnog kurbana. Zavjctodavac nc
vlastitog
smijc jesli meso od zavjetnog kurbana, bio on bogat ili siromasan.
Pojesti ncsto mesa od vlastitog bajramskog kurbana spada u mustchab. Ovo jc stav najvcceg broja ucenjaka,
dok zahirijc lo smatraju vadzibom.
1165
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
alejhi
>
jj ^^ iU- JUj
lem" "Afan ga je prenio", rekao je Buharija, "od
Vuhejba, on od Ibni-Huscjma, a ovaj od Scida b.
-•
Muslim u svom "Sahihu prcko Ibni-Abbasa, navodi da jc Vjerovjesnik. upilan o klanju kurbana. brijanju.
,
bacanju kamencica porcmccenom rcdoslijcdu njihovog obavljanja, odgovorio: "Hadzija ncma 7a to grijeha."
i
Muslim navodi da je opel Abdullah b. Amr b. As rekao; "Allahov Poslanik je na Hadzctul-Vcdau slao
1166
+
svoje mjesto."
na Mini isprcd okupljcnog svijcla. Utom mu jc prisaojcdan covjck upitao: i 'Allahov Poslanicc, ja sam,
nc znajuci, obrijao sc prijc ncgo sam zalclao kurban?' 'Ncma grijcha', rckao jc Vjcrovjcsnik, 'zakolji ga
naknadno!' Potomje dosao drugi covjck rckao: 'Allahov Poslanicc, ja sam, nc znajuci, zaklao kurban
i
prijc bacanja kamcncica?' 'Ncma grijcha", kazao jc Vjcrovjcsnik, 'baci ih naknadno!' 1 nije niko upilao
Allahovog Poslanika za kakav naprijed prolurcn ili nazad prcbaccn obrcd, a da on nije odgovorio: 'Ncma
grijcha, obavi ga naknadno!'
Ibni-Abbas jc kazao: "Ko porcmcti rcdoslijcd obavljanja hadzskih obrcda, duzan jc zaklati kurban." Ovo
misljenjc usvajaju jos Ncha'i, Hasan Basrija i Kalade,
Kod porcmccaja rcdoslijcdn brijanja raznolika su misljcnja: ako sc hadzija obrijao prijc ncgo jc zaklao
kurban, nc smatra sc prijestupom i ncma zato nikakvc kazne. Ovo jc stav Malika, Scvrija, tvza'ija, Safijc,
Ahmcda, Ishaka, Ebu-Scvra, Davuda Ibnu-Dzcrira joS nckih ashaba.
i i
Ebu Hanifc jc jos kazao: "Ako jc konkrcuii prijestup ucinio hadzija koji sc na mikalu odlucio da obavi umru i
hadz u isto vrijemc. on jc duzan zaklati dva kurbana. dok po misljcnju imama Zufcra, on Ircba zaklati tri kurbana:
jednog na imc kirana. a druga dva. zbog porcmccaja rcdoslijcda u ta dva obrcda." Ebu-Jusuf i Muhammcd,
drzcci sc slova sadrzaja navedenih hadisa. smatraju da to nije nikakav prijestup, nc trcba uopec i klati kurban.
1 167
«
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
O ONOM KOJI JE ULIJEPIO SVOJU KOSU 3i>3 >a[>^l Ait A*u[] -*1J J>o i_jU
1725. PRlCAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, ^UU lr£M .J^ji 55 &\X* ttj^- A VTo
rekavsi da mu je prenio Malik od Nafija, on od #* *
>;
koja je rekla:
\^- ^ Ul jLi Us.
<b1 J^j
**•!"•
U cJli
7,- .-*r
\+\
fa*
>'
kurbanu natakao ogrlicu, pa mi nije dozvoljeno - j^ J*- J*"' ^ l^^* ^-^3 lS^'j
osloboditi se ihrama, sve dok ne zakoljem kurban."
**
O BRIJANJU GLAVE SISANJU I j^ji ^igj.^ii3 jLji ^l
(POTKRACIVANJU KOSE) PRI
SKIDANJU IHRAMA
1727. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf da IUU 1^1 cliiJ £ 4)loS l£U W YV .
prisutni.
u
Allahu moj! Pokrij grijehe onima obrijanih
glava!" - rekao je on.
"I onima, Allahov Poslanice, potkracene kose!" '£ P ****** m* t* ^ * A
-rekli su prisutni.
"I onima osisanim!" — rekao je Vjerovjesnik. - *; -' #..t
. j>jja&\j &>ty\ J JU j pL:
L.
Lejs je kazao:
1168
'! .
glava!'"
Ubejdullah je opet rekao:
"MenijeNafi prenio da je Vjerovjesnik ucetvrtom
'
PRICAO
1728. NAM JE Ajjas b. Vclid, njemu fci£^j$\ &$&&£. w*
Muhammed b. Fudajl, prenoseci od Umare b.
?
„ a ^ %
s
^> W
,
1
,
&
'Allahu moj! Pokrij grijehe onima, koji su sc v- *uU'i fi-i *T-*u.-*i **?n*a
obnjali! - - - ' - '
*I onima osisanim! - ' rekli su prisutni. ££ ^Jkldjj IjJli 1-uklU >il iflll
"Allahu moj", rekao je on, 'pokrij grijehe
obrijanima! - ^^iiiiJ j JU U^AS
1 osisanima
1729. PRICAO NAM JE Abdullah b. Muhammed ;^j J, _l^ £ &\j£ Sit .\vy<\
Esma da mu je prenio Dzuverija b. Esma od _
V> b^
b. /„ # ^
7* , . /,-.:,.*. .„, ys^
Nafija da je Abdullah (b. Omcr) rekao: <***> ol
£ u a* ;
^' £*
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, obrijao *j^J^\ ^ H&\ij $k *£| jj^ ju ^J
se, kao jedna grupa njegovih drugova, a neki su
i
'
Ibni-Dzurejdza, onod Hasanab. Muslima, ovaj od " * ' ' ',
i
Brijanje giavc ili smatra hadzskim obrcdom vczanim za skidanjc ihrama. Najvcci broj
sisanje, Buharija
ucenjaka smatra da jc hadzija duzan obrijati glavu, ako jc kosu na mikatu ulijepio smolom, kao sto jc
1 169
SAHIHU-L-BUHARI gitt^ HAD2
V
V.
*>kJI ^ ^l^uaii oL
1731. PRICAO NAM JE Muhammed b. Ebi-Bekr, fcfcM'&k.JzJ&j&lSfc..W\
rckavsidamujcprcnioFudajIb.SulcjmanodMusaa
b. Ukbc, koji jc izjavio kako mu jc Kurcjb prcnio
, *.„»
f **? «#*' '^J-^s"
„'<>>>.
^^
-><=---.',
^ 4il
^3 ^15 ^i
to ucinio i Vjerovjesnik. Halifa Omcr jc narcdivao svijclu konkretno brijanje. Ovog su misljcnja bili jos
Malik, Scvri, Safija, Ahmed, Ishak i Ebu-Scvr.
U "Kamilu" Ibni-Adijja navodi sc da jc Ibni-Omcr rekao: "Ko ulijepi kosu radi ihrama, duznost mu jc da
glavu obrije."
Ebu-Hanifc jc rekao: "Ko ulijepi svoju kosu ili jc splctc u plctcnicu, dovoljno mu jc da jc umjesto brijanja
samo potkrati.
Prcneseno jc da je Ibni-Abbas rekao: "Ko pri stupanju u ihram ulijepi kosu ili jc spletc u plctcnicu, s
odlukom da sc kasnijc obrije, trcba da sc obrije, a ako nijc nista odlucio, mozc jc po volji ili osisati ili
obrijati."
Podijcljcna su misljcnja ucenjaka o katcgorizaciji ovog obrcda: jedni ga smatraju osnovnim dijclom hadza
i umrc, obrcdom bcz koga hadz nijc punovazan, drugi ga uvrstavaju u vadzib, a poncki drze da jc to samo
mustehab.
Ima ucenjaka koji brijanje, odnosno sisanjc smatraju sastavnim i osnovnim obrcdom u samom hadzu, a u
umri ih smatraju samo vadzibom.
Muslim u svom "Sahihu" donosi slijedecu dosao na Minu, pristupio
Encsovu izjavu: "Vjerovjesnik jc
Dzcmrctul-Akabi bacio kamencicc. Kasnijc jc otisao do svoga satora na Mini, poklao svojc kurbanc, a
i
potom brici rekao: 'UzmiT, pokazavsi mu kosu s clcsnc stranc svojc glavc, zalim lijcvc, a polom jc poceo
prisutnom svijcnx"
dijcliti
Tirmizi u svom "Suncnu" navodi dajc Enes rekao: "... zaklao svojc kurbanc. Potom mu jc brico zahvalio
i
kosu s desne stranc njegove glavc obrijao jc, a on jc dadc Ebu-Talhi. Potom mu jc dohvatio lijcvu stranu
i
7"
glavc obrijao jc, a on rccc: 'Ebu-Talha, podijcli jc prisutnom svijctu!
i
Ncki muhaddisi isticu dajc Muhammed, sallallahu alejhi vc scllcm, narcdio Talhi da svijctu podijcli kosu
odsjecenu s desne stranc njegove glavc i dajc on prisutnim davao samo po jednu ili dvijc dlakc.
Iz navedenih hadisa zakljucujc sc:
- hadzija, oblijcpljcnc ili oplctcnc kosc, trcba obrijati cijclu glavu. Malik i Ahmed kazu da brijanjem trcba
obuhvatiti bar vcci dio glavc, a Ata jc rekao: "...bar vise od jedne njene polovinc".
Ebu Hanifc jc rekao: "Potrcbno jc obrijati najmanjc !4 glavc", a Ebu-Jusuf i Muhammed kazu: "...jednu
polovinu..." Safija smatra dajc dovoljno obrijati barcm tri dlakc;
- odsjecena Ijudska kosa jc cista. Halid b. Vclid nosao jc nckoliko Muhammcdovih, sallallahu alejhi vc
scllcm, dlaka u svojoj kacigi.
Ibni-Ahmcdu svom "Musncdu" navodi dajc UbcjdSclmani rekao: "Da imam kodscbcdlakuVjcrovjcsnika,
volio bih jc vise ncgo sve blago na zemlji i u zcmlji;
- mustehab jc brijati sc prvo s desne stranc, biti okrenut prcma kibli po zavrsctku izgovorili tckbir; i
"MlUcmctti*' jc hadzija koji je na mikatu odlucio obaviti umru u mjesccima hadza, a polom i hadz
obaviti istc godinc.
1170
fiqll (iilifi ^jlqtll nigri
dosao u Mekku, naredio je svojim drugovima da UJilL} cJJU Iji^lJ 01 *jUw>1 y"
'J*! *5U
KLANJA KURBANA
1732. Ebu-Nuajm nam je kazao, da mu je Sufjan ^ Sdi l£U- «Ihj jhI JlSj . wrr
prenio odUbejdullaha, on odNafija, a ovajod Ibni-
Omcra, radijallahu anhuma, da jc Vjcrovjcsnik
„
w^ ^
a
,
^ s* J? & Cf
u S* ^^
obavio jcdno obilazcnjc Ka'be, oko podnc malo
spavao, a potom dosao na Minu. Misli Ibni-Omer,
* »
^^
*sz+
na dan klanja kurbana (desetog dana zul-hidzeta). u J^~ jijjijcp Ujjj jAji yji
Abdur-Rezak povezao je ovaj slucaj, rekao je Ebu-
Nuajm, neposredno sa Vjerovjesnikom i kazao da
mu ga jc saopcio Ubcjdullah.
> *»
1733. PRICAO NAM JE Jahja b. Bukejr rekavsi
da mu je prenio Lejs od Dzafera b. Rebija, on od
A'redza kome je saopcio Ebu-Seleme b. Abdul- ' - -
117
SAHIHU-L-BUHAR1 Mm HAD2
obavila tevafli-l-ifadu
kurbana." .
.^Ji
f * ^,
c-*W l<^
i
«»l
bacanju kamcncica,
^
- *
.jj,
*
-
jj ^ ^ ^,
'
'" ";
«j
Q- ^,
o proturanju nckih obrcda isprcd dmgih, pa da jc . yj- V JUi j^&lj **aSmj ^2'
ilT
on rekao: "Nema grijeha!"
!
1735. PRICAO NAM JE Ali b. Abdullah, rekavsi '.'
J, •; rj£U Au£ •;
:
|i lL I^ wro
da mu jc saopcio Jczid b. Zurcj\ prcnoscci od
Halida, on od lkrime, da je Ibni-Abbas, radijallahu ^^ $ J* '**£* -j* -^ 12^ £>j
anhuma, rekao: ^ JL **
^ JU ^ ^ <^
^ s - - -
: -„. ^
"Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na fJ* ^ * s^ 1
1172
3£jJIiylifi ^jlgiM nigri
1173
"
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
"AUahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, \£i, &\ ^3 ^uji j^Ip £ <M-^
-J,
> j
klanja kurbana rckavsi: "Ljudi! Koji jc ovo dan?" J-1S1 $ c jus j&\ f% J.1S1 c&
"Castan i svet dan (u kome je zabranjeno ratovan-
je)" - rekli su prisutni. iii jk (|ti jii aji i£ \J\1 1 ii »jj ^i
"A koji je ovo grad?" - rekao je Vjerovjesnik. j" ^ ^
"Castan i svet grad" - odgovorili su oni. £j I^U loi J& (Jtt JU Slji jL IjJU
*'
(naredbu) saopcio? t 6 ""* --i
1174
mu^^ Jilll ^jl4il^o.' fi^i
JU^•i.^r-2
*^i
1740. PRICAO NAM JE Hafs b. Umer, njemu aLaBAt^S?• J*£Bj£ .Wi '
^ u> tM * 5f
t
W
i
iff 4 J^ J*2
Humcjda Abdur-Rahmana, prcnoscci, takodcr,
b. 'j^\i l-^c; I rj .£ nv£ ?'%£ ff
"
da jc Kbu-Bekr rckao: 5 x
c -i
odrzao hutbu, rekavsi:
'Znate li kqji je ovo dan?'
^ * ,:.; >> ,„„
57
' -;'*:-
. *
..
'Allah i Njegov Poslanik najbolje znaju* - J&\ ; 'J lit JU <^l jL U.ip li &£
odgovorili smo.
*ic-i ii_t--jj 4i)i liu tijb ^-i ^i ju Lj Liu
Polom je on sutio toliko, da smo mislili da ce ga
nazvati nekim drugim imenom osim njegovog, ju^ ^i ;& ., \*".. £\ i»£ j>. ££l&
onda je rekao: *Nije li ovo Dan klanja kurbana?' '
* ,/„ '/,-,, ^ ., ,= , ^
'Da'-reklismo.
'
^IliiSIIi^ljlS j:i£U^L|>J^Jt
l
* J^5 ^ l
-i«
On Jje, potom, sutio toliko, da smo mislili da ce a
e;a , >:>„.- ,i«T- .Au-t^ .^.- ?i? V
/nekim drugim imenom, a onda rekao:
. .
o^pI^p^U^I^Ij^U^jUJU
H
-
t
nazvati '
- -
l Navcdcnim hadisima utvrdcni su hadzski obrcdi Vjerovjcsnika: stajanjc na Mini prilikom Oprosnog hadza,
drzanjc govora opecg znacaja, upozorivSi muslimanc na potrcbu medusobnog poslivanja zivota, dasti i
imovinc, na sirenje islamskog ucenja, a da jc uvjcl uspjcha svih akcija: medusobna saradnja, jedinstvo
i i
sloga muslimana.
1175
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
Poslanik.'
IjUS" ^j-bo *j& mlAIm {jA
On je, polom, sutio toliko, da smo mislili da ce ga \y&-*f
1176
mII^i^ sii® gjjlqil^O.H^
vam je svet i castan ovaj vas dan, u ovom vasem J^**^5 * £* f-*
2
JJb J "^C^sT
mjcsccu, u ovom vasem gradu/"
Hisamb. Gazikaze, da mujeprenioNafT odlbni-
Jtf ^£, g- ^ ^ j^ . ,
gg *£,
"'
"
NOClVATI U MEKK1
Pocclak i zavrsctak tcksta posljcdnjcg hadisa jc dvovarijanlan, ali u cjclini, oba upozoravaju na liniju
izlozcnu u ranijcm hadisu.
Raznolika su misljenja o pujmu imena "najvcci hadz".
Hodocascc jc dvovrsno: mozc biti samo
mnogi uccnjaci nazivaju "vclikim najvccim hadzom",
radi hadza, koji i
a mozc bili samo radi obavljanja umrc. koju nazivaju "malim hadzom", dok najvcci broj Ijudi idc prcma Ka'bi
u danima hadza, u namjcri da obavi umru hadz uzasiopno. pa sc ovakav skup naziva "najvcci hadz". Hazrcti
i i
Alija, Abdullah b. Ebi-Avf, Safija Mudzahid rckli su: "Najvcci hadzjc dan u komc sc kolju kurbani, a to jc
i
prvi dan zborovanja na Mini." Ovakav Slav sc slazc s tckstom sadrzaja navcdcnog hadisa. Prvi dan zborovanja
na Mini, jcstc dan u komc sc obavi hadzskih obrcda vise ncgo u ma kom drugom danu Bajrama. To jc dan
li komc sc kolju kurbani, bacaju kamencici na Dzernrelul-Akabi, hadzijc vrse brijanjc ili sisanjc, odlazc u i
Mckku da obavc oprosno obilazcnjc oko Ka'bc, a potom sc vracaju opct na konak na Minu.
Hazrcli Omcr njegov sin Abdullah smalraju da sc konkretno imc odnosi na dan Arcfata.
i
Poslije objavc ovog poglavlja, Muhammed, sallallahu alejhi vc sellem, zivio jc jos oko osamdcsel dana.
1177
SAHIHU-L-BUHAR1 gg«g§ HAD2
PRICAO
1744. NAM JE Jahja b. Musa, njemu fcj&l&i.Jlj&jg&Z.yvtt
Muhammed b. Bekr, ovome Ibni-Dzurejdz, - .'
to dozvolio.
, , s
^ Jm -j
„"'„.»
yj.
danima Mine nociva u Mckki, radi svoic duznosti .i,-: '•'a>^--,A n*"£ 1T\'A: n-
napajanja (hadzija) pa mu je to on dozvolio. " - ""
/
U drugom senedu, iza Muhammeda b. Abdullaha •
i^J> y\j
slijedi Ebu-Usame, Ukbe b. Halid i Ebu-Damre. 1
3^ $ ^ -lli
I Vjerovjesnik jc dozvolio Abbasu da, u doba hadzskih obreda na Mini, mozc nocivati u Mckki, umjcslo
na Mini, da bi hadzijc mogao napajati zemzemom. To jc Vjcrovjcsnik dozvolio i stocarima da mogu nocu
napasati svoju stoku, a i slabim i bolcsnim radi udobnijeg smjestaja.
Noccnjc u Mckki, bcz opravdanog razloga, ucenjaci nc dozvoljavaju. Malik smatra da jc bczrazlozno
nocivanjc u Mckki, u danima Mine, tczak prckrsaj da prijestupnik trcba zaklati kurban. On, uistinu, smatra
i
da za jednu prenoccnu noc u Mckki trcba nahniniti siromaha, a za sve prcnoccnc noci u danima Mine duzan
jc zaklati kurban.
Ebu-Hanifc jc rckao: "Ako se hadzija svaki dan vrali iz Mckkc na Minu rcdovno obavlja bacanjc i
kamencica, on time nc cini nikakav propust nc podlijczc nikakvoj kazni." Ovo jc stav Hasana Basrijc.
i i
1178
"
m^ ^ 11
lill gjjlqil^O.H^
fc
'Bacaj ih\ rekao je on, kada ih baca tvoj (hadzski) «dp oOpu i-jli dUui ^3 ^! J^* SL^r 1
rukovodilac!'
~'i~?~<
Potom sam mu obnovio pitanje, a on rece:
fc
Mi ^ ^ *
::<r
J-I^McJOBtf j^\X JV5 aJLIAi
** '
^ ^ ^ ^! ^ i£*Mj
„ c „ . . s
jebiIomjestoonoga,komejeobjav!jenopogIavIje
'Bekara'
<a
^
. ,.
** '•
,„ ^ ^^ . ,,
0J -^
,
dcsctog dana zul-hidzcta. Safija smatra da sc ovo bacanjc mozc vrSiti do konca prvc polovinc noci istog
dana. U "Nihaji" sc navodi, da sc ovo bacanjc kamcncica mozc obavljati samo do zalaska sunca prvog dana
Bajrama. U "Muhitu" za bacanjc kamcncica na Dzcmrctul-Akabi navodc sc tri vrcmcnska pcrioda, lo; i
Ako hadzija ovo bacanjc nijc uspio obaviti danju, on cc ga obaviti nocu. bcz davanja novcanc odstctc.
Imam Ebu-Jusuf, a to jc i stav Scvrija, kazc: "Kada hadzija nijc obavio bacanjc kamcnCica na Dzcmrctul-
Akabi danju, on nccc bacali nocu, ncgo cc na imc loga propusla zaklati kurban." Ebu-Hanifc jc izjavio:
ih
"Ako hadzija nijc bacio kamcncicc na Dzcmrctul-Akabi, na Dan klanja kurbana, pa zanoci na Mini na njoj i
osvanc, on cc baciti propisanc kamcncicc toga jutrii, a potom jos zaklati kurban." Ebu-Jusuf Muhammcd i
svih ortodoksnih skola. Ovo misljcnjc usvaja i Ebu-Hanifc, s izuzctkom, sto on dozvoljava da sc bacanjc
kamcncica zadnjcg dana Bajrama mozc obaviti prijcpodnc. Medutim, ako bi hadzija bacanjc kamcncica
i
drugog trcccg dana obavio prijcpodnc, trcba ih obnoviti u poslijcpodncvnim satima istog dana.
i
Ata Tavus dozvoljavaju da sc ovo bacanjc piljaka obavi u prijcpodncvnom vrcmcnu u sva tri dana Bajrama.
i
Za ncobavljanjc ovog obrcda u njcgovom odrcdcnom vrcmcnu, hadzija trcba zaklati kurban.
1179
SAHIHU-L-BUHARI ^^ HAD/-
1748. PRICAO NAM JE Hafs b. Umer kome bS l&U ^i & J*i^ &U A v£A
je prenio Su'be od Hakema, ovaj od Abdur-
Rahmana b. Zejda, a on od Abdullaha b. Mes'uda, ^ & &ty$* r* If 1
^! S* r^"' if
anhu, da on prisao DzemretuI- ^rf^'
S* ~^
radijallahu je „ ,.
Na Dzcmerctul-Akabi ircba scdam kamencica. To jc misljcnjc najvcccg broja ucenjaka, dok Ata
baciti
smatra da jc dovoljno baciti pel. Mudzahid jc rckao: "Ako hadzija baci scst kamencica, on ne podlijczc
nikakvoj kazni. Ovo misljcnjc usvajajujos Ahmed Ishak. Ovi seoslanjaju na izjavu Sa'da b. Malika, koju
i
Ncsai donosi u ovom vidu: "Vratili smo se sa Vjcrovjcsnikom s hadza ncko od nas rccc: 'Bacio sam scst i
kamencica', a neko; 'Bacio sam scdam*, niko od nas nije drugom lo zamjerao ni prigovarao."
i
"Pitao sam Ibni-Abbasa o bacanju kamencica na dzemrctima, pa mi je on rckao: 'Nc znam tacno.
T'
Vjcrovjcsnik jc bacao po scst ili po scdam kamencica.
Prcdstavnici skola ortodoksnog ucenja smatraju da na svakom dzcmrctu trcba baciti po scdam kamencica.
Ako hadzija baci manjc od scdam, on, po misljenju Malika Evza'ija, trcba zaklati kurban. i
Safija Ebu-Scvr kazu: "Ko izostavi bacanjc jednog kamena, duzan jc podijclili sadaku u hrani u iznosu od 833
i
grama, za dva izostavljcna piljka - .666 g, a za izoslavljcna tri piljka ili vise piljaka trcba zaklati bravec."
1
Ebu-Hanifc, imam Jusuf Muhammcd su rckli: "Ako hadzija izostavi bacanjc vise od polovicc piljaka kod
i
sva tri dzemrcta, trcba zaklati kurban, a ako izostavi manjc od cjelokupnc polovinc, tada ce dati za svaki
izoslavljcni piljak pola sa'a hrane, to iznosi 1 kg i 666 g."
Hakcm i Hammad
su izjavili: "Ko zaboravi bacanjc kamencica jednog ili dva dzemrcta, u cijclosti ili dva
kamencica od njih, duzan jc zaklati kurban. Ko zaboravi baciti nckoliko kamencica, pa ih sc sjcti u toku noci,
duzan jc to naknadno, u toku bajramskih dana, obaviti tada nccc davati nikakvc novcanc kaznc, a ako to nije
i
naknadno, u toku bajramskih dana, obavio, trcba zaklati kurban." Ovo misljcnjc usvaja Hvza'i. i
Malik jc kazao: "Ako hadzija zaboravi baciti jedan kamencic jednog dzemrcta nc baci ga naknadno u toku i
bajramskih dana, prodc vrijeme propisano za to bacanjc, duzan jc zaklati bravec, a ako bi zaboravio baciti
tc
kamcncicc na jedno dzcmrc u cijclosti to nc ucini naknadno u toku Bajrama, duzan jc zaklati govecc."
i
Ovc piljkc trcba baciti iz daljinc tri-cctiri mctra, a samo spustanjc piljaka na dzemrcta nije dozvoljcno. Piljci
moraju biti od zemlje, kao Slo su kamencici i cigla. Prema tome, u ovu svrhu nc moze sc sluziti piljeima od
zlata, srebra, biscra i njima slicno.
Ibni-Mubarck dozvoljava upotrcbu samo kamencica, a imam Ahmed dozvoljava koriscenje samo sitnih
kamencica, iskljucujuci upotrcbu krupnog kamenja.
1180
gijJIiylifi <tf jloill 3101a
' *.<*.»
1749. PRlCAO NAM JE Adcm, njcmu Su'bc, j&L4I3j£ tiJ*-^ l&£ .WH
kome je prenio Hakem od Ibrahima, on od Abdur- ,< „
,' £ a
'
i* i' !
-^ & <?J li
„.
.
o* fPjila*
i
i yjji
is*j ~y~ * tjv £•
bacio na Vclikom Dzcmrctu (Dzcmrctul-Akabi)
scdam piljaka, ucinivsi Ka bufc
Minu sa svoje desne strane, a potom rekao: iJjji ^ JJl »\3u> l-U JU 1j -c-aj /jp ^-*J
"Ovo je mjesto onoga, kome je objavljeno
- • *
poglavlje El-BekareV
fc
'j^ 1 °'jy* 4^
-
9#*i
HADZIJA IZGOVARA TEK.BIR SA sLa>- JS jlo^jSj oL>
ve sellem.
" -
PRICAO NAM JE Musedded,
.
'.
1750. prenoseci od \*J^ J*.ty\X* -p i-L^i tfjb- .WO
Abdul- Vahida koine je A'mcs rekao: > * -- f
ju Mi
* .. , t
'El-Bckarc', 'Ali-Imran* i poglavlje *En-Nisa\"
"Kasnije sam to'', rekao je A'mes, "spomenuo
Ibrahimu, a on rece:
Tricao mi je Abdur-Rahman b. Jezid, da je bio
sa Ibni-Mes'udom, radijallahu anhu, kada je htio
bacati kamencicc na Dzcmrctul-Akabi, da sc spustio
u dolinu i kada se usporedio sa jednim slablom,
prisao mu je (pod grane) i bacio sedam kamencica,
izgovarajuci tekbir uz svaki (baceni) kamencic, a
zatim odatie rekao: Tako mi Jednog Jedinog Boga
stajao je (ovdjc) i onaj, sallailahu alcjhi vc scllcm,
IIS ^ 3l y tfHIj lii U ;y JU p SU^ J5
,i ?«
kome jc objavljeno poglavlje 'El-Bckare'.
118
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
J>\
<Ju
PA CE SE SPUSTITI U DOLINU,
OKRENUVSISE KIBLI
"•
r
1751. PRICAO NAM JE Usman b. Ebi-Sejbe, I'M' 5"»
£ jl> L;^ .w<n
njemu Talha b. Jahja, kome je prenio Junus od
Zuhrija, on od Salima, ovaj od Ibni-Omera,
radijallahu anhuma, da je on bacao po sedam >-*.-> * ,*>
kamcncica na najblizc dzcmrc (Mcsdzidul-Hajfu)
i iza svakog kamcncica izgovarao tckbir. Iza toga
pomakao nalijcvo, spustio u dolinu i stao okrenut jij Jji'j J$JI oli lit ^' JLijii
f
prema kibli. Ovdje je dugo stajao, podigao svoje
%
ruke i tako, dugo stojeci, cinio dovu. Iza toga, *b-L f*jiJ J^^iJ ^±J** Pj"*~*
iA^jl j
U^Ll^
se okrenuo i rekao:
"Eto, vidio sam Vjerovjesnika, sallallahu alejhi vc
sellem, kako ovo ovako radi."
1
i
lz navedenih hadisa se zakljuCuje:
— na svako dzcmrc trcba baciti po scdam kamcncica;
- mustchab jc sa svakim baccnim kamcnciccm izgovorili tckbir. Hancfijski ucenjaci kazu: "Najboljc jc
izgovarati: 'Bismillahi, Allahu ckber!'"
Ibni-Mcs'ud i Ibni-Omcr, nakon sto bi pobacali kamcncice, izgovarali bi: "Allahu moj, primi ovaj moj
hadz, grijehc mi oprosli i za Inid mc nagradi!"
Po izbaccnim piljeima na prvo drugo dzcmrc, trcba sc malo od dzemrcta
i udaljiti, stati prema kibli i Allaha
moliti za oprost grijcha svojih i svoga roda, molcci iiputu na pravi pul svih skupa.
Ibni-Mcs'ud stajasc kod prvog dzemrcta, koliko bi sc moglo dva puta prouciti poglavljc *EI-Bckara', a Ibni-
Omcr, koliko bi sc moglo jedanpul prouciti to poglavljc. Ovoliko jc Ibni-Omcr stajao kod drugog dzemrcta. i
Ko ovo stajanjc uccnjc dove nc obavi, on nije grjesan, niti dajc ma kakvu odstctu. Samo Scvri smatra da
i
1182
3£jJIiylifi tfjloiil 2W*i
i stojeci dugo, podigao svoje ruke i cinio dovu. ^ (J jM £*>13 J*-'? **!> ^*?
^f l
^i& - ^ Ji <_>U
1 1 83
SAHIHU-L-BUHAR1 Mm HAD2
stao tu okrenut prema kibli, digao svoje ruke cinio i ciiJi x* jJi s^li-l jt p jix «Jx Uilj
dovu. Tada je dosao dzemretu kod Akabe, bacio na > *,
njcga scdam kamcncica, izgovarajuci tckbir pri f; -**-^ 1 j^i ^h^2^ (^ h^j^
svakom (bacenom) kamencicu. Potom se okrenuo ,j- * K '% j^ Lix> ili* N\ ^J J£
i nijc kod njcga (nimalo) stajao. \
'
Zuhrija jc rckao: i^ 1
^ y) ^ J^ ^-^ 4U£ ^
'd* i*
"Cuo sam Salima b. Abdullaha da ovo isto prenosi >f. :,.,,* >.. r,;-
^IJ^jLJI
akabi brijanju prije izvrsenja
i
1754. PRICAO NAM JE Ali b. Abdullah, da mu jdi l&i^ <bu£ ^ ji |2j£ . \voi
je prenio Sutjan od Abdur-Rahmana b. Kasima, da „
^j'W^^^UjI^^^ ^^^
„ f< >
OPROSN1 TAVAF ?M ^ tf
1755. PRICAO NAM JEMusedded,njemu prenio $ J, odi !•&: Sii! iSi .woo
">
Sutjan od Ibni-Tavusa, on od svoga oca, a ovaj od
Ibni-Abbasa, radijallahu anhuma, koji je rekao: «*^ -?£>J
,
1184
MJi^ii^ Jill <^jLqiHp? fl^
1756. PRICAO NAM JE Asbeg b. Feredz, kome £| frj£\ -pi\ £ £# i£U .woi
je prenio Ibnu-Vehb od Amra b. Harisa, a on 4*i^*S "
od Katade, koji je izjavio, kako mu je Enes b.
Malik, radijallahu anhu, rekao da jc Vjcrovjcsnik,
^ oI sil5
^%
&^
t
*
bLl
& ^1
^ V* ^
^^ -,
,
Jj, s ?j Jg£ **
U drugom senedu, Amra b. Harisa slijedi Lejs, J-ii jlsSl5 ^pj^J^p Jli^JU-i^Ut
rckavsi da mu
ovo prenio Halid od Encsa, a
jc , * , ,;*„ ,. *
t
, ..
' ^i "r
(
^7
J
- - ^
Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem
1757. PRICAO NAM JE Abdullah b. Jusuf, luu ^jJ-\ J^Jl ^ ^\XS gfc .wov
rekavsi da mu je saopcio Malik, prenoseci od „ ^
Abdur-Rahmana b. Kasima, on od svoga oca, a **$* If-y^lf j*-?^ CH 1
j^jHjJ* if
ovajodAisc, radijallahu anha: - _'^_
_, /, W^ ^ > ,
"Safija, kcerka Hujejja, supruga Vjerovjesnika, <*T tJJ ^" ;*^ J ' &"->
sallallahu alejhi ve sellem, dobila je menstruaciju, '„cr ^ k . , »,, ',: > '~i • -,.. ...
h
Ona je dobila', rekli su (prisutni), 'nakon sto je
obavila tevafu-1-ifadu.'
'Pa onda nema (zadrzavanja)' — rekao je on."
*. i- .''2
1758,1759. PRICAO NAM JE Ebun-Nu man, fc
>&&jJ-b\j£\Jt\£j£-.\VQA-\VoA
njemu prenio Hammed od Ejjuba, on od Ikrime,
da su Medinelije pitali
l^5
-: 5-
» cj^
. ,
C^ Vj? 0^
•
a ostaviti (suprotnu) izjavu Zejdovu. ijiii o_dl ixiai lil JU JJ3 Jy pu:}
"Kada stignete", rekao je on, "u Mcdinu, pitajte
(druge)!"
1 1 85
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
Potom su
koga su
dosli u
pitali bila
Medinu
je
pitali. Medu onim
i
Umm-Sulejm, koja im je
i
i\ i Ju: ^ d\ki \JLS %j£\ l^Jjii
sellem, (iz Mcdinc), naumivsi obaviti samo hadz. Suj odb ^iLr m *5i ijb l£\ y\ &
Vjcrovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, stigao jc
(u Mekku) i odmah izvrsio lavaf oko Ka'be, te sa'j
izmedu Safe Merve. Sa sobom je imao kurban, *_^u djUi-rf»lj ajL^ j^ *uw jLS ja
i i J^-j
ihramc nije skidao. To su isto ucinile njegove supruge > r.". '-^^ » i. T »^
1186
"
fc
* M«fc *.. :. "s.. .' -*• '...-:
'Pa izadi', rekao je on, sa svojim bratom do cJliti »->£}\ jl ^>3Ji-^ a^ ^->->^
^ ^ ^ ^^ ;>*
Ten'ima i stupi u ihram za umru, a mjesto (za nas , s - ,C
3 , ,\ >. , , , „ ,
JUi
sastanak), je to i to,' «T :
$j? J*** *
. • I, -
JUi
J*
1
^ , -^
-r 3 s
f>-
jj-»
l
Pa nema stete', rekao je on, 'vracaj se (kuci)!' " Z *
iff.?
t
11 <J^
, .
^ ^ji a J^i
^ „ ,
™ r*
;
- -
-
»
c
U Ebtahu' - odgovorio
fc
je on.
k
1 1 87
: ,
SAHIHU-L-BUHARI M^ HAD2
1764. PRICAO NAM JE Abdul-Mute'ali b. Taiib, &l l23^ JU. £ JU&Ij^ &£ . WU
da mu je prenio Ibnu-Vehb, kome je saopcio Amr *+*cf» y > a ta * "'.t"i-
3jA^
b. Haris da mu je Katade rekao, kako mu je Enes b. ^i & ^/^ ;
J
j^J
i
. -
^^« ,<
* s^
s
1 s
*
^
"'
-
- j.
w r
-
,
^ ?
^ :f*
r>
— 5
PRICAO NAM
'
' ,- >.
JE AH
«
^ ^ if /M
, ,
1 1 88
gijJliylifi ^jlgiM niqKl
* *
I
dii. ^1> ^511 »L>JuJl* Jj^jJi^
KOJA .IE U ZUL-HULEJFI, PO POVRATKU
0-*?^J ttl
IZMEKKE
*.
1767. PRlCAO NAM JE Ibrahim b. Munzir, njcmu
*
poceo (obred); obisao bi oko Ka'be sedam puta; tri ^ ^< > ' * *^ -
1768. PRICAO NAM JE Abdullah b. Abdul- l2l^ ^U}JI-Ci fl uxi CS£ .^VIA
Vehhab, rekavsi da mu je Halid b. Haris kazao;
Abdullah (b. Omer) upitan za Muhassab rekao je: ^ &V& Jii JU &JM ^ ili
>.,»
1189
SAHIHU-L-BUHARI HAD/
Ibni-Omer spominjase da je to, zaista, radio . 4B ja» oi< w ^ji oi ^j: 0153 y^
i Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem.
* *
> ',-•*
1 PRICAO NAM JE Osman b. Hejsem, da mu je
770. Si u^i ^i s oi^ i&£
.-;
.wv
saopcio Ibni-Dzurejdz daje Amr b. Dinara, rekao:
"Ibni-Abbas, radijallahu anhuma, kazao je: 'Zul-
Medzaz Ukaz su i bila mjesta u prcdislamsko
doba. Kada je dosao islam, muslimani, kao da su
to prezirali, pa je objavljeno: Nije vam grijeh da
trazitc dobra vascg Stvoritclja u sczoni hadza.'" 1
Hadziji jc dozvoljcno trgovati u mjcsccima hadza, bilo poslijc obavljcna hadza, bilo prijc.
U prcdislamsko doba bila su cctiri popularna Ukaz, u gornjcm dijclu Ncdzda, blizu Arcfata. Ncki kazu
trga:
da ovaj trg bijasc iza Mcnazilul-Karna na pulu za San'u, udaljcn od njc jcdan konak hoda.
Zul-Mcdzaz jc bio trg u okolini Arcfata. Ibnu-Kclbi smalra da jc on bio udaljcn od Arcfata jcdan fcrsah, sto
iznosi priblizno osam kilomctara. Drugi smatraju da jc bio dcsno od Arcfata, blizu Kcbkcba.
Mcdzcnnct jc bio trg na podrucju Mcrruz-Zahrana. udaljcn nckoliko milja od Mckkc. Oko njcga jc stanovalo
plcmc Kinanc. Okruzcn jc Tafil Same brdima.
i
Hubasc trg sc nalazio na strani prcma Jcmcnu, udaljcn od Mckkc scst konaka hoda.
Na ova dva posljcdnja trga vasari sc nisu odrzavali u sczonama hadza, ncgo samo u mjesecu redzebu.
Na navedenim trgovima vasari su sc odrzavali u prvim danima islamskc crc, ali sc kasnijc pomalo
i
zancmaruju. Prvi vasar napustcn jc na Ukazu, 129. godinc po Hidzri u doba Haridzija, a posljcdnji na
Hubasctu, 199. godinc po Hidzri, u doba Davuda b. Isaa, a unuka Musaova, iz dinastijc Abbasija.
U "Kitabun-ncscbu navodi sc da jc na Ukazu odrzavan vaSar svakc godinc od prvog zul-kadcta trajao po
' i
dvadeset dana, zatim sc prclazilo na trg Mcdzcnncl, gdjc sc Irgovalo po dcscl dana, upravo do prvog dana
zul-hidzcta, kada sc islo na Zul-Mcdzaz. Ovdjc jc vrscna razmjena dobara osam dana. Po zavrsctku ovoga
vasara, islo sc na Minn, gdjc su pocinjali hadzski obrcdi.
1190
1
^ iJi
'Pa '
1772. Ebu Abdullah (Buharija)je rekao: "Muhammed l&a£ jli jSlj} <ul £i y\ Jtf A VVT
mi jc nadodao (na gornji dijalog), rckavsi da jc njemu
Muhadir prenio od A "mesa, on od Ibrahima, ovaj od /t*- «*ud j* avi &£ !*£
y-3
'Cinila si obilazenje (oko Ka'be) na dan klanja ^* ^j-^It-U JU c-iL^ AS"! 1 nil J>*-j
Jj
kurbana?' - upitao jc on.
'Da' -rekla jc ona.
'Pa idi (natrag kuci)! ' - rekao je on.
Rekla sam: 'Allahov Poslanice, (kazala je Aisa)! Ja
nisam obukla ihram (za 1117101)?'
119
SADRZAJ
DZUMA-NAMAZ
Obligatnost dzume 585
Vrijednost kupanja petkom; da Ii su dijete i zena
duzni prisustvovati dzuma-namazu? 587
Vrijednost dzuma-namaza 590
Poglavlje 591
Mazanje (kose) uljem radi dzuma-namaza 591
Pri odlasku u dzamiju oblaci se 593
Najljepse sto seima 593
Upotreba misvaka petkom 594
Ciscenje zuba tudim misvakom 595
Sta se uci petkom na sabah-namazu 596
Klanjanje dzuma-namaza u selima gradovimai 597
Da li je kupanje obavezno zenama, djeci i drugima koji ne sudjeluju
u klanjanju dzume? 599
Olaksica ako covjek ne moze prisustvovati klanjanju dzume zbog kise 601
Odakle se dolazi na dzumu za koga je ona obavezna
i 602
Vrijeme dzuma-namaza jeste, kada sunce krene sa zenita 603
Kada petkom previse ugrije 604
Koracanje na dzuma-namaz 605
Petkom, na dzumi, ne treba se gurati u prolazu 607
Covjek ne treba petkom dici svoga brata da sjedne na njegovo mjesto 608
Ezan petkom 609
Jedan mujezin petkom 609
Imam, dok je na minberu, odgovara odaziva se ezanu i 610
Sjedenje na minberu pri ucenju ezana 610
Ucenje ezana prije hutbe 611
Ucenje hutbe na minberu 611
Hutba se drzi stojeci 613
Pri drzanju hutbe imam se okrece svijetu, a svijet imamu 614
Ko je u hutbi govorio: "Emma ba'du" (a potom) 614
Sjedenje petkom izmedu dvije hutbe 618
Slusanje hutbe petkom 619
Kada imam u toku hutbe vidi nekog
covjeka da je dosao, naredit ce mu da klanja dva rekata 620
Dizanje ruku na hutbi 621
Ucenje dove za kisu na hutbi, petkom 621
Sutnja petkom dok imam drzi hutbu 623
O satu koji se nalazi u petku 624
Kada svijet za vrijeme dzuma-namaza ode od imama,
dozvoljen je namaz imama preostalih i 624
Klanjanje prije poslije dzuma-namaza
i 625
"Kada se zavrsi klanjanje dzuma-namaza, razidite se po zemlji
itrazite Allahovu blagodat! " - Kur'an 626
Odmaranje poslije dzuma-namaza 627
NAMAZ U STRAHU
Klanjanje namaza u strahu hodajuci jasuci i 631
Klanjajuci namaz u vrijeme opasnosti, cuvat ce jedni druge 631
Klanjanje namaza pri osvajanju uporista susretu sa neprijateljem i 632
Namaz onoga koji trazi i koji je trazen u borbi jasuci i mimikom 633
Pog 1 a v 1 j e 634
Rano klanjanje sabahskog namaza dok je jos pomrcina
i klanjanje prilikom napada borbe i 634
BAJRAMI
Bajramima lijepom oblacenju za Bajram
i 637
Upotreba kratkih kopalja koznih stitova na dan Bajrama i 638
Ustaljeni obicaji muslimana za vrijeme Bajrama 640
Uzimanje jela prije odlaska u dzamiju na dan Ramazanskog bajrama 641
Jelo na dan Kurban -bajrama 642
Izlazak na musalu bez minbera 644
Odlazak na bajram-namaz pjesice jasuci - klanjanje namaza prije hutbe, i
VITR-NAMAZ
Sta se prenosi o vitru 669
Vrijeme klanjanja vitr-namaza 673
Vjerovjesnikovo, sallallahu alejhi ve sellem, budenje supruge radi vitr-namaza 674
Neka klanjac ucini svojim posljednjim namazom vitr-namaz! 674
Klanjanje vitr-namaza na jahacoj zivotinji 675
Vitr-namaz na putovanju 676
Kunut dove prije i poslije ruku'a 677
TRAZENJE KISE
Trazenje kise i izlazak (na musalu) Vjerovjesnika,
sallallahu alejhi ve sellem, radi trazenja kise 681
Dova Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Allahu moj, daj (mudar plemenu) godine teske poput jusufovih godina!" 682
Svijet moze od imama traziti da moli za kisu kada ih pogodi susa 684
Izvracanje ogrtaca prilikom namaza za kisu 685
Kisna dova u dzamiji u kojoj se klanja dzuma 687
Kisna dova petkom za vrijeme hutbe ne okrecuci se kibli 689
Dova za kisu sa minbera 690
Kg smatra dovoljnim prouciti dovu za kisu na dzumi 690
Dova kad se putevi isprekidaju od obilne kise 691
Receno je da Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, nije izvracao svoj ogrtac, petkom,
pri ucenju kisne dove 692
Kada ljudi zatraze od imama da trazi kisu, on ih nece odbiti 692
Kada idolopoklonici traze intervenciju muslimana prilikom suse oskudice i 693
Dova kada previse pada kisa:"...Oko nas je, a ne na nas!" 694
Ucenje kisne dove stojeci 694
Ucenje naglas Kur'ana pri namazu za kisu 695
Kako je Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, okrenuo svijetu svoja leda 695
Namaz za kisu ima dva rekata 696
Namaz za kisu klanja se na musali 696
Okretanje prema kibli kod ucenja kisne dove 696
Za vrijeme kisne dove prisutni dizu ruke zajedno sa imamom 697
Imam dize ruke kod kisne dove 698
Sta se uci kada pocne padati kisa 698
Pokisao na kisi da mu je lilo niz bradu 699
Sta raditi kada puse vjetar 700
Izjava Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem:
"Potpomognut sam jutarnjim povjetarcem." 700
Sta je receno o zemljotresima pojavama i 701
O Allahovim rijecima: "Vi umjesto da Allahu zahvaljujete, sve poricete...!" 702
Samo Allah zna kad ce pasti kisa 703
POiMRACENJE SUNCA
Klanjanje namaza prilikom pomracenja Sunca 705
Sadaka prilikom pomracenja Sunca 708
Poziv: "grupni namaz - es-Salatu dzami'a" pri pomracenju 710
Hutba pripomracenju Sunca 710
Da li ce (covjek) red "kesefetis-semsu" ili "hasefetis-semsu"? 712
'Allah opominje svoje robove pomracenjem Sunca" 713
Trazenje utocista od patnje u grobu pri pomracenju Sunca 713
Duljenje sedzde pri pomracenju Sunca 715
Namaz pri pomracenju Sunca je zajednicki 715
Zene u namazu zajedno sa muskarcima pri pomracenju Sunca 717
O onima koji vole oslobadanje robova prilikom pomracenja Sunca 718
Namazu dzamiji prilikom pomracenja Sunca 718
Ne dolazi pomracenje Sunca zbog necije smrti,
a niti zbog necijeg zivota (rodenja) 719
Zikr pri pomracenju (Sunca) 720
Ucenje dove pomracenju Sunca
pri 721
Rijeci imama: "A potom" u hutbi pri pomracenju Sunca 722
Namaz pri pomracenju Mjeseca 722
Prvi rekat namaza pri pomracenju (Sunca) je duzi (od drugog) 723
Glasno ucenje kur'ana u namazu pri pomracenju Sunca 723
KURANSKE SEDZDE
Sta se prenosi o kur'anskim sedzdama o tome da su sunnet (neobavezne)
i 727
Sedzda u suri "Es-Sedzda" 729
Sedzda u suri "Sad" 729
Sedzda poglavlja "En-Nedzm" 730
O sedzdi muslimana obavljenoj sa idolopoklonicima 730
Idolopoklonik je necist i (on je kao takav) bez abdesta 730
O onome ko prouci ajet u kome se spominje sedzda, a sedzdu ne obavi 731
Sedzda u suri "El-Insikak" 732
Cinjenje sedzde zbog sedzde ucaca 733
Stiska svijeta kada imam prouci kur'ansku sedzdu 734
Ko smatra da Allah nije te sedzde ucinio obaveznim 734
Ko prouci ajet-sedzdu u namazu ucini je i 736
Ko ne nade mjesto za sedzdu zbog stiske 737
SKRACIVANJE NAMAZA
O skra&vanju namaza i koliko (putnik) treba boraviti u jednom mjestu
pa da rnoze namaz kratiti 739
Namaz na Mini 741
Koliko je boravio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, na svom hodocascu 743
Kolika treba biti udaljenost da bi se kratio namaz 744
Putnik kratinamaz kada izade iz mjesta boravka 746
Aksam-namaz na putovanju klanja se od po tri rekata 748
O klanjanju dobrovoljnog namaza na jahacoj zivotinji ma gdje se okretala 749
Klanjanje mimikom jasuci 750
Treba sici s jahace zivotinje radi obaveznog namaza 751
Klanjanje nafile namaza na magarcu 752
Neklanjanje nafile na putovanju prije i poslije klanjanja obaveznog namaza 752
Klanjanje nafila-namaza na putovanju, ali ne neposredno
prije i poslije farz-namaza 753
Spajanje aksama na putovanju
i jacije 755
Da li ce (putnik) uciti ezan, odnosno ikamet, kada klanja zajedno aksam i jaciju? .. 756
Kada putnik krece na put prije kretanja sunca sa zenita,
odgodit ce podne do ikindije 757
Kada (putnik) pode na put po kretanju sunca sa zenita,
klanjat ce podne, pa uzjahati jahacu zivotinju (i otputovati) 758
Obavljanje namaza sjedeci 758
Namaz mimikom osobe koja sjedi 759
Ko ne moze klanjati sjedeci, klanjat ce lezeci 760
Kada osoba klanja sjedeci i u toku klanjanja ozdravi ili osjeti olaksanje,
NOCNI NAMAZI
Klanjanje nocnog namaza i rijeci Uzvisenog Allaha: "Klanjaj dio noci.
To je tebi dodatni namaz." 765
Odlika nocnog klanjanja 766
Duljenje sedzde u nocnom namazu 767
Bolesnik izostavlja nocne namaze (nafile) 768
Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, ne obavezujuci,
podsticao je na klanjanje nocnog namaza i nafila 769
Stajanje nocu Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
na namazu toliko dugo, da bi mu noge oticale 771
Spavanje predzoru 771
Rucao pred zoru i nije lijegao dok nije klanjao sabah 772
Dugo stajanje u nocnom namazu 773
Kakav je bio namaz vjerovjesnika koliko i je klanjao Vjerovjesnik,
sallallahu alejhi ve sellem, nocu 774
Klanjanje i spavanje Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
i ono sto je derogirano od namaza 775
Sejtanski cvor na zatioku covjeka kad ne klanja nocu 776
Kad musliman legne da spava ne klanja u noci, sejtan mu
i se u uho pomokri 777
Dova u namazu krajem noci 777
Spavanje pocetkom noci, a ustajanje krajem noci 778
Klanjanje Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, nocu,
ramazanom van ramazana
i 779
Vrijednost ciscenja (abdesta) nocu i danju i vrijednost klanjanja
dva rekata poslije abdesta nocu danju
i 780
Pokudeno je pretjerivati u ibadetu 781
Nije preporucljivo da ostavlja obavljanje nocne molitve
onaj koji ih je vec uobicajio obavljati 782
Pog av je 1 1 783
Odluka onoga koga nemiran san probudi, pa klanja 783
Ustrajnost u klanjanju dva rekata sabahskog sunneta 785
Lijeganje na desnu stranu nakon obavljanja dva rekata sabahskog sunneta 786
Razgovor nelijeganje u postelju nakon obavljena dva rekata sabahskog sunneta...
i 786
Sta se prenosi o klanjanju nafila-namaza po dva rekata 787
Razgovor poslije klanjanja dva rekata (sunneta) sabah-namaza 790
Redovno obavljanje sabahskog sunneta i nazivanje tog sunneta nafilom 790
Sta se uci na dva rekata (sunneta) sabaha 790
Klanjanje nafila-namaza poslije obavljenih propisanih (farz) namaza 791
Neklanjanje nafile poslije klanjanja propisanog (farz) namaza 793
Duha-namaz na putovanju 794
Ko smatra da ne treba klanjati duha-namaz,
smatra da to pitanje podlijeze izboru
ali 795
Duha-namaz kod kuce 796
Dva podnevnog farza
rekata prije 796
Namaz prije aksamskog farza 797
Obavljanje nafila u dzematu 898
Klanjanje nafila ukuci 801
ZABORAV U NAMAZU
Zaborav (u namazu) i ustajanje nakon klanjanja dva rekata farza 827
Klanjanje pet rekata(umjesto cetiri) 829
Predavanje selama cetverorekatnog namaza na dva ili na tri rekata
i obavljanje dviju sedzdi poput namaske sedzde ili jos duze 829
Neucenje tesehhuda po obavljenoj sehvi-sedzdi 830
Izgovaranje tekbira pri obavljanju obje sehvi-sedzde 832
Dvije sehvi-sedzde zbog neznanja koliko se rekata klanjalo: tri ili cetiri 833
Sehvi-sedzda u obaveznom i u neobaveznom namazu 834
Kada se klanjacu, dok je jos u namazu, nesto kaze, pa on to saslusa
igestom svoje ruke pokaze (da se saceka) 834
O gestikulaciji u namazu 836
DZENAZA
Sta se prenosi o dzenazi i onome kome zadnje rijeci budu: "La ilahe illellah" 841
Naredbao slijedenju dzenaza 842
Ulazenje umrlom koji je vec opremljen u kefine 845
Obavijest o klanjanju dzenaze 851
Okupati umrloga neparnim brojem oblijevanja jeste mustehab - lijepo 855
Kupanje pocinje s desne strane tijela umrlog 856
Kupanje umrlog pocinje pranjem organa uzimanju abdesta
koji se peru pri 857
Da Ii se mrtvo zensko moze zamotati u donji ogrtac muskarca? 857
Kamfor se stavlja pri posljednjem kupanju 858
O raspletanju kose zeni (pri kupanju) 859
Kako se umotava umrli u odjecu prvu do tijela 859
Treba li kosu umrloj zeni plesti u tri pletenice 860
Kosa zene se prebaci iza nje 860
Bijelaodjeca kao kefini 861
Kefini od dvadijela 861
O namirisavanju mrtvaca 862
Kako se zamotava (u kefine) ko umre u ihramu 863
Oblacenje umrlom sasivene ili nesasivene haljine i kefini bez kosulje 864
Kefini bez kosulje 865
Kefini bez turbana 866
Kefini (se uzimaju) iz cjelokupne imovine umrlog 866
Kako postupiti ako se ne nade vise osim jednog platna 867
Kada budu kefini samo toliki koliko se moze pokriti samo glava ili noge umrlog,
pokrit ce mu se njima samo glava 867
O onome koji je pripremio kefine u doba Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem,
i za to mu se nije prigovorilo 868
Ucestvovanje zena u ispracaju dzenaza 869
Smije Ii zena upraznjavati radnje propisane u zalosti zbog nekog drugog osim muza?872
O posjecivanju grobova 871
Izjava Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: "Umrli se pati
"
zbog placa njegove porodice za njim ako je naricanje bilo obicaj umrlog 872
O pokudenosti naricanja za rnrtvacem 877
Pog1av je 1 879
Nije od nas onaj koji cijepa otvore kosulje 879
Zalost Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, za Sa'dom b. Havleom 880
O zabrani brijanja kose prilikom nesrece 881
Nije od nas onaj ko se po obrazima udara 882
Zabrana naricanja dzahilijetskih poziva prilikom nesrece 882
Ko sjedne pri nesreci primjetno tuzan 882
Nepokazivanje tuge pri nesreci 883
O strpljivosti pri prvom udarcu 884
Izjava Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: "Mi smo s tobom ozalosceni" 885
Plakanjekod bolesnika 886
Zabrana naricanja plakanja i i sprecavanje toga 887
O ustajanju dzenazi na noge 888
Kada ce covjek, koji je zbog dzenaze ustao, sjesti 888
Onaj koji prati dzenazu, ne sjeda, dok je ne spuste sa ramena ljudi,
ZEKAT
Obaveznost zekata 951
Prisega na redovno davanje zekata 956
Grijeh onoga koji ne daje zekat 957
Imovina od koje je zekat podijeljen, ne smatra se nagomilanirn kapitalom 959
Dijeljenje imovine na njeno pravo mjesto 963
Neiskrenost (rija) pri davanju sadake 963
Allah ne prima sadaku iz imetka stecenog prevarom, prima samo iz halal-imetka. 964
O sadaki iz halal stecenog imetka 964
Dijeljenje sadake prije (njenog) odbijanja 965
Cuvajte se dzehennemske vatre, pa makar jednom polovinom datule, makar i malom
milostinjom 967
Vrijednost sadake zdrave i skrte osobe 969
Pog 1 a v 1 j e 970
Javno dijeljenje imetka 971
Taj no dijeljenje imetka 971
Dijeljenje imetka bogatom iz neznanja 972
Davanje milostinje svome djetetu nenamjerno 973
Dijeljenje imetka desnicom 974
Naredivanje sluzi da podijeli milostinju i nedijeljenje milostinje licno 975
Sadaku daju samo imucni ko da materijalnu sadaku, a njernu je ista potrebna, ili je
potrebna njegovim ukucanima ili on ima duga, pa isplata duga je preca od davanja
milostinje, oslobadanja roba i(li) davanja poklona. Takva mu je sadaka odbijena (kod
Allaha) 976
Prigovaranje covjeka za ono sto podijeli 978
O onome koji je volio podijeliti sadaku isti dan 979
Podsticanje na davanje sadake zauzimanje u tome i 979
O dijeljenju onoliko, koliko se u mogucnosti 981
Dijeljenje je iskup za grijehe 981
O onom ko je dijelio dok je bio u idolopoklonstvu, a zatim primio islam 982
O nagradi sluzi, kada on podijeli po naredenju svoga gospodara,
ne ostetivsi mu imovinu 983
Nagrada zeni koja podijeli od imetka ili nahrani gladnog iz kuce (imovine)
svoga muza, ne ostetivsi time imovinu 984
Rijeci Uzvisenog Allaha: "Pa onome, koji dijeli (svoj imetak u dobrotvorne svrhe) cuva i
se (idolopoklonstva), vjeruje u ono sto je najljepse (u Allaha), olaksat cemo put sreci
(dzennetu). A onome, koji skrtari, smatra se neovisnim (od Allaha) najljepsu 985 i
SADAKATUL-FITR
Obaveznost sadakatul-fitra 1037
O obavezi muslimana na davanje sadakatul-fitra za svoga roba i ostale ukucane .. 1038
Sadakatul-fitr je sa' jecma 1039
Sadakatul-fitr je jedan sa' hrane 1039
Davanje jednog hurmi na ime sadakatul-fitra
sa'a 1040
Davanje jednog sa'a suhog grozda 1040
Potreba davanja sadakatul-fitra prije klanjanja bajram-namaza 1041
Duznost davanja sadakatul-fitra na slobodnu osobu roba i 1042
Davanje sadakatul-fitra za malodobnu odraslu osobu i 1043
HADZ
Obaveznost hadza i njegova vrijednost 1045
Rijeci Uzvisenog Allaha: "Dolazit ce ti pjesice i na mrsavim iscrpljenim devama,
koje ce dolaziti sa svih dalekih strana (puteva) i neka prisustvuju
svojim koristima (ovog i buduceg svijeta)." 1048
Obavljanje hadza na jahalici 1049
Vrijednost propisno obavljenog kod Allaha primljenog hadza
i 1050
O mjestima odredenim za konacno odlucivanje obavljanja hadza i umre 1052
Rijeci Uzvisenog Allaha: "Opskrbite se! A uistinu,
najbolja opskrba je bogobojaznost" 1054
Mikat Mekkelijama kada krenu na hadz i (li) 'umru 1053
Mikati Medinelijama 1054
Mikat stanovnika Sama..... .....1054
Mikat stanovnika Nedzda 1055
Mikat onom ko je nastanjen unutra, iza mjesta odredenih za mikate 1055
Mikat stanovnika Jemena 1056
Zatu-irk je mikat za stanovnike Iraka 1056
Pog 1 a v 1 j e 1057
Izlazak Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, (na put) preko mjesta Sedzere... 1057
Rijeci Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem: "Akik je blagoslovljena dolina" 1057
Sapiranje prejakog mirisa sa odijela tri puta 1058
O namirisavanju pri oblacenju ihrama onom sto hadzija oblaci kada hoce i
O stupanju u ihram iz Batha'a sa drugih mjesta osim Batha'a, Mekkelije hadzije, koji
i i
koji je obilaze, koji stoje, koji se pregibaju koji sedzdu cine'" i 1 163
"I pozovi ljude hodocascu, dolazit ce ti pjesice na svakoj mrsavoj devi koje
i
(brijanje) neka izvrse svoje zavjete neka obilaze stari, Allahom cuvani, Hram! To
i i
(su propisi hadza). Ko bude postivao svetinje (Bozije propise), to mu je dobro kod ....1163