Analiza Financijskih Izvjestaja Zageb 1999.

Analiza financijskih izvjestaja Copyright MAS MEDIA ®, Zagreb
lzdavac Masmedia Zagreb, Baruna Trenka 13

Urednik Stjepan AndraSic

Recenzenti

prof. dr. Ivo Spremic doc. dr. Vesna VaSicek

Lektura Strahimir Primorac

Priprema sloga Stjepan Drrnic

Tiskara

Antun Gustav Matos d.d. - Samobor

Promocija knjige ANDRA TOM, Zagreb

CIP Katalogizaeija u publikaeiji Nacionalna i sveucillisna knjizniea, Zagreb

UDK657.375

ZAGER KA'"fARINA, Analiza finaeijslcih izvjestaja, Katarina Zager, Lajos Zager, Zagreb: Masmedia, 1999. 276 str.; 23 em Bibliografija: sir. 276.

ISBN 953-157-100-7

I. Zager, Lajo~

990930045

Doc. dr. Katarina Zager Prof. dr. La jos Zager

Analiza

financijskih

• • v •

izvjestaja

.11

",

Zagreb, 1999.

~,

Posvecu jemo ovu knjigu nasim kcerkama Ani i Mariji

I
1'5° ~ I
:) I.::: ~
-z: ~ I'"
t: [.1.1 :1
U,_-C t;
1)1
~.
'~\;
I
il , I

Sad..zaj

Predgovor ......................•.............................. , 9

1. UVODNA RAZMATRANJA (L.Z.) - . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

1.1. Poduzece u tdi§nom okruzenju - . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12

1.2. Upravljanje poslovanjem poduzeca - - . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18

1.3. Infonnacije kao pretpostavka upravljanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20

2. TEMELJNA ZNANJA 0 RACUNOVODSTVU I FINANCUSKOM

IZVJESTAVANJU (K.Z.) 25

2.1. Pojarn i osnovna obilje!ja racunovodstva , 26

2.2. Racunovodstveni proces. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 28 2.3. Vrste racunovodstva sa stajalista korisnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 2.4. Temeljni elernenti financijskih izvjesteja , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

2.4.1. Pojam i vrste finaocijskih izvjestaja , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

2.4.2. Razmatranje fmancijskog polozaja na temelju bilance . . . 34

2.4.2.1. Elementi financijskog polozaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

2.4.2.2. Imovina , . . . . . . . . . . 35

2.4.2.3. Obveze i kapital - . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38

2.4.2.4. Oblik iskazivanja bilance . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40 2.4.2.5. Povezanost imovine, obveza i kapitala kao pretpostavka raz-

matranja fmancijskog polofaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42 2.4.2.6. Vrste bilanci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43 2.4.3. Razmatranje uspjesnosti poslovanja na temelju racuna dobiti i gu-

bitka _ ,. 44

2.4.3.1. Elementi uspjeSnosti poslovanja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44

2.4.3.2. Prihodi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47

2.4.3.3. Rashodi .... - . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48

2.4.3.4. Priznavanje prihoda i rashoda . . . . . . . . . . . . . . . . . 49

2.4.3.5. Oblik iskazivanja racuna dobiti i gubitka. . . . . . . . . . . . . . . . 50 2.4.3.6. U vjetovanost prihoda i rashoda prornjenama imovine i obveza 53

2.4.4. Izvjesta] 0 zaddanoj dobiti, . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 2.4.5. Izvjestaj 0 novcanom toku . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 2.4.5.1. CiIj sastavljanja izvjeStaja 0 novcanom toku . . . . . . . . . . . . . 56 2.4.5.2. Osnovni elementi izvjestaja 0 novcanom toku. . . . . . . . . . . . 56 2.4.5.3. Oblik iskazivanja izvjestaja 0 noveanom toku . . . . . . . . . . .. 58

2.4.6. BiIje§ke liZ financijske izvjeStaje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 61 2.5. Knjigovodstveni konto i poslovne knjige. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62

2.5.1. Pojam konta .. . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62

2.5.2. Pravila evidencije - dvojno knjigovodstvo. . . . . . . . . . . . . . . . . .. 63 2.5.2.1. Pravila knjifenja na kontima aktive i pasive . . . . . . . . . . . .. 65 2.5.2.2. Pravila knji!enja na kontima prihoda i rashoda . . . . . . . . . . . 66 2.5.3. Otvaranje i zakljucak konta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . OJ

2.5.4. Poslovne knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70

s

2.6. P~m~er.ev~dent.iranja poslovnih dogadaja i sastavljanja temeljnih finan-

cijskih izvjestaja 73

3. RACUNOVODSTVENE POLITlKE KAO PRETPOSTAVKA KVALITETE FINANCUSKIH IZVJESTAJA (K.Z.)................... 81

3.1. Pojam i znacenje racunovodstvenih politika 82

3.2. Povezanost upravljanja, informacija i racunovodstvenih politika . . . . . 84

3.3. Racunovodstvene politike kao dio ukupne poslovne politike 86

3.4. Raeunovodstvene politike i kvaliteta financijskih izvje~taja . . . . . . . . . 87 3.5. Podrucja primjene raeunovodstvenih politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 90 3.6. Odgovomost za izbor i primjenu racunovodstvenih politika . . . . . . . . . 92 3.7. Objavljivanje racunovodstvenlh politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 94 3.8. Problernatika procjene pozicija financijskih izvjestaja. . . . . . . . . . . . . . 96

3.8.1. Procjena kao temeljno pitanje racunovodstvenih politika . . . . . . . 96 3.8.2. Problematika procjene pozicija bilance . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 96 3.8.3. Problematika procjene pozicija racuna dobiti i gubitka , . . . . . . . . 98 3,;8.4. Primjeri stvaranja tihih pricuva i skrivenih gubitaka (L.Z) . . . . . . 99

4. RACUNOVODSTVENA NACELA I STANDARDI KAO ISHODISTE

Vu v

RAe NOVODSTVENIH POLlTlKA (K.Z.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 103

4.1. Racunovodstvene pretpostavke i nacela 104

4.1. L Klasifikacija i osnovna obiljefja temeljnih racunovodstvenih pret-

postavki i nacela . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 105

4.1.1.1. Temeljne racunovodstvene pretpostavke . . . . . . . . . . . . . . .. 107 4.1.1.2. Temeljna racunovodstvena nacela . . . . . . . . . . . . . . . . • . . .. 108 4.1.2. Odnos racunovodstvenih nacela i racunovodstvenih standarda .. 110 4.2. R~cu.?ovodstveni s~and~~i kao kljucna determinanta pri izboru i primje-

m racunovodstvemh politika __ . . . . . . . .. 111

4.2.1. Medunarodni racunovodstveni standardi __ . . . . . . . . . . . . .. 111

4.2.1.1. Uloga Komiteta za Medunarodne raeunovodstvene standarde 112 4.2.1.2. Postupak donoSenja Medunarodnih racunovodstvenih standarda 114 4.2.1.3. Struktura postojecih Medunarodnih raeunovodstvenih standarda 115

4.2.2. Americki raeunovodstveni standardi _ . . . . . . . . . .. 117

4.2.2.1. Strukovne organizacije koje sudjeluju u donosenje raeunovodstvenih standarda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 118 4.2.2.2. Struktura americkih racunovodstvenih standarda ., . . . . . .. 118 4.2.3. Racunovodstvena regulativa u zemljama Europske unije . . . . . .. 119

4.2.3.1. Direktive Europske unije _. . . 119

4.2.3.2. Usporedba nasih financijskih izve§taja u odnosu na zahtjeve MRS-a i IV i vn direktive Europske unije ..... __ . . . . . .. 122 4.2.4. Racunovodstveni standardi u Republici Sloveniji . . . . . . . . . . . .. 124

4.2.4.1. Postupak donosenja standarda " 124

4.2.4.2. Struktura Slovenskih racunovodstvenih standarda " 125

4.3. Odnos nacionalnih i Medunarodnih racunovodstvenih standarda , 126

5. REVIZUA KAO PRETPOSTA VKA REALNOSTI I OBJEKTI-

VNOSTI FINANCLJSKlH IZVJESTAJA (L.Z.) 127

5.1. Pojam i znacenje revizije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 128

6

\

5.2. Temeljna revizijska nacela , 131

5.3. Objekt i predmet revizije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 133 5.4. Metode revizije , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 135

5.4.1. Klasifikacija metoda koje se koriste u reviziji . . . . . . . . . . . . . . .. 135

5.4.2. Analiticki postupci u reviziji financijskih izvjestaja " 139

5.5. Provedba revizije financijskih izvjestaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 142 5.5.1. Postupak revizije financijskih izvjestaja prema Medunarodnim re-

vizijskim standardirna _ . . . . . . . . . . . .. 142

5.5.2. Revizorovo izvjesce 0 financijskim izvjestajima . . . . . . . . . . . . .. 145 5.5.3. U vid u financijske izvjestaje . skracena revizija . . . . . . . . . . . . .. 149 5.6. Povezanost revizije s racunovodsrvom i analizom financijskih izv jestaja 152

6. TEMELJNI INSTRUMENTI I POSTUPCI ANALIZE FINANCUSKlli IZV.mSTAJA (L.Z.). . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 155 6.1. Pojam i znacenje analize financijskih izvjestaja, . . . . . . . . . . . . . . . . .. 156 6.1.1. Pojam analize financijskih izvjestaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 156 6.1.2. Znacenje analize financijskih izvjestaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 157 6.2. ~asi~kacija temeljnih instrumenata i postupaka anaIize financijskih iz-

vjestaja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 158

6.3. Primjer horizontalne i vertikalne analize u stabilnim uvjetima . . . . . .. 159

6.3.1. Podloga za analizu , 159

6.3.2. Komparativni financijski izvjeStaji i postupak horizontaIne analize 162 6.3.3. Struktumi fmancijski izvjestaji i postupak vertikalne analize . . .. 164

6.4. Primjer horizontalne i vertikalne analize u uvjetima inflacije . . . . . . .. 166

6.4.1. Podloga za analizu __ . . . . .. 166

6.4.2. Postupak horizontalne i vertikalne analize _. 166

6.5. Pokazatelji anaIize fmancijskih izvjestaja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 171

6.5.1. Osnovne skupine financijskih pokazatelja . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 171

6.5.1.1. Pokazatelji likvidnosti , 176

6.5 .1.2. Pokazatelji zaduzenosti . . . . . . . . . . . . . . .. 177

6.5.1.3. Pokazatelji aktivnosti '" 178

6.5 .1.4. Pokazatelji ekonornicnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 179 6.5.1.5. Pokazatelji profitabilnosti, . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 179

6.5.1.6. Pokazatelji investiranja _ _ ' 180

6.5.2. Sustavi pokazatelja i sintetski pokazatelji _ . . . . . . . . . . . . . .. 181

6.6. Primjer analize financijskih izvjestaja pomocu skupina pokazatelja _ .. 185

6.6.1. Podloga za analizu _ _ . . . . . . . . .. 185

6.6.2. Pokazatelji likvidnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 187 6.6.3. Pokazatelji zaduzenosti, . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 189

6.6.4. Pokazatelji aktivnosti , 191

6.6.5. Pokazatelji ekonomicnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 192

6.6.6. Pokazatelji profitabilnosti. " 193

6.6.7. Pokazatelji investiranja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 195 6.6.8. Zakljucna razmatranja 0 poslovanju dionickog drustva "ABC" " 197

7. UTJECAJ RACUNOVODSTVENIH POLITlKA NA FINANCUSKI POLOZAJ I USPJESNOST POSLOVANJA PODUZECA (K.Z.). . . .. 199

7

7.1. Odabir racunovodstvenih politika koje znacajno utjecu na financijski polozaj i uspjesnost poslovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 200 7.2. Definiranje mjemog instrurnentarija (modeJa) za razmatranje utjecaja

promjene racunovodstvenih'politika 201

7.3. Uterneljenje polaznih podataka - odabir kljucnih velicina za analizu ut-

jecaja promjene racunovodstvenih politika 202

704. Utjecaj promjene racunovodstvenih politika na podrucju dugotrajne

imovine i amortizacije _ 203

704.1. Razrnatranje u kracem razdobJju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 204

7.4.2. Razmatranje u duzem razdoblju _ 206

7.5. Utjecaj promjene racunovodstvenih poIitika na podrucju zaliha 209

7.5.1. Racunovodstvene politike na podrueju zaliha sirovina i materijala 210 7.5.1.1. Razmatranje u kracern razdoblju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 211

7.5.1.2. Razrriatranje u duzem razdoblju _ _ 214

7.5.2. Racunovodstvene politike na podrucju zaliha proizvodnje i gotovih

proizvoda - _ _ 217

7.6. Utjecaj promjene racunovodstvenih politika na podrucju rezerviranja. 219

7.6.1. Razmatranje u kracern razdobJju _ _ 221

7.6.2. Razmatranje u duzern razdoblju _ 222

7.7. Utjecaj promjene racunovodstvenih politika na podrucju priznavanja

prihoda i otpisa potraZivanja ' _ .. 226

7.7.1. Racunovodstvene politike na podrueju priznavanja prihoda .. _ .. 226

7.7.1.1. Razmatranje u kracem razdoblju _ . . . . . . . . . . . . . . .. 227

7.7.1.2. Razmatranje u duzern razdoblju _ _ . . . 229

7.7.2. Racunovodstvene politike na podrueju otpisa potrazivanja _. 230

7.8. Utjecaj racunovodstvenlh politika na ostalim podrucjirna primjene 234

8. FINANCUSKO IZVJESTAVANJE U REPUBLICI HRVATSKOJPOSTOJECA ISKUSTV A I MOGUCA POBOLJSANJA (K.Z. - L.Z) 237 8.1. Medunarodni racunovodstveni standardi kao postojeci okvir za definiranje raeunovodstvenih politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 238 8.2. Postojeca iskustva i problemi u izboru i primjeni racunovodstvenih politika 240 8.3. Prijedlozi mogucih poboljsanja u izboru i prirnjeni racunovodstvenih

politika . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 244

804. Prijedlog strukture Hrvatskih racunovodstvenih standarda _ .. 246

9. SAZETAK 249

LITERA TURA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 255

PRiLOZI . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. 265

PRILOG I. Izvjestaj 0 promjeni vlasnicke glavnice (K.Z.) . . . . . . . . . . . . . .. 266 PRILOG 2. Klasifikacija pokazate!ia analize financijskih izvjestaja temeljena

na novcanom toku (L.Z.) .' _ 267

PRlLOG 3. Klasifikacija pokazatelja analize financijskih izvjestaja za banke

(L.Z.) _ 296

SUMMARY _ 271

8

I ~ I'

~

1 j

I

Predgovor

U suvremenim uvjetima poslovanja, u uvjetima djelovanja tdista, racunovodstvo postaje sve znacajnije. Nije moguce zamisliti poslovanje poduzeca te upravljanje poslovanjem i razvojem poduzeca bez kvalitetnih racunovodstvenib informacija. Uobicajeno se istice kako je racunovodstvo "jezik poslovanja" iii "poslovni jezik", Pre rna tome, svi oni koji zauzimaju znacajnu ulogu u poslovnom procesu moraju razumjeti taj jezik, Cesto se istice kako svaki poslovni covjek, izmedu ostalog, mora razurnjeti logiku racunovodstvenog evidentiranja poslovanja i mora znati eitati financijske izvjestaje.

KnjigaAnalizajinancijskih izvjeitaja bavi se racunovodstvenom problematikom ito, prije svega, problematikom koju najeesce razrnatramo u okviru financijskog raeunovodstva. Medutim, za razliku od nekih drugih knjiga iz tog podrueja, ova knjiga nije opterecena brojnim knjiZenjima, brojevima konta, dilemama oko toga na koja konta (brojeve konta) evidentirati neku lransakciju i sl. Naglasakje ovdje na racunovodstvenoj logici, tj. biti racunovcdstva, a racunovodstvenoj tehnici posveceno je rnnogo manje paznje,

Knjigaje podijeljena u osarn poglavlja i, pored uobicajenog predgovora i popisa literature, obuhvaca i sazetak te tri priloga. U prvom pog1avlju razmatra se poduzece u triisnom okruzenju, proces upravljanja te informacije potrebne za upravljanje. Drugo poglavlje obuhvaca definiranje racunovodstva, racunovodstvenog procesa, vrste racunovodstva i detaljno objasnjava financijske izvjestaje i terneljne elemente financijskih izvjestaja (imovina, obveze, kapital, prihodi, rashodi, nove ani primici, novcani izdaci), Osim toga, razrnatra se konto, pravila evidentiranja na kontu i poslovne knjige. Poglavlje zavrsava prirnjerom evidentiranja i sastavljanja financijskih izvjestaja. U trecem poglavlju definiraju se racunovodstvene politike, njihova povezanost s procesom upravljanja i ukupnom poslovnom politikom te se upozorava na problematiku podrueja primjene racunovodstvenih politika, odgovomosti za njihov izbor i primjenu te objavljivanje. Znatna painja posvecena je problematici procjene i u torn kontekstu upozoreno je na moguce nacine stvaranja tihih pricuva i skrivenih gubitaka. Cetvrto poglavlje obraduje problematiku racunovcdsrvenih nacela i standarda koji su, u pravilu, ishodiste racunovodstvenih politika, Izmedu ostalog, obradenaje problernatika Medunarodnih racueovodstvenih standarda, racunovodstvenih standarda u SAD i Sloveniji te racunovodstvena reguJativa u zemljamaEuropske unije. U petom poglavlju razmatra se revizija kao pretpostavka realnosti i objektivnosti financijskih izvjestaja. Pri tome je najvise paznje posveceno provedbi revizije financijskih izvjestaja te revizorovu izvjescu 0 realnosti i objektivnosti financijskih izvjestaja. Sesto poglavlje obuhvaca terneljne instrumente i postupke analize financijskih izvjestaja (komparativni i struktumi financijski izvjestaji, horizontalna i vertikalna analiza, fmancijski pokazatelji) te njihovu primjenu na nekoliko slucajeva, U sedmom poglavlju, pornocu pokazatelja analize financijskih izvjestaja, razrnatra se utjecaj znacajnih radunovodstvenih politika na financijski polozaj i uspjesnost poslovanja poduzeca i to u kracern i duzem razdoblju. Osmo poglavlje obraduje neke segmente financijskog izvjestavanja u RepubJici Hrvatskoj. Postojeca iskustva i mo-

9

guca poboljsanja koja su predlozena uterneljna su, prije svega, u provedenorn ernpirijskorn istrazivanju.

U knjizi se, iako je u nasim uvjetima Zakonom 0 trgovackirn drustvima inauguriran pojam trgovackih drustava, i dalje cesto koristi pojam poduzece, Pritorn pod pojmom poduzece razumijevamo razlicite pravno-organizacijske oblike trgovackih drustava kao sto je primjerice dionicko drustvo, drustvo s ogranicenom odgovornoscu i sl. Neprijeporno je da se u svim organizacijskim oblicima razumijeva poduzetnistvo i zbog toga ima smisla govoriti ° poduzecu, Pritom uvazavamo jedno od temeljnih racunovodstvenih nacela, kojim se istice daje bit vaznija od oblika.

Ova knjiga namijenjenaje svirna onima koji su na bilo koji nacin upuceni na racunovodstvo i financijsko izvjestavanje. Sasvim sigurno, ona rnoze korisno posluziti svim razinama menedzmenta i svirn poslovnim ljudima koji u svakodnevnom poslu moraju koristiti racunovodstvene informacije. Osim toga, knjiga moze biti vrlo korisna i studentirna, prije svega ekonomskih fakulteta, a zatim i drugih fakulteta.

Autori zahvaljuju svima onima koji su na bilo koji nacm pridonijeli objavljivanju ove knjige. Posebnu zahvalnost izrazavamo recenzentimaprof. dr. Ivi Spremicu i doc. dr. Vesni Vasicek cije su primjedbe i sugestije bile vrlo korisne u procesu njezina nastajanja te nakladniku Masmediji.

Samim objavljivanjern knjige sve ono sto je sadrzano u njoj podvrgnuto je ocjeni i kritickorn sudu javnosti. U skladu s tim, unaprijed zahvaljujemo na sugestijarna i kri<. tickim primjedbama.

Zagreb,lipanj 1999.

Autori

10

1 .

Uvodna razmatranja

Ako proucite ovo poglavlje. upoznat tete se sa:

e' pojmom i polozajem poduzeCa u trfisnom okrui.enju

• sustavnim karakteristikama poduzeea

• ciljevima i kriterijima poslovanja i upravljanja procesom i razinama upravljanja

• informacijama kao pretpostavkom radonalnog upravljanja

• znacenjem i temeljnim karakteristikarna informacija

• upravljacklm informacijskim sustavom i

• razlidtim vrstama infonn,acija za proces upravljanja.

]

.1

1. Uvodna razmatranja

1.1. Poduzece u trzisnom okruzenju

Poduzece se uobicajeno razmatra kao sustav koji je dio, tj. podsustav, ~ireg ?~zenj~ .. Sustav je moguee opisati kao "grupu elernenata, materijalnih iii nematerijalnih, kOJI su medusobno povezani i koji komuniciraju sa svrhom ostvarivanja jednog iIi vise ciljeva".'

Najcesce sustav irna vise elemenata pa veze rnedu njima materijalne, energetske iIi informaci!ske, ~og~ biti ~Ji~ektne Jli indirektne preko treeih elemenata. Skup elernenata sa svojirn svojstvima cml sadrzaj sustava, a veze medu elementima sustava cine strukturu sustava. Elernenti, njihova svojstva i veze medu elernentirna omo-' gucavaju . ostvarivanje c~ja sustav~ .. Uobicajeno se istice da je opci cilj svakog sustava n~.egov opstanak 1 P?drazumlJeva se da je opstanak rnoguc jedino ako se sustav razvija u skladu s prornjenarna okruZenja. Pojam sistema. na vrlo kratak i koncizan nacin, moguce je zapisati i pornocu matematickih simbola i to na sljedeci nacin: su = {S,St,R}

gdje je: Su - sustav,

S - saddaj sustava, St - struktura i

R - cilj.

Sustav se uobicajeno graficki prikazuje kao ~to je to ucinjeno na slid 1.1.2

PROCES

r

I·

UiAZ

POVRATNA VEZA

Slika 1.1. Graficki prika; sustava

S'.S~ Mitra, Decision Support Systems, New York, John Wiley & Sons, Inc., 1986., p. 3.

2 Vrdr, npr. grupa autora (redakcija V. Ferisak), Osnove informatike, o.c., Sir. 45.; 1. Tintor, Uvod u ekonomsku analizu poslovanja OUR-a, Zagreb, Narodne novine, 1983., str. 42.

r '

12


Na grafickom prikazu uocava se da se sustav sastoji od cetiri komponente, a to su: ulaz, proces, izlaz i povratna veza. Povratna veza (feedback) izuzetno je znacajna komponenta sustavajer je ona, zapravo, regulator njegova djelovanja. Nairne, u slucaju neodgovarajuceg izlaza koji sustavu onemogucava iIi otezava uklapanje u okruzenje, aktivira se povratna veza pornocu koje se vrsi korekcija ulaznih velicina u sustav. Osim toga, povratna veza moze djelovati i na drugaciji nacin transformiranja ulaznih u izlazne velieine (drugaciji nacin kombiniranja elemenata sustava). Prerna tome, povratna vezaje kontrolni rnehanizam pornocu kojeg se nastoji osigurati odgovarajuce uklapanje sustava U okruzenje. Sustav ima svoje granice i sve ono 8tO se nalazi izvan njih naziva se okolinom sustava. Okolina utjece na funkcioniranje sustava, a ista tako sustav utjeee na okolinu. Taj utjecaj vrsi se razmjenom materije, energije i informacija.

Navedene karakteristike sustava stvaraju pretpostavke za razmatranje poduzeca kao sustava. Pritom je bitno istaknuti da se poduzece rnoze razmatrati i kao podsustav gospodarskog sustava neke ddave. Osim toga, ako se uvazi cesto izlagana tvrdnja po kojoj "svijet postaje globalno selo"," tadaje moguce i razmatranje poduzeca kao podsustava svjetskog gospodarstva.

Slika 1.2. MeduzavisTWst privrednog sustava s ostalim druitvenim. podsustavima

Pod pojmom poduzeca uobicajeno se razumijeva "oblik samostalne gospodarske organizacije koja obavlja ekonomsku djelatnost radi zarade, odnosno stvaranja viska prihoda., povrh troSkova proizvodnje ili troSkova poslovanja ,,4 Pritom je vaZno istaknuti da je poduzece temeljnajedinica gospodarskog sustava i, prema tome, najznacajniji podsustav cjeline gospodarskog sustava. Osim toga, bitno j e naznaciti da je gospodarski sustav podsustav drustvenog sustava i meduzavisan je s ostalim drustvenim podsustavima: politickim, proizvodno-tehniCkirn, soclokultumim i pravnim (vidi sliku 1.2.).5 Politickim

3 Yidi T. Peters, Thriving on Chaos - Handbook for a Management Revolution, London, Macmillan, 1987., p. 123.

4 Ekonomski lelcsikon, Zagreb, Leksikografski zavod Miroslav Krleia i Masmedia, 1995., str. 667.

13


~ustav~m odredene su terneljne institucije privrednog sustava i drustveni odnosi koji proIzlaze.lZ strukture rnoci. Pravila ponasanja politickog i privrednog sustava definirana su pravnm~ ~ustav.om .. U proizvodno-tehnickom sustavu obuhvacena su pitanja tehnologije, znanosn, lS~.lVanja, struc!10g ob~ovanja i sva ostala pitanja kojimaje definiran proizvodno-tehn~c~ ap~t. SOClo~~tumlm sustavo~ obu~vaCeno je sve ono sto bitno djeluje na pon~an~e l~ud .. (npr .. tr:dIClja, kul~ povijesno iskustvo itd.), a kao sto je poznato ponasanje IJudl bitno utjece na funkcioniran]e svih segmenata cjelokupnog druStvenog sustava

Za poduzece kao poslovni sustav moze se reci da je to slozen, dfnamican, stohastiean, otvoren i organizacijski sustav te da pripada sferi drustvenih ili socijalnih s~stava.6 Kada s~ kale daje poduzece slozen sustav, to najcesce znaci da se sastoji od vise elem~n~ta, tJ: podsustava. Medutirn, treba kazati da slozenost sustava ne uvjetu je sam~ broj nJegovl~ el~~enata. Slofenost sustava moze se izvesti i iz drugih elemenata 0pIS~ (.npr. pro.~JenJlvost struk~re). T~ znaci da sustav s manjim brojem elemenata moze bill slozeniji od. ?n~g~ s vee:l.m .bro}em elemenata. Dinamicnost znaci cia se poduzece nepres~o mlJenJa.l razvija jer je, kao sto je vee istaknuto, razvoj uvjet opstanka: S~oh~stIcnost znaci da u poslovanju postoji dosta neizvjesnosti, sto otezava upravljanJ.e sls~~m~m. T~ k~rakte~stik~ poduzeca kao sustava posebno je istaknuta u suvreme~lm tIZlsmm uvjettma privredivanja, Poduzece je i otvoren sustav, sto znaci da po~luJe U nekom okruzenju i da postoji utjecaj okruzenja na sustav i obrnuto, Govoreci 0 med~.zavisn?sti poduze~a i okruzenja, Papp kafe: "Poduzece je ciljno usmjer~n s~stav.koJ' posluje u o~zenJu koje se nep,rekidno mijenja.Promjene u okruZenju djeluju ~a podu~ce, .al~ I poduzece svojim poslovanjem utjeee na promjenu okruzenja .. U takv~C? uvjetirna poduzece morajasno definirati svoje ciljeve i to u sklad~ ~ bud~clm promjenarna. Stogaje potrebno dobro poznavati situaciju u okru!enju, all .1 st~Je s~mog pod~zeca. Infonniranje u tim okolnostima postaje vrlo vaZno."~ OSI.m opisanih karaktenstika, poduzece je i organizacijski sustav. Povezano s tim bitn? J.e ist~u~i i s.ljedeci ~tav: "Poduzece se promatra s jedne strane kao ekono~ska cj.ehn~ koja d Je!uje oa trZlStu kao ekonomski subjekt i s druge strane kao ljudska orgamzacija sa svojorn strukturom funkcija iii uloga, interesa, vlasti i moci","

Ulazne velic.ine u s~st~v najces~~ ~u stro~evi, sirovine i materijal, financijska sreds~va, kad~?Vl: energtja, informacije 1 sl., a izlazne velicine su proizvodi, usluge, ~t~acl, financijski rezultat, infonnacije itd. Proces je pretvaranje ulaznih u izIazne veheme, a o~~ija se funkcioniranjem elemenata sustava. To funkcioniranje elemena~ ~~r~ biti takv~ da se o.stvaruje cilj poduzeca. U slucaju odstupanja od utvrdenog cIIJa ill ev~ntualmh proC?Jena o~~nja, aktivira se povratna veza preko koje se poduzece pnlagoda~a nov im zahtjevima. Prerna tome, povratna je veza, zapravo, inst~~e.~t upravljanja pornocu kojeg se nastoji osigurati ostvarivanje cilja poduzeca, a ta] cilj Je op'stan~ kojije ~ tdisnim uvjetima privredivanja moguc jedino ako se poduzece razvija. S tlIl~ U ~:zlll!0guce je istaknu~ stay Marrisa koji istice da je cilj svakog poduzeca makslmlzuah stopu uravnotezenog rasta poduzeea, a to je moguce

5

Slika]e ~reuzela i4 knjige D. Gorupid-D. Gorupu: jr .• Poduzece - Postamzk i razvoj podl4etniItva i poduzeea, Zagreb. Informator, 1990 .• str. 5.; detaljnije 0 tame u navedenoj knjizi.

6 I. Turk-J. Deieljin, Organimcija in/ormacijskog sistema, Zagreb, lnformator, i988., str. J.

7 l.. Papp, A kQnyvviJeu infomuicws rendszerelmeleukerdesei, Budapest, Tankiinykiod6.1979 .• str. 22. 8 D. Gorupic-D. Gorupic]r .• o.c .. sir. 7.

14


maksimiziranjem rasta potraznje za proizvodima tog poduzeca i maksirniziranjern uvecanja kapitala," Krace je taj cilj, prema spomenutom autoru, rnoguce zapisati na

sljedeci nacin:

max G = Gd = Gc gdjeje

G - uravnotezena stopa rasta,

Gd - rast potraznje za proizvodima tog poduzeca i Gc - uvecanje kapitala,

U poslovanju poduzeca taj maksimalni uravnotezeni rast ima dva ogranicenja.

Prvo ogranicenje dolazi od upravljackog tima i njegovih vjestina. Drugo, financijsko ogranicenje proizlazi iz !elje menedzera za postizanjem maksimalne sigumosti poslovanja. Na temelju tih stavova Marris definira funkcije korisnosti za vlasnike poduzeca i za mened!ment. Funkcija korisnosti za vlasnike zapisanaje na sljedeci nadin;

Uo = f (Gc) gdje je

Uo - korisnost za vlasnike (owners utility) i

Gc - stopa uvecanja kapitala (rate of growth of capital).

Nasuprot tome, funkcija korisnosti za menedfrnent zapisanaje na sljedeci nacin:

Urn = f (Gd)s gdje je

Um- korisnost za menedzment (managers utility),

Gd - stopa rasta potraznje za proizvodima poduzeca (rate of growth of demand for the products of the firm) i

s - mjera sigumosti poslovanja (a measure of job security).

Mjera sigurnosti poslovanja zapravo je financijsko ogranicenje preko kojeg menedZment nastoji izbjeci rizike i provoditi opreznu financijsku politiku. To financijsko ogranicenje odredeno je, prema navedenom autoru, velicinorn tri kljucna pokazatelja koji se utvrduju na temelju financijskih izvjestaja, Radi se 0 sljedecim pokazateljima:

1. Debt ratio (vrijednost duga : ukupna imovina),

2. Liquidity ratio (likvidna imovina : ukupna imovina) i

3. Retention ratio (zadrzani profit: ukupni profit).

Ponderirani zbroj ta tri pokazatelja utvrduje temeljno financijsko ogranicenje koje je potrebno uvazavati u poslovanju poduzeca da bi se osigurao razvoj i opstanak poduzeca u trzisnom okruzenju.

U uvjetima tdisnog okruzenja poduzece mora zadovoljiti ocekivanja razlicltih interesnih grupa. Osim vee spomenutih vlasnika poduzeca te menedzmenta, poduzece mora voditi racuna i 0 interesima zaposlenih radnika, dobavljaca, potrosaca, drustva u cjelini, vlade i sl. (vidi sliku 1.3.). 10 Neka od tih ocekivanja razlicitih interesnih grupa sasvirn sigumo su nefinancijska, sto znaci da se poslovanje poduzeca i njegovo uklapanje u trfisno okruzenje ne moze razmatrati samo putem financijskog promisljanja, Neki bitni elementi za poslovanje poduzeca, kao sto su npr. upravljacke nadlefnosti, radni moral zaposlenih, reputacija poduzeca na tdistu i slicno ne mogu se (iii se tesko mogu) izraziti u financijskim tenninima. Osim toga, pri odlucivanju 0 poslovanju poduzeca cesto su potrebne nefinancijske informacije kao sto je npr. udio

9 A. Koutsoyiannis, Modem Microeconomics. London. Macmillan Education, 1987 .• p. 352-355.

10 R. M. S. Wilson-G. Mcilugh, Financial Analysis: A Managerou Introduction, London, Cassel Educational Limited, 1987 .• p. 5.

15

I. Uvodna ravnatranja

na trii~tu kap . t t . .

, aCI e strojeva I sl, Iz to a sliiedi d ...

stay nema monopol nad informacf g ~. I a fina~C1Jskl, tj, racunovodstveni su-

upravljanja. Medutim mnoga razmI~xal~a. 0Je su ~onsne i upotrebljive u procesu

.. k ' I:. janja 0 vode 1 d .

CIJS .a. Konacno, i znatna ogranicenja . nju pos ova ommantno su finan-

varaJu~~g promiSljanja poslovan·a n~ r~zvoJ~ poduze~~ ~og~ p~oizaci iz neodgonaglasit] da nedostatak financijski1 z . ~~IJU ~~ancIJsklh IzvJestaja. Vazno je d? vrlo negativnih posljedica koje m:anJ~ I rn~~cIJsk?g ~rommjanja moze dovesti njegov opstanak na triistu Suklad g_u grozrn kontrnUltet poslovanja poduzeca i

• s: ..~. • no slstemskom pristup ed

InJonn3cIJa znaci nemo"UCnost aktivi . u, n ostatak financiJ·skih

k . . Co 1V1ranJa povratn (.

oja je vrlo znacajna pretpostavka uklananl e veze. Instrument upravljanja)

tome, u razmatranju poslovania pod ~anJa po~uzeca u njegove okruZenje Prerna

na .. ki _. OJ UZ~a na trZlstu "nitk ....

nCIJs nacm promisljanja". I lone snnje Ignorirati fi-

MENEDZERI

VLASN1CI

ZAPOSlENI

POTROSAel

DRUSTVO

Slika 1.3. RazliCile interesne grup~

Naznake financijskog nacina promis!" . .

u. radovim~ P •. Druckera, On istice da se ~:: ?oslov~Ja ~oduzeca moguce je naci i flISU promlJemh u odnosu na tradic· I IJ.l upravlJanJa u suvremenim uvjetima

pretp t k rona ne uVJete privredlv . . .

os av e prezivljavanja i uspjeha pod .(.. anja I pntom kao vazne

- Jikvidnost uzeca Ishee;

- produktivnost i

- troSkove bUducnosti (misli se na rofi . _

. Povezano s tim eesto se naglMava %a se 1, tJ. po~rat ulo~nog kapitaJa, op. L. z.). 12 ko I uz veliks muks'' i zbog to a novi d finan.cI~ska kriza, kada nastupi, "Iijeei tespretpostavlja srrueno vodenie fjgman .. pok.h uZetmcl trebaJu naueiti "da poduzetnistvo

laS :J CIJS I poslova" JJ Dak] .

g ava se zna~enje fmancijskih ti e ". . e, I u ovom kontekstu na-

stavke ukIapanja poduzeca u nieg' otor: v~~OVOdkstv:m~ lzvjestaja kao vazne pretpo-

:J rzisno 0 ruzenjs,

11 R. M. S. Wi/son-G. McHugh, O.c., p.p. 6-7.

12 P. Drucker, Managing in Turbulent Tim 13 P. Drucker, Inovacije ipoduzetniStvo Zaes. tz: Pan Books LId., /980., p. 13.

, gre, lobus. 1992., str, 180. i 181.

16

I. Uvodna razmatranja

U slucaju kada se poduzece promatrano kao sustav ne uklapa na zadovoljavajuci nacin u svoje okruzenje govori se 0 losem poslovanju iii neuspjehu poduzeca i u tom kontekstu najcesce se spominje njegova likvidacija. Medutirn, sustav se, u pravilu, povratnom vezorn prilagodava zahtjevima okruzenja (rijetko sustav mote bitno utjecati na promjenu okruzenja, pogotovo u kratkom roku). "U slucaju neuspjeha poduzece Cini sljedece:

1. mjenja se poslovna politika, organizacija i rnetode upravljanja,

2. mijenja se menedzment,

3. mijenja se vlasnik i

4. poduzece se likvidira.?"

Poduzece posluje u uvjetima tdisnog okruzenja i, prema tome, razvoj i opstanak na triistu ni jednom poduzecu nije unaprijed osiguran. Iz toga proizlazi da je snose nje rizika za svoje poslovanje jedna od temeljnih karakteristika poduzeca, IS U tom kontekstu bitno je istaknuti da su temeljna sistemska nacela poduzeca:

"1. nacelo autonomije - poduzece je sarnostalno u odredivanju svoje djelatnosti,

2. nacelo da jedino vlasnici ulozenog kapitala posredno iii neposredno odlucuju,

3. nacelo privredivanja s maksimiranjem profita,

4. nacelo snosenja rizika za svoje poslovanje na tdistu u tdisnoj konkurenciji". 16 Poduzece kao sustav temeljna je jedinica, tj. podsustav gospodarskog sustava, a

sarnim time i cjelokupnog drustvenog sustava. Prema tome, gospodarski je sustav okruzenje u koje se poduzeee svojim rezultatima nastoji uklopiti. U slucaju neodgovarajuceg ulclapanja u okruzenje aktivira se povratna veza kojaje temeljni instrument upravljanja i pomocu koje se vrsi korekcija ulaznih velicina i procesa transformacije ulaznih u izlazne velicine kako bi se osiguralo cdgovarajnce uklapanje poduzeca u okruzenje i samim time razvoj i opstanak poduzeca na tdistu. Povratna veza shvacena u smislu korektivnog element a implicira postojanje nadzora, tj. kontrole nad poslovanjem poduzeca,

Promatrano s aspekta financijskog prornisljanja poslovanja, postavlja se pitanje koji su to temeljni kriteriji pomocu kojih se rnoze suditi 0 kvaliteti poslovanja poduzeca, Odgovor na to pitanje vrlo je jednostavan ako se zna da ce svaki potecij alni investitor ulofiti svoj kapital u neki potbvat uz sljedeca dva uvjeta:

I. sigurnost ulozenog kapitala (sigumost poslovanja) i

2. uspjesnost tj. eflkasnost poslovanja mjerena rentabtlnoscu (zadovoljavajuca stopa povrata ulozenog kapitala).

U okviru tih zadanih ogranicenja moguca je i pozeljna intuicija, inovativnost i sl., ali uvijek je potrebno voditi racuna 0 tome da se sigumost i uspjesnost (efikasnost) poslovanja ne dovode u pitanje. Ako se naruse ti kriteriji, ugrozea je opstanak podu-

14 D. Gorupic-D. Gorupid jr., o.c., SIr. 12.

15 Pod pojmom poduzece podrozumijevaju se sljedeCi temeljni organizacijski oblici: I. inokosno podu"l.ece (sale proprietorship), 2 partnerstvo iii ortakluk (parlnership) i 3. korporacija iii dionicarsko poduzede (corporation). U suvremenim uvjetima privredivanja s aspekta obujma prodaje naj"l,/lacajniji organizacijski oblikje korporacija (87%), zatim inolwsno poduzede (9%) i na kraju partnerSIVO (4%). Detaljnije 0 tome: W. G. Nickels, Understanding Business, SI. Louis, Toronto, Santa Clara. Times Mirror/ Mosby College Publishing. 1987., pp. 97-117.

16 D. Gorupic-D. Gorupid jr, o.c., str. 4

17

... A ~, 11 ).,"_ c hi or A t: I J ...

1. Uvodna rarmatranja

zeca na tdistu. UvaZavanje tih kriterija nije moguce bez sagledavanja racunevodstvenih informacija i upoznavanja financijskih izvjestaja.

Prema tome, ako se zeli osigurati odgovarajuce uklapanje poduzeca u njegovo okruzenje te njegov opstanak na tdistu i siguma buducnost, poslovanjem i razvojem poduzeca potrebno je upravljati. Pritom je nuzno uvazavati ogranicenja koja proizlaze iz sigumosti i uspjesnosti poslovanja. Iz toga je moguce zakljuciti da sigumost i uspjesnost poslovanja postaju temeljni kriteriji upravljanja kojim se osigurava razvoj i opstanak poduzeca u tdisnom okruzenju.

1.2. Upravljanje poslovanjem poduzeca

Upravljanje poduzecem je proces svjesnog usmjeravanja poduzeca nekim ciljevima koji su u funkciji opceg cilja, a to je razvoj poduzeca preko kojega se osigurava njegov opstanak u uvjetima tdisnog okruzenja. Ciljevi poduzeca se, u pravilu, razmatraju u kontekstu njegove dugoroene orijentacije. Medutim, da bi se ti ciljevi mogli ostvariti, potrebno je definirati i zadatke u kracem roku te utvrditi koji su to pozeljni rezultati koji omogucavaju ostvarivanje dugorocnih ciljeva (rezultati su "sredstvo" za ostvarivanje ciljeva). Proces upravljanja podrazumijeva i stvaranje organizacijskih pretpostavki, u smislu efikasne provedbe odluka, za ostvarivanje predvidenih rezultata i ciljeva. Osim toga, podrazumijeva se i kontinuirana kontrola nad ostvarivanjem predvidenih iii planiranih rezultata i ciljeva.

Cjelovit proces upravljanja moguce je raSl!laniti na sljedeca cetiri potprocesa: 1. planiranje, tj. utvrdivanje ciljeva poduzeca te rezultata pomocu kojih se mogu . ostvariti predvideni ciljevi

2. odlucivanje, tj. dio upravljanja koji je, u pravilu, orijentiran na kraci rok i pomocu kojega se precizno utvrduju pozeljni rezultati

3. rukovodenje, pomocu kojeg se osigurava efikasnost provedbe odluka i

4. nadzor nad ostvarivanjem predvidenih rezultata i ciljeva,

Prema tome, proces upravljanja, vrlo kratko, moguce je zapisati na sljedeci nacin:

U= {p, 0, R, N} gdjeje:

U - upravljanje,

P - planiranje,

o - odlucivanje, R - rukovodenje i N - nadzor,

Proces upravljanja, prakticno gledano, ostvaruje se sukcesivnim donosenjem poslovnih odJuka i kontrolom nad provedbom odluka. S tim u vezi potrebno je naglasiti da je poslovna odluka uvjetovana namjerom iii ciljem koji se zeli postici, raspolofivirn informacijama i promisljanjem, tj. prosudbom 0 sadasnjem stanju razvoja i buducern poslovanju. Krace bi se to moglo zapisati na sljedeci naein:

ODLUKA = NAMJERA + INFORMACUE + PROSUDBAI7

Iz toga proizlazi da proces upravljanja (odlucivanje je upravljanje u uzem smislu) nije moguce zamisliti bez informacija, Medutirn, kada se govori 0 odlucivanju, uobic-

17 R. M. S. Wilson-G, McHugh, O.c., p. 11.

18

~'

l;

;,

i '.\ ;~

J. uvoana ruvntJllw'J'"

ajeno se naglasava da se proces donosenja odluka moze odvijati na dva nacina, i to kao:

I. iracionalan proces, pri cemu se odluke donose na temelju intuicije, iskustva

iii osjecaja i

2. racionalan proces, pri cemu se odluke donose na temelju egzaktnih cinjenica. znanja i informacijske podloge."

U u vjetima kada tdiste ne oprasta pogreske u uprav Ijan ju i kada svaka eventualna pogresna odluka irna svoju "cijenu" koju na triistu poduzece mora p.latiti, jas.n~ je da upravljanje treba biti racionalan proces, sto znaci da se odluke trebaju donositi na temelju egzaktne i kvalitetne informacijske podloge. U suvremenirn uvjetima privredivanja, koji se opisuju kao kaos iIi turbulencija, kada su promjene veoma brojne i vrlo ceste, jasno je da i intuicija ima vrlo vazno mjesto u procesu upravljanja. Medutim, pornocu objektivnih informacija, posebice pomocu racunovodstvenih informacija potrebno je definirati polja djelovanja poduzeca u okviru kojihje moguca i pozeljna intuicija,

Proces upravljanja moguce je razmatrati na tri razine: l. strategijskoj ili najvisoj razini, 2. taktlcko] iIi srednjoj razini upravljanja i 3. operativnoj iii najnizoj razini upravljanja.V Razlikovaje pojedinih razina upravljanja ima i svoju vrernensku dimenziju. Strategijsko upravljanje orijentirano je na dugi rok i, prije svega, bavi se dugorocnim ciljevima poslovanja poduzeca,

Upravljanje u kracern roku, putem koga se razmatraju rezultati koji su potrebni za ostvarivanje predvidenih ciljeva, naziva se taktickirn upravljanjem. Operativno upravljanje podrazumijeva djelovanje u tijeku odvijanja poslovnih operacija. U tom kontekstu moguce je istaknuti da, u pravilu, upravljacki organi donose strategijske . 1 odluke, a poslovodni organi donose takticke i operativne odluke. I

Bez obzira 0 kojoj razini upravljanja se radi, pretpostavka racionalnog upravljan- . J ja su inforrnacije. Ako se zna da je temeljni cilj poduzeca uravnotezen rast koji moze

biti limitiran sigumoscu poslovanja koja, prije svega, predstavlja financijsko ogranic- '. J enje i determinirana je strukturom financijskih izvjestaja, tada je sasvim sigumo da uprav\janje nije moguce zamisliti bez informacija koje se temelje na fmancijskim izvjestajima i koje procesira racunovodstvo poduzeca, Sasvimjejasno da se u tomkontekstu podrazumijeva objektivnost i realnost financijskih izvjestaja tj, trafi se da l financijski izvjestaji budu vjerodostojna slika stvarnog poslov~ja poduze~a .. U~bi- . J cajeno se smatra da su financijski izvjestaji podloga za nife razme upravljanja 1 za krace razdoblje. Medutim, bitno je naglasiti da i strategijsko upravljanje kao znacajan .J izvor informacija koriste financijske izvjestaje (racunovodstvene informacije). U slu- _ caju strategijskog upravljanja radi se 0 opcenitirn informacijama i podrazumijeva se vellk obuhvat. Nasuprot tome, kod taktickog i operativnog upravljanja potrebne su J cesce informacije za kraca razdoblja i manjeg obuhvata. Prerna tome, sve tri razine upravljanjakoriste se racunovodstvenim informacijama, ali podrazumijeva se razlici-

ta razina opcenitosti za pojedine razine upravljanja.

]

18 Vidi: grupa aulora (redakcija V. Ferisak], Osnove informatike, o.c., sir. 48. 19 Vidi S. S. Minra, O.C., p. 6.

J. Uvodna razmatranja

1.3. Informacije kao pretpostavka upravljanja

Informacija predstavlja "obradene podatke prezentirane u takvoj fermi koji su pogodni za prirnaoca i koji imaju znacajnu vrijednost u tekucirn iii buducim aktivnostima i odlukama" .10 To je "takav podatak koji u tijeku privredne aktivnosti donosi nova saznanja koja nam na osnovi postojecih znanja i iskustva govore 0 promjeni nekog stanja unutar poduzeca iii u okruzenju i kojije, prethodno provjeren i analiziran, prikladna osnova za donosenje odluka 0 utjecaju na daljnji tijek privredne aktivnosti"." U procesu obrade podaci se transformiraju u informacije (vidi sliku 1.4.)_22

POHMNJENI
PODACI

PODACI _.., PROCES f-+ INFORMACIJE
OBRADE Stika 1.4. Transformacija podataka u informacije

Izmedu informacija i odlucivanja (upravljanja) postoji meduzavisnost, Odluke se, u pravilu, donose na temelju informacija. Realizacijom odluka dolazi do nekih promjena u poduzecu i/ili okruzenju, Te promjene rezultiraju novim informacijama, na temelju kojih se donose nove poslovne odluke i taj proces se neprestano ponavlja. Ta meduzavisnost moze se prikazati graficki kao sto je ucinjeno na slici 1.5.23 Na slicije uocljivo da u kontekstu meduzavisnosti infonnacija i odlucivanja vrlo vaZno mjesto pripada kontroli. U tom kontekstu potrebno je istaknuti da svaki dobar rnenedzer mora znati sto, kada i zasto treba kontrolirati (tj. mora imati tocno definiranu "listu svojih kontrolnih obveza"),

Znacenje infonnacija moguce je razmatrati s tri aspekta, ito:

1. tehnickog iii sintaktickog

2. sirnbolickog iii semantickog i

3. pragmatickog."

Ako se znacenje infonnacije razmatra sa sintaktickog aspekta, podrazumijeva se da informacija sadrii poruku kojaje istinita i potpuna. Na semantickoj razini po-

20 G. B. Davis-M, H. Olson, Managementlnfonnation Sysums, New York,' McGraw·HiIi Book Com·

pany, 1985 .• p. 200. 21 L Papp, o.c., str. 23.

22 G. B. Davis-M. H. Olson, o.c., p. 200. 23 L Paap, o.c., str. 25.

24 D. D. Bourque, A Conceptual and Analytical Look at lnformation Reporting - zbomik radova Mana. gement of the Firm Under Conditions oj Discontinuity, Beograd, Ekonomsld jakullet, 1987., p. J 33.

20

.I~ ,

,

J. Uvodna razmatranja

drazumijeva sedaje zadovoljen sintakticki aspekt i trazi se da izvjestaj koji sadrfi inforrnacije bude zapisan" odgovarajucom terminologijom kako bi bio jasan i razumljiv za korisnike. Na pragmatickoj razini pretpostavlja se razurnljivost i trafi se zadovoljavanje potreba korisnika. U tom kontekstu informacije moraju reduclrati neizvjesnost (smanjiti entropiju) prilikom donosenja poslovne odluke,

OKRUZENJE

.. ..:

PODUZECE

r·:,~."·····························"················ _ j

..- ---If KONTROLA \----------.

l r

::..

....

~.

\ ... ,.

INTERNE INFORMACIJE

EKSTERNE INFORMACIJE

25 Podrazumijeva se da je izvjeJlaj zapisan, a ne da se usmeno prenosi: U 10m kontekstu obicno se istice: "Don't say it, write it" (UNe kail, zapiJi 10").

l OOLUKA ) ...

~

::'

PRIPREMA OOLUKE (Analiza)

~----------~_( I~S~JE \~----------~

'( .. J

I

Promjena stanja u poduzeeu

Promjena stanja U okruzenju

Slika 1.5. Meduzavisnost informacija i odluiiivanja

21


Osnovni atributi (karakteristike) informacija jesu: tocnost, starost, obuhvat, preciznost, adekvatnost i usporedivost." Totoost podrazumijeva mjeru podudaranja informacija sa cinjenicnim stanjem i u tom kontekstu moguce je istaknuti znacenje revizije. Starost je razlika u vrernenu od trenutka dogadaja do trenutka kada je informacija dostupna korisniku. Obuhvat mjeri "sirinu" informacije. Srnatra se da sirina inforrnacije mora biti prilagodena hijerarhijskoj razini korisnika. Preciznost jet prije svega, mjera agregiranosti u izvjestajima i taj stupanj agregacije treba biti odreden upravljackom razinom (misli se na operativno, takticko i strategijsko upravljanje). Potpunost zahtijeva da izvjesta] ima sve bitne elemente, ali ponekad se ne inzistira na tome, jer to moze znatno povecati starost i troskove pripreme informacija. Adekvatnost zahtijeva da informaeija bude takva da se rnoze upotrijebiti u svrhu za koju je namijenjena. Ina posljetku, usporedivost pretpostavlja izvjestaje koji se prezentiraju u istim vrernenskim intervalima i na isti nacin tako da mogu usporedivati,

Informacija je specifican resurs. Ta specificnost proizlazi iz cinjenice da se upotreborn informacije ona ne trosi i u narednom se razdoblju moze ponovno upotrebljavati. Dakle, upotrebom informacija ne gubi vrijednost (osim ako u meduvremenu ne zastari). Vrijednost informacije odreduje se najcesce u kontekstu donosenja poslovne odluke i s tim u vezi moguce je istaknuti sljedeci stay: "Ako nova infonnacija utjece na to da se donese drukcija odluka, vrijednost nove informaeije je razlika izmedu vrijednosti ishoda stare odluke i tako donesene nove odluke, minus troskovi dobivanja nove informacije. Ako nova informacija ne uzrokuje drukciju odluke, vrijednost nove

informacije je nula."27 -

Cesto je tesko razlikovati podatak od infonnacije. U procesu obrade podataka podaci se pretvaraju u informacije koje se prezentiraju u pogodnoj formi za primaoca. Prema tome, moglo bi se reci: "Put od podatka do informacije je zapravo put od sirovine do gotovog proizvoda" .28 Kao sto sirovina za nekog moze biti gotov proizvod i obmuto, tako i podatak za nekog moze biti infonnacija i obmuto. Primjerice, inforrnacije za takticku razinu upravljanja naj~clce su podaci koje treba obraditi da bi se dobile infonnacije za strategijsku razinu upravljanja, tj. podaci na strategijskoj razini mogu biti infonnacije za takticku razinu. Zbog takvog odnosa izmedu podataka i infonnacija te dvije rijeci cesto se upotrebljavaju kao sinonimi.

Informacije potrebne za upravljanje mogu se pribaviti iz razlicitih izvora. Najcesce se govori 0 unutrasnjim izvorima podataka za informacije (npr. racuncvodstvene evidencije) i vanjskirn izvorima podataka za informacije (npr. staristieki zavodi, privredne asocijacije), Podaci, bez obzira na to iz kojeg izvora potjecu, procesiraju se u upravljaekom infonnacijskom sustavu poduzeca. Dobro organiziran upravljacki informacijski sustav treba biti sposoban u svakom trenutku dati odgovor na sljedeca pitanja:

I. Kakva je informacija potrebna?

2. Kada je infonnacija potrebna?

3. Tko je treba?

4. Gdje je potrebna?

26 D. D. Bourque. navedeni Clanak. p. 134. 27 G. B. Davis - M. H. Olson, o.c., p. 217. 28 G. B. Davis - M. H. Olson, ib .. p. 200

22


5. Zasto je potrebna?

6. Koliko to stoji1-9

Kada se govori 0 informacijama koje su potrebne u procesu upraYI)anJa. sasvi":I)e sigurno da vrlo vazno mjesto pripada financijskim, tj. racuno~od~tve~lm mfo~macIJ~rna. Uobicajena klasifikacija informacija potrebnih za upravljanje prikazana je na slici 1.6.30

r INFORMACIJE I
I
r I
NEKVANTTTATIVNE
INFORMACIJE KVANTlTATIVNE
npr. zadovoljstvo INFORMACIJE
potroSa~
1
I
I I
FINANCIJSKE NEflNANCUSKE
INFORMACUE lNFORMAOJE
npr. likvidnost. npr. kapaeitet.
profitabilnost. podjela trZ~ta
strukturn kapilBla Slika 1.6. Kategorije infonnacija

Prema tome, govoriti 0 upravljanju a pritom zanemariti racuuovodstvc kao temeljui izvor informacija nije moguce, Osim toga~ naglaS.eno je vee da se temeljna fi: nancijska ogranicenja pri uravnotezenom rastu 1 razvoju p~uzeC~ rnogu spozn~t~ preko financijskih izvjesaja. Na temelju toga odredenja zaklJuce?o Je da s~ tem~.IJn~ kriteriji dobrog upravljanja sigurnost i efikasnost mjerena rentabilnoscu, Financijski izvjestaji upravo omogucavaju da se spoznaju ta dva temeljna kriterija. Pritom se cesto istice da bilanca omogucava spoznaju sigurnosti poslovanja u smislu solventnosti poduzeca, a izvjeStaj 0 dobiti omogucava spoznaju efikasnosti ill uspjeS~osti. tj. profitabilnosti poslovanja." Ovu podjelu ne treba shvatiti suvise kruto. Nairne, za prosudbu efikasnosti temeljna podloga bit ce izvjestaj 0 dobiti, ~i sasvi~ sigumo ~e se koristiti i odredeni podaci iz bilance. Isto taka, kod prosudbe sigumosti poslovan J a, osim bilance koja cini temeljnu podlogu, koristit ce se i podaci iz izvjestaja 0 dobiti.

29 S. S. Mittra, o.c .. p. 5. Ova lista pitanja testo se naVlla "5. W's and an H", a rIlJ:ljv dolazi ad poletnih

slova navedenih pitanja na engleslromjetiku koja glase: What information is needed?; When is the information neededi; Who needs it?; Where is needed?; Why is needed?; How much does it COSI? 30 R. M. S. Wilson-G. McHugh, o.c., p. 11.

31 J. L Smith-R. M. Keith· W. L Stephens, Financial Accounting, New York. McGraw· Hill Book Company, 1988., p. J 1.

23


To je sasvim nonnalno kada se zna da su ta dva izvjestaja medusobno uvjetovana. Sukladno s tim, potrebno je reci da su isto tako sigumost i efikasnost poslovanja medusobno uvjetovani. Cesto se istice kako su sigumost i efikasnost u kratkom roku medusobno suprostavljeni kriteriji ito je tocno, Medutim, dugorocno gledano sigumost uvjetuje efikasnost i obrouto, efikasnost uvjetuje sigurnost,

Osim ta dva financijska izvjestaja u procesu upravljanja koristit ce se i ostali financijski izvjestaji te rnnostvo ostalih infonnacija koje se procesiraju u racunovodstvu. Sve su te informacije "finalni proizvod" racunovodstvenih aktivnosti poduzeca i zbog togaje potrebno nesto vise reci 0 racunovodstvu kao temeljnom izvoru informacija 0 poslovanju poduzeca, Nairne, svi oni koji su u situaciji da moraju promisljati poslovanje nekog poduzeca, a po svorn obrazovanju nisu racunovode, moraju shvatiti da to jednostavno nije moguce bez odgovarajucih racunovodstvenih informacija. Prema tome, oni ne moraju poznavati racunovodstvenu tehniku, ali moraju razumjeti raeunovodstvenu logiku, Moglo bi se reci da svatko tko sebe naziva "poslovnim covjekom" mora, izmedu ostalih, zadovoljiti i sljedeca dva uvjeta:

• potrebno je razumjeti logiku knjizenja (tehnika u smislu broja konta i sl. uopce nije bitna),

• potrebno je znati 6tati i razumjetf financijske izvjestaje.

! '

24

2.

Temeljna znanja 0 racunovodstvu i f nancijskom izvjeStavan j u

i

I

1

'\

Ako prouciteoyo.pogla~lje, upoznat cete se sa:

I pojmom, stru~urom i osnovnim obiljezjima raeunovodstva saddajem Hazama racunovodstvenog procesa

vrstamaracunovodstva sa stajaliSta korisnika .

~vrstama i strukturom temeljnih financijskih izvj~ja .' .

postupkom razmatranja finandjskog polozajel natemelju bilahce .

klasifikacijom i vrstama imovine . . .•• .. .

k1asifikacijom i vrstama izvora imovine (obveza i kapitala) .. . ..

postupkom razmatranja uspjesnosti natemeljuracuna dobiti i gubitka

~l k1as!fikacij~m i vr~ama pr!hod~ i ras~oda ...

~l problernatikorn pnznavarua prihoda I rashoda . . - .

t~ ~zv!eSta~em 0 zadrfanoj dobiti .. . _. .: ..

f~ IzvleStaJem 0 novcanom toku ..

~ vrstama nov~nih prirnitaka i novcanih izdataka .. ..

~ pojmom i vrstama knjigovodstvenog konta te njegovom ulogom

h~ pravilima eVidentiranja na kontu i sustavom dvojnog knjigovodstva ~ pojmom. vrstama i sadrZajem poslovnih knjiga

f.~ pravilima sastavljanja temeljnih financijskih izvjestaja ~ povezanoscu temeljnih financijskih izvjeStaja.

r,

2. Temeljna znanja 0 racunovodstvu i fi nancijskom izvjestavanju

2.1. Pojam i osnovna obiljeZja racunovodstva

Raeunovodstvo je najznacajniji dio ukupnog informacijskog sustava i vecina infonnacija potrebnih u procesu poslovnog odlucivanja nastaje upravo u racunovodstvu, Stoga mozemo reci da je racunovodstvo servis, tj. usluzna funkcija funkciji upravljanja. Ono, u osnovi, procesiraodnosno prati i proucava "sirove podatke" te ih pretvara u informacije pogodne u procesu odlucivanja.

Postoji mnogo definicija racunovodstva, Ono se moze definirati kao "vjestina biljezenja, razvrstavanja, skracenog prikazivanja i interpretiranja u novcanom obliku izrazenih poslovnih dogadaja koji su bar djelomicno financijske naravi i interpret iranje iz toga proizaslih rezultata".' 1 Za racunovodstvo su vezane tri znacajne karakteristike, a to su:

1. prikupljanje, obrada i prezentiranje racunovodstvenih informacija

2. koje se odnose na poslovanje poduzeca i

3. koje su usmjerene zainteresiranim korisnicirna.'

U teori ji i praksi susrecu se razlicita misljen j a 0 tome sto je racunovodstvo, odnosno ~to ono sve obuhvaca, Neki autori racunovodstvo poistovjecuju s knjigovodstvom i smatraju daje razlika sarno u etimologiji rijeci i da naziv knjigovodstvo potjece od vodenja knjiga, a racunovodstvo od vodenja racuna, ~to je u osnovi isto, Pored takvog rnisljenja postoji i drugo koje kompleksnije sagJedava funkciju raeunovodstva. Prema tom konceptu knjigovodstvo je dio racunovodstva, a racunovodstvo cini "zaokruzeni sistem evidencije u kojem se na poseban nacin planiraju, evidentiraju, kontroliraju i analiziraju stanja i kretanja sredstava i poslova u privrednim organizacijarna i stirn u vezi sastavljaju racunovodstvene informacije".' Takav tradicionalni obuhvat racunovodstva shematski je prikazan na slici 2.1.

Ra~unovodstveno ... Knjigovodstvo ~ Raeunovodstvena f+ Ra~unoyDdstvena
planlranle kontrola analiza Stika 2.1. Tradicionalna struktura racunovodstva

Racunovodstveno planiranje posebna je vrsta evidencije 0 buducim dogadajima, Ono sto je razliku je od ostalih planskih evidencija jest novcano izrafavanje promjena i stanja, i to ne svih vee prije svega onih sto ce kasnije biti predmetom knjigovodstve-

Definicija AlCPA (Americki institut ovlastenih javnih racunovoda), citirono prema: M. Habek-S. Tadijancevlc-R. Teplic, Ralunovodslllena teorija i metoda, Zagreb, Progres, 1990 .• str. 8.

2 D. E. Kieso-Ll. Weygandt, Intermediate Accounting, New York. John Wiley & Sons. 1986., p. 3. 3 M. Habek-S, Tadijancevic-R. Tepsic, a.c., str. /0.

26

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu ifinancijskom izyjeIlavanju

ne evidencije, Posebnu vaznost imaju razliciti predracuni, pretkalkulacije planiranih nabava, cijene proizvodnje, prodajne cijene i tome s1. Najznacajniji "proizvod" procesa planiranja jesu sintetizirani iskazi kao sto su to planski iii budfetirani financijski

izvjestaji. .

Knjigovodstvo je najvazniji dio racunovodstva. Predmet ove evidencije jesu oni poslovni dogadaji koji su vee nastali, koji izazivaju promjene naekonomskim kategorijama (imovini, izvorirna imovine, prihodima iii rashodirna), koji se mogu izraziti u novcu i koji su dokumentirani. To znaci da je knjigovodstvo evidencija orijentirana na proslost pa se moze reci da knjigovodstvo evidentira povijest poduzeca, Kao sto se predracuni pojavljuju kao proizvod racunovodstvenog planiranja tako se razni obracuni smatraju proizvodom knjigovodstvene evidencije (obracun procesa nabave, obracun proizvodnje, obracun realizacije itd.). Isto tako, kao sto racunovodstveno planiranje prethodi knjigovodstvu tako knjigovodstvo prethodi racunovodstvenoj kontroli i analizi kao procesu proucavanja poslovanja.

Racunovodstvena kontrola brine 0 ispravnosti i pouzdanosti racunovodstvenib podataka i infonnacija proizaslih iz procesa planiranja i samog knjigovodstva. Stoga je podrucje kontr?le usmjere~o na kont~olu doku~enata 55 foz:malne, rac~nsk~.~ su~tinske ispravnosti), kontrolu ispravnosti utvrdenih obracuna 1 provedenih knjizenja kao i provjeru ispravnosti i tocnosti izlaznih racunovodstven~h infonnaci~a. Dio ~atu: novodstvene kontrole obavlja sarno raeunovodstveno osoblje, npr. provjeravanjem 1 uskladivanjem stanja u sintetickoj i analitickoj evidenciji, usporedbom korespondirajucih konta itd. Na taj nacin ostvaruje se kontrola ispravnosti izvrsenih knjifenja jer sarno provjereni i pouzdani podaci i infonnacije mogu biti pouzdana podloga za daljnje proucavanje poslovnog procesa, tj. za racunovodstvenu anaIizu.

Racunovodstvena analiza nadovezuje se na prethodne faze racunovodstvenog obuhvata. Na osnovi provjerenih podataka ona utvrduje povezanost izmedu ostvarenih poslovnih aktivnosti zabiljezenih u knjigovodstvenoj evidenciji i onih postavljenih planom, tj. izmedu racunovodstvenih obracuna i predracuna, Posebnu pafn_ju posvecuje utvrdivanju odstupanja, objasnjava uzroke i posljedice takvih odstupanja, predlaze korektivne mjere za njihovo otkalnjanje te na taj nacin omogucuje da se u narednim razdobljima planovi realnije postavljaju. U tom smislu racunovodstvena analiza upotpunjuje informacijsku podlogu potrebnu za donosenje poslovnih odluka.

Racunovodstveno infonniranje objedinjava racunovodstveno planiranje, knjigovodstvo racunovodstvenu kontrolu i racunovcdstvenu analizu. Ono je najvazniji dio ukupnog informacijskog sustava i ima zadatak da podatke i infonnacije prezentira zainteresiranim korisnicima (intemim ili ekstemim). Nacin samog infonniranja moze biti pismeni iii usmeni. Najvazniji pismeni oblikjesu financijski izvjestaji, ito: bilanca, racun dobiti i gubitka, izvjestaj 0 zadrfanoj dobiti, izvjestaj 0 novcanorn toku te biljeske uz te izvjestaje, Pored tih sintetiziranih oblika, za potrebe upravljanja cesto su potrebne i druge informacije, npr. 0 naplativosti potrazivanja, ~ o~t.varenom. p~ometu, 0 stanju na novcanim racunima, 0 obvezama prema dobavljacirna, dospjelim anuitetima itd. Takva, najcesce netipizirana, izvjesca, koja su potrebna menedzmentu

poduzeca, isto taka osigurava racunovodstvo, . ..

Pored tog, mogli bismo reci tradicionalnog, koncepta racunovodstva POStOJll?~gi, suvremeni, pragrnaticki koncept koji tefiste svojih promatranja stavlja na k~nsn.lke informacija. Prema tom konceptu svi procesi su korisni sarno ako zadovoljavaju

27

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu i financijskom izvjehavanju

potrebe korisnika, Racunovodstvo je, prema tome, sarno usluzna funkcija u procesu upravljanjajer osigurava informacije za potrebe odlucivanja i upravljanja. Stoga se za racunovodstvo cesto kaze da je to poslovni jezik, jezik poslovnog odlucivanja il i "language of bussines". Kao sto se lijecnici lako sporazumijevaju svojim rjecnikorn, inzenjeri svojirn, tako i racunovode, odnosno menedzeri specificnim vokabularom izrazavaju odredena stanja i promjene u poslovanju poduzeca i razumijevaju ih bez posebnih teskoca. Stoga svaki dobar rnenedzer dobro poznaje osnovne racunovodstvene kategorije i Iogiku racunovodstva. Tehnikom racunovodstva bave se knjigovode, a logikom menedzeri i ugraduju je u svoj proces tumacenja i promisljanja poslovanja.

Racunovodstvo je posebno vazno jer sagledava stanje imovine poduzeca, izvora te imovine, prihoda, rashoda te financijskog rezultata, i na taj nacin omogucava kontrolu rad~ i upravljanja imovinom. Isto tako, postojanje odgovarajuce evidencije ornogucuje pravovrerneno izvrsavanje obveza poduzeca, utvrdivanje slabosti u poslovanju, donosenje korektivnih mjera itd.

2.2. Racunovodstveni proces

Svaka obrada podataka zapocinje opcepoznatom shemom koja obuhvaca nekoliko faza. U osnov i, radi se 0 procesu obrade u kome se ulazn i podaci pretvaraju u izlazne infonnacije. Isto tako je i s racunovodstvenim procesom. Usmjerimo Ii paznju na najvafniji dio racunovodstva (knjigovodstvo), tada taj proces obrade podataka mozerno prikazati kroz nekoliko faza (slika 2.2.).

Prikupljanje podaraka 0 naslalim poslovnim dogadajima

Analiza poslovnih dogadaja

PROCES OBRADE

Eviden(iranje u poslovnim kniigama

Sas\avljanje probne bilance

Sastavljanje financijskih iNjeslaja

KORISNICI RACUNOVODSTVENIH INFORMACIJA

Slika 2.2. Racunovodstveni proces

28

2. Temeljna 'lJUUIja 0 raiunovodstvu ifinancijskom izvjeitavanju

Prva faza procesa abrade podataka sastoji se u prikupljanju podataka 0 nastalim poslovnim dogadajima. Zasto nastalim? Zbog toga sro predmet knjigovodstvene evidencije jesu samo oni poslovni dogadaji koji su se dogodili, a poslovni dogadaji koji ce se tek zbiti jesu predmet razlicitih planskih evidencija. Poslovne transakcije mogu nastati unutar samog poduzeca, izmedu poduzeca i okruzenja iii U okruzenju poduzeca i odnose se na poslovanje samog poduzeca, Kao potvrda nastanka poslovne transakcije ispostavlja se odredeni dokument, tj. isprava na kojoj je, izrnedu ostalog, naznaceno sto se dogodilo, kada se to dogodilo, kojaje vrijednost poslovne prornjene itd." Knjigovodstveni dokumenti (isprave) zapravo sluie kao osnova prikupljanja podataka 0 nastalim poslovnim dogadajima. Pritom je vaZno da se ispotavljaju na mjestu nastanka promjene i neposredno nakon sto se prornjena dogodila te da sadrze sve podatke potrebne za kasniju obradu, odnosno stvaranje onih izlaznih infonnacija koje zahtijevaju korisnici, Drugirn rijecirna, ovisno 0 potrebama i interesima korisnika treba prilagoditi i sam nacin obuhvata i obrade podataka u infonnacije. To znaci da racunovodstveni sustav mora biti odreden i postavljen u skladu sa zahtjevima krajnjih korisnika, a to naglasava znacenje povratne veze izmedu ulaza i izlaza racunovodstveno-infonnacijskog sustava (slika 2.3.).

Informacije

Podaci

Proces obrade

Korisnici

Stika 2.3. Raiunovodstveno-injormacijski sustav

Nakon prikupljanja podataka slijedi druga faza racunovodstvencg procesa, koja se sastoji u analizi poslovnih dogadaja koji nastaju u gotovo svirn fazama poslovanja, Evo sarno nekih: sklopljen ugovor 0 nabavi materijala, nabava materijala., is plata placa, placanje dobavljacu za prirnljeni materijal, utrosak materijaIa., isplacen honorar, obracunat porez, prodan gotov proizvod, sklopljen novi ugovor 0 prodaji itd, Jasno je da se cjelokupno poslovanje poduzeca ne moze zapisati u racunovodstvenoj (knjigovodstvenoj) evidenciji nego ce neki ad tih dogadaja biti predmetom i neke duge privredne evidencije. U cemu je razlika i sto je to svojstveno transakcijama koje su zapisane u knjigovodstvu? Knjigovodstvena evidencija ima vrlo stroge uvjete kod odabira koje ce poslovne dogadaje evidentirati a koje ne. U osnovi postoje cetiri uvjeta koje poslovni dogadaj mora zadovoljiti da bi bio predmetorn knjigovodstvene evidencije. To su sljedeci uvjeti:

I. da je poslovni dogadaj stvamo nastao

2. da se moze vrijednosno izraziti

3. da mijenja postojece stanje imovine, izvora imovine, prihoda iii rashoda, i

4. da postoji pravdajuca isprava kojom se moze dokazati nastanak promjene . (poznato knjigovodstveno pravilo: bez isprave nema knjizenja).

4 Svaka isprava mora sadriavali odredeni minimum podataka medu kojima se isticu: I. noVI' poduzeca koje ispostavlja ispravlI. 2. no,iv isprave, oznaku i broj, 3. datum ispostavljanja, 4. kratak opis ekonomske promjene, 5. vrijednost nos/ale promjene, 6. potplse ovlaiteniti osoba i 7. ostale relevantne podatke.

29

2. Temeljna znanja 0 raiiunovodstvu ifinancijskom izvjestavanju

Ako te uvjete primijenimo na nabrojane poslovne dogadaje, tada mozemo zakljueiti da poslovna transakcija u kojoj je sklopljen ugovor 0 nabavi materi jala ili 0 prodaji proizvoda nece biti predmetom knjigovodstvene obrade vee neke operativne evidencije nabavne,odnosno prodajne sluzbe, Tek kada se materijal stvamo nabavi, odnosno proizvod proda i 0 tome ispostavi odgovarajuca isprava bit ce stvoreni uvjeti za evidenciju u knjigovadstvu. Prema tome, poslovne promjene mozemo podijeliti na promjene koje su predmet knjigovodstvene evidencije i na one koje to nisu (slika 2.4.).

Slika 2.4. Poslovne promjene

Sve poslovne prornjene, odnosno transakcije bit ce zapisane ujednoj od privrednih evidencija, a sarno one koje zadovoljavaju spomenute uvjete bit ce evidentirane u knjigovodstvu.

Nakon sto se utvrdi daje odredeni poslovni dogadaj ujedno i knjigovodstveni, slijedi evidencija u poslovnim knjigama. Terneljne poslovne knjige jesu dnevnik i glavna knjiga. Dnevnik je osnovna poslovna knjiga u kojoj se kronoloskim redom zapisuju poslovni dogadaji onim redom kako su nastajali. Glavna knjigaje kronoloska i sistematizirana te sveobuhvatna evidencija. To znaci da za svaki oblik imovine, izvora imovine, prihoda i rashoda postoji posebna evidencija (konto) u kojoj se Opel kronoloski zapisuju promjene vezane uz doticnu ekonomsku kategoriju. S obzirom na to da dnevnik i glavna knjiga prikazuju iste poslovne dogadaje, jasno je da tada i vrijednosti iskazane u tim evidencijama moraju biti identicne, Na taj se nacin omogucuje kontrola ispravnosti izvrsenih knjizenja le tocnost podataka i izlaznih informacija.

Krajem odredenog obracunskog razdoblja, odnosno neposredno prije sastavljanja terneljnih financijskih izvjestaja potrebno je provjeriti ispravnost podataka' u poslovnim knjigarna na osnovi kojih se i sastavljaju izvjestaji, Iz tih se razloga sastavlja tzv, pokusna bilanca, odnosno brute bilanca. Ona je rekapitulacija stanja i prometa svih konta glavne knjige. Oblik brute bilance nije standardiziran kao ni vrijeme sastavljanja, no svaki dobar gospodarstvenik ce je sastavljati ne same jednom godisnje kada prerna zakonu mora sastaviti i objaviti financijske izvjestaje vee mnogo eeSce (npr. jednom mjesecno) buduci da je tada eventualnu pogresku mnogo jednostavnije pronaci i ukloniti, Nakon 8:to su sve evidencije uskladene, odnosno nakon sto se utvrdi . da su svi podaci tocni, slijedi posljednja faza racunovodstvenog procesa koja se odno-

5 Jedan ad nacina provjere ispravnosti podatakajest i in ventura, tj. popis imovjne i obveze koji ima UJ. cilj uskladivanje stvamog stanja s knjigovodstvenim stanjem.

30

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu i financijskom izvjestavanju

si na sastavljanje financijskih izvjestaja - bilance, racuna dobiti i gubitka, izvjestaja 0 zadrzanoj dobiti, izvjestaja 0 novcanim tokovirna te biljeski uz te izvjestaje,

2.3. Vrste racunovodstva sa stajallsta korisnika

Racunovodstveni proces usmjeren je, prije svega, na financijsko racunovodstvo ciji su finalni proizvod financijski izvjestaji, Medutim, promatrano s aspekta korisnika i s aspekta obuhvata poslovanja razlikuju se sljedece vrste racunovodstva:

• financijsko racunovodstvo (financial accounting)

• racunovodstvo troskova (cost accounting) i

• upravljacko racunovodstvo (managerial accounting).

pribavlja kvantitativne podatke za sastavljanje financijskih izvjeStaja

pribavlja kvantitativne podatke za pornoc menedfrnenta

I I
I t
raeunovodstvo racunovcdswo
za ostale pozi- zaliha u fin.
cije financij- izvjeftajima planiranje kontrola
skih izvjeStaja (tro§. proiz.)
I I I
ib r J ..
pn av Ja antrtanvne
podatke za pomoc
rnenedfmantu
I
l RACUNOVODSTVO I
TROSKOVA Slika 2.5. Meduzavisnost financijskog i upravljaiikog raiiunovodstva te raiunovodstva trolkova

Financijsko racunovodstvo je pretefno sintetickc racunovodstvo i mofe se opisati kao "racunovodstveni sustav koji osigurava kvantitativne informacije koje su potrebne prilikom sastavljanja financijskih izvjestaja za eksteme korisnike." Nasuprot

31

2. Temeljna znanja 0 racunovodstvu ifinancijskom izvjeitavanju

tome, upravljacko racunovodstvo je "racunovodstveni sustav koji osigurava kvantitativne informacije za menagere koje su im potrebne u procesu planiranja i kontrole". Racunovodstvo troskova obuhvaca dio upravljackog racunovodstva i dio financijskog racunovodstva i u tom kontekstu racunovodstvo troskova opisuje se kao racunovodstveni sustav koji osigurava kvantitativne infonnacije menedferima za pianiranje i kontrolu (upravljacko racunovodstvo) i utvrduje troskove proizvoda (dio financijskog racunovodstvaj.! Ta meduzavisnost financijskog i upravljackog racunovodstva te racunovodstva troskova prikazana je na slici 2.5.7

Kada se govori 0 racunovodstvu kao temeljnom izvoru infonnacija Za upravljanje, potrebno je razlikovati knjigovodstvene podatke, racunovodstvene podatke i racunovodstvene inforrnacije. Kao sto, sasvirn opcenito gledano, podaci prethode informacijama tako i knjigovodstveni te racunovodstveni podaci prethode racunovodstvenim infonnacijama. Knjigovodstveni podaci su sirup neutra1nih cinjenica i rezultat su prikupljanja, sistematiziranja i sintetiziranja obavijesti koje govore 0 vee nastalim prornjenama. Ako su knjigovodslveni podaci obogaceni i podacima 0 oeekivanim kretanjima, rezultatima ana1ize i nadzora, tada se vee govori 0 racunovodstvs. nim podacima. Problemskim usmjeravanjem racunovodstvenih podatakadolazi se do pojma racunovodstvenih informacija, Prerna tome, vrlo vazna karakteristika racunovodstvenih informacijaje da su one problem ski usmjerene, tj. usmjerene na rjesavanje nekog konkretnog problema. S aspekta korisnika racunovodstvene informacije usmjerene su na eksteme iii na interne korisnike (vidjeti sliku 2.6.).

OKRUZENJE

PODUZECE

EKSTERNI KORISNICI

- vlasnici

- kreditori

- vlada

- kupci

UPRAVUACKO

INTERN] KORISNICI

- menedfrnsnr

Stika 2.6. Odnos racunovodstva i korisnika raiunovodstvenin infonnacija

6 J. L Smilh-R. M. Keilh-W. L Stephens, Managerial AccounJing, New York, McGraw-Hill Book Company, 1988., pp. I2 i 16.

7 n; p. 7.

32

i

I

I

J


2.4. Temeljni elementi financijskih izvjestaja

2.4,1. Pojam i vrste financijskih izvjestaja

Ukoliko se zeli promisljati poslovanje nekog poduz~~a, neo~hodn~je odgovara: juca infonnacijska podloga. Znatan dio takvih ~nfonnacl]a _?astaJe u racunovodst~ 1 zapisan je u financijskim izvjestajima, Osnovnr. zadat~ ra~u~o~odstva, kao usluzne funkcije neophodne za upravljanJe poduzec~m, j~st.pnkuplJ~~Je 1 ~brada _pod.ataka~nancijske prirode te prezentiranje tako dobivenih informacija zainteresiramm korisrnctma. U tom su kontekstu financijski izvjestaji zavrsna =. ra~unovod~~ven~~ procesiranja podataka i pojavljuju se kao nosioci racuno~odst~en~h mfonnacl~~. ClI] financijskog izvjestavanja je infonniranje zai~teresiram~ k?ns~ik.~ 0 fin~cIJskom polozaju poduzeca kao i 0 uspjesnosti poslovanja. Informirati kon~nik.e zna~.l preze~tirati im sve relevantne i istovremeno pouzdane racunov~stvene mfo~a~IJe u obliku i sadrzaju prepoznatljivom i razurnljivom osobama k~~lma su ~aml~enJene. Te su informacije sadrzane u nizu financijskih izvjestaj.a od ~oJlh t~I"?eIJne cme:

1. Bilanca (Balance Sheet ili Statement of Financial Position) . . .

2. Racun dobiti i gubitka (Income Statement iii Statement of Earnings ili Profit

and Loss Statement iii P & L Statement)

3. Izvjesta] 0 zadrfanoj dobiti (Statement of Retained Earnings)

4. Izvjesta] 0 novcanom toku (Stateme.nt of <?ash Flo~). " .. 8

Klasifikaciju tih izvjestaja rnoguce je prikazati kao sto Je to ucinjeno na ShCI2.?

RNANClJSKI IZVJESTIUI

Ostali fioaocijski izvje§l.an

Stika 2.7. Financijski izvjestaji

8 Klasijikacijafinancijskih ilYjeSlaja prikazana na ovoj slici uobilajenaje i moglo bi se istaknuti daje gotovo svuda u svijetu opceprihvacena. MedUlim, prema nafem Za.~nu. 0 ral~novodstv~ (NN, 90/92., clanak 14.) pod temeljnim financijskim izvjestajima podrazumijevoju se: bilanca, ~ac~ d~bill I gubitka, hvjeslaj 0 promjenama u financijskom poloiaju (llYjestaj 0 ~v~~i~ to~ovlma) I bzl-. Jeske U:?; financijske izvjeSlaje. U suvremenim uvjetima sinlag~ finan~lJsld llY)eSta} ~buhvaca I izvjeha] 0 promjeni vlasnicke glavnice. Taj iz:vjeslaj ob~.va~en )e_ u n:'vl~.Medunarodmm ra~U1Iovodsrvenim standardlma koji kod nas jos nisu prevedenl I prihvaceni (Vldl lAS / - Presentation ~f Financial Stalemenls).}zvjeslaj 0 promjeni vlasnidke glavnice prikazan ]e u PRIWGU I na kraju knjige.

33

2. Temeljna znanja 0 racunovodstvu ifinancijskom izvjehavanju

Svi ti izvjestaji medusobno su povezani i upuceni jedni na druge. Neki su statickog karaktera (npr. bilanca) jer prikazuju situaciju u odredenoj tocki vremena., a drugi upucuju na promjene ekonomskih kategorija odredenog perioda te stoga imaju dinarnicki karakter (npr. racun dobitka i gubitka). Promatrani zajedno, u medusobnoj interakciji, govore 0 "zdravstvenom stanju" nekog poduzeca, a utvrditi i razumjeti to "stanje" znaci imati mogucnost donositi primjerene i racionalne poslovne odluke.

2.4_2_ Razmatranje financijskog polozaja na temelju bilance

Pod financijskim polozajern uobicajeno se podrazumijeva stanje i meduodnos

. imovine, obveza i kapitala odredenog poduzeca, Prema Medunarodnim racunovodstvenim standardima "elementi koji su u izravnom odnosu s mjerenjem financijskog polozaja jesu sredstva (imovina), obveze i glavnica" (kapital),? Ti elernenti sastavni su dio izvjestaja koj i se zove bilanca, Stoga je upravo bilanca temeljni financijski izvjestaj koji prikazuje financijski polozaj poduzeca i koji sluzi kao podloga za ocjenu sigumosti poslovanja, Prema tome, financijski polozaj determinira sigurnost poslovanja poduzeca,

Za uspjesno proucavanje financijskog polozaja potrebno je poznavati osnovne bilancne kategorije kao i problematiku njihova priznavanja i mjerenja. Bilanea prikazuje imovinu kojom poduzece raspolaze i obveze prema izvorima (obveze i kapital) u odredenom trenutku (bilanca kao jednakost aktive i pasive postoji u svakom vrernenskom trenutku, bez obzira na to kada se ona sastavlja kao financijski izvjestaj), Dna predstavlja dvostruki prikaz irnovine,jednom prema pojavnom obliku i drugi put prerna porijeklu, odnosno vlasnickoj pripadnosti te imovine.

Imovina poduzeca se racunovodstvenim rjecnikom nazivajos i aktiva (lat. aetivus ;;;;;; radin, djelatan), a izvori te imovine pasiva, Bilanea., dakle, ima dva dijela - aktivu i pasivu, na osnovi kojih se utvrduje imovinsko stanje, odnosno financijski poloza] poduzeca, U razmatranju financijskog polozaja posebno je bitna struktura imovine, struktura obveza i kapitala, kao i njihova medusobna povezanost i uvjetovanost. Stoga, bilanca mora dati odgovorc na sljedeca pitan ja: 10

1. Kakvaje financijska snaga poduzeca?

2. Kakvaje Iikvidnost?

3. Hoce li poduzece rnoci podmiriti kratkorocne obveze?

4. Kakvaje horizontalna finaneijska struktura., tj. u kojemje omjeru imovina financirana iz vlastitih i tudih izvora?

5. Kakav je pclozaj promatranog poduzeca u odnosu na poduzeca slicne djelatnosti?

U skladu s navedenim moze se zakljuciti daje bilanca osnovna podloga za analizu financijskog polozaja, za utvrdivanje slabosti i nedostataka u poslovanju, kao i za predvidanje buduceg poslovanja.

9 Medunarodni raiunovodstveni standardi 1996., Zagreb, HZRFD, 1996., str. 30.

10 E. G. Flamholtz-M, A. Daimond-D. T. Flamholtz; Financial Accounting, New York, Macmillian Publishing Company, 1986., p. 157.

34

2. Temeljna znanja 0 raiiunovodstvu IJlllanCl)skOm Il.v)esravan)u

2.4.2.1. Elementi financijskog polozaja

Kao sto je prethodno navedeno pod bilaneom se podrazumijeva sistematizirani pregled stanja imovine, obveza i kapitala na odredeni dan. Iz tog odredenja proizlaze i osnovni elementi bilance, a to su:

a) imovina

b) obveze i e) kapital.

U razmatranju financijskog polozaja posebno vaznu ulogu imaju veze i meduodnosi koji postoje izmedu osnovnih elemenata bilance. Pri tome ~e posebno vazna struktura irnovine, obveza i kapitala, kao i medusobna povezanost I uvjetovanost pojedinih dijelova imovine i izvora imovine. To znaci daje za kvalitetnu oejenu financijskog polofaja nuzno poznavati osnovne obl ike imovine kao i osnovne elemente izvora te imovine.

2.4.2.2_ Imovina

Imovina eini ekonornske resurse od kojih poduzece moze ostvariti odredene ekonomske koristi, Sukladno potrebama za detaljnijim inforrnacijarna, irnovina se uobicajeno sistematizira i u izvjestaju prikazuje prema pojavnom obliku (stvari, prava iii novae) i prema funkciji koju obavIja u poslovnom procesu, odnosno vrernenu moguce transformacjjeu novcani oblik". Uvazavajuci navedeno irnovina se sistematizira u dvije osnovne grupe, a to su:

• kratkotrajna imovina (tekuca iii obrtna imovina)

• dugotrajna imovina (stalna iii fiksna imovina)

Podjela ukupne imovine poduzeca i njezino prikazivanje kao kratkotrajne i dugotrajne irnovine temelji se na zahtjevu da se odredi priblifan stupanj unovcivosti imovine. Prema tome, kratkotrajnu irnovinu eini onaj dio ukupne irnovine za koji se oceku je da ce se pretvoriti u novcani oblik u razdoblju kracern od jedne godine. Medutim, pri definiranju kratkotrajne imovine treba ukljuciti i kriterij nonnalnog trajanja poslovnog proeesa. U protivnom, primjerice u brodogradnji, mostogradnji i slicnirn djelatnostima gdje proizvodni prcces traje duze od 12 mjeseei, ne bi bilo kra~~ kotrajne imovine. Dugotrajna imovina je onaj dio ukupne imovine poduzeca k?JI duze ostaje vezan u postojecern obliku i koji se postepeno pretvara u novae u toku vise obracunskih razdoblja, tj. u razdoblju duzem od godinu dana.

Za potrebe poslovnog odlucivanja, podjela irnovine na dugotrajnu i kratkotrajnu je nufna, ali ne i dovoljna. Stoga se i ti osnovni oblici dalje siste~atiziraju na neko~iko osnovnih podoblika. Na slici 2.8. detaljnije su prikazani osnovm oblici kratkotrajane irnovine.

Novae je uvijek tekuca iii kratkotrajna imovina, U tu skupinu ulazi gotovina u blagajni, novae na ziroraeunu, na deviznom raeunu, izdvojena noveana sredstva za

11 Rargranicenje imovine na dugotrajnu i kratkotrajnu vrii se prema vremenskom kriteriju u kojem se ocekuje da ce se neki oblik imovine pretvoriti U novae. a 10 je uobicajeno J godina. Kad poduzeda gdje proi:z;vodni ciJdus dugo traje tduie od 1 godine) taj kriteri] se korigira duiinom proizvodnog ciklusa:

35

2. Temeljna znanja 0 racunovodstvu i financijskom izvjeitavanju

isplatu cekova i akreditiva i tome slicno, Iznimka od pravila daje novae uvijek tekuca imovina jest situacija u kojoj je novae na nekorn racunu blokiran duze vrijeme, odnosno upotreba ogranicena duze od jedne godine.

( KRATKOTRAJNA IMOVINA )
I
r I I I
NOVAe POTRAiIVANJA FINANCIJSKA ZAUHE
IMOVINA
- u banci - od kupaea - dan i kratkorocn i - sirovina i
- u blagajni - od zaposlenih krediti materijala
- od driave - kupljeni vrijed. - proizvodnje
- ostala potraiivanja papin - gotovih
- dani depoziti i proizvo::la
kaucije - trgovaeke robe
- ostala kratko.
ulaganja Slika 2.8. Oblici kratkotrajne lmovine

Financijska imovina u osnovi su plasmani nove a na rok kraci od jedne godine, Plasrnan novca kao kratkotrajna financijska imovina najcesce se ostvaruje davanjem kredita drugirn poduzecirna i kupnjom, u pravilu, kratkorocnih vrijednosnih papira". Cilj takvog ulaganja je zastita kapitala (pogotovo u uvjetima inflacije) i ostavarivanje odredene koristi, zarade, a najcesce je to kamata. Prilikom klasifikacije te vrste imovine vafno je jedino daje razurnno ocekivati njezin povratak u novcani oblik u vremenu kracern od jedne godine.

Potrazivanja za koja se ocekuje da ce biti naplacena u kracern roku (do 1 godine) uobicajeno su potrazivanja od kupaca za prodane proizvode iii izvrsene usluge, potrazivanja od zaposlenih, potrafivanja od drzavnih organa za odredene prernije, kornpenzacije, za vise placene poreze, potraiivanja od osiguravajuceg drustva za naknadu . stete itd. Iznos potrazivanja kao i struktura potrafivanja posebno je interesantna pozicija, pogotovo kada nedostaje novca za neku poslovnu aktivnost. Zbog kvalitete potrebnih informacija, potrazivanja se zasebno iskazuju i na osnovi njih donose odgovarajuce odluke,

Zalihe su materijalni oblik tekuce imovine. Kao najcesci pojavni oblici zaliha pojavljaju se zalihe sirovina i materijala, zalihe proizvodnje, nedovrsenih proizvoda, zalihe gotovih proizvoda i zalihe trgovacke robe. Prema Zakonu 0 racunovodstvu u skupinu zaliha svrstavaju se i isplaceni predujmovi za nabavu ove vrste imovine.

12 lU4zerak od ovog pro IIi/a je i kupnja dugorocnit» vrijednosnih popira (npr. dionica} s rim da u ovom sludaju postoj; namjera da se 1; dugorocni vrijednosni papiri prodaju u roku koji je kraci od godine dana.

36

!

2. Temeljna znanja a raiunovodstvu i financijskom izvjestavanju

Uvazavajuci kriterije za razvrstavanje ukupne imovine poduzeca na kratkotrajnu i dugotrajnu, pojavljuje se i imovina koju nije rnoguce doslj.e~no uvrst~ti ni u jedan ~ navedenih oblika. To su placeni troskovi buduceg razdoblja I nedospjela naplata pnhoda. Placeni troskovi buduceg razdoblja pojavljuju se najeesce prilikom isplata znatnijih iznosa za namjenu od koje ce poduzece luciti korist u duzem razdo~lju. To je slucaj s placenirn premijama osiguranja, placenim pretplatama za struC?U hteraturu: troskovima za investicijsko odrtavanje i tome sl. Nedospjela nap lata prihoda odnosi se na prihode koji nisu rnogli biti fakturirani, ana koje poduzece ima utvrdeno pravo, npr. pravo na drZavnu potporu, subvenciju i 51. Pozicija placenih troskova buduceg razdoblja i nedospjela naplata prihoda cesto se ukljucuje u tekucu imovinu, ali mogu biti iskazani i kao zasebna pozicija.

Dugotrajna imovinaje onaj dio imovine koji se pretvara u novcani oblik u. razdob~ lju duzern od 1 godine, Za potrebe sastavljanja bilance uo?icajeno se p?kaz~Je u ~e~ osnovna podoblika, a to su: materijalna imovina, nematerijalna, financijska imovma I dugotrajna potrafivanja (slika 2.9.).

[ DUGOTRAJNA IMOVINA }
I
I I I I
MATERIJALNA .NEMATERWALNA ANANCUSKA POTRAZlvANJA .:
- .. . . -r • .-
-
- zemljista. sume - osnivafki izd. - dani krediti - prodaja na kredit
- zgrade - lzdaci za istraz. i dep. i kaucije - od povezanih
- postrojenja i razvoj - vrijed. papiri poduz.
oprema - patenti, licence - dug. depoziti - ostala potraz,
- alati, u redski i • koncesije kod banaka
pagon. inventar - goodwill i sl, - ost. dug. ulag.
. vozila itd. Slilca 2.9. Oblici dugotrajne imovine

Dugotrajna materijalna imovina je onaj dio imovine koji ima materijalni, fizieki oblik. To su, prije svega, prirodna bogatstva (zemljista, sume), zatim zgrade, oprema, postrojenja, transportna sredstva, namjestaj, krupni alati i 81.

Nematerijalna imovina je dio stalne imovine koja nema materijalni, dodirljivi oblik, ali od koje poduzece ocekuju neku ekonomsku korist. To su specificna ulaganja, npr. osnivacki izdaci, izdaci za istraZivanje i razvoj, patenti, licence, koncesije, goodwill i tome s1.

Financijska irnovinaje onaj vid imovine koji nastaje ulaganjem slobodnih novcanih sredstava na rok dufi od jedne godine. NajcesCi oblici dugotrajne financijske irno-

37

2. Temeljna znanja 0 racunovodstvu ifinancijskom izvjeItavanju

vine pojavljuju se prilikom ulaganja novca u dugorocne vrijednosne papire (dionice, obveznice i sl.) te posudivanjern novea, odnosno davanjem kredita drugim privrednim subjektima. Kao posljediea takvog ulaganja pojavljuje se pored povrata sredstava i odredena naknada, a to je najceSte kamata Hi dividenda,

Potraiivanja u okviru stalne, dugotrajne imovine uglavnom se odnose na potrazivanja od kupaca za prodanu robu na kredit dufi odjedne godine te na potrafivanja od povezanih poduzeca. To je imovina u obliku prava, tj. nalaze se u prijelaznom obliku izmedu stvari (rnaterijalne imovine) i novea.

2.4.2.3. Obveze i kapital

Sva imovina kojom neko poduzece raspolaze i koju kontrolira ima svoje porijeklo, svoj put i nacin pritjecanja u poduzece, tj. izvore od kojibje pribavljena. Izvori imovine su fizicke i pravne osobe koje ulazu imovinu u poduzece, To su prije svega vlasniei, druga poduzeca (dobavljaci), banke i druge financijske institucije, gradani itd. Raeunovodstvo biljezi nacine i putove pribavljanja imovine poduzeca, odnosno blljezi imovinsko-pravne odnose prema onima cijaje imovina. Nabavljanjem imovine od odredenih izvora stvaraju se odredene obveze prema vlasnicima te imovine. One se uglavnom sastoje u davanju novcane protuvrijednosti iii uvecavanju vrijednosti ulozene imovine, Dakle, ovisno 0 izvoru irnovine (vlasnik poduzeea iii neki drugi privredni subjekt) sastoji se i kvaliteta imovinsko-pravnih odnosa te se stoga izvori imovine klasificiraju, promatraju i u izvjeStaju (bilanci) prlkazuju prema odredenim kriterijima.

Za potrebe ~to realnijeg sagledavanja fmancijskog polozaja, odnosno za potrebe poslovnog odlucivanja, izvore imovine klasificiramo prema odredenim kriterijima. Zavisno od toga tko je ulofio imovinu u poduzece - sam vlasnik ili neki drugi privredni subjekt - izvore imovine dijelimo prema vlasnistvu na:

• vlastite izvore (kapital iIi glavnica) i

• tude izvore (obveze),

Prema roku dospijeca razlikujemo:

• kratkorocne izvore (kratkorocne obveze)

• dugorocne izvore (dugorocne obveze) i

• trajne izvore (kapital iii glavnica).

Njihova sistematizacija prema razlicitim kriterijirna prikazana je u tablici 2.1.

KAPITAL

vlastiti

trajni

zavisni

Tablica 2.1. Sistematizacija izvora imovine

38

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu ifinancijskom izvjestavanju

Pri tome treba istaknuti da naknada za koristenje imovine iz vlastitih izvora (glavniea) zavisi od ostvarenog rezultata. Nairne, ako nemadobiti, u pravilu se dionicarima ne isplacuje dividenda, Nasuprot lome, za koristenje imovine iz tudih izvora (obveze) mora se platiti kamata bez obzira na to je li ostvarena dobit ili gubitak.

Kratkorocne obveze cine one obveze koje je potrebno podmiriti u kracern roku, tj. u roku koji nije duzi od godinu dana. To su uglavnom obveze prema dobavljacima za nabavljeni materijal, robu i sl., obveze za izvrsene nam usluge, primljeni kratkorocni krediti s rokom otplate kracirn od godine dana, emitirani kratkorocni vrijednosni papiri, itd. Iznos i srruktura tih obveza vrlo su vazan kriterij u ocjeni i odrzavanju likvidnosti i vodenju financijske politike.

Dugorocne obveze obuhvacaju sve one obveze koje dospijevaju na naplatu u roku duljem od jedne godine. Najcesce su to obveze za primljene dugorocne kredite od banaka iii drugih financijskih institucija te obveze po emitiranim obveznicama.

Razlika izmedu ukupne imovine i ukupnih obveza cini vlasnicku glavnicu, odnosno kapital poduzeca, i to je onaj dio imovine koji pripada vlasnicima poduzeca, Pritom se ne rnisli na neku odredenu imovinu, vee upravo na one sto ostaje nakon odbitka (podmirenja) svih obveza. To je rezidulana vrijednost koja zavisi od velicine imovine i velicine obveza i rnoze se utvrditi tek nakon sto se iz ukupne irnovine podmire sve obveze poduzeca. Ili, drugim rijecima:

sve sto imam

- sve sto dugujem

= moja neto vrijednost iIi kapital"

Kapital je vlastiti izvor imovine i s aspekta dospijeca trajni izvor. Nairne. u normalnim uvjetima poslovanja vlasnici ne mogu povuci svoj ulog pa se stoga i ne oceleu je odljev sredstava po osnovi vracanja uloga vlasnicima. Ulog traje dok traje i sarno poduzece. Jedino se u uvjetima likvidacije ukupna irnovina dijeli izvorima, s time da se prvo podmiruju obveze prerna kratkorocnirn izvorima, zatim dugorocnim izvorima i tek na kraju ostaje onaj dio irnovine koji pripada samirn vlasnicima, Kapital se primamo formira ulaganjem vlasnika pri samom osnivanju poduzeca, Vlasnik moze i dodatno ulagati u svoje poduzece i u tom slucaju povecava se imovina poduzeca kao i obveza prema vlasniku, tj. kapital poduzeca, Kapital poduzeca uvecati ce se i u slucaju uspjesnog poslovanja, tj. zadrfavanjern odredenih zarada, odnosno dobiti (profita). Taj dio kapitala posljedicaje pozitivnih financijskih rezultata i ukoliko se ne raspodijeli vlasnicima ostaje u poduzecu, namijenjen novirn poslovnim pothvatima, odnosno razvoju poduzeca. UzimajuCi u obzir navedeno moguce je zaljuciti da na povecanje kapitala utjecu dodatna ulaganja vlasnika i zadrfani dobici (zarade), a smanjuje ga raspodjela vlasnicima te ostvareni gubici u poslovanju (tablica 2.2.).

Ovisno 0 tipu poslovnog organiziranja, tj. ovisno 0 tome je li vlasnik poduzeca pojedinac (inokosno poduzece), dvije iIi vise osoba (ortacko poduzece) iii mnostvo vlasnika (dionicko drustvo)", struktura kapitala ce se pones to razlikovati, no u osnovi

13 G. A. Welsh-D. G. Short, Fundamentllls of Financial Accounting, Homewood, Illinois, Irwin, 1987., p. 52.

14 U nasim uvjetima, prema Zakonu 0 trgovaikim druitvima, uvedeni su u uporabu pojmovi trgovac pojedinac, drustvo s ogranliienom odgovomoidu i dioniiiko dndtvo, Potrebno je napomenuli da se ovdje radi samo 0 razlidtim nazivjma, ali bit ostaje isla.

39

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu i financijskom izvjeitavanju

~apital se s~toji od dva osn~vna dijela, i to od dijela koji je ulozen i onog dijela koji Je zaraden tijekom poslovanja, odnosno drugim rijecirna kapital cine:

I. ulozeni kapital i

2. zaradeni kapital".

D~kcije r~ce~o, to je ona vrijednost koju vlasnici ulofe u poduzece uvecana za sve vrijednosti koje su stvorene tijekom poslovanja i koje su zadriane u poduzecu,

POVECANJE SMANJENJE
dodatna ulaganja raspodjela vlasnicima
zaddani dobici ostvareni gubici Tablica 2.2. Promjene na kapitalu

2.4.2.4. Oblik iskazivanja bilance

.. ? na~inu sistema~izaci)e osnovnih elemenata bilance, tj. 0 nacinirna sisternatizaCIJe rmovme, o.b.veza 1. kapitala ovisi i infonnativna snaga samog izvjestaja. Bilancne s~eme mo~u biti propisane zakonom ili sarno preporucene nekorn od racunovodstvenih regulativa ', PnmJ~r ~kracene bilancne sheme prema nasern Zakonu 0 racunovodstvu prikazan je na slici 2.10.

AKTlVA PASIVA
AI DUGonuwNA IMOVINA -
AI KAPlTAL
I. Nemalerijalna I. Upisani kapital 10.000
II. Molenjalna 20.000 II. Premije na dionice
III. Financijska -
3.000 1II. Revelonz. rezerva
-
III. Potrefivanja 1\1. Rezerve -
BJKRATKOTIUWNAIMOVINA V. ZadrZana dobit iii gub. 15.000
VI. Dobit (gubitakl tek. god. -
I..Zalihe 7.000
il. Potra2ivanja 10.000 BI DUGORoCNA REZERVJRANJA
III. Financijska lm, RlZIKA I TROSKOVA -
III. Novae 3.000
C) PLACENI mos. BUDUC£G RAZD. C)DUGORotNEOB~ 5.000
I NEDOSP. NAPL. PRIHODA DJ KRATKOROCNE OBVEZE 13.000
UKUPNO AKnVA 43.000 E) ODG. PLACANJA raos,
I PRlHODI BUD. RAZD. -
UKUPNO PASIVA 43.000 Slika 2.10. Shema bilance prema Zakonu 0 racunovodstvu

15 Vidi Zakon 0 racUllovodstvu, Narodne novine, 90//992.

40

:< -~

. .1

2. Temeljna znanja 0 racunovodstvu i financijskom izvjestavanju

Pri sastavljanju bilance pojavljuju se dva bitna pitanja koja su vezana uz:

• formalni izgled bilance i

• strukturu aktive i pasive

Bilanca se sastoji od dva dijela, od aktive (imovine) i pasive (obveza i kapitala), U

formal nom pogledu bilanca se moze prezentirati u obliku:

a) jednostranog izvjestaja i

b) dvostranog izvjestaja,

Ukoliko se prihvati jednostrani izvjesta], tada se prvo upisuju pozicije aktive, a ispod toga pozicije pasive. Kod sistema dvostranog izvjestaja na lijevoj strani se prikazuju pozicije aktive, a na desnoj pasive, Takav nacin prezentiranja pogodnijije potrebama analize financijskih izvjestaja zbog vece inforrnativne snage.

Struktura aktive i pasive, odnosno redoslijed unosa pozicija u bilancu takoder zavisi od odredenih kriterija. Uobicajeno se pozicije aktive unose pre rna kriteriju likvidnosti (unovcivosti), a pozicije pasive prerna kriteriju rocnosti (dospijeca), Ovaj zahtjev, u fonni prosirenoj kriterijirna funkcionalnosti irnovine u aktivi i narnjene izvora imovine u pasivi, prikazanje u tablici 2.3.16

funkcionalnost

Namjena

Ukvidnost

Roenost

- opadejuca

- rastuca

- opadaluca

- rastuea

Tablica 2.3. Kriterij sistematizacije pozicija aktive i pasive

Kriterij funkcionalnosti nalaze da se u aktivi PIVO unesu sve pozicije iste funkcional ne skupine (npr, prvo s ve pozicije dugotrajne imovi ne, a zatim kratkotra j ne imovine). Koja ce skupina biti prezentirana prvo zavisi od drugog kriterija, a to je kriterij likvidnosti. Likvidnost je, u osnovi, sposobnost transfonnacije nenovcanih oblika imovine u novcani, iz cega se i izvodi mogucnost podmirenja obveza. Prerna kriteriju opadajuce likvidnosti prvo se unose najlikvidniji oblici (a to je novae), i kasnije sve manje i manje likvidna irnovina. Prema tom kriteriju prva pozicija bilance bila bi novac, zatim ostali oblici kratkotrajne imovine i tek onda pozicije dugotrajne irnovine. Prema kriteriju rastuce likvidnosti pozicije se unose obmutim redoslijedom - prvo najnelikvidniji oblici dugotrajne irnovine (nematerijalna, rnaterijalna ... ), a zatirn kratkotrajna imovina (i to prvo zaIihe, a posljednja je pozicija novae),

Pozicije pasive unose se prema kriteriju namjene i kriteriju rocnosti. Kriterij namjene vezanje uz osnovna pravila financiranja imovine (kratkotrajna imovina treba biti financirana iz kratkorocnih izvora i dijela dugorocnih, a dugotrajna imovina iz dugo-

16 Prema I. Spremidu, u knjizi grupe autora RaEunopodstvo (redakcija Ja. Deieljin), Zagreb. HZRFD, 1995., str. 124.

41

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu i financijskom i7YjeItavanju

~ocni~ i trajnih izvora). Kriterij rocnosti (opadajuce iii rastuce) zahtijeva da se pozicije pasive unose prema roku dospijeca. Posebno je vazno istaknuti potrebu da postoji uskladenost kriterija unosa za aktivu i za pasivu.

.To znaci da ukoliko aktiva pocinje s novcem. tj. kratkotrajnom imovinom, tada pasrva mora poceti s kratkorocnim obvezama, i obrnuto (slika 2. 11.). Takva forma bilance (dvostrani racun, kriterij opadajuce likvidnosti) uobicajeno koriste poduzeca u SAD-u. U nasern zakonodavstvu propisanaje bilancna shema koja polazi od obmutog r~doslijeda i naslanja se na bilancne sheme koje postoje u Zapadnoeuropskim zemljama.

AKTIVA PASIVA
KRATKOTRAJNA KRAll<OROCNE
OBVEZE
IMOVINA
DUGOROCNE
OBVEZE
DUGOTRAJNA
IMOVINA KAPlTAL Slika 2.11. Struktura bilance

.. u: ze~Ijama razviJenog t~isnog gospodarstva i razvijene racunovodstvene profes.IJe bll~cne s.heme OlS.U pr?plsane. Postoje odredeni prijedlozi koji se uvazavaju prihk0n:'.lzrade I prez~ntlranJa bilance. Pritom se izvje~taj ne opterecuje nepotebnim detaIJ~ma, vee se u btlancu. unose osnovne pozicije aktive i pasive (i to sarno one koje postoje), a sva dodatna objasnjenja nalaze se u biljeskama uz financijske izvjestaje.

2.4.2.5. Povezanost imovine. obveza i kapitala kao pretpostavka razrnatrania financijskog polozaja

.Bilanca je temeljni financijski izvjestaj koji prikazuje stanje imovine, obveza i ~apttala na ~redeni dan. N a osnovi biiance mogu se spoznati mnoga cinjenicna stanja 0 ~o~iovanJu po?uzeca: a bilanca prije svega slufi kao podloga analize financijskog pol~zaJa.. Stoga ~e za l~pr:avno sagledavanje financijskog poloZaja neophodno uvazavatt veze koje postoje izmedu osnovnih dijelova bilance.

. Bilancaje dvostruk prikaz imovine poduzeca, promatrano s dva razlicita aspekte: ~e_dnom ~to im~mo (pojavni oblik) i drugi put odakle nam to sto imamo, tj. porijeklo lit ~l~sOlc~a pripadnost, odnosno izvor te imovine. S obzirom na to da bilanca prika~u Je Imov.lOu podu~ca s dva rm:licita aspekta, to upucuje i na nuznost postojanja vriJ~nosn.e jednakosti, odnosno bilancne ravnoteze izmedu aktive i pasive, U aktivi se prikazuje ~m~vlOa, au pasivi izvori te.imovine. Obveze prema izvorima imovine, ovisno 0 kvaliteti te obveze, uobicajeno se dijele na obveze prema vlasniku i obveze pre-

42

2. Temeljna manja 0 raiunovodstvu i financijskom izyjeItavanju

rna ostalim kreditorima, pa se i temeljna bilancna ravnoteza zapisuje na sljedeci nacin:

[ AKTIVA = PAS IVA J

odnosno

IMOVINA = OBVEZE + KAPITAll

Ova pocetna ravnotefa aktive i pasive, osigurana u pocetnoj bilanci, i dalje se zadrZava kroz evidenciju poslovnih dogadaja metodom dvojnog knjigovodstva Svaka knjigovodstvena promjena znaci istovremeno i promjenu stanja u bilanci. S obzirom na neprakticnost biljezenja u samoj bilanci, poslovne promjene se biljefe na kontima, kao izdvojenim dijelovirna bilance, a kasnije se, po potrebi, podaci prezentiraju u formi izvjestaja (bilance). Iz navedenog proiziazi daje bilancna ravnoteza kriterij koji se ex ante podrazumijeva te da je ta ravnoteza kao i meduodnosi osnovnih dijelova bilance conditio sine qua non razmatranja financijskog poloZaja.

2.4.2.6. Vrste bilanci

Bilancaje temeljni fmancijski izvjesta] koji daje pregled stanja imovine, obveza i . kapitala na odredeni dan. Zavisno od forme, vrernena ili razloga sastavljanja razliku-

jerno nekoliko vrsta bilanci. Uobicajeno se razlikuju i u praksi susrecu:

• pocema bilanca

• zskljucna bilanca

• pokusna bilanca

• konsolidirana bilanca

• zbrojna bilanca

• diobena i fuzijska bilanca

• sanacijska bilanca

• likvidacijska bilanca itd.

Pocetna bilanca je bilanca koja se sastavlja prilikom osnivanja poduzeca, tj. na pocetku poslovanja poduzeca, Poduzeca koja posluju dugo godina obraeun poslovanja obavezno provode na kraju godine i tada sastavljaju zakljucnu bilancu. Kod takvih poduzeca zakljucna bilanca sa 31. prosincem ujedno je pocetna bilanca na dan 1. sijecnja, tj. na pocetku novog obracunskog razdoblja.

Pokusna bilanca, kao sto joj sam naziv govori sastavlja se radi kontrole, odnosno . provjere ispravnosti provedenih knjiz.enja. Uobicajeno se sastavljajednom mjesecno (po potrebi i cesce), a obvezno juje sastaviti prije sastavljanja i prezentiranja bilo koje .

od navedenih bilanci.

Konsolidirana bilanca sastavlja se na razini slofenih poduzeca. Cilj joj je prikazati sustav slozenih poduzeca kao jednu cjelinu. Stogaje prilikom izrade konsolidirane bilance potrebno iskljuciti interne financijske tokove (potrazivanja i obveze) unutar sustava, odnosno izmedu povezanih poduzeca,

43

2. Temeljna znanja 0 raiiunovodstvu ifinancijskom izvjestavanju

Zbrojna bilanca takoder se sastavlja na razini slozenih poduzeca s tom razlikom ~ ~ da se ovdje ne prebijaju medusobni odnosi vee se jednostavno zbrajaju istovrsne stavke iz bilanei poduzeca koja ulaze u krug slozenog sustava,

Diobena bilaneaje bilanca koja se sastavlja prilikom razdvajanja poduzeca na dva iIi vise zasebnih poduzeca. Ova bilanca je osnova podjele imovine izmedu novonasta· ~ lih poduzeca. Fuzijska bilanca nastaje u suprotnom slucaju, kada se dva ili vise pojedinacnih poduzeca integriraju u jedno novo poduzece, Nastaje kao zbroj bilanci integriranih poduzeca,

Sanacijska bilanea sasravlja se radi sanaeije (ozdravljenja) poduzeca. Sluzi kao osnova utvrdivanja nastalih gubitaka u poslovanju i mjera za njihovo rjesavanje, Ukoliko postupak sanacije ne uspije, pokrece se stecajni postupak. Stecajna biJanca prikazuje vrijednost imovine u postupku stecaja,

· ~ 2.4.3. Razmatranje uspjesnostl poslovanja na temelju racuna dobiti i gubitka

_Us~j~snost ~~sl~vanja uobicajeno se definira kao sposobnost ostvarivanja odre,- denih ciljeva, Ciljevi poslovanja mogu biti razliciti, a to znaci da i uspjesnost poslo· ~ vanja z~visi od post~vljeni~ kriterija, tj. definiranih ciljeva. NajcesCi eilj je profitabilnost p.o.s~oya~Ja. Je h to ostvareno i u kojoj mjeri vidi se iz izvjestaja koji se _~ zove racun dobiti 1 gubitka (Profit and Loss Account ili P & L Statement). 17 Za razliku od bilanee koja prikazuje financijski poloza] u odredenom vremenskom trenutku, ra, ._ cun dobiti i gubitka prikazuje aktivnosti poduzeca u odredenom razdoblju. Osnovni kategorijalni elementi ovog izvjestaja jesu prihodi, rashodi i njihova razlika dobit iIi · -gubitak.

~ 2.4.3.1. Elementi usplesnostl poslovanja

Obavljanjem poslovnih aktivnosti nastaju promjene na imovini poduzeca, U tom ~ poslo,:,no~ procesu~ v~jedn~sti kojima ~polaZe poduzece cirkuliraju, mijenjaju svoJe o~hke 1 karakteristike. Pntom dolazi do transformacije jednog oblika imovine u ,-drugl. Novae pribavljen od izvora ulaze se u nabavu sirovina i materijala, sirovine se .d~u u pr~ce.s proi~vodnje, iz procesa proizvodnje izlaze gotovi proizvodi koji se '-dalje prodaju i za koje se dobije novae. Za taj novae se dalje kupuju inputi potrebni za ,_ ob~:-IJ~Je ~os~ovnog procesa i.t~. ~akJe, ~talno doIazi do transformacije novca u materijalni oblik I obmuto, rnaterijalnih oblika u novae. Te transforrnaeije ne dogadaju .~ se same od sebe vee zahvaljujuci aktivnostima osoba zaposlenih u poduzecu, Da bi se sredstva transformirala izjednog oblika u drugi, potrebno je uloziti rad kao i odredena sredstva,

Ra~unovodstvo upravo prati ta ulaganja u poslovne procese kao i rezultate odno.~sno.uclllke ~oji iz njih proizlaze. U vezi s odvijanjem poslovnih procesa, odnosno u Vez! s promJenama na imovini i izvorima imovine nastaju i prihodi i rashodi. Prema

17 OV{l~ .i.z~jeJlaj !~s se n~.:zjva i izvjeita] 0 dobiti (Income Statement). Bitno je napomenuti da se pod ratlicitim naZlvlma krije uglavnom isti sadria].

44

J

2. Temeljna znanja 0 raiiunovodstvu ifinoncijskom izvjestavanju

Medunarodnim raeunovodstvenim standardirna prihodi i rashodi se promatraju s obzirom na njihov utjecaj na povecanje iii smanjenje ekonornske koristi, Tako su prihodi "povecanje ekonornske koristi tijekom obracunskog razdoblja u obliku priljeva iii povecanja sredstva iii smanjenja obveza sto ima za posljedicu povecanje glavniee, ali ne ono u svezi s uplatama od strane vlasnika", dokje rashod suprotna kategorija i znaci "smanjenje ekonomske koristi kroz obracunsko razdoblje u obliku odljeva ili iscrpljenja sredstava sto ima za posljedicu smanjenje glavnice, ali ne one u svezi s raspod jel om gla vnice vlasn ie i rna" . 18 Iz ovoga proizl azi da prihodi nasta ju kao poslj ed iea povecanja imovine iIi smanjenja obveza, rashodi su posljedica smanjenja irnovine i povecanja obveza (tabliea 2.4.).

smanjenje povecanie

povecarjje smanjenje

imovina obveze

Tablica 2.4. Nastanak prihoda i rashoda

Pri tome je posebno vazno napomenuti da se ovdje ne radi 0 bilo kojem povecanju iIi 0 bilo kojem smanjenju irnovine i obveza vee sarno 0 on om dijelu koji utjece na povecanje iii smanjenje glavnice, odnosno kapitala. Nairne, te promjene na kapitalu ne nastaju izravno preko prihoda i rashoda vee posredstvom njihoverazlike. Ako rashodom oznacirno vrijednost uloga u neki poslovni pothvat, a prihodom vrijednost koju iz tog pothvata polucirno, dobijemo iIi ostvarimo, tada je razlika izmedu ulozenog i ostvarenog, tj. prihoda i rashoda odredena zarada iIi gubitak u tom poslu. Potrebno je napomenuti da je najveci dio prihoda i rashoda vezan uz proces realizacije, odnosno prodaje, a sam proces prodaje ima svoju prihodnu i rashodnu stranu, Pri tome vrijednost prihoda cini prodajna (faktuma) vrijednost, a vrijednost rashoda troskovi nastali prilikom stjecanja te imovine. Ako je poduzece ostvarilo vise no sto je ulozilo, tj. ako Sll prihodi veci od rashoda, tadaje ostvaren pozitivan financijski rezultat ili debit i obmuto, ako poduzece mora ulofiti vise od onog sto dobije iz nekog poslovnog procesa, tada posluje s gubitkom, tj. ostvaruje negativan financijski rezultat. Dakle,

PRIHODI - RASHODI = FINANCIJSKI REZULTAT pri cemu vazi sljedece:

PRIHODI> RASHODA -+ DOBIT

RASHODI > PRIHODA -+ GUBITAK

Prisjetimo se da na vrijednost kapitala utjecu dvije komponenete. To su promjene vezane uz vlasnike te promjene vezane uz sarno poslovanje, Upravo promjene vezane uz poslovanje mogu i te kako uveeali iii umanjiti vrijednost neto imovine poduzeea.19

18 Medunarodni ratunovodstvent standardi, O,C., sir. 32.

19 Neto imovina poduzeca je isto ilo i kapital iii glavnica poduzeca, tj. razlika izmedu ukupne imovine j ukupnih obveza.

45

2. Temeljna manja 0 racunovodstvu i financijskom itvjestavanju

Ukoliko poduzece stalno ostvaruje odredene zarade, to znaci da uvecava svoju imovinu te da ce na kraju nekog promatranog razdoblja vrijednost neto imovine biti uvecana u odnosu na poeetnu vrijednost. Pri tome ce iznos povecanja bitijednak upravo vrijednostima ostvarenih zarada, Prema tome te promjene zavise od uspjesnosti poslovanja i manifestiraju se u ostvarenom financijskom rezultatu. Iz ostvarenog financijskog rezultata, tj. brute dobiti, odvaja se dio koji pripada drzavi na ime poreza, a ostatakje neto dobit. Neto dobit pripada poduzecu i ono sarno odlucuje 0 njegovoj raspodjeli, U pravilu se dijeli na dva dijela: na dio koji pripada vlasnicima kao naknada za ulozeni kapital i na dio koji se zadrzava u poduzecu, tj. na zadrzanu dobit.

Povezanost bilance s prihodirna i rashodirna moze se sagledati na temelju sljedeceg primjera.

Primjer: Poduzece "X" imalo je nadan 1. 1. 1998. sljedece stanje irnovine i obveza prema izvorima irnovine (podaci dani u fonni bilanee):

Poduzece "X" Bilanca na dan 1. 1. 1998.

AKTIVA PASIVA
Novae 800 Dobavljaci 1.300
Zalihe robe 2.000 Krediti 500
Oprema 1.200 Kapital
- upladeni k. 1.900
- zaradeni k. 300
UKUPNO 4.000 UKUPNO 4.000 U sijetnjuje prodano robe u vrijednosti od 1.000 kn, Kupac placa u gotovini. Troskovi u prodanoj robi (troskovi nabave iii stjecanja robe) iznose 600 kn, Uz pretpostavku da nije bilo drugih poslovnih dogadaja stanje bi na kraju sijecnja bilo sljedece:

Poduzece "X" Bilanca na dan 31. 1. 1998.

AKTlVA 1.1.98 31.1.98 PASIVA 1.1.98 31.US
Novae 800 1.SOO Dobavljaci 1.300 1.200
Zalihe robe 2.000 1.400 Krediti 500 500
Oprema 1.200 1.200 Kapital
- uplaceni k. 1.900 1.900
- zaradeni k. 300 800
UKUPNO 4.000 4.400 UKUPNO 4.000 4.400 Analiziramo li novonastalo stanje rnozerno zakljuciti da su nakon izvrsene prodaje nastale promjene i u aktivi i u pasivi, U aktivi je doslo do smanjenja zaliha za 600 kn i istovremeno do povecanja novca za 1.000 kn. Pri tome je neto povecanje iii zarada iznosila 400 kn, 5to je istovremeno evidentirano na poziciji zaradeni kapital. Dak-

46

2. Temeljna znanja 0 racunovodstvu ifinancijskom izyjestavanju

Ie, povecanje imovine za 400 kn nije rezultiralo iz povecanja obveza (obveze su ostale iste), vee je to zarada, odnosno pozitivan financijski rezultat koji korigira (povecava) vrijednost kapitala,

Buduci da pokazuju promjene koje se dogadaju na imovini poduzeca i obvezama prema izvorima, prihodi i rashodi su, za razliku od imovine i obveza, dinarnicke kategorije. U nastavku rada bit ce ukratko objasnjene osnovne vrste prihoda i rashoda, osnova njihova utvrdivanja, odnosno priznavanja te razlike izmedu prihoda i rashoda kao obracunskih kategorija i primitaka i izadataka novca kao financijskih kategorija.

2.4.3.2. Prihodi

Prihodi nastaju kao posljedica povecanja imovine ili smanjenja obveza i to onog dijela koji ce kasnije imati utjecaja na promjene u visini (povecanju) kapitala. Do povecanja irnovine iii smanjenja obveza dolazi iz raznih razloga.Neki se pritom pojavIjuju cesce, redovito, a neki sporadicno. Najcesci prihcdi vezani su uz realizaciju poslovnih ucinaka, tj. proizvoda i usluga, Mozemo reci da su prihodi prodajne vrijednosti poslovnih ucinaka kao i svi drugi oblici dobivenih naknada te drugi oblici povecanja imovine iIi smanjenja obveza koji kao krajnji efekt donose povecanje financijskog rezultata. Ovisno 0 tome nastaju li redovito u poslovanju iii se javljaju sarno povrerneno, prihodi se dijele na redovne i izvanredne (slika 2.12.).

l PRIHODI 1
I
I I
REDOVNI I lZVANREDNI I
I
I I
POSlOVNI FINANCIJSKI I Slika 2.12. Struktura prihoda

Redovni prihodi se ostvaruju prodajom proizvoda, odnosno njihovom realizacijom na tdistu. Redovni prihodi mogu nastati i prodajom trgovacke robe iii pruzanjem usluga, zavisno od toga koja je priroda poslovanja nekog poslovnog subjekta, To su zapravo poslovni prihodi koji se najceU'e pojavljuju, gotovo svakodnevno i u strukturi prihoda cine najveci dio. Sam iznos prihodajednakje prodajnoj vrijednosti realiziranih proizvoda, robe iii pruzenih usluga.

Financijski prihodi rezultat su plasiranja viska slobodno raspoloziva novca. Visak novca poduzece moze uloziti u dionice, obveznice itd, iii ga moze jednostavno posu-

47

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu ifinancijskom izvjeitavanju

diti onom kome je trenutno potreban, U svakom slucaju stjece pravo na odredenu naknadu kao sto je dividenda iii kamata koja predstavlja financijski prihod. Pored tih naknada u financijske prihode ulaze i pozitivne tecajne razlike koje su rezuItat promjene vrijednosti novca u odnosu na neku stranu valutu,

Izvanredni prihodi su oniprihodi koji se ne pojavljuju redovito, pa se stoga ne mogu ni planirati ni predvidjeti, NajcesCi izvanredni prihodi javaljaju se prilikom prodaje dugotrajne imovine, prodaje sirovina, inventurnih viskova, otpisa obvezakao i kod svih drugih izvanrednih oblika povecanja imovine iii smanjenja obveza,

2.4.3.3. Rashodi

R~hodi cine negativnu komponentu financijskog rezultata, Nastaju kao posljedica ~ros~nJa, odnos~o srnanjenja i~?vin~ iii povecanja obveza. Nasuprot prihodima imaju utJecaJ3 na smanjenje glavnice 111 kapitala poduzeca, Vrijednost rashoda cine vrijednosti ~oje s~ mo~e biti.utrosene u poslovnom procesu (sirovine, materijaJi, strojevi, energija, ljudski rad itd.) koje su neophodne u stvaranju poslovnib ucinaka Vrijednostposlovnih ucinaka, proizvoda i usluga, izrazena je u iznosu troskova koji su nastali u vezi sa stvaranjern tih uc!~aka.zo Iznos tib .trosko~a cini imovinsku poziciju jer pokazuje vrijednost poslov~og uel~a: ~oto,:a proizvoda II i kupljene robe i iskazana je u poziciji zaJiha koje su sadr:z~e u bllan~l. Nairne, t~k kada d~e do prodaje proizvoda (robe), iznos troskova koji su bill neoph~m za stjecanja tog proizvoda (robe) postaje rashod razdoblja To je ulog u praces prodaje, ~nosno rashod je ona vrijednost koju nlazemo u proces realizacije, dok s drug~ strane pnh~ promatramo k~o onu vrijednost koju iz tog procesa ostvarujemo. Ukoliko su prihodi veci od rashoda, iskazujerno dobit, i obmuto, ukoliko su prihodi manji ?rl ~.hod~ isk~je~o gubitak .. Pored ti~, najeescih rashod.a, u poslovanju poduzeca poJav~J~Ju .se ~ n~ki d~gl ne~ovI.tl rashodi pa se anaJogno prihodima ukupni rashodi raSelanjuju I u izvjestajtma prikazuju kao redovni i izvanredni (slika 2.13.).

l RASHODI }
I
I I
I REDOVNI I IZVANREDNI
I
I I
POSlOVNI I I FINANCIJSKI Stika 2.13. Struktura rashoda

20 Troskovi su vrijednosno izraient utroici sirovina, malerijala, ostale imovine, tudih. usluga i ljudskog rada neophodni za proizvodnju proitvoda; vrsenje usluga iii za nabavu Irgovacke robe.

48

2. Temeljna manja 0 racunovodstvu i financijskom izvjeItavanju

Poslovni rashodi nastaju kao posljedica obavljanja glavne djelatnosti poduzeca, Analogno poslovnim prihodima redovito se pojavljuju, a Cine"ih troskovi sadrzani ~ prodanim proizvodima te ostali tros~~vi razdoblj~, nabav~a v~Jednost proda~e rob~ ~ s1. Struktura poslovnih rashoda zaVISI od vrste djelatnosti kojorn se poduzece bavi i metode obracuna troskova,

Financijski rashodi iii rashodi financiranja nastaju uglavnom ~ao poslJ~ica k~ristenja tudeg novca. Iznos tih rashoda odrazava uspjesnost vodenja financijske polt: tike poduzeca, a kao najcesci rashodi pojavljuju se k~ate k~je poduze~~ m~~a dati kao naknadu za koristena tuda sredstva, negativne tecajne razlike, korekcije vrijedno-

sti (smanjenje) financijskih plasmana i tome slicno. .

U izvanredne rashode ubrajaju se rashodi koji ne nastaju redovito u poslovanju, tesko se predvidaju, ali ipak kao posljedicu imaju sm~njenje vrijedn~sti imovine i.li povecanja obveza. Najtesci izvanredni rashodi vezaru su uz razne vidove otudenja imovine, kazne, stete, korekcije rashoda iz prethodnih godina itd.

2.4.3.4. Priznavanje prihoda i rashoda

Prihodi i rashodi su obracunske kategorije i razlikuju se od primitaka i izdataka novca. Zasto je tome tako odgovor treba potraziti u temeljnim racunovodstvenim pretpostavkama i nacelima na osnovi kojih je neki obracuns~ sustav posl.avljen .. ~aS obracunski sustav poe iva na Medunarodnim racunovodstvenim standardima ~OJI od nekoliko temeljnih pretpostavki posebno isticu pretpostavku nastanka dog~daJ~. P~erna toj pretpostavci "prihodi i rashodi se utvrduju prem~ nastanku dogadaJ~, tJ: pn~: naju se onda kad su zaradeni, kad su nastali (a ne kad je novae stvarno prirnljen ili isplacen) i unose se u finaneijske izvjeStaje razdoblj~ n~ koje se odnose,"" To znaci d~ se prihodi priznaju i u poslovni~ knjiga~a evidentiraju o.nd~ ~ad su .stv~o n~tah, tj. kadje roba prodana iii usluga izvrsena 1 kad su zadovoljenijos ~e~l ml~lmalm uv: jeti,22 Prihodi se, dakle, priznaju sarno onda kad su stvamo izvjesm, sigurm, a rashodi se priznaju i kad su moguci (nacelo opreznosti),

Potrebno je napomenuti da se uz prihode i rashode cesto vezu ju i neki drugi tennini koji su slicni, iako nemaju isto znacenje. To su primici i izdaci, Pojam primitaka vezan je uz primitke novca. Nairne, primitak novca m~ze usli~editi ~z raz~.ih razloga, npr. vlasnik je ulozio dodatna novcana sredstva, duznik narn Je vra~lo ~IJe mu danu pozaj mieu, primljen je novae od banke na ime odobrenog nam kredita, III po po~ra!~ sa sluzbenog puta direktor je vratio vise primljeni iznos novca itd. Sve su to pnmict, priljevi, novca, ali nisu prihod. Temeljna odredniea prihoda jest p~veCanje im~vine i~i smanjenje obveza, ali U onom dijelu koji ima utjecaj.~ na poveCanJ~.r~zul~ta 1 ~lavn~ee poduzeca, U nasim slucajevima ~di se 0 transakcIJ~ma na ~~lacIJll.m_ovma -lmov.lna i imovina - obveze gdje dolazi sarno do promjene vrijednosti I strukture tih kategorija a da se pritom kapital ne mijenja. Najces6 i najvafnij.i uvjet za ~ast~~~ prihoda jest stvama prodaja proizvoda, robe iIi usluga. Na temelju te prodaJe ShJedl

21 Melfunarotlni riZlunovotlstileni sllJluJartli, sir. 4().

22 Prema MRS·u -za. priznavanje prihoda potrebno je o s tvariti nekoliko uvjeta, prije svega 1. da je roba; proizvod, slVamo predan kupcu iii da je usluga izvrsena, 2. da se vrijednost prlhoda moze mjeriti i 3. da ne postoj! velika nejzvjesnost glede nap/ale potraiivanja:

49

2. Temeljna znanja 0 racunovodstvu i financijskom. izvjeitavanju

novcana naknada iz cega proizlazi da prvo nastaje prihod i tek nakon toga primitak novca. Mozerno zakljuciti da svakako postoji razlika izmedu prihoda i primitakakoja se ocituje u:

a) vremenskoj nepodudarnosti prihoda i prirnitaka" i

b) riziku transfonnacije prihoda u primitke.

Isto vrijedi i za suprotnu stranu, tj. rashode, odnosno izdatke, Izdaci se prije svega odnose na razlicite izdatke, odnosno isplate novca, Kao posljedica tih isplata javlja se smanjenje novcanih sredstava, sto ne mora nuzno dovesti do nastanka rashoda. Postaje izdaci novca koji nemaju za posljedicu nastanak rashoda, kao sto je npr. posudba novca iii kupovina dionica nekog drugog poduzeca, Postoji vremenska nepodudarnost i sam rizik transformacije jedn ih u druge. U stvarnosti posto je sljedeci slucajevi:

1. izdatak prethodi rashodu i

2. rashod prethodi izdatku.

U slucaju kada poduzece nabavlja nove sirovine javlja se izdatak novca, sto se biljezi kao smanjenje novca i povecanje zaliha sirovina. Pritom dolazi sarno do transformacije jednog oblika imovine (novcanog) u drugi (materijalni oblik). Rashod ce nastati tek onda kad se sirovine utrose u' pro izvodnom procesu, i kad postanu sastavni dio gotova proizvoda, odnosno, tocnije receno, rashod nastaje tek onda kad se proizvodi prodaju kupcu. U obracunskorn smislu, dakle, rashodi se utvrduju prilikom prodaje gotova proizvoda, dok je izdatak novca nastao ranije, prilikom kupnje sirovina. U ovom slu~aju izdatak prethodi rashodu. Ponekad je opravdano da poduzeca sarna i unaprijed obracunavaju neke troskove koji su vezani uz tekuce poslovanje kao sto su npr. troskovi garancija za prodane proizvode. U tom slueaju jos nema izdatka novca, dokje trosak, odnosno rashod uobracunskorn smislu nastao.

Potrebno je napomenuti daje karakter i racunovodstveni tretman primitaka i izdataka novca izmedu ostalog odreden i obracunskim sustavom zemlje te usvojenim racunovodstvenim politikama poduzeca, Iz tih razloga uspjesnost poslovanja i cjelokupno "zdravstveno stanje" nekog poduzeca ne promatra se sarno kroz prihode i rashode vee u medusobnoj interakciji s ostalim kategorijama: s primicima i izdacima novca i posebno u relaciji s imovinom, obvezarna i kapitalom nekog poduzeca,

2.4.3.5. Oblik iskazivanja raeuna dobiti i gubitka

Sastavljanje izvjestaja koji govori 0 uspjesnosti poslovanja zavisi od odredbi postojece racunovodstvene regulative. Oblik, odnosno sherna racuna dobiti i gubitka, isto kao i bilance, moze biti:

a) propisana zakonorn, kao sto je kod nas slucaj, i

b) predlozena uz znatnu slobodu u kreiranju forme racuna dobiti i gubitka.

U posljednjem sluca]u poduzeca potrebnu infonnativnu snagu izvjestaja ostvaruju strukturiranjem prihoda i rashoda, zavisno od svojih potreba i jasno uvazavajuci

23 U kontekstu vremenske nepodudarnosti prihoda i primitaka moguce je sljedece: J. primici prethode prihodima, 2. primici su vremenski uskladeni s prihodima i 3. prihodi prethade primiclma: Osim logo, postoje i primici koji su neutralni od prihoda. Sfiena klasifikacija moguda je i pri razlikovanju rashoda i izdataka.

50

~ .... ~ ... tl 1 I AI • t: Jr.i -~ " r. 1 j .l

\ ,

" '

\';~

2. Temeljna znanja 0 racunovodstvu i financijskam izvjeItavanju

zahtjeve vazecih racunovodstvenih standarda. U navedenim mogucnostima vodi se racuna prije svega 0

• forrnalnom izgledu i

• strukturi prihoda i rashoda.

Isto kao i bilanca, i racun dobiti i gubitka moZe se prikazati u obliku jednosrranog iii dvostranog racuna, Zbog vece iskazne moci uobicajeno se u svijetu koristijednostrani racun, Takav stupnjeviti oblik ornogucuje segmentiranje prihoda i rashoda, 00- nosno iskazivanje rezultata prema vrstama aktivnosti, Tako se uobicajeno dobit (gubitak) iskazuje posebno kao:

• dobit iz redovnog poslovanja

• dobit od financiranja i

• dobit iz izvanrednih aktivnosti.

Poduzete "X"
. RACUN DOBm I GUBITKA
, za razd.1.1.19x1. - 3,.12.19x1.
...
I. PRIHODI 00 PRODAJE 70.000
II. TROSKOVI PRODANIH PROIZVOOA (4O.000J
111. DOPRINOS POKRICA 30.000
IV. OSTAU TROSKOVI POSLOVANJA
1. TROSKOVI PRODAJE
· tro§kovi propagande 3.000
- place radnika prodaje 2.000
5.000
2. orcu ADMINISTR. TROSK.
• utrosenl uredski mater. 1.000
- place administr. osoblja 4.500
• trosk, amortizacije 7.000
• tro§kovi osiguranja 2.000
· ostali troskovi 500
15.000
Ukupno ostali troskovl (20.000)
V. DOBIT IZ REDOVNOG POSlOVANJA 10.000
VI. FINANCIJSKI PRIHODI 5.000
VII. FINANCIJSKI RASHOOI (3.000)
VIII. DOBrr 00 FINANCIRANJA 2.000
IX. IZVANREDNI PRIHODI 2.000
X. IZVANREDNI RASHODI (1.500)
XI. DOBIT lZ IZI/. AKT1VNOSll 500
XII. sauro DOBrr (V+VIII+XIJ 12.500
XIII. POREZ NA DOBrr (3.500)
XlV. NETO DOBrr 9.000 Stika 2.14. Racun. dobiti i gubitka

51

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu i financijskom izvjesravanju

Jasno je da takav oblik udovoljava i potrebama eksternih te posebice potrebama intemih korisnika informacija.

Raspored pozicija, odnosno struktura izvjestaja zavisit ce i od metode obracuna troskova, Stupnjeviti oblik osigurava vecu iskaznu moe, izrnedu ostalog i zato sto omogucava utvrdivanje made kontribucije, odnosno doprinosa pokrica, Informacija o doprinosu pokrica vrlo je vazna u ocjeni uspjesnosti poslovanja. Ona pokazuje sposobnost poduzeca da ostvari dovoljan prihod za pokrice ostalih (fiksnih) troskova. U nastavku ce biti prezentirane dvije forme ovog izvjestaja, koje se razlikuju u metodi obracuna troskova, odnosno utvrdivanju poslovnih rashoda. Prvi primjer (sIika 2.14.) teziste stavlja na podjelu troskova prema stupnju zaposlenosti (fiksni i varijabilni) i na utvrdivanje doprinosa pokrica za preostale mesne troskove, Ovakva forma izvjestaja u skladu je s odredbama MRS 2 - ZaJihe.

Poslovni rashodi mogu se utvrditi i na drugi nacin, i to tako da se iznos ukupno nastalih troskova korigira za promjenu vrijednosti zaliha neodvrsene proizvodnje i gotovih proizvoda, tj. za onaj dio troskova koji ostaje u zalihama i zabiijezen je kao imovinska pozicija, Upravo na toj relaciji temelji se shema racuna dobiti i gubitka koja je propisana nasim Zakonom 0 racunovodstvu (slika 2.15.).

Poduzee8 "X".
. . RAfuN DOBm I GUBITKA • "£-
.. za l:azd.1.1.19x1 •• 31.12.19x1.
I. PRIHODI 00 PRODAJE 70.000
II. RASHOD! PROOAJE 60.000
A) Promjena vrijed. zaliha (5.000)
B) Troskovi poslovanja 65.000
1. Trosk. siravi na 30.000
2. Trosk. usluga 2.000
3. Trask. plaea 17.000
4. Trosak, amartiz. 10.000
5. Ostali trosl:ovi 6.000
III. FINANCIJSKI PRIHODI 5.000
IV. FINANCIJSKI RASHOD! 3.000
V. UKUPNO REDOVNI PRIHODI U+III) 75.000
VI. UKUPNO REDOVNI RASHODI (II+IV) (63.000)
VII. OOBll IZ REOOVNOG POSLOVANJA 12.000
VIII. IZVANREDNI PRIHODI 2.000
IX. IZVANREDNI RASHODI (1.500)
X. DOBIT IZ IZVANREDNIH AICTIVNosn 500
XI. BRUTO D081T 12.000
XII. POREZ NA DOBIT (3.500)
XIII. NETODOBIT 9.000 Stika 2.15. Racun dobiti i guhitka prema Zakonu 0 racunovodstvu

52

2. Temeljna 'QIa1Jja 0 raiunovodstvu i financijskom izvjeitavanju

Izvorno, propisana shema zahtijeva zasebno prikazivanje poreza na dobit iz redovnog poslovanja i posebno poreza na dobit iz izvanrednog poslovanja. U primjeru je, radi jednostavnosti prikaza, ta cinjenica zanemarena (nasim zakonodavstvom propisana je ista porezna stopa ina redovnu i na izvanrednu dobit), Takva struktura racuna dobiti i gubitka oslanja se na shemu racuna dobiti i gubitka sadrzanu u cl. 23 IV. direktive EEZ-a (Europske unije).

2.4.3.6. Uvjetovanost prihoda i rashoda promjena imovine i obveza

Povezanost prihoda i rashoda s imovinom i obvezama rnofe se ilustrirati i razvijanjem polaznog racunovodstvenog modela, pri cemu navedene oznake imaju sljedeca znacenja:

1= imovina

o =obveze

K = kapital, UK = ulozeni kapital, ZK = zaradeni kapital P = prihodi

R == rashodi

I=O+K

1=0+ UK+ZK

1=0+ UK+P-R

Ovaj racunovodstveni model moze se modificirano zapisati i u sljedecem obliku:

I+R=O+ UK+P

Prihodi su, prema tome, mjera povecanja zarade, a rashodi mjera njezina smanjenja. Povezanost imovine, obveza i kapitala s prihodima i rashodirna, odnosno povezanost bilance i raeuna dobiti i gubitka prikazana je na slici 2.16.

19x1. god.

19x2. god.

BILANCA
lrnovina 1000
Obveze 600
Kapital 500
RAWN DOBITl _..,
I GUBITKA
)0 Prihodi 2.000
Rashodi 1.900
Dabit 100 - BILANCA

Imavina Obveze Kapital

1000 600 400

I I , ,

110 , _

I I I ,

Slika 2.16. Povezanost bilance i raiiuna dobiti i gubitka

53

2. Temeljna znanja 0 racunovodstvu i financijskom izvjeStavanju

Iz svih navedenih konstatacija i prikaza rnoguce je zakljuciti sljedece:

• prihodi i rashodi pokazuju promjene na imovini i obvezama U odredenom obrac-

unskorn razdoblju

• te promjene vezane su uz povecanje (smanjenje) neto imovine, tj. kapitaJa

• izraz povecanja (smanjenja) neto imovine financijskije rezultat (dobit iii gubitak)

• financijski rezultat je spona izmedu bilance i racuna dobiti i gubitka

• realnost financijskog rezultata zavisi od realnosti procjene pozicija bilance

• nerealnost financijskog rezultata automatski podrazumijeva i nerealnost bilance.

2.4.4. Izvjestaj 0 zaddanoj dobiti

Zadrzana dobit iii zarada (retained earnings) cini dio vlasnicke glavnice, odnosno kapitala poduzeca. Primarno se formira iz ostvarene dobiti i cini dio dobiti koje poduzece zadrzava za unapredenje svog poslovanja, odnosno razvoj. Taj izvjeStaj pokazuje zapravo politiku raspodjele dobiti na dio koji pripada vlasnicima i na dio koji ostaje (zadrzava se) u poduzecu. Iznos zadrzane dobiti povecava se s povecanjem ostvarene dobiti, a smanjuje za iznos ostvarenog gubitka kao i za iznos odobrenih dividendi, tj.

Zadriana dobit na kraju razd.

Zadriana dobit + Neto na pocstku razd. dobit

- Dividende

Izvjestaj 0 zadrzanoj dobiti (Retained Earnings Statement) polazeci od ovog modela ima za cilj podrobno prikazati promjene na racunu kapitala. Sastavlja se za odredena obracunsko razdobJje, najcesce jednu godinu, tj. za isti period kao i ostaJi . financijski' izvjestaji, Po svojoj vanjskoj formi jednostavnogje oblika i moze se prikazati kao sto je to ucinjeno na slici 2.17.

Zadrfana dobit 1.1.19x1. + Neto dobit u 19x1. god Subtotal

B.OOO 9.000 17.000 2.000 15.000

Dividends za 19x1. 90d. ZADRZANA DOBIT 31.12.19x1.

Slika 2.17. lzvjeita] 0 zadrianoj dobiti

lako sadrzi malo informacija, one su vrlo znacajne, Utvrdivanjem zadrfane dobiti upravni odbor vodi politiku dividendi. Manji iznos odobrenih (i isplacenih) dividendi znaci veci iznos dobiti koji ostaje na raspolaganju poduzecu, Samim tim izrazava svu

54

2. Temeljna znanja 0 racunovodstvu i financijskom irvjehavanju

bit vlasnickog odnosa odrazavajuci interese ulagaca, vlasnika i samog poduzeca, Zadrzana dobit namijenjenaje poboljsanju i prosirenju poslovanja, odnosno razvoju poduzeca, U prilog tome ide i einjenica da "mnoge kompanije koje dugo godina uspjesno posluju, zapravo, svoj razvoj financiraju vise iz zadrfanog dobitka nego iz dodatnih ulaganja vlasnika kapitala".24

Izvjestaj 0 zadrzanoj dobiti znacajnaje veza izmedu dva primama financijska izvjestaja, a to su bilanca i racun dobiti i gubitka. Nasim Zakonom 0 racunovodstvu nije propisana obveza sastavljanja tog izvjestaja, no ne postoji nikak.va zapreka da se problematika raspodjeJe prikaze u takvoj fonni. Povezanost izvjestaja 0 zadrfanoj dobiti s ostalim financijskim izvjestajirna prikazana je na slici 2.18.

19x1. god.

19x2. god.

IZVJESl"AJO
ZADIUANOJ DOBm
___.. Zadrf. dobit 150
,. + Nato dobit "SO
• Dividende 10
Zaddana dab. ~
krajem 19x1. 190
BIlANCA BllANCA
Imavina 1000 lrnovina 1050
Obvoze 600 Obveze 610 -
Kapital Kapital
• ulofeni 250 . ulozeni 250
• zadrfane dobit 150 4- • zadrzana dobit 190
I
,
t
I
,
I RACUNDOBm
I
I
, I GUBITKA
,
,
t Prihodi 1.200
,
I Rashodi 1.150
,
I 50
, ..._ Dobit
I
I
,
, Stika 2. 18. Povezanost bilance, raduna dobiti i gubitka i izvjeitaja 0 zadrianoj dobiti

24 G. A. Welsh·D. G. Short, O.C •• p. /11.

55

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu ifinancijskom izvjehavanju

2.4.5. lzvjeste] 0 novcanom toku

2.4.5.1. Cilj sastavljanja izvjestaja 0 novcanom toku

Izv~eS~aj 0 no,:cano!" ~oku s~tav?i je dio temeljnih finaneijskih izvjestaja koji ~okazuJe izvore pribavljanja kao 1 nacin upotrebe novca." Kao sto je poznato, novae Je vazna ekonoms.ka ~ate~orija i ~rl~ vazan cimbenik u poslovanju svakog poduzeca, Za. novae s~ ku~uJu s.lrovm~, strojevr, podrniruju se obveze, za novae se takoder pro-

- daju gotovi prOlzvodl,. ro?a I sv~ se vrn oko novca. Stoga nije ni cudo da vlasnike poduzee~ pa I.ostale konsmke zaruma odakle sve u poduzece stize novae i u koje svrhe se trosl: Iz ~~h razloga ~otrebno je sastavljati izvjestaj koji govori 0 izvorima i upotrebi novca I kOJI ornogucuje utvrdivanje viska raspolozivih iii cak nedostatnih sredstava ~prav~ izvje~taj 0 novcanorn toku daje takve informaeije i u interakciji s ostalim iz~ vjestajirna daje pravu sliku "zdravstvenog stanja" poduzeca,

Ne.rijetko se d~ga<1a da poduzeca u racunu dobiti i gubitka iskazuju uspjesno pos~ovanJe, poslovanJ~ s dobirkorn, a da de facto imaju problema s podmirivanjem tekuclh obveza. ~to Je tom~ ~o? Od~ovor. tr~ba, prije svega, potraziti u temeljnim p~etpostavkam~ na ?snovl k~Jlh ~e e~l~entIraJ~ osnovni elementi racuna dobiti i gu~Itka, a to su pnh~dl ~ rashodi, Prihodi i rashodi su obracunske kategorije i evidentiraJU se prem.a t~melJnoJ racunovods~v~noj pretpostavci nastanka dogadaja, a to znaci da se eVl~en~lr~Ju O~~? kad su nastali, tJ. onda kad su zaradeni, a ne onda kad je uslijedio stvarrn pn.ml~ III IZdat.ak novea. Prema tome, za priznavanje prihoda nije potreban i stvaran prirnitak novca I, analogno tome, rashod ne znaci i istovremeno izdatak novca. Postoji vremenski nesklad izrnedu prihoda i primitaka i rashoda i izdataka te rizik trans~ormacij~ j~dnih .u dru~e. Osim toga, pos~oje i primici i izdaci novea koji uopce ~e utJ~u ~a visinu p~h.oda 1 .r~hoda, kao sto je npr. posudba novea. Razumijevanje tl~ .razlu:.a ~zrr,tedu _pnmltaka I izdataka novea i prihoda i rashoda kljucno je i za razumijevanje izvjestaja 0 novcanorn toku.

2.4.5.2. Osnovni elementi izvjestaja 0 noveanom toku

. P:ethodno je nav~deno da izvjeStaj 0 novcanom toku pruza podatke 0 primicima i izdacima ~ovea ka~ 1 0 njihovoj razliei, tj. cistorn novcanom toku, Iz tog proizlazi da ~u OS~OV~l element! tog izvjestaja primici i izdaci novca, Da bi se doslo do informacije kohk~ je poduzece sposobno stvara.ti ~~v~~ iz r~ovnih, osnovnih aktivnosti i je Ii to .dovo~Jno za ~ormaInu aktivnost, pnrmci I izdaci novea selektiraju se i u izvjestaju ~r1:k~uJu ~ao dl~ poslovne, ~nvestieijs~e i~i finaneijske aktivnosti. Radi razumijevanja izvjestaja k.ao 1 ~alI!0g ~aclfla sastavljanja potrebno je spomenuti osnovne pojrnove kOJI su vezan!. uz IzvJestaJ 0 novcanom toku. To su sljedeci pojmovi:

• novae kOJI obuhvaca novae u blagajni i na racunirna u banci

25 Taj izvjeslaj duina su sastaviti S'Va poduzeca osim onih koja po kriterijima Zakona 0 racunovodstvu =: u skupinu malih p~duzelniko.. Iako zakanom nisu obvezana, vecina malih poduzeca ipak ga sa. ~Iav~a upravo zbog r= koje raj izvjetta] pruia. Problematika sastavljanja log ;;:vjeslaja detaljno je prikarana u revidiranom MRS 7 -/;:vjeslaj 0 novcanom toku.

56

.i

, . , .

;~I

.~

L i'

'( '1:

·'11

.j!

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu i financijskom itvjeltavanju

• novcani ekvivalenti su kratkotrajna, visokolikvidna ulaganja koja se vrlo brzo mogu konvertirati u novae i koja nisu pod vecim utjeeajem rizika promjena vrijednosti

• novcani tokovi jesu priljevi i odljevi novea i novcanih ekvivalenata

• poslovne aktivnosti su glavne aktivnosti koje stvaraju prihod poduzeca i druge aktivnosti koje odreduju rezultat (dobit) poduzeca, osim investieijskih i financijskih aktivnosti

• investicijske (ulagateljske) aktivnosti vezane su uz stjecanje i otudivanje dugotrajne imovine i drugih ulaganja koja nisu ukljucena u novcane ekvivalente

• financijske aktivnostijesu aktivnosti vezane uz financiranje poslovanja i obuhvacaju promjene vezane uz visinu i strukturu kapitala i obveza.

Prilikom sastavljanja izvje§:taja u obzir se, zapravo, uzimaju promjene na novcu i novcanim ekvivalentirna, Novcane ekvivalente cine kratkorocna ulaganja koja se vrlo brzo mogu pretvoriti u novae i ciji rok dospijeca nije duzi od tri mjeseca (najcesce su to razni oblici vrijednosnih papira). Jasno da se prilikom sastavljanja izvjestaja transakcije izmedu novea i novcanih ekvivaIenata moraju medusobno iskljuciti.

Radi lakseg razumijevanja izvjeStaja, u nastavku ~e biti prikazane osnovne kategorije koje uzrokuju promjene na novcu i od kojih zavisi njegova velicina, Novae je sastavni dio imovine poduzeca koja je pribavljena iz odredenih izvora. Rasclanjivanjem potrebnih dijelova imovine i izvora imovine (obveza i kapitala) dolazi se do osnovnih parametara od kojih zavisi iznos novca kao i promjene na noveu.

Podemo Ii od osnovne bilancne jednakosti

IMOVINA = IZVORI IMOVINE, tj. AKTIVA = PASIVA

i njezinim daljnjim analitickim prikazivanjem uz upotrebu sljedecih simbola: 1= imovina

0= obveze

K =kapital

KI = kratkotrajna imovina DI = dugotrajna imovina

N =novac '

KI' = kratkotrajna imovina bez novea dobivamo:

I=O+K KI+DI=O+K

N + KI' + DI = 0 + K

Ako promjene na tim kategorijama oznacimo sa D, tada vrijedi i sljedeca jednakost:

DN + DKI' + DDI = DO + DK

Promjene na noveu, dakle, posljediea su promjena (povecanja C+) iii smanjenja (-)) na sljedecim kategorijama:

DN d DO + DK - DKI' - DDI

To znadi da povecanje (primiei) novca nastaju po osnovi povecanja obveza i povecanja kapitala, odnosno smanjenja ostale nenovcane imovine, i obmuto na strani smanjenja odnosno izdataka novea (tablica 2.5.). Razurnijevanje tih odnosa posebno je vazno ukoliko se izvjesta] sastavlja po indirektnoj metodi.

·1

57

_ .. ~ .J" .... u<:LJSKOm izvjestavanju

-
PRIWEVlIMOVINE ODWEVlIMOVINE
povecanje ebveza smanjenje obveza
povecanje kapitala smanjenje kapitala
smanjenje nenovc, imov. povecanie nenove. imov. Tablica 2.5. Priljevi i odljevi imovine

2.4.5.3. Oblik iskazivanja izvjestaja 0 novcanom toku

Da bi osigurao sto kvalitetniju informacijsku podlogu, izvjdtaj 0 novcanom toku prezentira se u nekoliko segmenata. Da bi se doslo do informacije 0 tome koliko je poduzeee sposobno stvarati novae iz redovnih, osnovnih aktivnosti ije li to dovoljno za normal no poslovanje, tj. za podmirenje redovnih obveza, aktivnosti poduzeca, primici i izdaci novea selektiraju se i u izvjestaju prikazuju kao prirnici i izdaci novca iz:

a) poslovne aktivnosti

b) investicijske aktivnosti

c) financijske aktivnosti

Takav nacin razvrstavanja stvara pouzdaniju podlogu za ocjenu financijskog polozaja kao za procjenu buducih novcanih tokova, Na svim razinarna aktivnosti promatraju seukupni prirniei i ukupni izdaci novca i iskazuje se njihova razlika koja se naziva cisti novcani tok.26 Iskazivanjem te razlike mou se uociti prima li poduzece vi~e iIi vise trosi novae po nekoj osnovi te kakav je odnos prema planiranirn, ocekivanim velicinama. Moze se ocekivati da poduzece najvi~e novca ostvaruje po osnovi redovnih aktivnosti, jer to je kljucni pokazatelj 0 ostvarenom dostatnom obujmu novca za oCuvanje poslovne sposobnosti poduzeca, Nije Ii tako, to je dobar indikator za ispitivanje uzroka i posljediea takvog stanja, kao i za procjenu buducih novcanih tokova,

Poslovne aktivnosti jesu glavne aktivnosti poduzeca koje stvaraju prihod i koje u osnovi imaju najveci utjecaj na financijski rezultat poduzeca, dobit iIi gubitak. Najeesci primjeri novcanih primitaka i izdataka iz poslovnih aktivnosti jesu:

• novcani primici po osnovi prodaje robe ili pruzanja usluga

• noveani primici od provizija, naknada, tantijema

• novcani primici od osiguravajuceg drustva

• novcani izdaci dobavljacima za isporucenu robu ili usluge

• novcani izdaci zaposlenima i za racun zaposlenih

• novcani izdaei vezani uz porez na dobit

• novcani izdaci za premije osiguranja i tome sl.

Investicijske (ulagateljske) aktivnosti vezane su uz promjene nadugotrajnoj imovini. Dugotrajnu imovinu cine cetiri osnovne podskupine, a to su: nematerijalna imovina, materijalna imovina, finaneijska imovina (plasmani novca na rok duzi od 1

26 Taj i'lYje!faj moguce je sastaviti na novcanoj bazl iii na bazi nero radnog kapitola. Do prije desetak godina vecina poduzeca sastavljola je raj jzvjeItaJ na bari neto radnog kapitala; no kasnije se on sve vise sastavlja na baz) novca i noviianik ekvivalenata:

58

I

.I

J

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu i financijskom izvjestavan _

god.) te potrazivanja Cijije rok dospi~~ca ta~o~.er ~uzi o~ 1 gO? Iz toga ~roi~!~i da se . kao primici i izdaci novca po osnovi investicijskih aktlvno.stl ~~gu pojavin ...

• novcani primici od prodaje nekretnina, opreme, postrojenja I druge materijalne,

nematerijalne imovine

• novcani primici od povrata danih kredita drugima

• novcani primici ad prodaje dionica, obveznica drugih podu~a . '.

• novcani izdaei za nabavu nekretnina, opreme i druge materijalne I nematerijalnc .

imovine

• novcani izdaci po osnovi kredita danih drugima . . .

• novcani izdaci za kupovinu dionica iii obvezniea drugih subjekata ltd.

[ PRIMICI )

( IZDACI

POSLOVNA - POSLOVNA
AKTIVNOST t-- AKTlVNOST

prodaja robe, usluga isplate dobavljae.
lsplate zaposlenima
provizije. tantijeme plaCeni porezi
primljene kamate placene premije
primljene nakn, steta osiguranja

INVESTlCIJSKE -{ clsn NOVC:ANI }- - INVESTlCIJSKE
AKfIVNOSTI - TOK AKTlVNOSTI

prodaja dug. imovine kupnja dug. 1m.
prodaja dionica drugih kupnja dionica
povrst danih kredita dani krediti

FINANCIJSKE L.- FINANCIJSKE
AKTIVNOSll - AKTlVNOSTI emisija dionica primljeni krediti

otkup vlast. dionlca otplate kredita isplata dividendi

Slike 2.19. Shema novcanog toka

Financijske aktivnostijesu aktivnosti vezane uz financira.nje P?slovanja. O~uhvacaju promjene vezane uz iz~.os,. odno_sno st.fl;'k~~ obveza 1 kapitala. Kao naJce~ce transakcije po osnovi financijskih aktivnosti javljaju se

• novcani primici od ernisije dionica

• novcani prirnici od emisije obveznica i drugih vrijednosnih papira

• novcani primici od primljenih kredita

2. Temeljna znanja 0 raiiunovodstvu i financijskom izvjeftavanju

• novcani izdaci za otkup vlastitih dionica

• novcani izdaci za dividende, kamate i s1.

• novcani izdaci po osnovi otplate kredita itd.

Sherna novcanog toka po osnovi navedenih aktivnosti prikazanaje na slid 2.19.

Neke primitke i izdatke moguce je sukladno odredbama MRS 7 - Izvjestaj 0 novcanom toku razlicito razvrstati, tako npr.

• kamate (primljene i placene) mogu se svrstati u poslovne aktivnosti buduci da utjecu na neto profit iii gubitak iii pak kao investicijska iii financijska aktivnostjer su posljedica prihoda od ulaganja, odnosno to su troskovi dobivanja resursa. Kod banaka i slicnih financijskih institucija kamate su dio poslovnih aktivnosti; dividende se takoder mogu razlicito svrstati u neku od aktivnosti, Primljene dividende uobicajeno se svrstavaju u poslovnu aktivnost jer, kao i kamate, utjecu na visinu neto dobiti, odnosno gubitak. No, s obzirorn na to da se dividende iskazuju kao prihod od ulaganja, mogu biti prikazane i u grupi investicijskih aktivnosti, Placene dividende u pravilu se prikazuju kao financijska aktivnost, no alternativno, kao i kamate, rnogu biti uvrstene i kao element novcanog toka ad poslovnih aktivnosti. U tom slucaju upucuju na mogucnost poduzeca da isplati dividende iz redovnih poslovnih aktivnosti. Bez obzira na odluku poduzeca vaZno je da se jednom utvrdeno pravilo dosljedno primjenjuje;

• izvanredne stavke (MRS 8) trebaju se razvrstati prema onoj aktivnosti na koju se odnose kako bi se sagledala njihova priroda i ucinak na buduce novcane tokove, Sam izvjestaj a novcanorn toku sistematiziran na poslovne, investicijske i finan-

cijske aktivnosti mofe biti sastavljen na osnovi:

a) direktne metode iii

b) indirektne metode

Prema direktnoj metodi objavljuju se ukupni primici i ukupni izdaci novca razvrstani po osnovnirn aktivnostima - poslovnim, investicijskim i fmancijskim, a kod indirektne metode poslovne aktivnosti ne iskazuju se kao bruto primici i bruto izdaci novca, vee se neto debit iii gubitak uskladuje za ucinke transakcija nenovcane prirode, S obzirom na to da je za vecinu korisnika izvjestaj sastavljen po direktnoj rnetodi razumljiviji, MRS-om 7 predlozena je upotreba upravo te, direktne metode. Sam izgled izvjestaja sastavljenog na osnovi direktne metode dan je na slid 2.20.

S obzirom na svojujednostavnost u fonni iskazivanja i razumljivost osnovnih elemenata vecina poduzeca vjerojatno ce se odluciti za ovaj oblik. Do istih podataka rnoze se doci i indirektnorn metodorn, kojom se do iznosa cistog novcanog toka iz poslovnih aktivnosti dolazi na osnovi podataka iz racuna dobiti i gubitka, bilanee i podataka operativne evidencije. Osnovni elementi racuna dobiti i gubitka jesu prihodi i rashodi, a njihova razlika je dobit iii gubitak. Kako za priznavanje prihoda i rashoda nije potrebna njihova uskladenost s prirnicima i izdacirna novca, to znaci daje neto dobit potrebno korigirati za sve ucinke transakcija nenovcane prirode kao sto su:

· amortizacija, promjena zaliha i poslovnih potrazivanja i obveza te druge stavke koje

· utjecu na visinu dobiti, a iza sebe nemaju novcani tijek (npr. efekti prornjena racunovodstvenih politika). S obzirom na to da direktna metoda daje jasnije, razumljivije

· podatke za siri krug korisnika, vecina poduzeca prirnarno ce koristiti OVU metodu.

60

!,

2. Temeljna znanja 0 ralunovodstvu i financijskom izvjestavanju

PodUzeCe ·x· .

IZVJESTAJ 0 NOVCANOM TOKU zBrazd. 1.1.19xl. - 31.12.19xl.

A} POSLOVNEAKnVNOSTI
1. Primici iz poslovnih aktivnosti 60.000
2.1zdaci iz poslovnih aktivnosti 58.000
3. Cisti noveani tok iz post akt, 2.000
B} lNVESTIC1JSKE AKTIVNOSn
1. Primici iz investicijske aktivnosti 15.500
2. Izdaci iz investicijskih aktivnosti 13.000
3. Cisti nov~ni tok iz invest. akt. (500)
C} F1NANCIJSKE AKnVNOSTI
1. Primici iz financijskih aktivnosti 25.000
2. Izdaci iz financijskih aktivnosti 24.000
3. Cisti noveani tok iz financ. akt 1.000
OJ UKUPNO (:1811 NOVCANI TOK (A+B+C) 2.500
E) NOVAe NA PO(:ETKU RAZOOBWA 500
F} NOVAe NA KRAJU RAZDOBWA 3.000 Slika 2.20. Izvjeitaj 0 novcanom toku

2.4.6. Biljeske uz financijske izvjestaje

Bilanca, racun dobitka i gubitka, izvjestaj 0 zadrzanoj dobiti i izvje~taj 0 novcanom toku cine skup temeljnih financijskih izvjestaja. Pored cetiri osnovna izvjesta]«, koji se prezentiraju u skIopu godisnjeg izvjestaja postoji niz dodatnih, popratnih i.skaza. Jedan od njih su i biljeSke uz finaneijske izvjestaje. Komplementarne su s bilancom, racunom dobiti i gubitka i izvjestajem 0 novcanom toku jer sadrze informacije koje dodatno pojasnjavsju vrijednost i prirodu nekih pozicija u tim izvjestajima. Tako npr_ u biljeskarna trebaju biti prikazane rnetode procjene bilancnih pozicija, eventualna odstupanja od postavljenih metoda s razlozima odstupanja i

kvantifikacijom prouzrocenih efekata, pregled obaveza s rokom dospijeca duzirn od 5 godina, prosjecan broj zaposlenih, broj i nomina Ina vrijednost izdanih dionica po vrstama itd. Jednom rijeeju, biljeske trebaju sadrZavati sve one infonnacije koje se ne vide direktno iz temeljnih izvjestaja a neopohadne su za njihovo razumijevanje i ocjenu poslovanja. Sastavljanje i prezentiranje dodatnih informacija u fonni biljeski pridonosi kvaIiteti i upotrebljivosti racunovodstvenih infonnacija.

61

2. Temeljna znanja 0 racunovodstvu ifinancijskom i~vjestavanju

2.5. Knjigovodstveni konto i poslovne knjige

2.5.1. Pojam konta

Radi razumijevanja informacija koje su zapisane u financijskim izvjestajima potrebno je u osnovnoj mjeri razumjeti i putove i nacine nastajanja tih inforrnacija, Pri tome znacajnu ulogu ima konto kao i pravila evidentiranja na kontu, Naziv konto potjece od Iatinske rijeei conto, sto znaci racun, Na kontu iii racunu biljefe se poslovne transakcije, odnosno promjene koje se dogadaju na osnovnirn ekonornskim kategorijama, tj. na imovini, obvezama, kapitalu, prihodima i rashodirna.

Konto je nosilac podataka, on je ujedno i instrument sisternatizacije pojedinih oblika aktive, pasive, prihoda i rashoda jer preuzima identitet odredenog pojavnog oblika, Sam fizicki oblik konta zavisi od tehnicke osnovice kojom raspolaze neko poduzece, Ovisno 0 nacinu obrade podataka, odnosno ° biljezenju poslovnih transakci-

. ja, konto cemo sresti u obliku kartica (kod rucne obrade) pa sve do vrlo slozenih oblika kod kornpjutorske obrade podataka. No bez obzira na fizidki izgled svaki konto mora sadrzavati odredeni minimum podataka:

1. naziv konta, odnosno naziv pozicije koja se na kontu prikazuje

2. broj konta

3. datum nastanka poslovne promjene

4. oznaka dokumenta na osnovi kojeg se vrsi evidencija

5. kratki opis poslovne promjene

6. vrijednost promjene zapisane kao povecanje iii smanjenje

7. novonastalo stanje, tj. saldo konta.

Taj minimum podataka rnoze se dodatno prosiriti zavisno ad. potrebe za nekim podacima i tehnickoj osnovici koja se koristi u obradi podatka,

Ono sto je specificno za racunovodstvo i napose knjigovodstvo jesu izrazi kojima se oznaeavaju promjene, tj. pove6anje iii smanjenje nekeekonornske kategorije, a ti izrazi su duguje i potrazuje, Potrebno je napomenuti da izrazi duguje i potrazu]e potjecu jos iz davnih dana kad je glavna privredna djelatnost bila trgovina. Tada su ih trgovei, u nernogucnosti da pamte sve svoje poslove, poceli zapisivati po jednostavnom pravilu "aka primim robu, tada dugujem novae" i "ako dam nekom robu, tad od njega novae potrazujern", Konta su se, dakle, personificirala s osobama koje su predstavljala i odatle i potjece pocetno pravilo evidencije "tko prima, taj duguje" i "tko daje, taj potrazuje", Izrazi "duguje" i "potraZuje" zadriaIi su se sve do danasnjih dana iako zbog opsega poslovnih promjena i njihova karaktera vise ne ornogucuju evidenciju po prvobitnom pravilu "tko prima, taj duguje" i "tko daje, taj potrazuje". Za biljefenje danasnjih poslovnih promjena postoje odredenapravila koja ce naknadno biti prikazana. Samizgled konta, kako je ranije navedeno, zavisi od tehnieke osnovice, no u osnovi to je uglavnorn tabelarni pregled na kojem se iskazuju stanja i prornjene osnovnih kategorija: imovine, obveza, kapitala, prihoda i rashoda. Osnovni izgled konta prikazan je na slici 2.21.

62

',1

,

.,!,

~ ~ :f

··.1

,

2 Temeijna manja 0 raiunovodstvu ifinancijskom i(.l!jestavanju

II

NAZIVKONTA Sifra leta
VRIJEDNOST
Datum OPIS Isprava Duguje Potraluje SALDO II

II

Stika 2.21. Knjigovodstveni konto

Ovo je minimum podataka koji mora sadrzavati svaki konto na koje~ s.e ~videntiraju poslovne transakcije. Ovisno 0 potrebnim pod~cima konto se pro~lruJ.C 1 modernizira. Postoje razlicite vrste i oblici konta, ovisno o. tom~ s kOJ.7g .lh .as~kta prornatrarno, odnosno ovisno 0 tome za kakvu su.~r~~ eVl~en~lje.naffilJ~njem. P~~zani oblik je osnovni oblik, Za potrebe edukacije til razjasnjenja nekih transakcl~a uglavnom se koristi tzv. T-konto. T-kon~o je z~p~~o ~~ostrani racun, odnos.no, to je izdvojeni konto pravog konta. Sadrfi najautentlclllJ.C dijelove pravog kon~ ~J. kolo~e "duguje" i "potrazuje". Naziv je dobio po torne sto izgleda kao slovo T koje irna dvije strane oznacene s duguje i potrazuje (slika 2.22.).

II

Duguje. debit, +

Potra!uje. kredit, -

Konto se zaduzuje Konto debitira Konto se tereti Konto zaprima

Konto se odobrava Konto kreditira Konto sa priznaje Kontu knji!iti u korist

Slika 2.22. T-konto

2.5.2. Pravila evidencije - dvojno knjigovodstvo

Da bi se poslovni dogadaji mogli sisternatizirano evidentirati, p.otrebno je uvafavati odredena pravila, a pravila danasnje knjigovodstvene eviden.~lJe sa~rZana su u tzv, dvojnom knjigovodstvu. Rijec je 0 specificn01_1! nacinu evid~nelJe u kOJ7~ se na poseban nacin biljeze nastale poslovne. transakcije .. Osnovna)e ,~araktenstika dvojnog knjigovodstva dvostruko prornatranje ekonomskih kategorija, Poslovne do-

63


gadaje koje treba knjiziti u glavnoj knjizi, dvojno knjigovodstvo shvaca kao kretanja stvari, novca i drugih vrijednosti, pa se biljefi, umjesto citave putanje tog kretanja, sarno u obliku novcnog iznosa izrazeni odlazak odnosne vrijednosti s njezinog dotadasnjeg polozaja i njezin u obliku novcanog iznosa iste velicine izrazeni dolazak na novi polozaj. Pri tome desna strana dvostranih racuna uvijek prima biljeske 0 odlasku, a lijeva strana biljeske 0 dolasku vrijednosti pokrenute poslovnim dogadajern.?" Prema tome, svaki poslovni dogadaj izaziva barem dvije promjene suprotnog karaktera, tj. odlazak sredstva s jednog mjesta znaci istovrerneno i njegov dolazak na neko drugo rnjesto, pa se prema tome mora i zapisati na barem dva mjesta, odnosno barem dva konta. Pri tome se dolazak biljefi na lijevu iii dugovnu stranu, a odlazak na desnu ili potraznu stranu,

Primjer I: U slucaju kad podizemo novae iz banke dolazi do smanjenja novca na racunu u banci za 1.000 i povecanja novca u blagajni poduzeca za 1.000. sto prikazano na kontirna izgleda kao:

NOVAC U BANCI

NOVAe U BLAGAJNi

Duguje

Potra!uje

Duguje

Potra!uje

1.000

1.000

Prirnjer 2: Zelirno Ii zabiljeziti nabavu sirovine od dobavljaca u vrijednosti 2.000 kn, tada cemo to na kontima prikazati na sljedeci nacin:

ZAUHESIROVINA 'OOBAVUACI

Ouguje '.

PotrahJje'

Duguje'

Potra!uje

2.000

2.000

U ovom slucaju dolazak sirovina u nase poduzece biljezimo na lijevu iii dugovnu stranu, a odlazak: sirovina od naseg dobavljaca na desnu iii potraznu stranu. Pritom treba napornenuti da odlazak: sirovina od naseg dobavljaca k nama zapravo znaci povecanje nase obveze prerna dobavljacu, ~to biljefimo na potrazncj strani konta. Obveza prema dobavljacu sastoji se u davanju novcane naknade i prilikom evidencije placanja knjizenje ce ici u suprotnom smjeru (potrafuje konto novca, a dugujc konto dobavljaca), U ovom slucaju na kontima je prikazano:

1. sto imamo (imovina ili aktiva)

2. odakle nam to (od dobavljaca), tj. porijekJo imovine (izvor imovine iii pasiva). Kao ~to se moze uociti, evidencija se uvijek vdi na osnovi istog iznosa, koji jed-

nom zapisu jemo kao duguje i jednom kao potrafuje, Iz toga proizlazi temeljno pravi- 10 dvojnog knjigovodstva, koje mozemo zapisati na sljedeci nacin:

DUGUJE = POTRAZUJE

odnosno IMOVINA = IZVORI IMOVINE

odnosno AKTIVA = PASIVA

Pravilnim knjizenjem osigurava se automatska ravnoteza lijeve i desne strane konta, sto dalje upucuje na ispravnost zapisanih podataka. Ovo je posebno vaino sto-

27 S. Babic, Teorija i tehnika ralunovodstva. Zagreb. lnformator, 1971., sir. 47.

64

2. Temeljna znanja 0 racunovadstvu i financijskom il.vjestavanju

ga sto sarno tocni i pouzdani podaci mogu biti podloga za daljnje sastavljanje financijskih izvjestaja kao i odlucivanje na osnovi njih.

2.5.2.1. Pravila knjizenja na kontima aktive i pasive

Iz navedenog mozerno zakljucno navesti pravila knjizenja na kontima aktive i pasive, odnosno na kontima imovine i obveza prema izvorima imovine:

IMOVINA

IZVORIIMOVINE

Duguje

Duguje

Polraiuje

Potraiuje

Pocetno stanje Povecanie (+)

Smanjenje (-)

Smanjenje (-)

Pocetno stanje Povecan]e (+)

Da bi se bolje razumjela logika dvojnog knjigovodstva, po~ebno j~ razumjet~ nacine i putove poslovnih i knjigovodstvenih dogadaja. Njernacki teoreticar Pape sistematizirao je sve poslovne dogadaje u cetiri osnovna tipa" koji iscrpljuju sve moguce

kombinacije kretanja sredstava. .. .. .

Ta kretanja iii terneljne bilancne promjene nalaze se na sljedecim relacijama (sli-

ka 2.23.):

1. iz vanjskog svijeta u poduzeca

2. iz poduzeca u vanjski svijet

3. unutar samog poduzeca

4. u vanjskom svijetu,

Poduzece

Okruzenje

AKTIVA PASIVA .
+ CENTRII ETAlNA +
+ +
~ "!J
rr.
>(.J ::tJ
~ iii
::tJ
~ c::::
u tJ)
z ~
~ w_
_ CENTRIF ~GAlNA
- - ..
Slika 2.23. Bilaniine promjene

28 Prema S. Babic, O.C., str. /65.

65

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu i financijskom i'l.YjeItavanju

Promjene nastale na relaciji vanjski svijet - poduzece nazivaju se centripetalnim kretanjima, Za posljedicu imaju povecanje aktive i povecanje pasive, odnosno promjenu i njihove vrijednosti i strukture. To je promjena u kvantitativnorn i kvalitativnorn smislu (primjer: nabava sirovina od dobavljaca).

Centrifugalna kretanja suprotnog su predznaka i krecu iz poduzeca u okrufenje.

Dovode do smanjenja aktive i pasive, tj. do promjene i vrijednosti i strukture, odnosno promjena u kvantitativnom i kvalitativnom smislu (prirnjer: placena obveza prerna dobavljacu),

Koncentricna kretanja odvijaju se unutar poduzeca. Prornjene se dogadaju samo u strukturi aktive jer takve promjene dovode do povecanja jednog oblika irnovine uz istovrerneno smanjenje nekog drugog oblika imovine (primjer: naplaceno potraiivanje od kupaca).

Periferijska kretanja dogadaju se u okruzenju poduzeca, ali se reflektiraju na stanje u samom poduzecu, To kretanje ima za posljedicu samo promjenu strukture pasive, dakle promjenu sarno u kvalitativnom smislu (prirnjer: bankaje umjesto nas platila nasem dobavljacu).

Navedeni slucajevi tipieni su knjigovodstveni dogadaji koji mogu doprinijeti [3- zumijevanju sustava dvojnog knjigovodstva. U poslovanju poduzeca ponekad se javljaju i odredene specificnosti, koje su neizbjezne kod tako velike mase i eesto velike slozenosti poslovnih transakcija kojima se mijenjaju najraznovrsniji ohlici aktive i pasive kao i prihoda i rashoda. No poznavanje tipicnih slucajeva moze olaksati i razumijevanje tih specificnosti.

2.5.2.2. Pravila knjizenja na kontima prihoda i rashoda

Pored tih temeljnih pravila za evidenciju poslovnih transakcija na imovini i obvezama prema izvorima imovine, postoje i pravila evidencije na kontima prihoda i rashoda pri cemu je temeljno pravilo da "prihodi uvijek potrazuju", a "rashodi uvijek duguju", Zasto je tome tako odgovor treba traiiti u osnovnirn odredenjima, odnosno definicijama prihoda i rashoda. Prihodi i rashodi nastaju kao posljedica promjene na pozicijama imovine i izvora imovine, i to u onom dijelu koji kao krajnji efekt ima utjecaj na financijski rezultat, odnosno glavnicu iii kapital poduzeca, Pri cemu rashode promatamo kao vrijednost ulaganja u poslovni proces, a prihode rezultatima iii efektirna koji se iz tog procesa ostvaruju (slika 2.24.).

Kao vrijednost uloga pojavljuje se smanjenje, odnosno trosenje imovine kao i povecanje obveza koje nastaju koristenjern tudih usluga. Kao vrijednost rezultata (supromo ulaganjima) javlja se, u pravilu, povecanje nekog drugog ohlika imovine iii smanjenje obveza, Ako vrijednosti ulaganja oznacimo rashodima, a vrijednosti rezultata prihodima, tad a mozemo izvuci i pravila evidencije na tim kontima. Treba napomenuti da se u praksi ovaj jedinstveni konto procesa rastavlja na dva osnovna konta: na konto prihoda i na konto rashoda. Ti konti se vode kao parovi racuna i na kraju obracunskog razdoblja rnedusobno se usporeduju kao bi se utvrdilo jesu Ii ulaganja manja iIi veca od rezultata i kakav je neto efekt, Iz tih razloga, kao i iz same slike, vidljivo je da nastanak rashoda treba biljefiti na dugovnu stranu, a nastanak prihoda na potraznu stranu.

66

I

1

~

~

·1

.'

~

-10 A

2. Temeljna znanja 0 racunovodstvu i financijskom i'l.YjeItavanju

I

ULAGANJA

POSLOVNI PROCES Iproces realizBcije)

UCINCI. REZULTAll

I

{rashodil

IZVORIIMOVINE

I

(prihodi)

IMOVINA

l--Jto

IMOVINA

l

IZVORIIMOVINE

7--------+-

Stika 2.24. Nastanak prihoda i rashoda

Knjizenja na suprotnoj strani javljaju se sam.o na kra~~ o.bracunskog razdoblja kada se suceljaveju prihodi i rashodi, tj. utvrduje financijski rez_ultat. Eventu~na knjizenja na potraZnoj strani kod kon~ rashoda i n~.dugovnOj s~ranl k~ ~onta prihoda mogu se jos, ali i ne moraju, pojaviti kod korekcije, odnosno ispravljanja eventual-

nih pogresaka, .... . .. .,

Prihodi i rashodi jesu dinamicke kategorije koje pokazuju promjene ~a Imovm~ I

obvezama prema izvorima imovine u odredenom obracunsko~ razdo~lj~ .. Na ~jU tog razdoblja oni se rnedusobno suprotstavljaju, a njihova rnzlik.a (~oblt l!l gubitak) pokazuje koliko je poduzece us~j.eSno p~.slovalo, odnosno za koliko Je svoju pocetnu neto irnovinu (kapital) uvecalo III umanjilo.

r

RASHqoi

·PRIHOOI

Duguj~

Potrld:uje

Duguje

Potra~uje

nastanak prihoda

nastanak rashoda

Sitka 2.25. Pravila knjizenja na kontima prihoda i rashoda

2.5.3. Otvaranje i zakljueak konta

Konti kao instrumenti sistematizacije slure za sustavno biljezenje poslovnih transakcija. Prve poslovne transakcije javljaju se, u pravilu, odmah po nastanku, odnosno

67

2. Temeijna znanja 0 raiunovodstvu ifinancijskom izvjestavanju

osnivanju poduzeca. Iz toga proizlazi da se i konti za biljezenje stanja i promjena na temeljnim kategorijama moraju otvoriti odmah nakon osnivanja poduzeca,

Kao podloga za otvaranje konta slufi nam pocetna bilanca. Pocetna bilanca sastavlja se na osnovi pocernog inventara i u njoj, zapravo, pise sa cime neko poduzece ulazi u posao. Pocetni inventar je pocetni popis irnovine koja je ulozena u poduzece kao i obveza prema onima koji su tu imovinu ulozili, tj. pop is obveza prema vlasnicirna te irnovine. Sam postupak otvaranja konta nije nista drugo do rasclanjivanje bilance na sastavne elernente (slika 2.26.).

AKTIVA PASIVA
r- - Zgrade 60.000 Kapital 110.000 -
r-- t- Oprema 90.000 Kratkorocnl krediti 70.000 -r-
Zalihe sirovina 20.000 Dobavljaei 20.000 +r-
Novae 30.000
Ukupno aktiva 200.000 Ukupno pasiva 200.000
Zgrade Glavnica
60.000 I I 110.000

Oprema Kratkoroenl krediti
90.000 I I 70.000

I
L Zalihe sirovina Dobavljaci
20.000 I I 20.000

Novae
30.000
~ Slika 2.26. Otvaranje konta

~ao sto je vidljivo na slid 2.26., svaka pozicija aktive upisuje se kao pocetno stanJ~ na dugovnoj strani odgovarajuceg konta, a svaka pozicija pasive na potrainoj strani konta. Za one pozicije koje ce se pojaviti kasnije u toku godine, konta se otvara-

68

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu i financijskom izvjeitavanju

ju na temelju isprave 0 nastanku prve takve poslovne promjene. Tako se na kontu biljezi pocetno stanje i sve nastale promjene, tj. promet u toku nekog obracunskog razdoblja. Kao uobicajeno obracunsko razdoblje u nasim zakonskirn propisima odre-

. dena je jedna godina. Na kraju svake poslovne godine sastavlja se obracun poslovanja u kojem se zeli utvrditi stanje imovine, obveza i kapitala kao i uspjesnost poslovanja. Da bi se utvrdilo stanje na kontirna na kraju razdoblja, konti se zakljucuju. Utvrdeno zakljucno stanje unosi se u financijske izvjesraje", prije svega bilancu. Dakle, konti se otvaraju na temelju pocetne bilance, na kontima se evidentiraju promjene pozicija u toku razdoblja ina kraju zakljucna stanja na kontima ulaze ponovno u bilancu (slika 2.27.).

POCETNO I
STANJE

Poeetne bHanca
1.1.19xl. ZAVRSNO I
STANJE

Zavrsna bilanea
31.12.19xl. PROMJENE U TOKU I RAZDOBWA

Imovina

Obveze

Kapital

Prihodi

Rashodi

Slika 2.27. Povezanost pocetnog i zavrsnog stanja

Cilj zakljucka konta je omoguciti sastavljanje obvezatnih finacijskih izvjestaja, no isto tako zakljucivanjem konta, odnosno presijecanjem kontinuirane evidencije poslovanja omogucava se preglednost konta. Nairne, stanja nekih pozicija se zbog nastanka poslovnih dogadaja mijenjaju gotovo svakodnevno. Brojnost poslovnih promjena uzrokuje i brojna knjiienja. Ukoliko bi se na kontu biljezile sve prornjene od osnivanja poduzeca pa nadalje, konto hi bio nepregledan i nepraktican jer hi se na njemu nasle evidentirane stotine pa i tisuce pozicija. Stoga se u suvremenim uvjetima zakljucak konta ohavlja na kraju svake poslovne godine i u narednu godinu se ne prenosi cijeli promet konta vee sarno zakljucni saldo.

Sam postupak zakljucivanja konta zavisi od vrste, odnosno kategorije koju konto identificira. Konti prihoda i rashodazakljucnju se medusobnim suceljavanjem prilikorn utvrdivanja financijskog iezulta. Njihova razlika (dobit iii guhitak) korigira vrijednost kapitala i unosi se u bilancu poduzeca, Upravo iz tih razloga konti prihoda i rashoda nemaju pocetni saldo u narednom razdoblju.

Konti aktive i pasive zakljucuju se na sljedeci nacin: prvo se utvrdi dugovni i potrazni promet konta, nakon toga se utvrdi saldo izravnanja kao razlika izrnedu dugovne i potrazne strane. Saldo izravnanja ili tzv. zakljucni saldo se, iz formalnih razloga, upisuje na stranu s manjim prometom (iako pripada strani veceg prometa). Nakon tih

29 Prije sastavljanjafinancijskih izyjeJlLlja podrazumijeva se inventura (pap is imovine i obveUl) kojom se knjigovodstveno stanje svodi na stvamo stanje.

69

2. Temeljna znanja 0 racunovodstvu ifinancijskom izvjeIravanju

radnji upisuje se izjednaceni promet dugovne i potraZne strane i podvlaci se dvostrukom crtom kao znak zakljucka. Primjer zakljuckakonta novca nakraju razdoblja i otvaranja istog konta na pocetku razdoblja dan je na slid 2.28.

31.12.19xl. 1.1.19x2.
NOVAe NOVAe
10 20 So 25
50 10 , ;11
,
30 40 , ,
,
, ,
5 , ,
, ,
95 70 , ,
,
, ,
25 Si
95 95 Stika 2.28. Zakljucak i otvaranje konta

Iz ovog primjera vidimo daje zakljucni saldo na kraju 1997. istovremeno i pocetni saldo na pocetku 1998. godine. Na taj nacin, zapravo presijecanjem prometa na kontu, utvrduje se pocetni saldo kod poduzeca koja kontinuirano posluju.

Zakljucak konta u pravilu se provodi na kraju poslovne godine koja se kod nas poklapa s kalendarskom godinom. No ponekad se zakljucivanje konta veSi i u toku godine ito, iznimno, u slucajevima kada dolazi do statusnih promjena (izdvajanje, pripajanje, likvidacija poduzeca), Zakljucak kontaje tehnicki postupak koji moze, ali i ne mora iziskivati puno vremena. Posebice je to izrazeno u uvjetima rucne obrade podataka buduci da se svaka konto kartica mora rucno zakljuciti i isto tako otvoriti nova. Na srecu, vecina poduzeca ima dobru kompjutorsku i programsku podrsku pa se taj fizicki posao zatvaranja na dan 31. pros inca i istovremenog otvaranja sa 1. sijecnjem vrsi kompjutorski prema nalogu ovlastene osobe.

2.5.4. Poslovne knjige

Poslovne su knjige skup evidencija koje poduzece vodi da bi osiguralo potrebne podatke 0 svom poslovanju. Opseg i vrsta tih podataka zavisi od zahtjeva pojedinih korisnika informacija. U poslovnim knjigama biljeZe se poslovne transakcije koje nastaju u poslovanju nekog poduzeca, Moraju se voditi prema odredenim nacelima, prije svega prema nacelu azumosti i urednosti. Zbog odredene formalistike koja se mora postovati prilikom njihova vodenja irnaju, pred sudom, karakter javnih isprava. Takvo znacenje proizlazi, prije svega, iz same knjigovodstvene evidencije jer knjigovodstvena evidencija je strogo dokumentirana evidencija (opcepoznato knjigovodstveno pravilo da bez dokumenta nema knjizenja).

Oblik poslovnih knjiga zavisi od tehnicke osnovice na kojoj se bazira obrada podataka. Treba odrnah napomenuti da poslovne knjige ne moraju nuzno biti u obliku

70

,

i

2. Temeljna manja 0 raiunovodstvu ifinancijskom izvjeitavanju

11

knjiga, vee su to najcesee slobodni listovi (konti) koji se na kraju godin~ moraj~ uvezati pa na taj nacin dobiju izgled prave knjige". I u slucaju kad se p.odacl obr.aduju ~ornocu elektronickog racunala, poslovne knjige se takoder rnoraju na kraju godm~ izlistati i uvezati, Vode se za poslovnu godinu kojaje, u pravilu,jednaka kalendarskoj godini. Po isteku poslovne godine, poslovne knjige se zakljucuju i na osnovi njih s~stavljaju financijski izvjestaji, Vode se po principu dvojnog knjigovodstva, a otv~.raj~ se na temelju pocetne bilance. Poslovne knjige se dijele na osnovne poslovne knjige 1 pomocne poslovne knjige (slika 2.29.)

:11.

II

Slika 2.29. Vrste poslovnih knjiga

Osnovne poslovne knjige cine dnevnik i glavna knjiga, a pomocne p~slo:~~ knjige slufe za detaljnije prikazivanje nekih pozicija evidentirru:ih u glav~oj knjizi.

Dnevnikje osnovna poslovna knjiga, u koju se kronoloskim redoshjedo.m eVl~e~tiraju svi knjigovodstveni poslovni dogadaji, tj. onimredoslijedom kako su 1 nastajali, Izgled dnevnika zavisi od primijenjene metode obrade podataka. Nekad davno ?nevnikje imao lzgled knjige u koju su poslovni ljudi zapisivali sve sv~je poslove o~lm re-

dom kako su nastajali, a kasnije su te iste zabiljeske, sistematizirane po vrst~ posla, I'

odnosno transakcije, prenosili u glavnu knjigu. Kasnije kad se opseg poslovmh transakcija znatno prosirio, ova tzv. prijenosna metoda pokazala se kao nedo.sta~a te se

umjesto nje pocela primjenjivati kopima metoda. Kod kopirne metode V~I se lSt~V[~- I"

meno knjizenje i u dnevnik i u glavnu knjigu pri cemu se u dnevnik promJe?~ upls.UjU kronoloskim redoslijedom, au glavnu knjigu sistematizirano prema vrstt imovme, obveza, kapitala, prihoda iii rashoda. Primjena ove metode zahtije:a da. ~gle.d dn~~-

nika bude identican izgledu glavne knjige. Da bi se uopce mogla izvrsiti evidencija I

kopimom metodom, i dnevnik i glavna knjiga trebaju biti u .~bliku sl~b~dnih 1isto~a, .

koji se na kraju godine uvezuju pa dobivaju izgled prave knjige. U uvjetima kornpju-

torske obrade podataka dnevnik gubi prijaSnji izgled; on je zapravo datoteka prometa '1'

u kojoj je kronologijom dogadaja zapisano sve sto se dogodilo.

30 Prema nasim zakonskim propisima lam uvezane glavne poslovne knjige moraju se tuvari harem 10 godina.

71

2. Temeljna znanja 0 racunovodstvu i financijskom il...,jeIlavanju

Buduci da se iste te transakcije istovrerneno zapisuju i u glavnu knjigu, logicno se narnece zakljucak da vrijednost transakcija zapisanih u dnevniku mora biti jednaka vrijednosti transakeija u glavnoj knjizi. Iz prethodno navedenog proizlazi i glavna, tj. kontrolna uloga dnevnika, Pored svoje kontrolne ulogednevnikje vrlo vazanjer se na osnovi kronologije dogadaja zapisane u dnevniku moze izvrsiti i rekonstrukeija nekih dogadaja koji nas naknadno mogu zanimati.

Glavna knjigaje osnovna poslovna knjiga u koju se sustavno i kronoloski upisuju poslovni dogadaji na irnovini, obvezama, kapitalu, prihodima i rashodima, Buduci da obuhvaca promjene na svirn racunovodstvenim kategorijama, za glavnu knjigu se pared kronoloskog i sustavnog obiljezja kaZe da je i sveobuhvatna evideneija. Glavna knjiga nastaje zapravo rasclanjivanjern bilanee na sastavne dije1ove. Za svaku poziciju bilance otvara se poseban konto na kojem se onda evidentiraju promjene u toku obracunskog razdoblja. Mozerno, zapravo, reci da glavna knjiga nije nista drugo do skup konta na kojima se evidentira stanje i prornjene na temeljnirn racunovodstvenim kategorijema: imovini, obvezama, kapitalu, prihodima i rashodima.

Izgled glavne knjige, isto kao i dnevnika, ovisi 0 nacinu obrade podataka. Kod ruene (kopirne) obrade podataka glavnaje knjiga u obliku slobodnih listova, odnosnou obliku kartiea konta. Koliko ce tih kartica konta biti zavisi od potrebe poduzeca za odredenirn kvantumom infonnacija. U pravilu se za svaku vazniju vrstu imovine, za svaku vainiju vrstu obveza, kapitaIa, prihoda i rashoda otvara posebna kartica na kojoj se evidentira stanje kao i sve promjene na konkretnoj vrsti, U uvjetirna rucne obrade podataka glavna knjiga irna izgled kartoteke cije sastavne elernente cine kartice konta, Na kraju svake poslovne godine kartice se moraju uvezati pa sarnirn time dobivaju izgled knjige. U uvjetirna kompjutorske obrade podataka glavna knjiga se nalazi na odgovarajucirn nosiocima podataka, koji se na kraju godine po provedenom zakljucku takoder trebaju izlistati i uvezati,

Pornocnc knjige sluze za detaljnije prikazivanje nekih vrsta imovine, obveza kapit~la, prihoda i rashoda. Sluze kao dopuna glavnirn knjigama. Nairne, iako je glavna knjiga sveobuhvatna evidencija, ona ipak nije suvise detaljna. Ukoliko poduzece ima potrebu za detaljnijim infonnacijama 0 nekoj poziciji glavne knjige, tada se organizir~ ~odenje pomocnih poslovnih knjiga. Pomocne poslovne knjige organizirane su njajcesce kao razna analiticka knjigovodstva, prije svega analiticko knjigovodstvo kupaea, dobavljaea, analiticko knjigovodstvo dugotrajne irnovine, zaliha sirovina, proiz~odnje, troskova, gotovih proizvoda, trgovacke robe, analiticko knjigovodstvo placa ltd. Uzmerno li npr. poziciju potrazivanja od kupaca, tada se u glavnoj knjizi na jednorn kontu evidentira ukupni iznos svih potrazivanja od kupaca, dok se u analitickoj evidenciji otvara konto za svakog kupca posebno gdje se detaljno prate promjene vezane uz poslovanje s doticnim poslovnim partnerom, Pri tome iznos evidentiran u g!~vnoj knjizi mora odgovarati zbroju iznosa u korespondirajucoj analitickoj evidenCIJI.

.Poslov~e knjig:, i.osnovne i pornocne, cine ternelj dobrog evidentiranja poslovanja. U nJI~ ~e UPlSUJU poslov~e transakeije poduzeca. Uvidorn u poslovne knjige ~ogu se uocrn odredene slabosti u poslovanju i donijeti korektivne mjere. BiljefenJe~ poslova onernogu.cavaju se razne zloupotrebe, odredene evidencije u poslovnim knjigama .?mogucavaJu pravovremeno izvrsavanje obveza itd. Jednom rijecju, poslovne knjige sluze za pracenje i unapredivanje poslovanja nekog poduzeca, lako se sukladno njihovoj vaznosti cuvaju ogranicen broj godina, glavni podaci zapisani u

72

.-

j,

2. Temeljna znonja 0 ralunovodstvu i financijskom izvjehavanju

poslovnim knjigama ipak ostaju lraj~.o s~~u~ani ~.obliku financijskih izvjestaja. N~~me, kao sto je ranije navedeno, finacijski lZVJeStaJI sastavljaju se na osnovi evidencija zapisanih u poslovnirn knjigarna i oni se moraju cuvall trajno,

2.6_ Primjer evidentiranja poslovnih dogadaja i sastavljanja temeljnih financijskih izvjestaja

Da bi se lakse shvatila problematika otvaranja konta, pravila ev~de~tiranja .p?slovnih dogadaja na kontirna glavne knjige te zaklj .... cak.~~nta i ~astavlJanJe te~elJmh financijskih izvjestaja, u nastavku ce ta problematika biti ilustrirana na hipotetickom

primjeru poduzeca "A".

PRIMJER: . k . al

Poduzece "A" na pocetku razdoblja ima sljedece stanje imovine, obveza I apit a:

• oprema 200.000

• ispravak vrijed. opreme 50.000

• zalihesirovina 40.000

• zalihe got. proizv, 80.000

• potraz, ad kupaca 130.000

• dug. ulaganja u vrijed. papire 70.000

• novae 5.000

• obveze prema dobavljadima 95.000

• obveze po kratk. kreditima 120.000

• obveze za poreze 20.000

• obveze za dividende 40.000

• upisani kapita 1 210.000

• zadrzana dobit 90.000

U toku obracunskog razdoblja nastali su sljedeci poslovni dogadaji:

1. Naplaceno je pot:rnZivanje od kupaca u iznosu od 95.000, od toga 60.000 se

odnosi na prodane gotove proizvode, a 35.000 na prodanu opremu

2. Primljena je faktura za potrosenu energiju 10.000 .

3. Primljeno je 60.000 na ime odobrenog dugorocnog kredita

4. U proizvodnju je izdano sirovina u vrijednosti 30.000

5. Placenaje obveza za porez 20.000.

6. Placene su obveze prema dobav1jacima 15.000 .

7. Vracen je dio kratkorocnog kredita u iznosu ad 30.000, od cega Je kamata

3.000

8. Kupljene su dionice poduzeca "B" za 30.000

9. Obracunate su place za proteldi mjesec 40.000

10. Obracunataje amortizacija opreme 6.000

11. Isplacene su dividende 40.000

12. Isplacen je dio placa u iznosu 25.000

13. Izvrsen je prijenos troskova na proizvadnju

14. U toku razdoblja dovrseno je 60 kom, proizvoda "X". Obracunom je utvrde-

no da troskovi u dovrsenim proizvodima iznose 60.000

15. Prodano je 50 kom, proizvoda, za sto je ispostavljena faktura kupcu 03

140.000

16. Evidentirano je smanjenje zaliha za prodanu kolicinu

73

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu i financijskom izvje§tavanju

17. Kupci su platili 15.000 na irne svog dugovanja

18. Utvrden j e financijski rezultat, Porezna osnovica jednaka je racunovcdstveno utvrdenoj dobiti. Porezna stopa 25%.

Na osnovi ovih nekoliko poslovnih dogadaja bit ce u nastavku prikazana knjizenja (slika 2.30.) te sastavljeni temeljni financijski izvj~taji s posebnim osvrtorn na novcani tok, Radi lakseg sastavljanja izvjestaja odmah ce se anaIizirati utjecaj pojedine transakcije na novcani tok (tablica 2.6.).

35.000

1. 60.000

2.

3.

4.

5. 20.000

6. 15.000

7. 3.000 a.

9.

10.

11.

12. 13.

14.

15.

60.000

27.000

30.000

40.000

25.000

16.

17. 15.000

ts.

Tablica 2.6. Promjena novcanog toka

Surniramo Ii navedeno, cisti novcani tok, odnosno povecanje novca u ovorn razdoblju, iznosio je 10.000, tj. (75.000 - 63.000) + (35.000 - 30.000) + (60.000 - 67.000). Uz pocetno stanje novca od 5.000 i navedeni neto novcani tok od 10.000, iznos novca iskazan u bilanci na kraju razdoblja mora bitijednak 15.000.

Na osnovi provedenih knjifenja na kontirna glavne knjige bit ce sastavljeni temeIjni financijski izvjestaji - racun dobiti i gubitka (slika 2.31.), izvje§taj 0 novcanom toku (slika 2.32.) i bilanca (slika 2.33.). Radi lakseg razumijevanja i pracenja konti su podijeljeni na konta imovine, konta izvora imovine te konta troskova, prihoda i rashoda. Konti prihoda i rashoda jesu obracunski konti, Oni se na kraju obracunskog razdoblja medusobno suceljavaju l njihova je razlika dobit iii gubitak poduzeca (konto pasive), Pojedinacni konti troskova neutralizirani su s kontom prijenos (raspored) troskova ina kraju godine se sarno medusobno zatvore (jerje duguje e potraZuje). Podrazumijeva se da se i konti imovine i izvora imovine na kraju godine zakljueuju, no da se ne bi izgubilo na preglednosti konta, to ovdje nije ucinjeno,

74

1 I

:·1

.~.

2. Temeljna Z/IlUIja 0 racunovodstvu i financijskom izvjestavanJu

KONTA TR05KOVA. KONTA IZVORA IMOVINE
KONTA IMOVINE PRIHODA I RASHODA
TROSKOVI ENERGIJE OBVEZE PREMA
. OPREMA DOBAVWAtlMA
50 200000 I 10000 I
(2) (6) 15000 I 95000 So
10000 (2)
ISPRAVAK TROSKOVI 51ROVlNA OBVEZE PREMA KRATKO-
VRIJEDN05Tl OPREME 30000\
I 50000 So (4) ROCNIM KREDmMA
(7) 27000 1'20000 So
6000 (10) lROSKOVI PLACA
ZAUHE MATERIJALA (9) 400001 OBVEZE ZA POREZ
So 40000 I 30000 (4) TROSKOVI AMORTlZACIJE (5) 20000 \ 20000 So
21750 (21)
ZALIHE GOT. PROIZVODA (10) 60001 OBVEZE ZA DIVIDENDE

So 80000, \ 50000 (16) PRIJENOS lROSKOVA Ill) 40000 I 40000 So
(14) 60000
pCJTRAiIVANJA 00 KUPACA I 86000 (13) UPISANI KAPITAI..
So 130000 \ 95000 (1) lROSKOVI KAMATA 1,10000 So
(15) 140000 15000 (17) (7) 3000 I 3000 (19)
ZAORlANA DOBIT
OUGOROCNA ULAGANJA U I 90000 So
VRIJEONOSNE PAPIRE PRIHOD OD PRODJWE
50 70000 I (18) 140000 \ 140000 (15) OBVEZE PO DUG.
(8) 30000 KREDITlMA
NOVAe TRoSKOVI PROD. PROIZVODA . I 60000 Sc
(16) 50000 \ 50000 (19)
So 5000 20000 (5) OBVEZE ZA PLACE
(1) 95000 15000 (6)
(3) 60000 30000 (7) RAZUKA PRIHODA I RASHODA (12) 25000 I 40000 (9)
(17) 30000 (8)
15000 40000 (11) (19) 5300001 \ 140000 (18)
25000 (12) (20) 870000 NETO DO BIT
PR01ZVODNJA U TOKU DOBIT mUCEG PAZDOBWA I 65250 (22)

(13) 86000 \ 60000 (14) (21) 217501 \ 87000 (201
(22) 65250 Stika 2.30. Knjitenja na kontima glavne knjige

75

. I

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu ifinancijskom izvjestavanju ,
RACUN DOBfTJ I GUBITKA I
r
za razdoblje 1.1. - 31.12.19x2.
AI PR1HODI 00 PRODAJE 140.000
BI RASHODI 00 PRODAJE 50.000
I. PoCetnB vrijed. zaliha proil. i GP 80.000
II. Troskovi razdoblja 86.000
1. Irolik. sirovine 30.000
2. trosk, energije 10.000
3. trosk. plata 40.000
4. trosk, amortiz. 6.000
III. Zavrsna vrijed. zaliha proizv. i GP 116.000
C) PRIHOOI 00 KAMATA
OJ RASHODI 00 KAMATA 3.000
EJ UKUPNO REDOVNJ PRJHODI (A+C) 140.000
F) UKUPNO REDOVNI RASHODlIB+D) 53.000
GI DOBIT prije oporezivanja 87.000
HI POREZ na dobit 21.750
I) NETO DOBIT 65.250
SJika 2.31.
IZVJESTAJ'O NOV~OM TOKU
zarazdoblJe 1.1. - 31.12.19x2.
Al POSLOVNEAKTIVNOsn
1. naplata potraf, od kupaca 75.000 ::·1
2. isplate dobavljallima 15.000
3. isplate zaposlenima 25.000 I
4. isplate na ime poreza 20.000 I
5. isplate na ime kamata 3.000
NOVCANI TOK 00 POSL. AKT. 12.000
BI INVESnCIJSKE AKTlVNOST1
1. primici od prodaje opreme 35.000
2. izdaci za kupnju dionica 30.000
NOVCANI TOK INVEST. AKT. 5.000
C) ANANOJSKEAKTIVNOST1
1. primljeni dugorocni krediti 60.000
2. otplate kratk. kred'lta 27.000
3. isplate dividendi 40.000
NOVCANI TOK 00 FINANe. AKT. (7.000)
clsn NOVCANI TOK (A+B+CI 10.000
NOVAC NA pOCenru RA2DOBWA 5.000
NOVAe NA KRAJU RAZOOBWA 15.000
Slika2.32. 2 Temeljna znanja 0 raiunovodstvu ifinancijskom i1.VjeStavanju

BILANCA
na dan 31.12.19x2.
AKTIVA 19x1. 19x2.
A) DUGOTRAJNA 1M. 220.000 244.000
I. MATERIJALNA 150.000 144.000
1.oprema 200.000 200.000
2.IVoprema 50.000 56.000
II. FINANCIJSKA
1. ulag. u v.p. 70.000 100.000
B) KRATK()TR.AJNA 1M. 225.000 301.000
I.ZAUHE 120.000 126.000
1. sirovina 40.000 10.000
2. proizvodnje . 26.000
3. got prolzv, 80.000 90.000
II. POTRAiIVANJA
1. od kupaca 130.000 160.000
III. NOVAC 5.000 15.000
UKUPNO AKTlVA 475.000 545.000
PASIVA 19x1. 19x2.·
AI KAPITAl 200.000 265.250
1. upisani k. 110.000 '10.01)()
2. zad. dobit 90.000 90.000
3. dobit tek, razd. - 65.250
B) DUGOROCNE OBII.
1. primljeni krediti . 60.000
C) KRATKOROCNE OBV. 275.000 219.750
1. dobavljal!i 95.000 90.000
2. krediti 120.000 93.000
3. porezi 20.000 21.750
4. dividende 40.000 -
5. plaCe - 15.000
UKUPNO PASNA 475.000 545.000 Slika2.33.

76

" i

77

2. Temeljna manja 0 raiunovodstvu i financijskom izyjestavanju

1Sx1. god. 19.:<2. god.

IZVJESTAJO
NOVCANOM TOKU
~ novae na poco 5.000
primiei 170.000
izdaci 160.000
cisti nov. tok 10.000
BlLANCA novae na kraju 15.000 f-
IMOVINA BILANCA
novae 5.000
ostalo 470.000 IMOVINA
4 novae 15.000
08VEZE 275.000 ostalo 530.000
KAPITAl OBVEZE 279.750
upisani , 10.000
zad.dobit 90.000
KAPITAL
upisani 110.000
RACUNDOBm zad. dobit 90.000
I GUBITKA dobit 65.250 ~
Prihodi 140.000
Rashodi 53.000
Dobit 87.000
Porez 21.750
Netodobit 65.250
----- ... _---- ---------------~ Slika 2.34. Povezanost temeljnih financijskik izvjeItaja

Podaci potrebni za sastavljanje ovog izvjestaja dobiveni su s odgovarajuCih konta koja korespondiraju s novcanim kontom. Tako npr. potrazna strana konta - potrazivanje od kupaca - biljefi primljene uplate kupaca, dugovna strana na kontima obveza prikazuje nasa placanja, tj. podmirivanje obveza itd. Prilikom uzimanja podataka treba voditi racuna 0 tome daje promet zabiljezen na nekom takvom kontu zaista posjedica uplata iii isplata novca. Tako npr. neka poduzeca ispravke knjifenja provode metodom obicnog stoma, tj. upisivanjem na suprotnu stranu, pa zanemarivanje takve informacije moze dovesti do zabuna i u tom slucaju izvjestaj 0 novcanom toku nece biti uskladen s podacima 0 stvamom stanju novca iskazanom u bilanci. Osim toga, neke uplate i isplate mogu se knjiziti bez prethodnog obracuna na kontima potrazivanja iii obveza. 0 svemu tome treba prilikom sastavljanja izvjestaja voditi racuna. Da bi se izbjegli moguci problemi, najbolje i najjednostavnije rjesenje je sifri-

78

I : I

I

I

I

I

I

J

2. Temeljna znanja 0 raiunovodstvu i financijskom izvjeItcwanju

ranje. To znaci da uz dobru kompjutorsku i programsku podrsku treba odmah ko~

knjizenja izvoda s novcanog racuna sifrom odrediti u koju aktivnost ulazi konkretni "

poslovni dogadaj. U takvom slucaju, izvje~taj 0 novcanom. toku nece biti ni~ta drugo ,

do rekapitulacija ranije unesenih podataka. Na taj nacin ce 1 posao racunovodstvemm

dje1atnicima biti uvelike olaksan. . .' ,.

Ovaj izvjestaj logidki i vrijednosno (nurnericki) je povezan sa ostahm izvjestaji- ',I"

rna. Ta je povezanost prikazana na slici 2.34.

Na osnovi ovih nekoliko poslovnih dogadaja sastavljeni su financijski izvjesteji i

ukazano je na vezu izmedu njih. Jasno da se u poslovanjujednog p~duu:ca u tokuje?- , ,

ne poslovne godine pojavljuje puno veci broj poslovnih transakcija koje treba zabil- .1 ,

jeziti. Rekapitulacija tih transakcija bit ce prezentirana u temeljnim financijskim izvjestajima. Pri tome, bez obzira na broj i ucestalost poslovnih dogadaja, princip sa-

stavljanja financijskih izvjestaja ostaje isti. :1 '

1

79

3.

Racunovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete financijskih izvjeStaja

Ako proucite'ov((~~~glavlje, upoznat cete se sa:

• pojrnorn i.zna~erij~M raoonovodstvenih politika

• povezanosfiJ tipriVlI~jafiiiformacija i racunovodstvenih politika

• odnosorn ratun.()VQa~-!h-:pOlitika i poslovne politike

! utjecajemra6jii_(J~C:i~:StYifilb:po~HiI(a na kvalitetu financijskih izvjestaja '. podrucjima·primjeii'~7raruhp9odmenih politika

! izborom, primJ~rlom1itoj;)J~VljIYanjem racunovodstvenih politika

• problematlkom prOCren~)~~oifemelji1im pitanjem racunovodstvenih politika i tihim pricuvama i 5krive~i~l:g~bicima.

~~::-!"-:- ~~-:-:'-~'-

3. Racunovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete financijskih izvjestaja

3.1. Pojam i znacenje racunovodstvenih politika

Poslovanje u suvremenim trzisnim uvjetima sve vise naglasava znacenje upravljanja, a upravljanje poslovanjem nije moguce bez odgovarajuce informacijske podloge. Znatan dio takvih informacija nastaje u racunovodstvu i zapisan je u racunovodstvenim, odnosno financijskim izvjestajirna. Financijski izvjestaji su finalni proizvod racunovodstvenog procesa u koji su ugradene odabrane racunovodstvene politike. Koje i kakve racunovodstvene politike ce biti primijenjene zavisi od visih ciljeva odredenih poslovnom politikom poduzeca. Stoga se znacenje racunovodstva, racunovodstvenih informacija i racunovodstvenih politika uocava tek u kontekstu upravljanja poslovanjem poduzeca.

Za razumijevanje uloge i znacenje racunovodstvenih politika u cjelokupnom racunovodstvenom procesu potrebno je primamo razrnotriti pojam i osnovna obiljezja raeunovodstvenlh politika, podrueja njihove primjene, subjekte njihova donosenja i primjene kao i nacin njihova objavljivanja. Sintagrna racunovodstvene politike sastoji se od dvije rij&i: racunovodstvo i politike. Racunovodstvo je, kao sto je vee naglaseno, sastavni dio ukupnog informacijskog sustava poduzeca koji osigurava informacije neophodne u procesu odlucivanja i upravljanja poduzecern, Rijec politika izvorno oznacava nacin vodenja, odnosno upravljanja drzavom. Iako se primamo vezala uz ~rZavnicke poslove, dana~ ona poprima i znacenje odredenib metoda i postupaka kojuna se provode neke aktivnosti.

Sam pojarn racunovodstvenih politika (accounting policies) pojavio se u SAD-u pedesetih godina. Strukovne organizacije koje djeluju na tom podrucju doprinose razvoju i promociji raeunovodstvens profesije, a jedna od niih je i Odbor za raennovodstvene standarde (FASB - Financial Accounting Standards Board) te Odbor za racunovodstvena nacela (APB - Accounting Principles Board) prema kojem su racunovodstvene politike "specificna nacela i metode koje je rnenedzrnent izabrao u cilju realnog prikazivanja financijskog polozaja, promjena financijskog polofaja i rezultata poslovanja i koja su u skladu s opceprihvacenim racunovodstvenim nacelima".' 0 ~unovodstvenim politikama se govori kao 0 primjeni odabranih racunovodstvenih nac~.la iii 0 odluci poslovodstva koje racunovodstvene alternative ce biti primijenjene. o njnna se govori i kao 0 "specificnim racunovodstvenim nacelima, odabranim i dosljedno upotrebljavanim, koje je menedzment poduzeca odabrao u cilju realnog prikazivanja rezultata i financijskog polozaja".?

FASB: Original pronouncements Accounting Standards, vol. ll., 1994 .. APB Opinion 22 _ Disclosure of Accounting Policies (April 1972.), p. 267.

2 M. Davis-R, Peterson-A. Wilson, UK GAAP. founh Edition, London, Ernst & Young, Macmillian. 1994., p. 58.

82

f

I

.J

3. Raiunovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete financijskik jzvje!taja

II

Mozemo zakljuciti da se ovdje u osnovi radi 0:

1. izboru izmedu odredenih racunovodstvenih alternati va (metoda) jer primjena razlicitih alternativa daje razlicite rezuItate;

2. da je cilj takvog izbora u sto realnijem prikazivanju financijskog polozaja i uspjesnosti poslovanja;

3. da izbor vrsi menedzrnent, te

4. da su podloga za to odredena racunovodstvena nacela (i racunovodstveni standardi).

Za ilustraciju ovih definicija, same biti i znacenja racunovodstvenih politika do-

voljno je navesti primjer:

Primjer 1:

1.1. nabavljeno je 100 kg materijala po 15 kn 8.1. nabavljeno je 100 kg materijala po 20 kn

Pretpostavimo daje npr. 20. 1. utroseno u proizvodnji 100 kg tog materijala. Pri tome se nuzno postavlja pitanje po kojoj cijeni vrednovati taj utrosak, po 15 kn iii po 20 kn, tj. po prvoj ulaznoj cijeni, po drugoj iii mozda po nekoj prosjecncj cijeni. Menedzrnent poduzeca mora odluciti, tj. izvrsiti izbor izrnedu dozvoljenih racunovodstvenih altemativa (metoda) vodeci pri tome racuna 0 mnostvu Cimbenika (kakvi su troskovi po jednoj rnetodi, kakvi po drugoj, kolika ce biti vrijednost zaliha, kakvo ce biti stanje u bilanci, kakvi podaci u racunu dobiti i gubitka, sto to znaci kratkorocno, a sto dugorocno za poslovnu politiku ... ).

MoZe se reci daje temeljno pitanje racunovodstvenih politika pitanje procjene bilancnih pozicija, odnosno pitanje materijalnog sadrzaja financijskih izvjestaja, U nasim uvjetima pojam racunovodstvenih politika dan as se uglavnom veze uz pojam i primjenu Medunarodnih racunovodstvenih standarda. Prema MRS 1 - Objavljivanje racunovodstvenih politika, racunovodstvene politike obuhvacaju "nacela, os nove, konvencije, pravila i postupke koje je management usvojio prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjestaja't.' Iako su Medunarodni racunovcdstveni standardi implementirani u naS obracunski sustav 1993. godine kadaje i donesen posljednji zakon 0 racunovcdstvu, problematika racunovodstvenih politika pojavljivala se i prije u nasoj stvarnosti, Sinonim za 10 bila je politika bilanciranja, bilancna politika, odnosno politika procjene. "Sam pojam bilanciranja na razlicitim stupnjevima razvoja racunovodstvene teorije i prakse se razlicito poi rna. Prema klasicnorn stajaliStu bilanciranje je postupak zakljucivanja konta (racuna) glavne knjige i sastavljanja bilance(. .. ), dok s druge strane, pre rna suvremenom pitanju, bilanciranje se ne usredotocuje sarno na problematiku iskazivanja vee i na problematiku vrednovanja (procjene) pozicija imovine, obveza kapitala, prihoda, rashoda i utvrdivanja periodicnog rezultata poslovanja"." Prema tome, na danasnjern stupnju razvoja racunovodstva. problematika procjene pozicija financijskih izvjestaja temeljno je i krucijalno pitanje racunovodstvenih, odnosno bilancnih politika.

II

Ii

II

II

3 Metlunwodni raiunovodstveni standardi 1996 .. Zagreb, HZRFD. 1996 .. sir. 46.

4 Dr. I. Spremic, Pollzt.iJta 0 bilanciranju u djelima Benedikia Kotruljeviea-« u: zbomik referata Dubrollcanin Benedikt Kotruljellii, hrvatski i svjetski ekonomist xv. stoljeia, Zagreb, HAZU i Hrvatski racunovotfa. 1996 .• Sir. 375.

II

83

3. Racunovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete financijskih izvjeitaja

Znacenje bilancne politike iIi politika bilanciranja (Bilanzpolitik) posebno biva naglasena u Njemackoj nakon Prvog svjetskog rata, u vrijeme vel ike inflacije, kadaje trebaIo iznaci nacine i metode koji ce eliminirati utjecaj inflacije i prikazati sto reaIniji rezultat, Ciljevi provodenja politike bilanciranja, odnosno racunovodstvenih politika, mogu biti razliciti, no uglavnom su vezani uz utjecaj na visinu tinancijskog rezultata, stvaranje tihih pricuva i lome sl. Bilancne politike javljaju se uglavnom u zemljama s dorninantnom zakonskom regulativom. Zakonorn su odredena dozvoljena podrucja njihove primjene, a osnovna relacija pri tome je relacija drzava - poduzece s posebnim naglaskorn na poreznoj bilanci, Za razliku od toga racunovodstvene politike su razvijene u zemljama u kojima dominantnu ulogu irnaju raeunovodstvena profesija i racunovodstveni standardi (tablica 3.1.)

r~---~E·~-·· - - .. - .. _. -;@;;i\--·· ---- ....... --- ...... - --1
I '~wi~r~~-i~- ....... .,~

Pojam Rae: Rae. Bilancne
politike politike .. politike
-
Institucionalni Americki MRS, Zakoni
okvir rae. standardi zakonski propisl Tablica 3.1. Institucionalni okvir racunovodstvenin i bilancnih politika u nekim zemljama

Zakljucno, rnoze se reci da ciljevi bilanciranja, osnovno polaziste pa i naein njihova objavljivanja mogu biti razlicit, no uza sve te razlike, zajednicko je i racnnovodstvenim i bilancnim politikama izbor izrnedu odredenih altemativa koje omogucuje racunovodsrveni sustav. Sam izbor i primjena racunovodstvenlh politika zavisi i od ciljeva sire poslovne politike. Stoga je racunovcdstvene politike potrebno razmatriti i u kontekstu poslovne politike i upravljanja poduzecern.

3.2. Povezanost upravljanja, informacija i racunovodstvenih politika

o povezanosti procesa upravljanja i poslovne politike u teoriji ne postojijednoznacan stay. Neki au tori poistovjecu]u tadva pojma, a drugi nalaze slicnosti, ali i odredene razlike. Kao sto smo vidjeli, prema Hillu, poslovna politika je sastavni dio sireg procesa upravljanja, D. Gorupic navodi da poslovna politika obuhvaca "izbor i odredivanje koncepcija i ciljeva koje poduzece zeli postici u odredenom razdoblju, odredivanje naCina i sredstava za njihovo ostvarenje, ogranicenje i kontrolu njene realizacije".' Iz navedenih stavova moguce je zakljuciti daje upravljanje poduzeeem proces ~vjesnog. usmjeravanja ~oduzeCa nekim ciljevima koji su u funkciji opeeg ciIja, a to Je razvoj poduzeca, kojim se osigurava njegov opstanak u uvjetima trZisnog okruzenja, te da je poslovna politika sastavni dio procesa upravljanja kojim se postav-

84

,

'~

i

I

3. Raiunovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete financijskih izvjestaja

ljaju ciljevi, donose odluke, provede se, kontroliraju ilili k~ri~iraju. S tim u svezi, u kontekstu upravljanja uobicajeno se isticu tri razine upravljanja:

I. strategijska iii najvisa razina upravljanja

2. takticka iii srednja razina i

3. operativna iIi najniia razina.

Strategijorn iIi najvisom razinom upravljanja postavljaju se ciljevi, u pr~~i.lu, vezani uz dugorocnu orijentaciju poduzeca, U tom kontekstu mozemo govonti I 0 poslovnoj politici poduzeca. Medutim, da bi se ti ciljevi mogli ostvarit~, p~~rebno je definirati i zadatke u kracern roku te utvrditi koji su to pozeljni rezultati kOJI ornogucavaju ostvarivanje dugorocnih ciljeva. Proces upravljanja podrazumijeva i stv~an~e organizacijskih pretpostavki, u srnislu efikasne proved be odluka, za ostvanvanJ.e predvidenih ciljeva. Osim toga, podrazumijeva se i kontinuirana kontrola nad ostvan-

vanjem predvidenih iii planiranih rezultata i ciljeva. .

Bez obzira na to 0 kojoj se razini upravljanja radi, pretpostavka racionalnog upravljanja jesu inforrnacije. Ako se zna da je t~melj.ni. cilj pod~z~a uravnotezen rast, koji moze biti ogranicen sigurnoscu poslovanja kojaje determinirana struktu.ro~ financijskih izvjestaja, tada je sasvim sigumo da upravijanje nije moguce zamisliti bez infonnacija koje se ternelje na financijskim izvjestajima koje pr~ceslra.r~~un?vodstvo poduzeca, Uobicajeno se istice kako je racunovodstvo najznacajnij] dio ukupnog informacijskog sustava jer vecina informacija potrebnih u proc.esu po~lo~nog odlucivanja nastaje u racunovodstvu, Prema tome, racunovodstvo Je servis, ~: usluzna funkcija u procesu upravaljanja. Ono, u osnovi, procesira, odnosno pratt 1 proucava "sirove podatke" te ih pretvara u infonnacije potrebne za upravljanje. T~. in~ formacije prezentiraju su u obliku financijskih izvjestaja. Smatr:a se da suo fina~cIJs~I izvjestaji podloga za niie razine upravljanja i za krac~ razdobl~~. M~~lm, blt~.O je naglasiti da i strategijsko upravljanje kao vazan izvor informacija koristi financijske izvjestaje. U slucaju strategijskogupravljanjaradi seo.opCe~itim in~onnacijama.i p~drazumijeva se velik obuhvat. Nasuprot tome, kOO taktickog 1 operativnog upravljanja potrebne su cesce informacije za kraca razdoblja i manjeg o~~hvata. ~rema. tome, sve tri razine upravljanja koriste se racunovodstvenim informacijama, ah se pn tome podrazumijeva razlicita razina opcenitosti za pojedine razine upravljanja.

Sasvimje jasno da se podrazumijeva objektivnost i realnost financijskih izvjestaja, tj. trafi se da oni budu vjerodostojna slika stvamog poslovanja poduzeca, ~ ko~tekstu objektivnosti i realnosti fmancijskih izvjestaja vrlo vaznu ulogu. ~~aJu racunovcdstvene politike. Njima se svjesno rnoze utjecati na vrijednost pozicija financijskih izvjestaja. Zavisno od odabrane met ode, odnosno odabranog rac~novod~ stvenog postupka uz iste uvjete poslovanja, kao sto je poznato, ~oie se lsk~zatt razlicit financijski rezultat, Stoga menedzment poduzeca mora nuzno poznavati terneljne racunovodstvene kategorije i njihove meduodnose, kao i logiku racuno~~d: stva, rnoguce racunovodstvene politike i mogucnosti njihova utjecaja na financijski polozaj i uspjesnost poslovanja i to promatrano u kratkom, ali u u duzem obracun-

5 Citirano prema: S. Tadijancevic, Znalaj ralunov(H/stvenih politika U votienju poslovne politike

poduze(a-u: zbomik referata GospodarskapoUtilw Hrvauke, ~to i kako u 1996. god.?, Oparija, Hrvatsko drostvo ekonomista, 1996 .• str. 50.

85

3. Racunovaastvene politike kao pretpostavka kvalitete financijskih izvjestaja

skom razdoblju. Stoga je dobro poznavanje problematike r.ltunovodstvenih politika conditio sine qua non uspjesnog provodenja planirane poslovne poIitike.

3.3. Racunovodstvene politike kao dio ukupne poslovne politike

Kao sto je prethodno navedeno, poslovanje poduzeca u suvremenim trZisnim uvjetima privredivanja izlozeno je brojnim promjenama. Da bi poduzece osiguralo opstanak i razvoj na trZgru, ono se stalno mora prilagodavati raznim promjenama. Taj proces prilagodavanja mora biti usmjeravan i kontroliran proces, i poslovanje u takvim uvjetima sve vise naglasava znacenje upravljanja. Upravljanje poduzecem viseslozan je proces koji u sebi primamo sadrzi postavljanje ciljeva. U kontekstu definiranja glavnih ciljeva poduzeca govorimo 0 poslovnoj politici. Za ostvarenje glavnih ciljeva predvidenih strategijom (poslovnom politikom) poduzeca koriste se odredeni instrumenti. U funkciji ostvarenja ciljeva poslovne politike nalaze se i racunovodstvene politike. 0 sarnom odnosu racunovodstvene i poslovne politike govori sljedeca konstatacija: "Racunovodstvena politika mora se podrediti postavljenim ciljevima politike poduzeca, u okviru poslovne politike poduzeca, Dakako, da odluke iz podrucja racunovodstvenih politika ne mogu biti u sukobu sa odlukom 0 osnovnim nacelima poslovne politike poduzeca, Za donosenje odluka iz podrucja racunovodstvenih politika nadlezno je postavljanje ciljeva poslovne politike poduzeca, a zadatakje ove da treba teziti i pridonijeti svim svojim raspolozivim sredstvima ostvarenju opceg cilja. Kako je poslovna politika prva funkcija vodenja poduzeca, to znaci da se i putem racunovodstvene politike kao dijela poslovne politike poduzeca.utjeee na kva-

litetu rada i poslovanja poduzeca." .

Stirn u skladu mozemo zakljuciti da se racunovodstvene politike nalaze u funkciji, odnosno da su one instrument ostvarivanja poslovne politike poduzeca, Odnos raeunovodstvene i poslovne politike te njihovo mjesto u cjelokupnom procesu upravljanja rnozemo prikazati kao sto je to ucinjeno na slici 3.1.

Slika 3.1. Odnos raiiunovodstvene i poslovne polltike

6 S. Tadijancevic, str. 5/.

86

,

,

I

j

'I

.1 I

I

.!

. ~

3. Raiunovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete financijskih ilYjelraja

Racunovodstvena politika je, dakle, podskup, tj. jedan od instrumenata ostvarivanja poslovne politike, i njezini ciljevi i instrumenti rnoraju hili uskladeni, odnosno podredeni ostvarivanju glavnog cilja. Za ilustraciju ove konstatacije moze se navesti

sljedeci primjer: .

CIU - POSLOVNA POLITIKA: u pocetnirn obracunskirn razdobljima prikazati

sto manju dobit

INSTRUMENT - RACUNOVODSTVENA POLITlKA: izbor onih metoda proc-

jene koje ornogucavaju prikaz sto vecih troskova (npr. primjena degresivne metode amortizacije, dugorocna rezerviranja itd.)

Izbor racunovodslvenog postupka uvijek se, dakle, treba temeljiti na postavlje-

nim visirn ciljevima poslovne politike poduzeca. Bududi da se izabranim racunovodstvenirn postupkom, odnosno odabranom racunovodsrvenom politikom rnoze svjesno utjecati na vrijednost pozicija financijskih izvjestaja, a samim time ina njihovu kvalitetu, prilikom razmatranjafinancijskog polozaja i uspjesnosti poslovanja svakako treba voditi racuna i 0 kvalitativnim svojstvima financijskih izvjestaja.

3.4. Racunovodstvene politike i kvaliteta financijskih izvje~taja

Financijski su izvjestaji zavrsna faza racunovodstvenog procesiranja podataka. Iz cinjenice da se pojavljuju kao nosioci infonnacija proizlazi da je i kvaliteta financijskih izvjestaja odredena kvalitetom informacija koje su u njima sadrzane, Uobicajeno se ta kvaliteta promatra sarno s formalnog stajalista, pa se u tom kontekstu govori 0 prednostima i nedostacima odredenih bilancnih shema. Medutim, kvalitetu fmancijskih izvjestaja treba razmatrati is materijalnog stajalista, Kljucni cimbenik kvalitete u tom slucaju jesu racunovodstvene politike. Njima se u znatnoj mjeri, i to politikom procjene, rnoze utjecati na vrijednost pozicija financijskih izvjestaja, K valitetu financijskih izvjestaja, prema tome, treba promatrati s formalnog, ali i s materijaInog aspekta (slika 3.2.).

CIMBENICl KVAUTETE FlNANCUSKlH IZVJESTAJA

- bilanl:ne sheme

• ral:unovodstvene politike

Slika 3.2. Cimbenici kvalitete financiiskih izvjeitaja

87

_ '_"- _ --~ •• ~,,~ [,V""K(: KQO prelpostavka kvalilerejinancijskih ilvjesraja

. Fonnalni sadriaj financijskih izvjesta'a v. .

naJ';esce proizlaz: iz propisanih iii predl ~ .~z~~ Je vu~ sarnu forrnu izvjestaja, koja

odreduje vrijednost pozicija prethodno o~~:~~ . I ~Cnt~ ~hema. Materijalni sadrzaj vezan uz pojarn racunovodstvenih pol'tik. unIh bJlancmm shemama i primamo je moguce je potvrditi tezu da racunovodst've a. ~~lad~ s naved~nim konstatacijama Iitete financijskih izvjestaja. ne politlke cllle ternelinu komponentu kva-

. Podloga izbora i primjene racunovOdstve·h ". v

la I standardi. U procesu njihov d x . m politikajesn racunovOdstvena nace-

. . a ono~el1Ja vrlo su v v • • kri ...

stavljaJu pred kvaliteru izlaznih informaci·a D .. azru OS~OV~I le?]1 koji se po-

poslovnog odlUcivanja moraju z d Ii ~ '. a bi mfOrmaClje bile konsne u procesu skim okvirom utvrdeni' su os nov a. ~~~ J~~atl ~dreden~ krit~rije kvalitete. Koncepcijestvarila (slika 3.3.).7 III n enji koje treba rspunjavar] da bi se ta kvaliteta

Korisnici ra informacija

cun. (
~sioci odlul!ivanja i I
nJlhove karakteristike
l'ROSKOVI < KORISTI I
Snai:no ogranicenje ZNACAlNOST
Osnova priznavanja
I
e 'L 1
Razumljivost
l I
KORISNA U PROCESU POSLOVNOG ODLUCIVANJA r
I
l I
RELATlVNA L_ J

I l POUZDANA
I
1 I
I 1 1

Vrijednost Vrijednost
predvidanja povratne Pravovre- Dokazi- Nepri.
veze menost Yost stranost Istinitost

I
l 1
Usporedivost 1 l
Dosljednost I

.. .. Ogranicenje

Specificne karalcteristik korisnika

Va~an kriterij

Primama kvaliteta

Sastavni dijelovi primarne kvalitete

Sekundama kvaliteta

Sitka 3 3 HI) h lev .

.. erar lJa alitete racunoVodstvenl·h l·n'+' ..

'JormaclJa

7 FASB·ov SFAC IV, 2

. o. ., prema D. E. Kieso-J J W d .

J~hn WIley & Sons, 1986., p. 30. . . eygan I, intermediaJe Accounting, New York,

88

3. Racunovodstvene politike 1<00 pretpostavka kvalitete jinancijskih izyjestaja

Kvaliteta racunovodstvenih inforrnacija podijeljenaje u dvije razine, primamu i sekundarnu. Primarna kvaliteta odredena je relevantnoscu i pouzdanoscu racunovodstvenih informacija, Relevantna (vazna) je ona informacija koju karakterizira vrijednost predvidanja, povratna veza te pravovrernenost. To znaci da se relevantna informacija odnosi na buduce vrijeme, korigira iIi potvrduje prijasnja ocekivanja a korisnicimaje prezentirana u pravo vrijerne. Sasvimje jasno da informacija s vremenom gubi na svojoj vrijednosti. Ako je prezentirana u pravom trenutku, tadaje njezina vrijednost maksima1na, dok se porastom jedinice vrernena smanjuje,

Pouzdana je ona informacija koja je oslobodena od gresaka i jednostranosti, odnosno kojaje istinito prikazana. Inforrnacija mora rakoder biti dokaziva (5tO je posebno vazno u provodenju kontrole i revizije poslovanja). Da bi bila pouzdana, inforrnacija mora biti i nepristrana, sto znaci da se za razlicite korisnike ne mogu 0 istoj pojavi prezentirati razlicite proturjecne informacije.

Sekundarna razina kvalitete razmatra se na temelju usporedivosti (komparabilnosti) i dosljednosti (konzistentnosti), Da bi se neka ekonomska pojava ocjenila, potrebno ju je promatrati u relativnim odnosima, tj. u odnosu prema nekoj relevantnoj bazi usporedbe. Tek tada se rnofe zakljucivati 0 medusobnim slicnostima i razlikama, te donositi odredene (korektivne) poslovne odluke, Za poduzece je posebno znacajno da je tak:va analiza omogucena u prostoru (izrnedu srodnih oblika) i vremenu. Vrernenska usporedivost blisko je povezana s dosljednoscu, Dosljednost zahtijeva postojanost primjene odredenog postupka. U racunovodstvenom smislu to znaci da je poduzece duzno primjenjivati jednom usvojenu metodu, odnosno jednom usvojenu racunovcdstvenu politiku za biljeienja svih (istovrsnih) poslovnih dogadaja. Taj zahtjev kvalitete vazan je u razmatranju racunovodstvenih politika, a ujedno je sastavni dio opceprihvacenih racunovodstvenih nacela,

K valitetu racunovodstvenih informacija potrebno j e promatrati i s aspekta ogranicenja koja se pojavljuju pri procesu njihova formiranja. Jedno od osnovnih ogranicenja reflektira se u obliku costlbenefit ana1ize. Dna zahtijeva da koristi od neke informacije moraju biti vece od troskova njezina dobivanja. "John A. Caspari davne 1968. godine definirao je vri jednost informacije kao dodatni profit koji se moze steci ili gubitak koji se moZe izbjeci ukoliko se odredena informacija upotrijebi. Ovaj ekonomski koncept podrazumijeva da infonnacija treba biti proizvedena iznad tocke gdje se granicni troskovi izjednacuju sa granicnirn koristima." Matematicka predodzba ovog zahtjeva objasnjava da se prije izjednacenja granicnih troskova i granicnih koristi javljaju situacije u kojima ekonomicnost dobivanja informacije postaje manja od 1 te nije preporucljivo prakticno djelovati u lorn podrucju. Navedena konstatacija moze se prikazati racionalnim odnosom koji zahtijeva da kvocijent bude veci ili jednak. jedan (K> 1).

K;;;;;;Ek T

gdje je K;;;;;; koeficijent korisnosti informacije Ek;;;;;; efekt od koristenja informacije

T ;;;;;; troskovi prikupljanja i obrade podataka te prezentiranja informacija?

8 F. H. Wu, Accounting Information Systems. Theory and Practice, Tokyo, McGraw-Hilllntemarional Book Company, 1984., p. 60.

89

.1. Racunovodstvene politike law pretpostavka kvalitete financijskib izvje!taja

Moze se reci da ta odredenja imaju ipak vise teoretski karakter koji moze posluziti kao smjemica u ponasanju jer je efekte od koristenja infonnacija vrlo tesko kvantitativno izraziti, Iz tih razloga, korisnost informacije potrebno je promatrati kroz prizmu pokazatelja efikasnosti poslovanja poduzeca-kao cjeline.

Zahtjevi koji se postavljaju u vezi s kvalitetom raeunovodstvenih informacija osnova su za daljnju razradu racunovodstvenih nacela i racunovodstvenih standarda. Prilikom utvrdivanja Medunarodnih racunovcdstvenih standarda, kao primame kvalitativne karakteristike racunovodstvenih informacija, naglasena su: razumljivost, relevantnost, pouzdanost i komparabilnost. Ti zahtjevi koji se postavljaju pred kvalitetu racunovodstvenih informacija znacajni su i uvazavaju se prilikom utvrdivanja racunovodstvenih nacela. Na osnovi racunovodstvenih nacela utvrduju se i donose racun~vodstveni standardi, a upravo racuncvodstveni standardi cine podlogu za izbor i primjenu racunovodsrvenih politika. U tom kontekstu navedeni su zahtjevi vazan ci.mbe~ik odabira racunovodstvenih politika, a samim time i kvaJitete financijskih izvjestaja. Racunovodsvene politike vaZno mjesto imaju u procesu obrade podataka, pripreme inforrnacija, tj. temeljnih financijskih izvjestaja (slika 3.4.). Odredujuci materijalni sadrzaj, racunovodstvene politike na izravan iIi neizravan nacin utjecu na kvalitetu informacija koje se prezentiraju korisnicima,

RACUNOVODSTVENE POUllKE

PODACI

PROCES OBRADE

INFORMACIJE

Slika 3.4. Mjesto racunovodstvenitt politika u raiunovodstvenom procesu

Te su informacije sadrzane u nizu financijskih izvje~taja od kojih temeljne (';ine, kao sto je vee naglaseno, 1. bilanca, 2. racun dobiti i gubitka (izvjesta] 0 dobiti), 3. izvjestaj 0 zadrfanoj dobiti, 4. izvjestaj 0 novcanom toku i 5. biljeske uz temelne financijske izvjestaje.

3.S. Podrucja primjene racunovodstvenih politika

Podrucja primjene racunovodstvenih politika potrebno je promatrati u kontekstu njihove uloge i mjesta u cjelokupnom racunovcdstvencm procesu. Racunovodsrvene politike ?dnose se na ekonornski sadrZaj racunovodstvenih kategorija, a taj sadrfaj odredenje procesom obrade podataka. To znaci da podrueja primjene racunovodstvenih politika treba trafiti u cjelokupnom racunovodstvenom procesiranju podataka, Ta

9 I. Turk-J. Deieljin, Organiz.acija informacijskog sistema, Zagreb, Informator, 1977., SIr. 42.

90

., ..

i

:}

:1

,

:~ .~

.~ :ff !; .

I

.<

3. Raiiunovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete jinancijskih izvjestaja

podrucja mogu biti posebno vezana sarno za odredene kategorije, ~dnosno poz.icije financijskih izvjestaja iii opcenito za odredeno ekonomsko ~odrucJe pr~matranJa.

Podrucja primjene mogu biti razlicita od zemlje do zemlJe: O~a zavise od.osnovnih obiljezja gospodarskog sustava, iz cijih se postavki definira I obrac~nskl susr.:~ neke zemlje. Obracunski sustav iz kojeg izranja racunovodstvena regulativa maZe bitt dominantno odreden zakonima iii pak racunovodstvenim standardima. Prerna Medunarodnim racunovodstvenim standardima, koji se primjenjuju u nasoj zemlji, konkretno prema MRS I - Objavljivanje racunovodstvenih .~olitika, dani s.u primjeri podrucja na kojirna postoje razlieite racunovodstvene politike, Ta podrucja svrstana

su u cetri osnovne grupe: 10

• OPCE - politika konsolidiranja

_ konvertiranje inozemnih valuta - opca politika vrednovanja

_ dogadaji nastali nakon datuma bilance - najmovi, kupnje na otplam

- porezi

- trajni ugovori

- fransize

• SREDSTVA - potr'aZivanja - zaljhe

_ sredstva koja podlijezu obvezi amortizacije i amortizacija

_ usjevi, zemljista koja su u posjedu za razvoj

_ ulaganja u podruznice, pridruZene kompanije i s1. - istraZivanje i razvoj

- patenti i zastitni znaci

- goodwill

OBVEZE I REZERVIRANJA - garancije

_ obveze i nepredvideni dogadaji _ troskovi mirovinskog osiguranja

_ otpremnine i naknade otpustenim radnicima

• DOBlC! I GUBlCr

_ metode priznavanja prihoda

_ odriavanje, popravci i pobolj~anja

_ dobici i gubici kod otudenja nekretnina _ racunovodstveni tretman rezervi

Navedena podrucja primjene detaljnije su razradena odredbama pojed.inih racunovodstvenih standarda. Altemativna rjesenja koja su pruzena u standardima rnogu znatno utjecati na materijalni sadrfa] financijskih izvjesta)a. Stoga je .i~bor ~cuno~ vodstvenih politika prilicno ozbiljan i odgovoran posao kojem treba prici studiozno I pri cemu se moraju uvaiavati svi argumenti struke.

If.

_If.

If

1

10 Medunorodni rlliuno~odslveni standardi 1996., sir. 47.

91

s. Racunovoastvene politike kao pretpostavka kvalitete financijskin izvjeItaja

3.6. Odgovornost za izbor i primjenu racunovodstvenih politika

Racunovodstvene politike sastavni su dio racunovodstvenih standard a, odnosno opce racunovodstvene regulative. Tu regulativu mogu utvrditi odredena profesionalna udruzenja ili zakonski akti. Pri tome se definiraju polazna nacela i podrucja primjene dozvoljenih i altemativnih racunovodstvenih politika koje se mogu primijeniti u racunovodstvenom procesiranju podataka. Opcenito receno, racunovodstvene politike nalaze se pod znatnim utjecajem profesionalnih ud.ruZenja ili zakonodavstva, a odabiru ih i primjenjuju unutar zadanog okvira pojedini privredni subjekti. Stoga se i odgovomost za njihov izbor i primjenu moze promatrati na dvije razine:

I) na razini drfave i 2) na razini poduzeca.

Temeljne ra~. pretpostavke

Krilerij izbora i primjene ra~unovodstvenih polilika

Ostala raf. na~ela

Zakollski propisi

Odabrane raf: polilike

Slika 3.5 .. Postupak odabira Taewwvodstvenih politika

Na razini ddave, odnosno sire drustvene zajednice, odreduju se, u skladu s opcim gospodarskim i politickim ciljevima, moguce, odnosno dopustene raUmovodstvene politike. U razvijenim zemljama one su prezentirane u obliku raCunovodstvenih standarda i za n jihovo donosenje zaduzene su strukovne organizacije. One su ujedno okvir za izbor raeunovodstvenih politika na razini pojedinog poduzeca, Za izbor i primjenu racunovodsrvenih politika na razini poduzeca zaduzen je mened1ment. Taj izbor treba biti u skladu s odredenim nacelima i ciljevima poslovne politike. Postupak odabira racunovodstvenih politika mogao bi se prikazati kao ~to je to ucinjeno na slici 3.5. II Prilikorn izbora racu-

I I Citirano prema I. Spremic, Uloga raiunovoilstlla i revizije u prikazivanju zbi/je hrvatslrog gospodarstva - u: zbornik referata GospodGrsTw. politika Hrvatske, Sto i kako daye u 1997. godini, Opatija, savjetovanje HDE, 1996., str. 178.

92

.. 1

3. Racunovodstvene politike kao prelpostavka kvalitetejinancijskih izvjestaja

Postavljanje ciljeva poslovanja

Polazne osnove

za odabir prijedloga racunovodstvenlh politika

Provjera rai!unovodstvenih politika glede pod~avallja ostvarenja

ciljeva

Dopunlti prijedlog

Dcpunlti prijedlog

Dopuniti prijedlog

Slika 3.6. Postupak izbora aptimalnih racunovodstvenih politika

93

-- r r ••••• - .~v 1" '''l'v~'U.vlUl svautete pnancijskin izvjeitaja

novodstvenin politika rnenedfrnent mora imati temeljna znanja iz racunovodstva kako bi mogao spoznati sve aspekte primjene nekog (odabranog) racunovodstvenog postupka. Pri tome znanje i iskustvo racunovodstvenih djelatnika rnoze biti od izuzetne vaznosti. U tom procesu potrebnoje voditi racuna i 0 tome da se izaberu metode i postupci koji ce u datim uvjetirna najrealnije prikazivati financijski polozaj, promjene financijskog polozaja te uspjesnost poslovanja. S tim u vezi postavlja se pitanje koje su to optirnalne racunovodstvene politike. Odgovor nije rnoguce jednoznacno odrediti jer to zavisi od mnogih cimbenika kao ~to su postavljeni ciljevi poslovanja (poslovna politika), postojeci institucinalni okvir, odnosno ogranicenja (racunovodstveni standardi, zakonski propisi) i sl, SloZenost postupka izbora optimalnih racunovodstvenih politika moze se sagledati na slici 3.6.12

Jednorn usvojenu racunovodstvenu politiku potrebno je dosljedno prirnjenjivati, Iznimno, promjena moze uslijediti u odredenim slueajevima, a to su, prije svega, sljedeci slucajevi;

a) ako to zahtijeva zakon

b) ako to zahtijeva tijelo koje donosi racunovodstvene standarde

c) ako bi takva izmjena imala za posljedicu realnije iskazivanje pozicija financijskih izvjestaja.

Podrucja primjene racunovodstvenih 'politika mogu biti vrlo ~iroka. Stoga prilikom izbora odredene racunovodstvene politike treba voditi racuna 0 mnogim faktorirna., npr. 0 efektima primjene pojedine alternativne politike kao i 0 ciljevima ~ire poslovne politike. Primjena razlicitih racunovodstvenih politika, iako zasnovanih na istirn poslovnim dogadajima, rnoze imati za posljedicu i razlieit materijalni sadrZaj financijskih izvjestaja. Stogaje za razumijevanje i pravilno tumacenje financijskih izvje~taja posebno vazno znati koje i kakve racunovodstvene politike suprimijenjene prilikom njihove izrade. Upravo ta cinjenica nalaze potrebu objavljivanja racunovodstvenih politika.

3.7. Objavljivanje racunovodstvenih politika

Objavljivanje racunovodstvenih politika proizlazi iz osnovnih postavki kojc se postavljajn pred kvalitetu racuriovodstvenih informacija. Da bi racunovcdstvens informacije bile razumljive, potrebno je, nairne, raspolagati svim relevantnim cinjenicama, a one nisu uvijek direktno vidljive iz financijskih izvjestaja. Financijski izvjestaj] prikazuju sintetizirane podatke 0 ekonomskirn kategorijama iii, drugim rijecima, oni sadrfe naziv neke pozicije i njezin iznos. Kako se do tog iznosa doslo, koji je racunovodstveni postupak primijenjen, ne vidi se iz financijskih izvje~taja. Stogaje svaku vaZniju poziciju potrebno detaljnije objasniti u dodatnim financijskim izvjestajima, tzv, biljeskama, Struktura, odnosno formalni izgled biljeski nije propisan, a njihoy sadciaj zavisi od specifienosti poslovanja poduzeca kao i specificnosti racunovadstvene regulative koja se primjenjuje. U zemljama Europske unije, u sklo-

12 Citirano prema 1. Spremic, Racunovodsrvene politike-u: Racunavadsrvo drusrva kllpilahz, Zagreb, Progreso 1993., SIr. 14.

94

,

.

r. 1 _t

.J

I

r • I

I

I I

3. Racunovodstvene politlke kao pretpostavka kvalltete financijskih izvjestaja

r

pu IV direktive, koja regulira problematiku rac~novodstvenog i~vjescivanja (cl.43-46), odreden je minimalan broj objavljivanja koja se odnose na sljedece:

• metode procjene bilancnih pozicija

• naziv i sjediste poduzeca u kojem se nalazi ul~Zeni ~~pital ~e iZ!l0s kap'ita~a, rez~~: vi i dobiti (gubitka) takvog poduzeca u prosloj godini ukoliko je posrijedi znatntji iznos

• broj i nominalnu (iii procijenjenu) vrijednost dionica te vrste dionica

• prikaz certifikata 0 konvertibilnim obveznicama i sl.icnim vrijednosnim papirima

• pregled obveza s rokom dospijece duzirn od 5 godina

• neto poslovne prihode prikazane po vrstama aktivnosti i tdistima

• prosjecan broj zaposlenih tijekom poslo~ne godine .

• poslovni rezultat koji je posljedica promjene metode pr~Jene . .

• iznos potrazivanja po osnovi sredstava odobrenih clanovlma up~ve, adrninistracije, kao i obveze po osnovi mirovinskog osiguranja tih clanova ltd.

U uze podrucje vezano uz objavljivanje racunovodstvenih politi.!<a nal~ se dva zahtjeva, i to onaj koji se odnosi na obvezu objavljivanja m.etoda procjene, te lZOOS poslovnog rezultata kojije posljedica promjene metode procjene,

Prema FASB-ovim standardima i APB rnisljenju br. 22 - Objavljivanje radunovodstvenih politika, potrebno je objaviti ona nacela i metode koje se ~ose na'p~av~je prihoda i alokaciju troskova imovine na.~adaSnje i buduca.razc:I.obIJa Drugim nJel::lm~ potrebno je objaviti: nacela konsolidaclJe~ met?rle ~ortJZa:IJe, m~tode vredn.ovanJa zaliha, racunovodstveni tretman troskova IS~lvanJa I mz:voJa., n~~m prevode~Ja ~tra~ nih valuta., priznavanje prihoda kod dugorocnih ugovora ~ lZ~dnJI, p':Zllavanje prih~ da po osnovi fransiza i najmova itd, Time se lista podrueja ne iscrpljuje vee ona zavisi

ad specificnosti poslovanja svakog poduw:a. ... . .

Prema Medunarodnim racunovodstvenim standardirna, kOJI su sastavm dio naseg racunovodstvenog reguliranja., konkretno prema MRS 1 - Objavljivanje ~cunov~tvenih politika i MRS 8 - Neto dobit iIi gu~!~ rw:I.ob~j~ tt:mel~?e po~eSke 1 prOll~J~ne ra~ cunovodstvenih politika, navodi se da Financijski IZVJ~taP. treba~u sadrZa~atl.J~?o I precizno objavljivanje svih znacajnih racun?vods~~enih poli~~ ~oJe su s~ p?IDJenJlv~le, Objavljivanje znacajnih racuncvodstvenih pohtika treba C:mltl sas~vm dio financl~skih izvjcStaja, i one trebaju biti, u pravilu, obja~ljen~ n~ )ednom mjestu, ~ u sl~caJu promjene racunovodstvenih politika potrebno Je obJavl~l: razloge pro~nJe~e, iznos uskladivanja za tekuce kao i za svako preze~t~o razdo~IJe, lZOO~ u~kl~dlvanJa za razdoblja koja prethode prikazanim usporedmm informacijama te cmJen~cu ~a su.us.~oredne informacije prepravljene iIi da je to neizvedivo,"!' Kao sto je vldlJl~O racunovodstvenim standardima nije predloZena forma prezentiranja racunovodsrvenih politika, vee se sarno spominje da takvo prezentiranje treba b~ti .sastavni .dio ~~ciJs~ izvjesteja. Racunovodstvene politike se uobicajeno objavljuju u obliku bilJ~,. pn remu najce~ce prva bilje~ka obraduje primijenjene zna~a~ne rac~nov~s:-:e?e pob~e. Pored toga., prikaz primije~jen~~ racu~ov~stv~nih poh!~ mo~ ShJ~ltl I ~osliJed pozicija u financijskim izvjestajima (bilanci, racunu dobiti 1 gubitka, IZVJ~~taJu 0 noveanom toku) koji se detaljnije objasnjavaju, Na menedzrnentu poduzeca je da odabere onaj oblik koji ce doprinijeti zahtijevanoj kvaliteti fioancijskih izvje~taja.

I

I.

13 Medunaradni raiiunovodstveni standardi 1996., sir. 46. i 105.

Q"i

3. Raiunovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete jinancijskih izvjeitaja

3.8. Problematika procjene pozicija financijskih izvjestaja

3.8.1. Procjena kao temeljno pitanje racunovodstvenih politika

Procjena pozicija financijskih izvjestaja temeljno je pitanje racunovodstvenih politika i jed an od najsofisticiranijih problema racunovodstva, To stoga sto racunovodstvene regultive obicno dopustaju primjenu razlicitih metoda i postupaka procjene pozicija financijskih izvjestaja. Prirnjena razlicitih metoda i postupaka rezultirat ce i razlicitim vrijednostima osnovih elemenata izvjestaja - imovine, obveza kapitala, prihoda, rashoda i financijskog rezultata, Ta cinjenica nalaze da se prilikom ocjene financijskog polozaja i uspjesnosti poslovanja mora voditi raduna i 0 tome koje su racunovodstvene metode i postupci primijenjeni i kakav je njihov utjecaj na iskazivanje vrijednosti osnovnih elemenata financijskih izvjestaja u promatranom, tekucern, ali i u dufem obracunskom razdoblju. Koju ce metodu procjene menedzmenr odabrati zavisi od spektra dopustenih metoda, a one su prezentirane u zakonskim propisima ilili racunovodstvenim standardima. Ijedni i drugi sastavni su dio koncepcijskog okvira racunovodstva i znace detaIjniju razradu polaznih racunovodstvenih nacela i pretpostavki, Upravo ta nacela i prelpostavke ishodisni su kriterij procjene pozicija financijskih izvjestaja.

3.8.2. Problematika procjene pozicija bilance

Pro blernatika proc jene bilancnih pozicija vezana je uz koncepcij ski okvir raeunovodstvenog izvjestavanja pri cemu posebno vaznu ulogu imaju racunovodstvene pretpostavke i racunovodstvena'nacela. Postoji rnnostvo racuncvcdstvenih nacela koja je pot reb no uvaiavati prilikom sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjestaja, ana podrucje procjene bilancnih pozicija posebno se odnose:

• nacelo nabavne vrijednosti (troska nabave)

• nacelo opreznosti i

• nacelo dosljednosti

Nacelo nabavne vrijednosti iii nacelo troska nabave polazno je racunovodstveno nacelo u utvrdivanju vrijednosti pozicija bilance, Ono zahtijeva da se vrednovanje imovinskih pozicija treba temeljiti na nabavnoj vrijednosti, odnosno trosku nabave, Trosak nabave cine svi troskovi koji nerninovno nastaju prilikom stjecanja nekog oblika irnovine, Baza za utvrdivanje troska nabave je novcani izdatak iii neki drugi novcani ekvivalent. Glavnaje prednost primjene tog nadela u objektivnosti utvrdivanja troska nabave, odnosno nabavne vrijednosti,

Zbog primjene nacela nabavne vrijednosti imovina iskazana u bilanci prikazuje troskove nabave te imovine, a ne njezinu tdisnu vrijednost. Kolikaje stvama ldisna vrijednost imovine nije vidljivo iz bilance. Tdisnu vrijednost imovine, a time i stvarnu vnjednost kapitaIa moguce je utvrditi tek ldisnom valorizacijom, tj. prodajom imovine. Stoga je tu cinjenicu potrebno imati u vidu prilikom anaiize financijskog polozaja na temelju bilance,

Pored nacela nabavne vrijednosti vrlo vazno mjesto u procjeni bilancnih pozicija zauzima i nacelo opreznosti. Ono zahtijeva da se u uvjetima neizvjesnosti poslovanja dobici ne precjenjuju, a gubici ne podcjenjuju. Sukladno odredbama ovog nacela imovinu je potrebno procjenjivati po trosku nabave ili neto prodajnoj vrijednosri, za-

96

,!

I

• I

3. Raiunovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete jinancijskih izvjeitaja

visno od toga kojaje vrijednost niza, Vazno je napomenuti d~ n~CeI? opreznosti ne podrazumijeva niti opravdava namjemo podcjenjivanje im,:vme 1 pnhod~ odn~sno narnjerno precjenjivanje obveza i rashoda. Zioupotrebom nac~la o~rez~osh stvont ce se tihe pricuve, cime se objektivnost i realnost bilance dovodi u pitanje.

Tihe pricuve pojavit ce se u bilanci ako se:

• podcjenjuju pozicije aktive ilili

• precjenjuju pozicije pasive,

Podcjenjivanjem pozicija aktive dolazi do precjenjivanja ra~h.~d~ o~ra~u~skog razdoblja, a sarnim time i do smanjenja financijskog rezultata. Tlplcm pnmjen podcjenjivanja imovine javljaju se u slucaju:

• otpisa potrazivanja

• primjene ubrzanih stopa arnortizacije

• vrednovanja zaliha ~o nizim vrij~~noslima.~ sl: v' • • ••

Do istih efekata, kojirna se smanjuje financijski rezultat, moze se d~ll precjenjivanjem obveza, Najcesci slucajevi precjenjivanja obvezajavljaju se pnhkom:

• rezerviranja troskova za rizike, npr. garancije .

• obracuna troskova koji se mogu vremenski razgraniciti (tzv, odgodeno placanje troskova) i sl.

Potrebno je napornenuti da se u ~vim tim sl_ucaje~~ma radi sarno 0 ~jig~yodstvenom obracunu (poveeanju) obveza 1 troskova iza kojih, u trenutku .evI~ncIJe,. nema novcanog taka. I Iznosi troskova koji ce nastati moraju se p~ocijeni~l, I?n cemu Je mogucnost zluopotrebe moguca, Ukoli~o se poslovni doga~aJ ~ogodl u istorn obracunskom razdoblju kad je i iznos rezer-:lran, tada se fi~ancIJs~ rezultat zbog. toga neC~ promijeniti. No ukoliko to nije slucaj, tada takav nacin (ftktlv~og) 'p?v~anJa obveza I troskova odgada dio financijskog rezultata za buduce razd~blje. CIIJevl takvog p.os~panja mogu biti razliciti, no najceSce su vezani uz odgadanje ~~zne obv~ze. Primjena nacela opreznosti u uvjetima neizvjesnosti poslovanja una svoJe potpuno

opravdanje, no ne opravdava se njegova zloupotreba. .

N asuprot skrivenim dobicima, odnosno tihim pricuvama, u bilanci se mogu pojaviti i skriveni gubici. ani ce se pojaviti u suprotnim situacijama, tj.

• precjenjivanjem pozicija aktive ilili

• podcjenjivanjem pozicija pasive. . . . ..

Stvaranje skrivenih gubitaka suprotno je nacelu opreznosti I u pravilu se p~Ja.vIJuje u situacijarna kada se !eli sakriti gubitak (iii dio gubitka), odnosno odgoditi njegovo formalno iskazivanje za buduca razdoblja.

Potrebno je napomenuti da stvaranje tihih pri~uva kao i skrivenih .gubitaka nije opravdano i da je to zloupotreba racunovodstvenih nacela, Opray.danJ~ t~vo~ postupka ne rnoze biti ni njihovo objaSnjenje u biljeskama uz financijske izvjestaje,

Nacelo opreznosti jedno je ad najkontroverznijih i najsofisticiranijih raeunovodstvenih nacela, osnova je procjene bilancnih I?ozicija i. ~emeljno n~c~l~ rac~novod: stvenih politika. Stoga je prilikom razrnatranja finanCiJsk?~. polozaJ~. 1 ~s~Je~nosh poslovanja potrebno uzeti u obzir i nacela po kojima .s~ pO~tCIJe financijskih izvjestaja procijenjene, a u tom kontekstu nacelo opreznosti je kljucna pretpostavka razrnatranja.

14 Noviianl tok ce uslijediti kada (ako) poslovni dogada] nastane. Ukoliko /0 nije sluiia], prethodno evidentirane troikove potrebno je neutralizirati (oprihodovati).

97

Pored naceta nabavne vrijednosti i naeela opreznosti potrebno je uvazavati i odredbe nacela konzistentnosti (dosljednosti) koje zahtijeva da se jednom izabrana racunovodstvena politika dosljedno primjenjuje. Vafnaje, takoder, korektna primjena ostalih racunovodstvenih nacela jer sarno na taj nacm bilanca ce biti pouzdana i kvalitetna podloga za analizu poslovanja kao i za donosenje odgovarajuCih poslovnih odluka.

3.8.3. Problematika procjene pozicija racuna dobiti i gubitka

Racun dobiti i gubitka temeljni je financijski izvjeStaj koji ukazuje na uspjesnost poslovanja poduzeca, Osnovni elernenti tog izvjestajajesu prihodi i rashodi te njihova razlika (dobit iii gubitak). Uobicajeno se,_ ovisno 0 prirodi te razlike, ocjenjuje je li poduzece profitabilno ili nije. Medutim, u razmatranju uspjesnosti poslovanja nije dovoljno promatrati sarno aspolutni iznos dobiti (ili gubitka) vee i rnaterijaIni saddaj kornponenti na osnovi kojih je tak va dobit utvrdena, Taj zahtjev nuino uvodi u razmatranje problematiku proejene prihoda i rashoda.

Prihodi i rashodi su kategorije koje pokazuju promjene na imovini i obvezama vezane uz proces zaradivanja (povecanja neto imovine, ~. kapitala), pri cemu prihodi povecavaju zarade, a rashodi ih smanjuju. Buduci da su blisko povezani s imovinom i obvezama poduzeca, iz navedenog proizlazi da kriteriji procjene pozicija bilance vrijede i kao kriteriji procjene prihoda i rashoda, Sto su imovinske pozicije proeijenjene po nifoj vrijednosti, to ce rashodi biti veci, sto uz iste prihode daje manji financijski rezultat, i obmuto. Stoga i realnost financijskog rezultata zavisi od realnosti procjene pozicija bilance.

Pored toga, za razurnijevanje i analizu uspjesnosti poslovanja na temelju prihoda i rashoda potrebno je takoder uVaZiti terneljne pretpostavke na osnovi kojih se vcli priznavanje prihoda i rashoda. Prihodi i rashodi su obracunske kategorije i razlikuju se od primitaka i izdataka novca, ZaSto je tome tako odgovortreba potraiiti u temeljnim ra~unovodstvenim pretpostavkama i nacelima na osnovi kojib je nOO obracunski sustav postavljen. Nas obracunski sustav pociva na Medunarodnim - racunovodstvenim standardima, koji od nekoliko temeljnih pretpostavki posebno isticu pretpostavku nastanka dogadaja (prihodi se i rashodi priznaju kada su natali bez obzira na to je li novae primljen iii isplacen). Prihodi se, medutim, priznaju samo onda kad su stvarno izvjesni, sigumi, dok se rashodi priznaju i karl su moguci (nacelo opreznosti).

Za utvrdivanje financijskog rezultata potrebno je utvrditi razliku izmedu prihoda i rashoda. 1 za taj postupak podlogu rnozemo naci u terneljnom racunovodstvenom naceIu - nacelu sueeljavanja prihoda i rashoda. To nacelo zahtijeva da se prihodima suprotstave sarno pripadajuci rashodi, U skladu s navedenim, proejenu prihoda i rashoda treba promatrati kroz prizmu temeljnih racunovodstvenih nacela i pretpostavki, prije svega:

• pretpostavke nastanka dogadaja

• nacela suceljavanja prihoda i rashoda

• nacela opreznosti te

• drugih racunovodstvenih nacela koja su vezana uz proejenu bilancmh pozicija.

Ponekadje opravdano da poduzeda sarna i unaprijed obracunavaju neke troskove koji su vezani uz tekuce poslovanje kao 8to su npr. troskovi garancija za prodane proizvode. U tom slucaju jos nema izdatka novca, dokje trosak, odnosno rashod u obracunskom smislu nastao. Potrebno je napomenuti da je karakter i racunovodstveni tretman primitaka i izdataka novca izmedu ostalog odreden i obracunskim sustavorn zemlje te usvojenim racunovodstvenim politikama poduzeca. Iz tih razloga se

98

,

--

) -

-,

"I"

:J.

3. Racunovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete ftnancijskih izyjeitaja

uspjesnost poslovanja i cjelokupno "zdravstve~G--stanje'.'.~ekog ~uz;ca ne proma~ra samo kroz prihode i rashode vet u medusobnoj interakciji s ostalim racunovodstvemm

kategori jarna.

3,8A. Primjeri stvaranja tihih prleuva i skrivenih gubitaka

_ Kao sto je vee istaknuto posljedice politike p.rocj~ne ~ao n_aj.znacajn~jeg s.egme?ta racunovodstvenih politika mogu biti tihe pricuve 1 s~.v~m ~bl~~. N~glase.no ~e.~a tlh.e pricuve i skriveni gubici pr~izlaze iz p~c~enjivanja ihl~ precJ~nJI~Ja aktive ~Ih P~l~ ve (tablica 3.2.). S tim u vezi upozoreno je I na rneduzavl~no~t Imovm~,.~bve~ I kapita Ia s prihodima i rashodima, ~. na meduzavi~nost bi~ance I racuna d~blh I gubitka. Zbog toga se u ovim primjerima razrnatra sarno bilanca, iako se meduovisnost s racunom do-

biti i gubitka podrazumijeva.

imovine

precjenjivanie imovine

podejenjivanje obv'eza

precjenjivanje

- obveza

I

Tablica 3.2. Nastajanje tihih pricuva i skrivenilt gubitaka

Polazni podaci na temelju kojih se razmatra stvaranje tihih pricuvadani su u tablici 3.3.

f

I '

r

I

40.000 5.000 3.000 32.000 20.000

Kapital Dobit

Dug. rezerviranja Dug. krediti Dobavlja~i

25.000 15.000 35.000 23.000

2.000

Zgrade Oprema Zalihe Potra!ivanja Novae

UKUPNO

100.000

UKUPNO

100.000

Tablica 3.3. Polauu podaci - realna bilanca

Podrazumijeva se da su ti podaci realni, tj. da u to~ bil~ci n~s? s~d~n~, ni tihe prieuve ni skriveni gubici. Tihe su prieuve, zapravo, skriv~Je d?blU ~ ~Jezr,~o prenosenje" u buduca obracunska razdoblja. Nasuprot tome, skriveni gubici su p?v~acenje" dobiti iz budutih obracunskih razdoblja u postojeC'e o~rac?~sko ~doblJe 1 zbog toga je u postojecern obracunskorn razdoblju skriven gubitak rli dobit iskazana u ve-

00

3. Racunovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete financijskih izvjeItaja

cern iznosu od stvarne realne dobiti. Iako je debit, u biti, dio kapitala, zbog lakseg pracenja utjecaja tihih pricuva iii skrivenih gubitaka na visinu dobiti, dobitje u strukturi pasive zasebno iskazana."

Zgrade 25.000 Kapltal 40.000
Oprema 15.000 Dobit 3.000
Zalihe 33.000 Dug. rezerviranja 3.000
Potrai:ivanja 23.000 Dug. krediti 32.000
Novae 2.000 Dobavljaci 20.000
UKUPNO 98.000 UKUPNO 98.ooo Tablica 3.4. Stvaranje tihih priiuva podcjenjivanjem zaliha

U prvom primjeru (tablica 3.4.) tihe pricuve stvorene su podcjenjivanjem imovine, tj. zaliha za 2000. Posljedica togaje smanjivanje ukupne vrijednosti imovine, ali to smanjivanje ima protustavku u povecenju rashoda paje stoga dobit za podcijenjeni iznos irnovine manja. Prema tome, u ovom slucaju tiha pricuva iznosi 2000. To, naravno, ne znaci da je stvarna dobit manja, ali znaci daje dobit iskazana u manjem iznosu iii drugacije receno da je dio dobiti "prenesen" u buduca razdoblja. SHena situacija prikazanaje u tablici 3.5. gdje su isto tako stvorene tihe pricuve, ali ovaj put precjen jivanjem pasive, tj. dugorocnih rezerviranja. Dugorocna rezerviranja (obveze) precijen jena su za 1000, sto ima svoju protustavku u povecanj u rashoda pa je iskazana debit manja za 1000 (tiha pricuva iznosi 1000).

Zgrade 25.000 Kapital 40.000
Zaliha 38.500 Dug. rezerviranja 3.000
Pottai:ivanja 23.000 Dug. krediti 32.000
UKUPNO 101.500 . UKUPNO 101~5OO . Tablica 3.5. Stvaranje tihih priiiuva precjenjivanjem dugorocnil« rezerviranja

. U sl)edeea dva primjera (tablica 3.6. i tablica 3.7.) prikazano je stvaranje skrivemh gUbHaka. Po§to promatrano poduzeCe ostvaruje pozitivan rezultat, tj. dobit, iska-

15 U primjerima koji slijede apstrahiran je utjecaj poreza. Osim toga, pojedini postupci precjelljivanja i/ili podcjenjivanja akiive i/ili pasive i lljiho" utjecaj no prihode i rashode bit ce detaljna obradeni u poglavlju 7.

100

,~: I ,.~

.,

J

....

3. Raamovodstvene politike kao pretpostavka kvalitete financljskitt izvjesraja

zivanje skrivenih gubitaka povecava tu dobit. U tablici 3.6. skriveni gubitak stvoren je precjenjivanjem aktive, tj. zaliha za 1500. Posljedica toga precjenjivanjaje ~ podcjenjivanje rashodaza isti iznos, sto uvjetuje povecanje dobiti za 1500. Dakle, dio dobiti iz buducih razdoblja "povucen" je u sadasnje obracunsko razdoblje. U tome konteksu.Iako je i objasniti izraz skriveni gubitak. Primjerice, daje to poduzece ima- 10 realni gubitak od 1000, nakon skrivanja toga gubitka na opisani n.acin~ u o~om sl~: caju on bi se pretvorio u 500 dobiti. U tablici 3.7. isto je prisut~n skriveni gublt~ k~p je nerealno povecao iskazanu dobit. Ovaj put je skriveni gubitak stvoren podcjenjivanjem pasive, tj. podcjenjivanjem dugorocnih rezerviranja, Posljedica toga podcjenjivanja znaci iskazivanje manjih obveza i manjih troskova (rashoda) za 1400, sto u ovom slucaju znaci skriveni gubitak. Drugacije receno, dobitje iskazana u nereaInom iznosu i veca je za 1400.

Zgrade 25.000 Kapltal 40.000
Potrafivanja 23.000 Dug. krediti 32.000
~ "
UKUPNO· 101.500 UKUPNO· 101.500
c .; I Tablica 3.6. Stvaranje skrivenih guitaka precjenjivanjem zaliha

IT·-~---··-·~~

•• r ';--'. \ • • , 3

Zgrade 25.000 Kapital 40.000
Potrazivanja 23.000 Dug. krediti 32.000
UKUP~O . . ···100.000 UKUPNO 100.000 Tablica 3.7. Stvaranje skrivenih guitaka podcjenjivanjem dugoroiinili rezerviranja

101

·,,·,.1

': I

. ,

, I

~ ~

Iii

4.

Racunovodstvena nacela i standardi kao ishodiste racunovodstvenih politika

.. Ako proucite ovo poglavlje, upoznat tete se sa:

.,

temeljnim racunovodstvenim pretpostavkama i njihovim obiljezjima terneljnirn racunovodstvenim nacelima i sadriajem tih nacela odnosom racunovodstvenih naeela i racunovodstvenih standarda postupkom donosenja i strukturom Medunarodnih racunovodstvenih

• americklm nadonalnim racunovodstvenim standardima

• racunovodstvenom regulativom u zemljama Europske unije slovenskim nacionalnim racunovodstvenim standardima i

odnosom nacionalnih i Medunarodnih rac.unovodstvenih standarda.

l

.. I

1

r

1

,', ,

1

4. Racunovodstvena nacela i standardi kao lshodlste racunovodstvenih politika

4.1. Racunovodstvene pretpostavke i nacela

Prilikom razrnatranja racunovodstvenih politika posebnu painju treba usmjeriti na temeIj, odnosno ishodisni kriterij njihova izbora i primjene. U tom kontekstu kljucni cimbenik razmatranja cine racunovodstvena nacela i racunovodstveni standardi, S jedne strane oni znace odredena pravila i nonne koja je potrebno uvazavatl prilikom izrade financijskih izvjestaja, a s druge strane sluze kao vodic u interpretaciji i mmacenju pozicija financijskih izvjestaja.

Racunovodstvena nacela odreduju osnovne karakteristike i koncepciju raeunovodstva, Dna se ugraduju u racunovodstvene metode i postupke kako hi se osiguraIa zahtjevana kvaliteta izlaznih informacija. Stoga ih prilikom sastavljanja racunovodstvenih iskaza nije potrebno posebno navoditi jer se njihova primjena podrazumijeva ex ante. U teoriji i praksi postoje razlicita shvacanja odredenja iii broja osnovnih racunovodstvenih nacela. Najpoznatiji i najpriznatijije sustav americkih racunovodstvenih nacela, koja su stekla status opceprihvacenih nacela (Generally Accepted Accounting Principles - GAAP)I. Dna "predstavljaju opca pravila koja sluze kao vodie u procjeni, biljezenju i izvjescivanju 0 poslovnim aktivnostima".' S druge strane, "predstavljaju tehnicko-racunovodstveni pojam koji obuhvaca konvencije, koncepte, standarde, pravila i postupke neophodne za poblize oznacavanje i definiranje prihvacene racunovodstvene prakse u nekom vrernenu".' Njihovo mjesto u racunovodstvenom informacijskorn sustavu prikazano je na slici 4. I .4

Koncepcijski okvir je sustav medusobno povezanih kategorija koje opisuju ciljeve, funkciju i ogranicenja racunovcdstvenog izvjescivanja. Najpoznatiji i najprihvaceniji koncepcijski okvir utvrdio je FASB,jedno od najvaznijih strukovnih udruZenja u SAD-no FASB snagom strucnih argumenata utvrduje i predlaze racunovodstvena nacela koja treba uvazavati u racunovodstvenoj praksi te se zalaze da dobiju status opceprihvacenih nacela, Stogace u nastavku leziste biti stavljeno upravo na opceprihvacena racunovodstvena nacela,

Potreba 4Q utvrdivanjem i uvaiavanjem raiunovodstvenin nacela pojavila se 30-ih godina kada je doilo do sloma Newyorike burze. Naime, <bog nepostojanja unificiranin pravila financijski izyje!taji nisu bili sastavljani na istim osnovama te stoga nisu ni mogli biti pouzdani ni usporedivi: Nakon toga, prema preporucl strukovnog udruienja, :;va poduieca ciji su vrijednosni papiri kotirali na burzi morala su sastavljati financijske izvjeslaje prema utvrdenim raiiunovodstvenim nacelima.

2 K. D. Larson- W. W. Pyle, Fundamental Accounting Principles. Homewood. Illinois, Irwin, 1988., p.24.

3 J. L Smith-R. M. Keith- W. L Stephens, Financial Accounting. New York, McGraw Hill. p. 438. 4 C. T. Homgren-W. T. Harrison. Accounting. New Jersey, Prentice Hall. Englewood Cliffs. 1989 .• p. 463.

104

4. RacUllovodsrvena naiiela i standardi kao ishodiSte racunovodstvenih politika

KONCEPCIJSKIOKVIR

CIWEVI RACUNOVODS1VENOG IZVJESCtVANJA

RACUNOVODSTVENEPRETPOSTAVKEI NACELA

FINANCIJSKIIZVJESTAJI

Slika 4.1. Poloiaj opceprihvacenih racunovodstvenih naiiela

4.1_1. Klasifikacija i osnovna obiljezja temeljnih racunovodstvenih pretpostavki i nacela

U racunovodstvenoj teoriji i praksi postoje razlike u shvac~nju i odred~vanju tee . nih racunovodstvenih naceta. One proizlaze iz specificnosll obracunsklh sustav~ mo'~dinih zemalja i zakonskih propisa koji ~guliraju e~onomske tokove~ Stoga ne~ ;u~ori primal daju jednim naeelima, a drugi upozora~~Ju na po~ebn~~~~~~~o_

cela ili ret ostavki. Tako npr, prof. dr. R. Kovacevl", srnatra a ~e ..

na p . P k . Iiuiu odredena nacela koja mozemo nazvau remeljnima. To su

ra golovo uvije pojav JUJ '

sljedeca nacela: .

1. vremenska neogranicenost poslovan~a. .'

2. vrijednosno i vremensko uskladivanie prornjena na racunima uspjeha

3. konzistentnost

4. opreznost . . . .

5. odredivanje podrucja racunovodstvenog lZvJeSCtVanJa

6.objektivnost

7. materijalnost . _ s

8 vrijednosno iskazivanje poslovnih promJena. . leu' 6.

Prof. dr. J adranka Def.elj in sistematizira racunovodstvena nacela u tn osnovne s pme.

1. temeljna racunovodstvena naeela - nacelo kontinuiranosti

_ nacelo nastanka dogadaja - nacelo dosljednosti

2. nacela racunovodstvenih politika - nacelo opreznosti

• .~ R ., ... .J:l<nomgospodllTstvu Zagreb,lnfonnator, 1993 .. sir. 26.

5 R Kovaiievui, eVIZIJa M wt,». • . d Icc" J D - lii ) Zagreb

. r dstv TV. il!l1iienlj'eno i dopunjeno izdanJe (re a IJa . ezeljln, •

6 Grupa aUlora. Ra",unOllO o, . v

HZRFD, Zagreb, 1995., sir. 28.

105

'--

4. Racunovodstvena naiiela i standardi kao ishodiste raiunovodstvenib politika

- nacelo prevage biti nad formom

- nacelo materijalnosti

3. ostala racunovodstvena nacela - nacelo izraiavanja u novcu

- nacelo stabilnosti novcane jedinice

- nacelo vrijednosnog i vremenskog utvrdivanja promjena

- nacelo razlicitih razina izvjestavanja

- nacelo relativnosti izvjestajnih kategorija.

Razlike postoje i u stavovima njemackih autora, Tako E. Heinen razlikuje:

I. nacela urednog knjigovodstva i bilanciranja

2. nacela koja modificiraju nacela urednog knjigovodstva i bilanciranja

3. nacela koja dopunjuju nacela urednog knjigovodstva i bilanciranja' itd. Spomenimo jos da je prije donosenja posljednjeg Zakona 0 racunovodstvu Ko-

deks racunovodstvenih nacela bio znatno opsefniji i daje obuhvacao cak. 25 temeljnih nacela.

Iz navedenih stavova mogucs je zakljuciti da ne postoji jedinstveno misljenje 0 tome koja su to temeljna racunovodstvena nacela, tj. koje su to polazne premise na kojima treba bazirati odredeni racunovoostveni sustav. Iz tih razloga struktura racunovodstvenih nacela rnoze se prikazati kao sto je to ucinjeno na slici 4.2.8

Racunovodstvena naeela poduzeca

Slika 4.2. Struktura raiiunovodstvenih naiiela

Opcenito moguca racunovodstvena nacela Cine najveCi sirup s oznakom A. S obzirom na to da ihje tesko tocno odrediti i definirati, oznaceni su isprekidanom lini[om, Njihov podskup cine opceprihvacena racunovodstvena nacela kao dio odabranih, teoretski zasnovanih i prakticno najznacajnijib naeela cija primjena osigurava najkvalitetnije racunovodstvene informacije. "Poduzeca mogu smanjiti broj nac~la, ali se njihova selekcija mora zasnivati na tocnosti i korektnom izvjescivanju".9 Iz tih razloga cesto se u teoriji i praksi mogu susresti razlike u odredenju temeljnih racunovodstvenih nacela. Primjer za to jesu i temeljna racunovodstvena nacela utvrdena u

7 Cilirano prema I. Turku u knjizi RaiunoJlodstJJo funkcija, Zagreb, Informator; 1980., str. 23.

'8 S. Davidson-C. P. Stickney-R. L. Weil, Financial Accounting, Hindale, Illinois, The Dryden Press, 1979., p. 525.

9 S. Davidson-C. P. Stickney-R. LWei!, navedeno o.c., p. 525.

106

.:

' ,

'.

"

. ~ .

"~

:;r'

.. .',

.~ ~

.,

4. Raiunovodstvena naiiela i standardi kao ishodiste raiunovodstvenin politika

Zakonu 0 racunovodstvu, Medunarodnim racunovodstvenim stand~d.ima i np~. americkoj racunovodstvenoj praksi. Potrebno je napornenuti da se ovdje, ipak, radi sarno o razlikama formalne prirode, a bit ostaje ista. Racunovodstvena na~ela pr~ma Zakonu 0 racunovodstvu i Medunarodnim racunovodstvenim standardlma'pn~a.r:n0 su vezana uz pravila procjene, dok am~ricka ~acun~v~dstvena ~acela ukljucuju 1 neke dodatne zahtjeve za potrebnom kvahtetom izlaznih informacija, Sto.ga ~e u ."astav~u rada biti prikazana opceprihvacena racunovodstvena na~~la ~a? I utjecaj glavmh strukovnih udruzenja na njihovo donosenje u SAD-u, zernlji gdje Je racunovodstvena

profesija najrazvijenija i najcjenjenija. . .. . ~

Opceprihvacena nacela su, d~I~, dio p~st~jecl.~ nacela, ~~encko racu.novodstvo, gdje su i razvijena, nezamishvo Je bez njih jer ~Jlhovom pnmJeno~ ~e os!ptrava vjerodostojnost financijskih izvjestaja pripremlje~lh za eksteme konsnike. Opceprihvacena racunovodstvena nacela (GAAP) sastoje se od:

• opceprihvacenih koncepata (Generally accept~ c~ncep~)

• opceprihvacenih nacela (Generally accepted principles) 1

1"- ted ed )" 10

• opceprihvacenih procedura (Generally accep proc ures .

Opceprihvaceni koncepti preds~~vl)aj.u ~dr~ene pretpo.stavke, odnosno teo~tske osnove za interpretiranje financijskih izvjestaja, a opceprihvacena nacela pomazu u procjeni, biljeZenju i izvjestavanju 0 poslovnim aktivnostima. To su:!'

OPCEPRIHV ACENI KONCEPTI

1. Koncept poslovnog subjekta (Business entity concept)

2. Koncept stvarnog kontinuiteta (Continuing-concem concept)

3. Koncept stabilne valute (Stable-dollar concept)

4. Koncept odredenog vremena (Time-period concept)

OPCEPRUIVACENANACELA

1. Nacelo nabavne vrijednosti (Cost principle)

2. Nacelo objektivnosti (Objecivity principle)

3. Nacelo realizacije (Realization principle)

4. Nacelo suceljavanja prihoda i rashoda (Matching principle)

5. Nacelo materijalnosti (Materiality principle)

6. Nacelo potpunosti (Full-disclosure principle)

7. Nacelo konzistentnosti (Consistency principle)

8. Nacelo opreznosti (Conservatism principle). .

OPCEPRIHV ACENE PROCEDURE jesu razlicite metod~ o~rade po~ataka radi dobivanja racunovodstvenih informacija i racunovodstvenog izvjestavanja,

I!

I:

-.

4.1.1.1. Temeljne racunovodstvene pretpostavke

Koncept poslovne samostalnosti kao jedan ad najva.Zn.ijih.~azicn?t koncepata istice da je poduzece samostalna ejelina, nezavisna ad vlasnika. 1~1 drugih pod~.ze~a. Zahtijeva da se poslovne transakcije po~e?no pro~a~raju i na nifim organlZ~cl~skIm razinama te da se na osnovi toga sastavlJ3Ju konsohdlrana racunovodstvena lZvJesca.

I.

10 Prema K. Iu Larson-w. W. Pyle, O.C., p. 13. tl Jb., p. 13.

lO7

4. Racunovodstvena nacela i standardi kao ishodiite raiunovodstvenih politika

Ovaj koncept vrijedi za sve tipove poduzeca, od onih sa sarno jednirn vlasnikom pa do velikih korporacija.

Koneept stvarnog kontinuiteta polazi od pretpostavke da ce poduzece nastaviti poslovati i u buducnosti te da nece znatno smanjivati opseg poslovanja. Aletemativa ovorn koncpetu jest prestanak poslovanja ili Jikvidacija. Uvazavajuci ovaj koncept financijski izvjestaji mogu predocavati tek relativnu sliku stanja i uspjesnosti poslovanja u odredenorn razdoblju,

Koncept odredenog razdoblja zahtijeva racunovodstveno izvjescivanje u odredenim vremenskim intervalima. To moze biti jedna godina (kalendarska iIi poslovna),l~ tromjesecje, m~esec, ~e~a~a i sl. Ovaj koncept nadovezuje se na koncept kontinuiteta poslovanja. Korisnicirna racunovodstvenih informacija (intemim i ekstemim) potrebne su reJevantne i aktualne obavijesti kako bi mogli donositi racionaIne upravlja~~e odluke, s obzirorn na to da konacni ili totalni poslovni rezultat, koji se rnoze utvrditi tek prestankom poslovanja, nema tu vrijednost. Kad je rijec 0 ovom konceptu, potrebno je izvjestavanje u kracirn vrernenskim intervalirna,

. . Koncep.~ s~bilne v~lute poJazi od pretpostavke da se kupovna snaga novcane jedm~c~ ~e rmjenja. ~oliko dade do promjene vrijednosti novca, imovinske pozieije zabiljezene po P?VIJesnom trosku nabave bit ce nerealne (podcijenjene iii precijenje~e). ~~ svakako una odraza na financijski pololaj privrednog subjekta te je potrebno izvrsiti k?rekciju, tj. ponovnu procjenu izvjestajnih pozieija nekorn od postojecih metoda. KOJa ce to metoda biti ovisi 0 specificnostima pojedine zemlje, a regulira se zakonskim pr~pisim~ i~i racunovo~stve?im standardirna. Efekte tih prilagodavanja potrebno je iskazati bilo u osnovmm bilo u suplementamim financijskim izvjestajirna.

4.1.1.2. Temeljna racunovodstvena nacela

Nacelo nabavne vrijednosti zahtijeva da se evidencija posIovnih dogadaja zasn~v~ na nab~~noj ~ri jedn?sti, tj. trosku nabave. Baza za utvrdivanje troskova je novcam I~datak ili neki d.rugl. novcani ekvivalent, Prednost primjene ovog nacela je u reJ.atlVno Iako~ utvrdl~anJu troska nabave, a glavni nedostatakje u tome sto ne prika~uJe realnu vrijednost I posebno se uocava u inflatornim uvjetirna (u uvjetima inflacije .~ro~ak nab.ave po kojem s~. prikazane irnovinske pozieije zapravo je povijesna vrijednost koja zbog porasta cijena vise nije reaIna).

Nacelo objektivnosti polazi ad postavke da financijski izvjestaji moraju biti sastavljeni na osnovi objektivnih, dokumentiranih podataka. Postojanje dokumentirane knjigovodstvene evidencije posljedieaje primjene upravo ovog nacela.

Nacelo reaUzacije zahtijeva da se prihodi evidentiraju onda kad su stvarno nastaIi, kad su zaradeni, a ne onda kad je novae stvamo primljen. Pri tome treba uvaiavati dva bitna uvjeta:

I. da je roba stvarno isporucena kupcu, odnosno da je odredena usluga izvrsena, i 2. da ne postoji neizvjesnost naplate.

12 Premo nekim istraiivanjima u SAD 70% kompanija sastavlja jinancijske izvjeilaje u okviru kalendarske godine. tj. zavrsno sa 31.12. Preostalih 30% koristi fiskalnu godinu zavrino sa 3/. 1. U takvim illljeiCima ukljudena je povecana prodaja za boilcne blagdane. Yidi C. T. Homgreen-V, T. Harrison, o.c., p. 465.

108

J

".'.:

t

.,

4. Racunovodstvena nate/a i standardi kao ishodiite raiunovodstvenin politika

Nacelo suceljavanja prihoda i rashoda vezano je uz utvrdivanje rezultata poslovanja. Buduci da se poslovni rezultat utvrduje kao razlika prihoda i rashoda, nufno je te dvije kategorije suprotstaviti, odnosno usporediti. Pri tome je posebno vazno da se usporeduju sarno ani prihodi i rashodi koji se odnose na isto obracunsko razdoblje.

Nacelo materijalnosti zahtijeva pridriavanje svih nadela koja imaju. znacaj~u ulogu u stvaranju realne slike poduzeca, S druge strane dopusta odstupanje ad omh nacela eije je pridrzavanje otezano a pri tome ne utjecu znatno na visinu ostvarenog

poslovnog rezultata. .

Nacelo potpunosti nalare da financijski izvjestaji sadrze sve relevantne informaeije koje su potrebne za ocjenu poslovanja poduzeca: To. ne znaci .~a izvjes~~ji ~?~ju biti optereceni detaljima; to znaci da ni jedna znacajna informacija ne srmje bill lZOstavljena.

Nacelo konzistentnosti iii dosljednosti zahtijeva dosljednu primjenu jednorn usvojenih racunovodstvenih politika. Uvazavajucl ovo nacelo poslovni dogadaji se moraju, iz razdoblja u razdoblje, evident irati prema u~aprij~ utvrde~!m pr~v~li.ma. Poznato je da se primjenom razlicitih racunovodstvenih politika posttzu razliciti rezultati. Ukoliko se racunovodstvene politike mijenjaju u jednom obracunskom razdoblju, tada takva promjena ima za posljedieu drugacije rezultate, sto moze d.ovesti do iskrivljavanja stvame slike stanja. Ako se odstupi od nacela konzistentnosi, tada takvu odluku treba dodatno obrazloziti i kvantificirati njezin utjecaj na rezultat poslovanja.

Nacelo opreznosti proizlazi iz neizvjesnosti koja je sastavni dio poslovanja.

Osnovni moto ovog nacela mogao bi se svesti na sljedece: "Anticipiraj sve gubitke, ali ne antieipiraj dobitke". Uvazavajuci ovo nacelo, prihode priznajemo sarno onda kad su stvarno nastali, kad su zaradeni, odnosno onda kad su sigumi, a rashode i onda kad su moguci, lako je primjena ovog nacela u uvjetima neizvjesnosti poslo~anj.a opravdana, ona ne odobrava namjerno iskrivljavanje rezultata, odnosno stvaranje tihih pricuva.

Navedena racunovodstvena nacela potrebno je ugraditi u racunovodsrvene metode i postupke kako bi se osigurala zahtijevana kvaliteta racunovodstvenih inforrnaci~a jer sarno kvalitetna informacijska podloga osigurava zahtijevanu kvalitetu poslovnih odluka.

Zaceci suvremenih racunovodstvenih nacela mogu se naci i u djelu Benedikta Kotruljevica "0 trgovini i savrsenom trgoveu" iz 15. stoljeca." Radi uocavanja slicnosti tih racunovodstvenih nacela i suvremenih racunovodstvenih nacela dan je njihoy usporedni prikaz na slici 4.3.

Racunovodstvena nacela prema Zakonu 0 racunovodstvu i Medunarodnim racunovodstvenim standardima primamo su vezana uz pravila procjene, dok americka racunovodstvena nacela ukljucuju i neke dodatne zahtjeve za potrebnom kvalitetom izlaznih informacija.

13 Detaljnije 0 lome K. Zager-L Zager, Suvremena racunovodstvena i revizljska nacela u djelu Benedikta Kotruljevica, Ekonomski preg1ed, 911997., Zagreb, Hrvatsko dndtvo ekonomista; str. 576·584.

109

4. Raiunovodstvena naiiela i standardi kao ishodiite raiunovodstvenib politika

1. posl. subj. 1. kontinuteta 1. kontinuteta 1. posl. subjekta
2. konti nuteta 2. dosljednosti 2. dosljednosti 2. kontinuteta
PRETPOSTAVKE 3. vrern. perioda 3. nastanka dog. 3. nastanka dog. 3. vrern. period a
4. stabilne val.
1. nabav. vrijed. 1. opreznosti 1. opreznosti 1. dokurnenti-
2. objektivnsti 2. prevage biti 2. prevage biti ranosti
3. realizacije nadformom nadforrnorn 2. urednosti
4. sul::eljavanja 3.vainosti 3. vainosti 3. aiurnosti
NACELA prih. i rashoda 4. pojedinaene 4.nabavne
vrijed.
5. rnaterijalnosti procjene 5. opreznosti
6. potpunosti 5. vrernenske 6. toi:nosti
7. dosljednosti povezanosti
8. opreznosti Stika 4.3. Usporedni prika; ra,licitih raiunovodstvenih nacela

4.1.2. Odnos racunovodstvenih nacela i racunovodstvenih standarda

Raeunovodstvena nacela odreduju koncepciju i osnovne karakteristike raeunovodstva. Ona su ujedno smjemice potrebne u obradi racunovodstvenih podataka i interpretiranju tako proizaslih informacija. Da bi nacela olaksala prakticnu primjenu, ona se uobieajeno dalje razraduju u pogledu metoda obrade pod atka kao i fonniranja i prezentiranja racunovodstvenih infonnacija. Ta daIjnja razrada dana je u obliku racunovodstvenih standarda (slika 4.4.).

RACUNOVODSTVENI STANDARDI

I RACUNOVODSTVENA I

NACELA 1 __

RACUNOVODSTVENI STANDARDI. '

Stika 4.4. Odnos raiiunovodstvenih. nacela i standarda

Racunovodstveni standardi su, prema tome, detaljnija razrada pojedinih raCunovodstvenih nacela u pogledu metoda obuhvata, obrade i prezentiranja podataka i informacija ili drugim rijecima racunovodstvena nacela cine temelj, tj. polaznu osnovu za utvrdivanje standarda. Tako je npr. nacelo nabavne vrijednosti moguce razraditi u nekoliko standarda, razmatrajuci pri tome njegovu primjenu na podrucju dugotrajne

110

4. Raiunovodstvena naiiela i standardi kao ishodiste raiunovodstvenih politika

III

, '

materijalne imovine, dugotrajne nematerijalne imovine, na podrucju zaliha itd, Tak-

va razrada obicno je dana u obliku raznihdmetoda obrade ~oje ~e ,"?o~ razv~li na : I'

osnovi nekog nacela, a upravo takva razra a je podloga za izbor 1 pnmjenu racunovodstvenih politika.

4.2. Racunovodstveni standardi kao kljucna determinanta .1

pri izboru i primjeni racunovodstvenih politika

Racunovodstveni standardi detaljnija su razrada odabranih racunovodstvenih nacela i cine jednu od osnovnih racunovodstvenih regulativa vecine obracunskih sustava. Reguliraju nacin obuhvata i racunovodstveni sadrza] ekonomskih kategorija i ujedno su podloga za izbor i primjenu racunovcdstvenih politika. VeCina razvijenih zemalja ima vlastite nacionalne standarde, koji su ujedno odraz specificnosti ekonomskih procesa te zemlje. Pored nacionalnih, u smislu ujednaeavanja racunovodstvenih sustava razvijeni su i Medunarodni racunovodstveni standardi. Forrnalna struktura i sistematizacija racunovodstvenih standarda zavisi od specificnosti potreba za pracenjem ekonornskih tokova na odredenoj nacionalnoj razini. Stoga sc i pojavIjuju razlike u broju i sadrzaju racunovodstvenih standarda pojednih zemalja. Za ilustraciju ove teze u nastavku rada bit ce prikazan njihov kraci pregled.

4.2.1. Medunarodni racunovodstveni standardi

Financijski izvjestaji cine podlogu u poslovnom odlucivanju i upravljanju. Da bi bili pouzdani i usporedivi, potrebno je prilikom njihova sastavljanja uvazavati odredena pravila i kriterije. U slucaju eksternog izvjeStavanja takvi su kriteriji, objektivizirani i harmonizirani, upravo racunovodstveni standardi. Svaki obracunski sustav, unutar kojeg se nalazi i racunovodstvena regulativa, danje sam za sebe sa svim svojim specificnostima. U uvjetima sve vece medunarodne suradnje te specificnosti mogu biti zapreka komuniciranju, posebice ako je rijee 0 financijskim izvjeStajima. To je posebno naglaseno jer:

"LTehnoloski napredak: donosi neslucena poboljsanja u komunikacijama i vezarna, poslovno okruzenje i drustveni zivot postaju sve vise internacionalizirani, a s tim u vezi i financijski izvjestaji dobivaju sve vecu vaznost.

2. Upotreba financijskih izvjestaja kao jednog ad rnedija komunikacije izmedu poduzeca u stalnom je porastu jer su izvjestaji osnovni izvor infonnacija potreban investitorirna, kreditorima, vladi i mnogim drugim korisnicima u procesu donosenja poslovnih odluka,

3. Investitori na svjetskom trZi~tu Zele biti sigumi da se infonnacije kojima se koriste u donosenju svojih poslovnih odluka temelje na nacelima koja su prepoznatljiva u njihovoj zemlji i komparabilna s ostalim zemljama. Stoga korisnici financijskih izvjestaja kao sto su investitori, kreditori, vlada i druge institucije smatraju prihvatljivim sarno one izvjestaje koji su bazirani na standardima koji su uravnotezeni i medunarodno komparabilni.?"

I

,

I

I

14 International Accounling Standards Commitlee, Objectives and Procedures, Business Background, January 1983 .. paragrof 1·3.

111

4. Raiunovodstvena nacela i standardi kao ishodiIte raiunovodstvenih politika

U takvirn uvjetima i okruzenju autohtoni racunovodstveni sustav nije odrfiv, Navedeni razlozi nalazu potrebu iznalazenja onih racunovocstvemh nace~a i st~nd~da koji ce u uvjetima funkcioniranja medunarodnog triiSta i opce transferbilnosti kapitala, omoguciti sastavljanje odgovarajucih i svrsishodnih financijskih i.zvje~taja. U ~akvim uvjetirna internacionalizacije privrednih aktivnosti rjesenje vse n.al~.l u utvrdivanju i primjeni Medunarodnih racunovodstvenih standarda. Uvazavanje nJI??vih odredbi preduvjet je uskladivanja i razumijevanja obracunskih sustava razlicitih zemalja. To uvaiavanje moze podrazumijevati direktnu primjenu samih ~edunarodnih racunovodstvenih standarda iii ugradnju njihovih temeljnih odredbi u odredbe vlastitih nacionalnih standarda. Poznavanje Medunarodnih raeunovodstvenih standarda preduvjetje njihove primjene, a njihova primjena preduvjet lakseg privrednog povezivanja zemalja u svijetu.

4.2.1.1. Uloga Komiteta za Medunarodne racunovodstvene standarde

Prethodno navedeni razlozi uvjetovali su potrebu utvrdivanja racunovodstvenih standarda koji ce biti prihvatljivi sirom svijeta, Stogaje 1973. godine osnovan Komitet za Medunarodne racunovodstvene standarde (International Accounting Standards Committee - IASC) kao tijelo zaduzeno za utvrdivanje i donosenje Medunarodnih racunovodstvenih standarda. U pocetku su ga sacinjavala racunovodstvena i revizijska strukovna udruzenja iz devet zemalja: Australije, Kanade, Francuske, SR Njemacke, Japana, Nizozernske, V. Britanije (zajedno s Irskorn), Meksika i SAD-a. Broj clanova IASC-a stalno raste i sada ima vise od 90 strukovnih organizacija iz 70-ak zemalja svijeta,

Ciljevi, odnosno zadaci IASC-a su:

a) "Fonniranje i prezentiranje racunovodstvenih standarda koji ce se uvafavati prilikom sastavljanja financijskih izvjeStaja kao i aktivnosti na njihovu promoviranju i prihvacanju sirom svijeta

b) Poboljsanje i harmonizacija racanovodstvenih standarda i racunovodstvene regulative koja se odnosi na sastavljanje i prezentiranje fmancijskih izvjdtaja."lS

Komitet za rnedunarodne racunovodstvene standarde, dakle, utvrduje i objavljuje Medunarodne racunovodstvene standarde, Ima podrsku sirom svijeta, a u njegovu radu sudjeluju razne strukovne organizacije racunovoda, revizora, financijskih analiticara, mnoge poslovne zajednice, trgovacka udruZenja itd, Krajem 1990. godine Komitet za medunarodne racunovodstvene standarde okupljao je strukovna udruzenja iz 78 zemalja. U svom radu suraduje s Medunarodnom federacijom racunovoda (International Federation of Accountants - IFAC), cijimje clanom nedavno postala i Hrvatska zajednica racunovoda i financijskih djelatnika. Ta federacijaje osnovana s ciljem unapredivanja i razvijanja raeunovcdstvene profesije u cijelom svijetu, ajedan od naeina unapredivanja jest utvrdivanje i prihvacanje Medunarodnih racunovodstvenih standarda. Stoga izmedu Komiteta i Medunarodne federacije racunovoda postoji vrlo bliska povezanost, Clanstvo u Komitetu uvjetovano je prethodnim clanstvom u toj federaciji. lako su sadrfajno blisko povezani, imaju potpunu samostalnostu svom radu.

15 International Accounting Standards, the full texts a/all International Accounting Standards extant at 1 January 1990., p. 16.

112

i :i

, II

Poslovima Komiteta za medunarodne racunovodstvene standarde upravlja Odbor koji reprezentira racunovodstvene i druge organizacije zainteresirane za racunovodsteno izvjescivanje, Prema sadasnjim pravilima Upravni odbor moze imati do 17 clanova (od eega Savjet IFAC-a irnenuje 13 clanova), s time da vecina mjesta treba pripasti zemljama s najrazvijenijom racunovodstvenom praksom iii najznacajnijim udjelom u svjetskoj trgovini. Mandat clanova Odbora traje 5 godina, s rnogucnoscu reizbora. Administrativno sjediste Upravnog odbora, odnosno Komiteta za medunarodne racunovodstvene standarde nalazi se u Londonu. Pored Upravnog odbora vainu ulogu u utvrdivanju Medunarodnih racunovodstvenih standarda imaju i:

• Savjetodavno tijelo (Consultative Group)

• izvrsni odbori (Steering Committees)

• nacionalne racunovodstvene organizacije.

Savjetodavno tijelo razmatra pragrnaticne i konceptualne osnove (raeunovodstvena nacela, racunovodstvene politike itd.) koji utjecu na donosenje i prihvacanje ovih standarda. Sadasnji clanovi Savjetodavnog tijela su:

1. Medunarodna federacija efektnih burzi (Federation Internationale des Bourses de Valeurs - FIBV)

2. Americki Odbor za racunovodstvene standarde (Financial Accounting Standars Board - FASB)

3. Medunarodno udruzenje instituta financijskih rukovodilaca (International Association of Financial Executives Institutes - IA TEl)

4. Medunarodno udruzenje odvjetnickih komora (International Bar Association -IBA)

5. Medunarodno bankovno udruzenje (International Baking Associations)

6. Medunarodna trgovacka komora (International Chamber of Commerce - ICC)

7. Medunarodna konfederacija za slobodnu trgovinu (International Confederation of Free Trade Unions - ICFTV)

8. Medunarodna financijska korporacija (International Finance Corporation - IFC)

9. Medunarodno udruzenje komisija za vrijednosne papire (International Organisation of Securities Commissions - IOSCO)

10. Svjetska banka (World Bank)

11. Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (Organisation for Economic Cooperation and Development - OECD)

12. Centar Ujedinjenih naroda za transnacionalne korporacije (United Nations

Centar of Transnational Corporation - UNCTC).

Posljednje dvije organizacije, OECD - Organizacija za ekonomsku suradnju i UNCTC - Centar Ujedinjenih naroda za transnacionalne korporacije, sudjeluju u radu IASC-a tek kao promatraci,

Radne grupe, odnosno inicijativni odbori (Steering Committees) pripremaju nacrte (Exposure Draft) Medunarodnih racunovodstvenih standarda kao i druge materijale koji su potrebni u radu Upravnog odbora. Cine ih po 4 clana od kojihje najrnanje jedan clan Odbora. Isto tako je pozeljno da najmanje jedan cian bude predstavnik ze-

113

4. Raiunovodstvena nacela i standard; kao ishodiste raiunovodstvenih politika

malja u razvoju, U zavisnosti od podrucja, odnosno terne koju je potrebno razmotriti, u radu ovih tijela sudjeluju i druge strucne organizacije i pojedinci kao sto su npr. Medunarodna federacija burzi vrijednosnih papira, Medunarodno udruzenje Instituta financijskih mkovodilaca, Medunarodna trgovacka komora, Medunarodna konfederacija za slobodnu trgovinu, Svjetska banka i dr.

4.2.1.2 Postupak donosenla Medunarodnih racunovodstvenih standarda

Svaki racunovodstveni standard mora biti konzistentan, Stogaje utvrdivanje i donosenje tih standarda dugotrajan i ozbiljan posao i odvija se u fazama.

I. Svi clanovi IASC-a, nacionalnih strukovnih udruzenja kao i druge zainteresirane organizacije pozvane su da podnesu Inicijativorn odboru na razmatranje odredene relevantne, problemski orijentirane materijale.

2. Inicijativni odbor razmatra postavljeni racunovodstveni problem i u osnovnim crtama priprerna za Upravni odbor,

3. Odbor daje svoje rnisljenje 0 problemu te ga vraca Inicijativnom odboru, koji dalje priprema i utvrduje temeljna racunovodstvena nacela koja ce biti osnova prilikorn pripreme nacrta (Exposure Draft) rnedunarodnog racuncvodsrvenog standarda.

4. Upravni odbor razmatra predlozena racunovodstvena nacela te s njima, nakon izvrsene recenzije, upoznaje clanove IASC-a, Savjetodavnog tijela i druge zainteresirane organizacije.

5. Nakon utvrdivanja osnovnih racunovodstveruh nacela Inicijativni odbor priprema verziju standarda koji nakon revizije i suglasnosti 213 clanova Odbora dobiva status nacrta standarda. Takav nacrt ide na raspravu svim zainteresiranim organizacijama.

6. Nakon vremena predvidenog za raspravu (uobicajeno 6 mjeseci) Inicijativni odbor na osnovi primljenih sugestija sastavlja novu verziju nacrta standarda i salje je na prihvacanje Upravnom odboru.

7. Ako je s takvim nacrtom suglasno 3/4 clanova Odbora, on dobiva status Medunarodnog racunovodstvencg standarda te se blje svim clanovima IASC-a na prevodenje i objavljivanje. Za trajanja ovog procesa koji moze biti i do 3 godine, Upravni odbor mofe odluciti da se dokumenti iz odredene faze stave na raspravu (Discussion Paper) svoj zainteresiranoj javnosti. Na taj se nacin, izmedu ostalog, prornovira i znacenje donosenja takvih standarda. Jednom utvrdeni standard ne mora biti postojana oblika i sadrzaja. Upravni odbor razmatra efekte njihove primjene u praksi te donosi odluku 0 potrebi njihova aZuriranja. Kompleksnost i vaznost ove problematike nalafe da se izradi Medunarodnih racunovodstvenih standarda keene sasvim ozbiljno i strucno, po~ sebno ako se uzme u obzir rnedunarodno znacenje tako utvrdenih standarda.

114

:&1 '\~ I

T~'

>

'.

i

I I

i I

\ ..

4. Racunovodstvena nacela i standardi kao ishodiite racunovodsrvenih politika

4.2.1.3. Struktura postojecih Medunarodnih racunovodstvenih standarda

Medunarodni racunovodstveni standardi, koje je donio Komitet za M~6narodne racunovodstvene standarde, stavljeni su na raspolaganje i primjenu svim zainteresiranim korisnicima. Preduvjet njihove primjene jest poznavanje svakog od njih. Do sada su donesena ukupno 32 standarda sa sljedecirn nazivima:

MRS I - Objavljivanje racunovodstvenih politika (Disclosure of Accounting Po-

licies)

MRS 2 - Zalihe (Inventories)

MRS 3 - Konsolidirani financijski izvjesta]] (Consolidated Financial Statement) MRS 4 - Racunovodstvo amortizacije (Depreciation Accounting)

MRS 5 - Infonnacije koje treba ohjaviti u financijskim izvjestajirna (Information to be Disclosed in Financial Statement)

MRS 7 - Izvjestaj 0 promjenama u fmancijskom polozaju (Cash Flow Statement) MRS 8 - Neto dobit iii gubitak razdoblja, temeljne pogreske i promjene rae unovodstvenih politika (Net Profit or Loss for the Period, Fundamental Errors and Changes in Accounting Policies)

MRS 9 - Troskovi istrafivanja i razvoja (Research and Development Costs) MRS 10 - Nepredvideni dogadaji i dogadaji nastali nakon datum a bilance (Conti-

gencies and Events Occuring After the Balance Sheet Date) MRS 11 - Ugovori 0 izgradnji (Construction Contracts)

MRS 12 - Racunovodstvo poreza na dohit (Accounting for Taxes on Income) MRS 13 - Prezentiranje tekucih sredstava i tekucih obveza (presentation of Cur-

rent Assets and Current Liabilities)

MRS 14 - Izvjestavanje financijskih informacija po segmentu (Reporting Financial Information by Segment)

MRS 15 - Infonnacije koje pokazuju ucinke rnijenjanja cijena (Information Re-

flecting the Effects of Changes Prices) .

MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema (property, Plant and Equipment) MRS 17 - Racunovodstvo najmova (Accounting for Leases)

MRS 18 - Prihodi (Revenue)

MRS 19 - Racunovodstvo mirovina u fmancijskim izvjestajirna poslodavca (Accounting for Retirement Benefits in the Financial Statements of

Employers) .

MRS 20 - Racunovodstvo ddavnih potpora i ohjavljivanje drzavne pomoci (Accounting for Govermental Grants and Disclosure of Goverment Assistance)

MRS 21 - Racunovodstvo ucinaka promjena tecajeva stranih valuta (Accounting

for the Effects of Changes in Foreign Exchanges Rates) MRS 22 - Poslovna spajanja (Business Combinations)

MRS 23 - Troskovi posudbe (Borrowing Costs)

MRS 24 - Objavljivanje povezanih stranaka (Related Party Disclosures) MRS 25 - Racunovodstvo ulaganja (Accounting for Investments)

115

4. Raiiunovodstvena naiiela i standardi kao lshodiite raiunovodstvenih politika

MRS 26 - Racunovodstveno izvjescivanje 0 mirovinskirn planovima (Accounting and Reporting by Retirement Benefit Plans)

MRS 27 - Konsolidirani financijski izvjeStaji i racunovodstvo ulaganja u podruznice (Consolidated Financial Statements and Accounting for Investments in Subsidiares)

MRS 28 - Racunovodstvo ulaganja u pridruzene kompanije (Accounting for Investments in Associates)

MRS 29 - Financijsko izvjescivanje u hiperinflacijskim privredama (Financial Reporting in Hyperinflationary Economies)

MRS 30 - Objavljivanje u financijskim izvjestajima banaka i slicnim financijskim institucijama (Disclosures in the Financial Statements of Banks and Similar Financial Institutions)

MRS 31 - Financijsko izvjescivanje 0 udjelirna u zajednickim pothvatima (Financial Reporting of Intrests in Joint Ventures)

MRS 32 - Financijski instrumenti: objavljivanje i prezentiranje (Financial Instruments; Disclosure and Presentation)

Problematika koju obraduju standardi vrlo je slozena i upravo zbog te slozenosti i promjena koje se dogadaju u suvremenom poslovanju i okrufenju poduzecajednom utvrdeni standardi nisu zauvijek dani, vee se sukladno navedenim promjenama mijenjaju i njihove odrednice. Tako je do sada promijenjeno iii dopunjeno nekoliko standarda. MRS 3 - Konsolidirani financijski izvjestaji zamijenjen je standardima broj 27 - Konsolidirani financijski izvjestaji i racunovodstvo ulaganja u podruznice te standardom broj 28 - Racunovodstvo ulaganja u pridrufene kompanije, zatim MRS 6 - Racunovodstveni obuhvat promjenacijena stavljenje izvan snage donosenjem MRS

- 15 - Infonnacije koje pokazuju ueinke promjena cijena. Pored toga revidirano je de-

set postojecih standarda, eije se odredbe primjenjuju ad pocetka 1995. god. Pri tome su nekima od revidiranih standarda promijenjeni nazivi, To su sljedeci standardi:

MRS 2 - ZaJihe (Inventories)

MRS 8 - Neto dobit ili gubitak perioda, temeljne racunovodstvene pogreske i promjene racunovodstvenih politika (Net Profit or Loss for the Period, Funadamental Errors and Changes in Accounting Policies)

MRS 9 - Troskovi istrafivanja i razvoja (Research and Development Costs) MRS 11 - Ugovori 0 izgradnji (Construction Contrats)

MRS 16 - Nekretnine, postrojenja i oprema (property, Plant and Equipment) MRS 18 - Prihodi (Revenue)

MRS 19 - Troskovi mirovina (Retirement Benefit Costs)

MRS 21 - Ucinci promjena leCaja stranih valuta (The Effects of Changes in Foreign Exchange Rates)

MRS 22 - Poslovne kornbinacije (Business Combination) MRS 23 - Troskovi posudbe (Borrowing Costs)

Pored tih deset revidiranih u pripremije i izmjenaMRS 12 - Racunovodstvo poreza na dobit, MRS 14 -Jzvjescivanje financijskih informacija 0 segmentima, kao i iz- . rada potpuno novih standarda vezanih uz problematiku nematerijalne imovine (Intengible Assets) te utvrdivanja i interpretacije zarade po dionici (Earnings per Share).

116

4. Racunovodstvena nacela i standardi kao ishodiSte raiunovodstvenia politika

Svaki standard sastoji se i dalje od sadrZaja, samog teksta ~tandarda k~o ~ ~etaljnijeg objaSnjenja osnovnih odredbi ~e .min.imuma ,podataka koje ~~eb~ objaviti .. !re~a ipak napomenuti da kod spomenutih izrnjena vecma .stan.dru:<la rnje bl~no proml~enJena, vee se cesto radi 0 izmjeni forme j detaljnijem pojasnjenju osnovnih odredbi stan-

darda.

Medunarodni racunovodstveni standardi svojevrstan su kompromis raeunov~-

stvenih rjesenja. Oni mogu biti prihvaceni kao glavni izv~r ~~cunovodstven~ ~gula~l: ve u nekoj zemlji (kao sto je nas slucaj) iii se na osn~vl nJI.h mogu donosl~~ v~astltl nacionalni standardi. Primjer postojanja vlastitih nacJOnalDl~ st~darda.ko~l ujedno snazno utjecu na Medunarodne raeunovodstvene standarde jesu I Americki racuno-

vodstveni standardi.

4.2.2. Americki racunovodstveni standardi

lako se prvi zaceci knjigovodstva i racunovodstva vezu za 15. stoljece ~ p~rucje danasnje Europe, posebice Italije i Dubrovnik~ sa s~~~o~~u s~ ~o~e ~~6da Je danas racunovodstvena profesija u SAD-u najrazvijemja 1 naJcJenJen~~a . Prema istraZivanjima americkih povjesnicara pocetak racunovodstvene profes!Je .u SAD-~ datira od 1718. godine kada je u boston skim novinama Brown Tymns O~J3~IO da V~l trgovacke knjige." lako se B. Tymns smatra prvim racunovodom tadasnje, JOs kolonijalne, Amerike, ozbiljniji razvoj i znacenje raeu.nov~~tv~ na pros~~ru ~~-a za~oCinje nakon zavrsetka Gradanskog rata kada Je uslijedio .zn?tnlJI ~tJecaJ kapl~a britanskih poduzetnika. Osnivanjem brojnih kompanija POJavl~a ~ I. potreba zaSt~te interesa vlasnika kapitala - dionicara te se iz tih razloga utvrduju jedinstvena pravila

ponasanja kao i osnovna pravila za osnivanje korporacija. .

Prva raeunovodstvena tvrtka osnovana je 1883. godine u New Yorku pod nazivom Barrow, Wade, Guthrie & Co.(koja je kasnije postaIa sastavni dio i danas )edne ad najpoznatijih revizorskih tvrtki Marwick, Mitchell & Co.), a. vee 18~6. godme: t~oderu drzavi New York, usvojenaje prva regulativa 0 stvaranju zvanja ovlastenih javnih racunovoda. Profesija racunovode, a osobito ovlastenih Javnih .raeunov~ snazno dolazi do izrazaja pocetkom 20 stoljeca kada su uvedem porezi ~a o~obne I korporacjjske zarade, odnosno 30-ih godina nak~n velik~ ek?nomske kri~ 1 ~lom~ Newyorske burze. Tadaje osnovano vise strukovn~.?rganlzacIJ~ m~ kojima I S~C (Securities and Exchange Commission), tj. komisija za. bu~.e I vnJ~n?sne P~~m: koja odredu je unificirana pravila i nacela po koj ima mor~lJu ~1.tI. sastav ljeni financijski izvjestaji svih korporacija ~ije dion~ce kotiraj~ na b~rzl. CtlJ . .Je t~v~g ~roplsIVanJ3 zastita javnog interesa, odnosno zastita ~adaSnJ~ ka?l po~enc.1JaI~ih dlODIeara: Danas pored SEC-a postoji.mnostvo strukovmh orgamzacija koje djeluju na podrucju racunovodstva i doprinose razvoju ove profesije.

16 Prvi tekst 0 dvojnom knjigovodstvu ZfJ.pisan je u knjizi Dubrovcanina Benedikra KOlruljevica "0. trgovini i savrienom Irgovcu". Knjigaje napisana 1458., no objavljenaje tek 1573., zb~g l~ga ne.k! GU/Ori primal U 10m podrulju daju Luki Pacioliju cijaje knjiga objallljena neito ranlJe (iako nile

prva napisana}. .

17 Citlrano prema M. Madic, Financijsko ralunollodstvo u SAD-u, magistarski rad, Zagreb, 1991.,

str. 6.

117

-r- •.... ,_,.,.v~uu~'vt:"na naceta I stanaartu kao tshodilte raiunovodstvenih. politika

4.2.2.1. Strukovne organizacije koje sudjeluju u donosenju racunovodstvenih standarda

U utvrdivanju i donosenju opceprihvacenih racunovodstvenih nacela i racunovodstvenih standards znatan utjecaj imaju mnoge strukovne racunovodstvene organ izacije, Medu njima najznacajnije su:

• Odbor za racunovodstvene standarde (FASB-Financial Accounting Standards Board)

• Americki institut ovlastenih javnih raeunovoda (AICPA American Institnt Certified Public Accountants)

• Komisija za burze i vrijednosne papire (SEC Securities and Excange Commission)

• Udruzenje americkih racunovoda (AAA American Accounting Association) i

• Udruzenje nacionalnih racunovoda (NAA - National Association of Accountants).

Organizacija kojaje odgovoma za donosenje opceprihvacenih raeunovodstvenih nacela i standarda danas je Odbor za racunovadstvene standarde (FASB - Financial Accounting Standards Board). FASB je samostalna organizacija nezavisna od AICPA, najveceg profesionalnog udruienja u SAD-u. Sastoji se od 7 clanova, od kojih 4 moraju imati status ovlastenogjavnog racunovode, Nema zakonodavnu moe vee se njezino djelovanje zasniva, iskljucivo na snazi strucnih argumenata,

Najvece profesionalno udruienje u SAD na podrueju racunovodstvajest Americ-

" lei institut ovlastenthjavnlh racunovoda (AICPA - American Institute of Certified Public Accountants) s vise od 120 000 clanova. To udru!enje vodi brigu 0 profesionalnom obrazovanju i izdaje certifikate za zvanje "ovlaStenogjavnog racunovade" (revizora). AICPA prikuplja misljenja i reakcije svojih clanova i prosljeduje ih FASB-u koji ih razmatra prije utvrdivanja racunovodstvenih standarda.

Komisija za burze i vrijednosne papire (SEC- Securitis and Exchange Commission) nezavisnaje drZavna agencija osnovana jos 1930. godine ciji je osnovni zadatak vezan uz razne poslove oko vrijednosnih papira. Cilj osnivanja ovog udruienjaje zastita dionicara ad rnogucih malverzacija te stoga podrfava sva nacela i standarde za koje se zalazu AICPA i FASB. SEC moze donositi vlastita pravila koja poboljsaveju informacijsku podlogu za odlucivanje i upravljanje.

4.2.2.2. Struktura Americkih racunovodstvenih standarda

Danas je racunovodstvena profesija u SAD-u najrazvijenija u svijetu, a to dokazuju i brojne strukovne ogranizacije, postojeca pravila i norme koje utjeeu ina racunovodstvenu reguJativu sirom svijeta, Jedna od tih regulativajesu i racunovodstveni standardi sto ih je denio FASB. Oni utjecu on sastavljanje i prezentiranje financijskih izvjestaja sirorn Amerike, ali i na donosenje i strukturu samih Medunarodnih racunovodstvenih standarda.

Americki racunovodstveni standardi prilicno su opsezni u broju i pojasnjenjima osnovnih odredbi pojedinih standarda. Tako je do sada FASB objavio ukupno 117 standarda tzv, izvjestaja (FASB Statements - FAS) na prilicno opseznom broju strani-

118

''/

4. Racunovodstvena naiiela i standardi kao ishodiite raiunovodstvenin politika

I

ca (vise od 1600). Svaki standard sastoji se od dijela koji ukazuje na sadrzaj i vezu s ostaIim standardima (dopune, zamjene te komentari strucnih tijela, datum stupanja na snagu) i dijela koji detaljno navodi i pojasnjava osnovne ~redbe standarda, ~~~rebno je napomenuti da pored tog prilicno detaljnog sadrzaja sVlh.s~~ard~ po~tOJl.1 poseban dodatak u kojem jos dodatno FASB i AICPA interpretiraju 1 pojasnjavaju prethodno navedene standarde. Za iIustraciju dovoljno je navesti da se dodatna

pojasnjenja i primjeri nalaze na oko 1700 stranica, ... .

Neka podrucja, zavisno od slozenosti problematike, obrad~Ju dva lit vl~e stan~ar: da.Od 1973. godine kadaje zapoceo proces njihova donosenja gotovo SVI postojeci standardi su na odredeni nacin mijenjani, dopunjavani ili cak stavljeni izvan upotrebe. Nazivi i brojevi dvadesetak standarda koji su potpuno zamij~nj~n.i drugirn~ i dalje s~ zadrzani u ovom nizu (uz naputak koji ih standard sada zamjenjuje). Ostali standardi su takoder, u sk.ladu s promjenarna koje su se dogadale u stvamom iivotu, nadop~njavani ili su im sarno pojedini paragrafi stavlj~ni i.zvan vupotr~be. Sve ovo upu~uJe na prilicno razradenu racunovodstvenu regulativu 1 uvazavanJ~ povratne veze izmedu samog cina donosenja standarda i njihove proved be u praksi,

I

l

4.2.3. Racunovodstvena regulativa u zemljama Europske unije

Europska unija, odnosno Europska ekonomska zajednica (The European Economic Community) osnovanaje 25. ozujka 1957. godine tzv, Rimskim sporazumom. Korijeni njezina osnivanja sefu sve do Europske zajednice za ugljen i &:lik (osnov<rn:e 1950 g.). Ta zajednica nastalaje kao produzetak predratnog kartela proizvodaca celika cime je zapoeeo proces ekonornske integracije Europe. Europska e.konomska za: jednica (EEZ) izraz je nuZnosti povezivanja pojedinih naciona~ih pnv~a. ~la~l cilj njezina osnivanja bio je povezivanje nacionalnih pri.v~ radi ostv~nJa .zaJ~mckih interesa, npr. stvaranja zajednickog tdisla i ukidanja canna, stvaranja Z3Jed?lCk:e carinske tarife za uvoz iz trecih zemalja, uvodenja slobodnog prometa stanovnistva, usluga i kapitala; uvodenja zajedn.ick: prometne .polit~e, pr~meta .r?be i usluga itd:

Za ostvarenje tih ciljeva potrebno Je ujednacavanje naclonalm? p?l~tika, mo~etarne 1 porezne politike te posebice razlicitih obracunskih sustava pojedinih zemalja,

II'

n

4.2.3.1. Direktive Europske unije

If

Radi ostvarenja ciljeva zbog kojih je osnovana Europska ekono~ska ~ajedn.ica, sad a Europska unija, Savjet EEZje pristupio izradi tzv, direktiva" koje clanice zaJ~nice moraju uvaiavati prilikom donosenja nacionalnih zakonodavstava. Do sada Je doneseno devet direktiva koje se bave sljedecom problematikom:

.. I. direktiva: osnivanje poduzeca, drustvene obveze i prestanak rada poduzeca

• II. direktiva: osnivanje dionickih drustava, odrfavanje i promjene kapitala

• III. direktiva: povezivanje dionickih drustava

18 ltraz "direktiva' TIe oznocava korektno prirodu ovib dokumenata: Radi se zapravo 0 odredeni,,! uputama, odnosno smjemicama u ponaianju privrednik subje_knta. Prilikom !,rvih ~rijevoda upotnjebijen je rennin "direktiva" te je ostao uvrijeien u naio] raiunovodstveno] praksi.

I

Ill:

119

4. Racunovodstvena nacela i standard; kao ishodiIre racunovodstvenik politika

• IV. direk!~va: godisnji izvjestaji dionickih drustava i drustava s ogranicenom od-

govomoscu

• V. direktiva: upravljanje i kontrola dionickih drustava

• VI. direktiva: oglasavanje i financijsko izvjestavanje 0 vrijednosnim papirima

• VII. direktiva: konsolidirani financijski izvjesta]!

• VIII. direktiva: revizija godisnjih financijskih izvjestaja

• IX. direktiva: poslovne veze izmedu poduzeca - koncerni,

C?d n~veden~h direktiva, na podrucje racunovodstvenog izvjestavanja odnosi se ry. direktiva, kO]3 se bavi. godisnjim i~vje~~jima dionickih drustava i drustavas ogramce~?m. do~ov.omo.seu, 1 VII. direktiva, koja regulira problematiku konsolidacije financijskih izvjestaja, ~ navedenog mozemo zakljuciti da je osnovni okvir

· racunovodstvene regulatt_ve unutar Europske unije odreden direktivama, smjemica.' rna, ~ ne ~~unovodstvem~ stan~~dima .. Te smjemice moraju uvazavati sve zemlje

· clanice pnhkom donosenje vlastitih nacionalnih zakonodavstava. To moZe biti zakonska regulativa iii regulativa putem racunovodstvenih standarda (poznati su npr. · _ engleski racunovodstvem standardi), Pritomje jedino bitno da se u materijalno znacajmrn ~redba~~ ne. ~stup.i o~ odredbi direktiva, Iako je forma regulative sasvirn

· drugacija, s~drz~Jno 1 dl.rektlVe 1 standardi u osnovi pokrivaju isto podrucje,

. Osnovni ~?I~ vIas~lstva u zernljama cIanicama Europske unije jest privatno vIa-

· smstvo~. razvijernm ~I~tem kapitala i dionicarstvorn, To cini pretpostavku mnogim

· poduzecHI~a da p~sluJ? izvan gra~lca drfav~o~. teritorija. Polazeci od navedenog u uv?du_I~. 1 VU. d~re~tIVe navedem su razlozi njihova donosenja, a kao glavni razlog , . pOJavlJ~Je se zastita mteres.a ulagaea, odnosno vlasnika kapitala i trecih osoba, od ~og~Cih zloupotreba (s obzirom na ogranicenu odgovomost tih drustava u visini neto · _ imovine), U tu svrhu potrebno je izvrsiti odredene predradnje koje se odnose na:

1. obve~u ?bjavljiv~ja financijskih izvjestaja uz odredivanje minimuma relevantnih informacija koje treba objaviti

2. utvrdivanje bilancnih shema

3. pravila procjenjivanja bilancnih pozicija koja moraju biti ujednaeena kako bi

se osigurala komparabilnost izvjestaja izmedu clanica Zajednice

4. rnogucnost .~.redenih ~s~panja od ovih zahtjeva za mala i srednja poduzeca

5. obvezu revizije financijsklh izvjestaja,

S obzi.rom na integracijska kretanja, mnoga drustva pripadaju razlicitim vidovi· ~ m~ sl~zem~ poduzeca, U uv~u _VII. dire~tive navedeno je da "radi upoznavanja vlasnika I. tr.eClh ~so?a s ~nancIJskim odnosima ovih slozenih poduzeca treba sastaviti , ~kon~ohdlr:me IZ~JestaJe: a,?a bi inf~rm~cije bile usporedive, preporucuje se koordinacija ?acl~nalmh propisa . Uskladivanjs se treba provesti u smislu nacela i metoda · - k?nSO~ldac~Je, te rnogucnosti os~obadanja obaveze konsolidacije. Prezentiranje tih izvjestaja zamt~r~slranoJ ~avnosh ornogucuje bolje sagIedavanje poslovanja slozenih

· ~poduzec~ te c~m ?re~uvjet efikasnog funkCioniranja tr:Zista kapitala,

· _ .U vazavanj~ t~h dlfekliv~ u zemljama clanicama Europske unije osnova je za dobi-

~anJe pouz.danlh 1 relevantnih rac.unovodstv~nih informacija kao pod loge u donosen)U poslovnih edluka, pose~no onih 0 ulaganju kapitala. Ukoliko se tome doda na toj ~snovl stv~re~a komparebnnost racun.?vod~tve~ih, inf~rmacija, tada su stvoreni uvjeh za funkclOmranJe medunarodnog tfZ1sta 1 koristi koje na toj osnovi nastaju.

120

4. Raiunovodstvena nalela i standardi kao ishodiite raiunovodstvenih politika

a) Sadli:aj IV. direktive

Kao sto je prethodno navedeno, IV. direktiva regulira problematiku izvjesta~anja o poslovanju dionickih drustava i dru~tava s og.raniceno~ odgovornoscu. ~ ob.zlrom na to da i u nasem Zakonu 0 trgovackirn drustvima postoji moguc~ost osmv~nJa takvih organizacijskih oblika, ova regulativa dobiva na z~aeenju. OSObl~O uzme It se u ~bzir da su, ipak, nasa zakonska rjeknja i prakticna Iskus~v~. relativno gledan? JOS uvijek na samim pocecirna, Stogaje svako korisno saznanje i iskustvo dobrodoslo. U

tom kontekstu leba promatrati i znacenje IV. direktive EEZ-a. ~.. .,

IV. direkti vu donio je 25. srpnja 1978. godine S av jet EEl-a, a sadrfi sljedece di J e-

love:

I. Opce odredbe

2. Opce odredbe vezane uz bilancu i racun dobiti i gubitka

3. Strukturu bilance

4, Posebne odredbe za neke bilancne pozicije

5. Strukturu racuna dobiti i gubitka

6. Posebne odredbe za neke pozicije racuna dobiti i gubitka

7. Pravila procjenjivanja

8. Sadrlaj biljeski uz financijske izvjeStaje

9. SadrZaj godisnjeg izvjeStaja

10. Objavljivanje

11. Reviziju

12. Zavrsne odredbe. .. .

Direktivom SU, dakle, regulirana sva vafnija podrucja vezana uz financijsko lZ:

vjestavanje, Odredeni su financijski izvje~taji koj.i se obave~no.I?oraJu preze~ttra~l javnosti, odredene su bilancne she1l_l~ koje se tre~aJu uv~V~tl P?likoI? r.rezentlranJa financijskih izvjestaja, tj. forma, all 1 ekonomski sadrfaj pojednih pozicija. E~onomski sadrzaj odredenje pravilima procjenjivanja, tj. temeljnim racunovodst~emm.~aeelima koja ujedno slufe kao podloga za izbor i primjenu racunovods:v~mh ~ohttka. Moze se reci da saddaj IV.direktive. globalno gledano, odgovara sadrzaju veceg broja medunarodnih racunovodstvenih standarda.

!

b) Sadrzaj VII. direktive

Integracijski procesi na trZi~tu dovode do stvaranja slo~nih poduz_eCa koja nerijetko prelaze okvire dd.avnih granica. Ta vrsta poduzeca naJcesce nastaje kao rezultat stjecaja prava upravljanja nadjednim iii vise poduzeca od strane nek?g drugog poduzeca iIi kao rezultat udrufivanja interesa dvaju iii vise poduzeca. Pn tome poduzece koje upravlja jest matieno poduzece," a ono kojim se upravlja naziva se za~isno poduzece iIi poduzece-kci, Takva poduzeca, radi zastite interesa ulagaca, trebaju sastav-

ljati konsolidirane financijske izvjeStaj.e. .. .. ..... .,

Regulirajuci problematiku konsolidacije financijskih izvjestaja, VII. direktiva

strukturirana je kroz sljedeca poglavlja:

• Pretpostavke za sastavljanje konsolidirane bilance

• Nacin sastavljanja konsolidirane bilance

121

i.

4. Racunovodstvena naiiela i standardi kao ishodiste racunovodstvenih politlka

• Konsolidirani godisnji izvjestaj

• Revizija konsolidirane bilance

• Objavljivanje zavrsnog racuna

• Prijelazne i.zavrsne odredbe.

Ova direktiva pozi va se na saddaj IV. direkti vet posebno u u onom dijelu gdje su propisane bilancne sheme i pravila procjenjivanja.

Sedma direktiva odnosi se i ima svoju primjenu u okviru obracunskih sustava zemaIja clanica Europske unije. S obzirom na jacanje medunarodnog tdista kapitala vrlo je vazno da obracunski sustavi sto veceg broja zernalja budu ujednaceni. Pornoc tome pruza i Komitet za Medunarodne racunovodstvene standarde, koji utvrduje i razvija standarde za primjenu sirom svijeta. Dodirne toCke Sedme direktive i Medunarodnihracunovodstvenih standarda nalaze se u MRS 22 - Poslovne kombinacije, MRS 24 - Objavljivanje povezanih stranaka, MRS 27 - Konsolidirani financijski izvjeS:taji i racunovodstvo ulaganja u podrufnice te MRS 28 - Racunovodstvo ulaganja

u pridruzene kompanije. .

4.2.3.2. Usporedba nasih financijskih izvjestaja u odnosu na zahtjeve MRS-a i IV i VII direktive Europske unije

. Financijski su izvjestaji "finaIni proizvod" racunovodstvenog procesiranja podataka. Njihova kvaIiteta pa time i korisnost rezultira iz procesa obrade, iz ugradenih i uvazavanih racunovodstvenih metoda i postupaka, dakle iz karakteristika obracunskog sustava, Obracunski sustav moze biti utvrdivan pomocu lokaIne (nacionalne) re-

. gulative sam za sebe iii u skIadu s opcepriznatirn teorijskim rjesenjima i praktienim iskustvirna, Sinonirn naseg obraeunskog sustava do prije nekoliko godina bili su zakoni. Zakoni kao obligatni oblik regulirali su svu problematiku obuhvata i prezentiranja ekonomskih kategorija, U tom kontekstu, financijski izvjestaji bili su specifikum naseg podneblja. Njihovo usporedivanje s bilancom zapadnog, razvijenog svijeta bilo je prakticki neizvodivo, Kategorijalni aparat odra!avao je drugacije oblike vlasnistva i ustrojstva privrednog sustava. Razlikovao se ne sarno po fonni (nazivu i velikom broju pozicija) vee i prema saddaju. Financijski izvjestaji, utvrdeni na toj osnovi, hili su stranirn partnerima neprepoznatljivi a time i nerazumljivi i neupotreb-

ljM .

Ukljucivanje u svjetske privredne tokove nalaze primjenu onih opcepoznatih i opcepriznatih kriterija ~ije uvazavanje, pored realnosti i objektivnosti radunovodstvenih iskaza, doprinosi njihovoj medunarodnoj komparabilnosti i razumljivosti, Takvi su objektivizirani kriteriji raeunovodstveni standardi, prije svega Medunarodni raeuno-

19 U prvom odjeljku Direksive navedena su obilje~o matii!nog poduzeCo, 0 to su: a) 00 into vedinu gla-

sovo dionicara iii onaka nekog poduzeca (poduzece - kCi) iii b) into provo imenovari iii opo:r;voti vedinu clanovo upravnog, rukovodedeg iii nadzomog organa poduzeta-kCeri iii c) ima pravo 00 na osnovi skfopljenog ugovoro s poduz.ecem-kteri vr!i dominantan utjecaj no njegovo poslovanje, iii d) kada je dioniiiar iii ortak nekog poduzeda i kada je vedina clanovo upravnog, rukovodedeg iii nodzomog organa zavisnog poduzeco imenovano sarno no bazi svog prava glasa, OcinOSIlO kada na osnovi sporazuma s ostalim dionicarima iii ortacima poduzeca-kderi raspolaie vedinom glasova:

Ovakva poduzeca podlijeiu obvezi sastavljanja konsolidiranih financijskih iz.vje!loja.

122

,,: .,

~ ..

4. Raiunovodstvena naceln i standard! kao ishodiite racunovodstvenih politika

vodstveni standardi. Njihovom primjenom ili ugradivanjem u nacionalne standarde osigurava se potrebna kvaliteta racunovodstvenih informacija, a s tim u sv~zi i neophodna usporedivost i razumljivost. Da bi se pojave (p~slovne ~nsakcIJ~) mogle usporedivati, moraju biti istovjetne u formalnorn i sadrZ~Jnom smlsl~. Istovjetnost u sadrzejnom smislu osigurava se primjenom istovrsn~h met~da 1 postupak.a za istovrsne (slicne) poslovne transakcije. Upravo taj cilj oSlguraVaju Medunarodm rac-

unovodst veni standardi. .

Zakonom 0 racunovodstvu iz 1993. g. ucinjeni su znatni pomaci glede kvalitete i

usporedivosti na~ih izvjestaja. Propisane su bilancne she!lle koje.se oslanjaju n~ bilanene sheme zernalja Zapadne Europe, a pored toga su prihvaceni Medunarodni racu-

novodstveni standardi.

Radi povezivanja nacionalnih privreda Europska ekonomska zajedni~a (sad~ Eu-

ropska unija) utvrdila je za potrebe svojih clanica odredene regulat~ve ~oJe se uvazavaju prilikom donosenja nacionalnih zak~nod~vstav~. To su .LZV. dlre~uve. N~ racunovodstveno izvje~civanje odnose se IV. direktiva, koja ~~hra vrste 1.~ad~J godisnjih izvjestaja, i V~. dire~tiv~ koja se ~n~~i na kon.sohdll:ane fmanClj~~e izvjestaje. Posebno vaZnaje IV direktivajer daje prijedloge bilancnih shem~ (dvije varijante za bilancu i cetri. za ~~un dobiti i gu~i~a),. a is~o t~o sadrZ~ odredene elemente racunovodstvemh politika, odnosno politike bilanciranja. ~afno Je na~.omenuti da te hilancne sherne nemaju snagu zakona nego su preporuka izbora, a njihova

primjenaje preduvjet za postizanje usporedivosti fin~cijsk_?l ~vje~taj.a: . .

Zelimo li biti aktivan sudionik medunarodnog trZISta, zehmo h biti pnsutm na tdistima susjednih i najrazvijenijih zemalja Europe iii, sto je j?~ v~nije. :zelimo Ii da oni budu prisutni na nasim prostorima sa svojrrn n~vc.en:t, znanJ~m 1 ~skustvom, moramo osigurati sve potrebne preduvjete. Jedan ~ njihje 1 uskladivanje naseg obracunskog sustava s obracunskim sustavima zemalja razvijene Zapadne Evrope. U. tome nam pomazu direktive EEZ-a (bilancne sheme) i Medunarodm racunovodstvem standardi (kriteriji, postupci, pravila). Njihovo mjesto u ostvarivanju kvalitete racunovodstvenih infonnacija prikazano je na slici 4.5.

I

11:

! I

11'

I .

Formalna i f-+ IV. i VII. direktiva
,.-- sad~ajna EU

Usporedivost
financijskih I--
izvjeStaja

L-- SadtZajna 1-+ MRS Slika 4.5. Preduvjet ostvarivanja usporedivosti jinancijskih izvjdtaja

123

4. Racunovodstvena nacela i standardi kilo ishodiite raiunovodstvenik politiko

U tom kontekstu osnovne financijske izvjestaje treba uciniti maksimalno razumJjivim i medunarodno usporedivim. Pomoc u tome pruzaju nam i Direktive EEZ-a (Europske unije), posebno IV. i VII. direktiva. Vecina njihovih odredbi ugradenaje i u nas Zakon 0 racunovodstvu.

4.2.4. Racunovodstveni standardi u Republici Sioveniji

Nakon osamostaljenja i uspostavljanja nove drZave, raCunovodstvena struka u Sloveniji krenula je ka osuvremenjavanju racunovcdstvene teorije i prakse. U tom sklopu pokrenutje i postupak izrade i donosenja Slovenskih racunovodstvenih standarda. lako su i tada postojaIi Medunarodni racunovodstveni standardi i Direktive Europske unije, strukovno udruienjeracunovoda ipak se odiueilo za izradu vlastitih s~~d~da. Razlog z~ takvu ~luku bila je potreba oblikovanja onih rjesenja koja ee bl~1 prilagodena speclficnostlmadomaee racunovodstvena prakse, lj. razumljiva, a saml~ tune 1 k~n~na oso~ama kojima su i namijenjena. Pri tome je teziSte bilo na postoJe~em stanju I u~emm nedostacima tadasnje racunovodstvene regulative. Iako je glavni oslonac pruzila dornaca racunovodstvena profesija, pri utvrdivanju Slovenskih racunovodstvenih standarda nije se odstupalao od postojecih medunarodnih okvira tj. J.:1edun~odn~h racunovodstvsnjh standarda i Direktiva Europske unije (posebn~ IV. I VIT. direktive), Pri tome su koristena i iskustva nekih drugih zemalja, posebno

SAD-a i Engleske, .

Slovenski racunovodstveni standardi proizlaze iz Kodeksa racunovodstvenih na~ela i pri mamo se odnose na profitna poduzeca, iako mogu biti koristeni za neprofitne I druge vladine organizacije za svrhu za koju to relevantne regulative predvide.

4.2.4.1. Postupak donosenja standarda

. .R~cunovo_dst~ene standarde u Republici Sloveniji donosi Institit za reviziju cije je .SJ.~lste u Ljubljani, Za tehnicki dio pripreme prijedloga standarda zaduZenaje Konusija za racunovodstvnene standarde koja djeluje pri Institutu. Komisija se sastoji od sest cl~ova, od koj~h naj~anje dva clan a moraju biti iz redova sveucilisnih profeso~a, ~va lZ redova revizora I dva clana iz racunovodstvene prakse. Za izradu svakog poJedm~g sta_n~ar~a Komisija imenuje radnu grupu koja u unaprijed odredenom roku mora lZ~~ltl pz:~edlog standarda. Ako se s tim prijedlogom slozi najrnanje 'lJ3 cIanova Komisije, prijedlog standarda ide najavnu raspravu koja traje najmanje 3 mjeseca. Ta radna grupa prikuplja povratne informacije, misljenja i prijedloge, razrnatra ih i uvazava prilikorn donosenja konacnog prijedloga standarda, Komisija za racunovodstve.ne standar~e .. konacniprijedlog standarda daje na usvajanje Strucnom savjetu Instituta za reviziju. Ako se s tim prijedlogom standarda slozi najmanje '2/3 clanova St~~nog savjeta,. standardje usvojen i ima snagu zakona, nakon cega slijedi njegova prtrnjena u praksi,

124

.... .I

4. Raiunovodstvena naiiela i standardi kao ishodiste raiunovodstvenib politika

4.2.4.2. Struktura Siovenskih racunevodstvenlh standarda

Buduci da proizlaze iz nacionalnog Kodeksa racunovodstvenih nacela, Slov~ns~i racunovodstveni standardi pokrivaju nesto sire podrucje od onog sto ga pokrivaju Medunarodni racunovcdstveni standardi. lako brojcano zauzimaju pribliino isti opseg, razlike postoje i u strukturi i u formi obuhvata pojedinih ekonomskih kategorija. Slovenski racunovodstveni standardi oslanjaju se na Medunarodne racunovodstvene standarde pri cemu je posebna paznja posvecena MRS-u br. I - Objavljiv~je racunovdstvnenih politika i temeljnim racunovodstvenim p~etpo~tavkama. ~ao 1 u slucaju Medunarodnih racunovodstvenih standarda tako 1 ok~lr ~Iovenskih standarda navodi da se kao temeljne racunovodstvene pretpostavke uzimaju: a) vremenska neogranicenost poslovanja, b) dosljednost i c~ nast~.ak dogadaja. !akoder je n~naceno da kod izbora i primjene radunovodstvenih politika treba voditi racuna 0 slJede~m nacelima: a) razboritost, b) prednost saddaja ispred forme i c) zna~ajnost. I po OVl~ temeljnim pretpostavkama i nacelirna mofe se vidjeti da Slovenski racun?vodstvem standardi ne odstupaju od osnovih odredbi Medunarodnih racunovodstvenih standarda.

Svaki standard sastoji se od nekoliko dijelova, U uvodnorn dijelu navode se nacela iz Kodeksa na kojima se bazira standard, kratak saddaj stand~a i .relevant.r;ti M~dunarodni racunovodstveni standardi iIi ostale medunarodne smjermce s kojima Je povezan. U drugom dijelu slijedi tekst Standard~ (~clanjeD po yar~~afima) te odredbe 0 inflaciji ili konsolidaciji ukoliko sam sadrzaj standarda moze biti povezan s tom problematikom. U trecem dijelu se daju objasnjenja osnovnih pojmova koristenih u Standardu i u cetvrtom dodatna pojalnjenja osnovnih odredbi Standarda. Dodatna pojalnjenja daje Slovenski institut za reviziju. Na sru:nom ~ju .Standan!a nalazi se datum stupanja na snagu. Navedena struktura rnogla bi se prikazati kao sto je to ucinjeno na slici 4.6. Takva struktura provlaci se kroz svih 35 standarda.

A - temeljna nacela, sadr:iaj i korelativni medunarodni racunovodstveni standardi

B - tekst standarda j odredbe vezane uz inflaciju i

konsolidaciju

C - objasnjenja osnovnih pojmova D - dodatna pojasnjenja standarda E - datum stupanja na snagu

Slika 4.6. Struktura Slovenskih raiunovodstvenlb standarda

Za problematiku koja nije regulirana u nacionalnim stan~ardim.a upucuJe .se na odgovarajuce Medunarodne raeunovodstvene standarde. Razlike koje pos.toJe izmedu Slovenskih racunovodstenih standarda i Medunarodnih racunovodstvenih standarda vise-rnanje su fonna1nog karaktera, a proizasle su iz potrebe da se dornacirn korisnicima ornoguci lakse snalaienje i olaksa primjena samih standarda. Racunovodstveni su standardi u Republici Sloveniji, pored Zakona 0 racunovodstvu, osnova racunovodstvene regulative i glavna srnjernica u radu racunovodstvenih djelatnika.

125

4. Racunovodstvena nacela i standardi kao ishodi1te racunovodstvenih politika

Buduci da cine osnovni kriterij za ocjenu objektivnosti i realnosti financijskih izvjestaja, njihovo znacenje takoder dolazi do iZ~aZaja i u postupku provodenja revizije.

4.3. Odnos nacionalnih i Medunarodnih racunovodstvenih standarda

.Svaka je zemlja samostalna u odredivanju svoje ekonomske politike. U funkciji realizacije ekonomske poIitike nalazi se i obracunski sustav. S obzirom na tu sarnostalnost i nezavisnost svaki obracunski sustav pa, prema tome, i racuncvodstvena regulativa ima svoje specificnosti i razlike u odnosu na neka druga rjesenja, Sve oeitija privredna meduzavisnost u uvjetima funkcioniranja medunarodnog tdista kapitala . nalaze potrebu uskladivanja obracunskih sustava pojedinih zemaIja. Medunarodni racunovodstveni standardi su. upravo, osnovni instrumenti u ostvarenju tog zahtjeva. Ovisno 0 stupnju razvijenosti raCunovodstvene profesije u pojedinoj zemlji, Medunarodni racunovodstveni standardi mogu se primijeniti na razlicite nacine:

a) U zemljama gdje ne postoje vlastiti (nacionalni) racunovodstveni standardi, Medunarodni racunovcdstveni standardi mogu se koristiti kao vlastiti, Time se unapreduje racunovodstvena praksa i financijski izvjestaji postaju medunarodno usporedivi,

b) U zernaljama gdje su kodeksi racunovodstvenih nacela uskladeni s Medunarodnim racunovodstvenim standardirna, koji su polaziste u utvrdivanju nacionalnih standarda, postoji komparabiInost izmedu nacionalnih i medunarodnih standarda. Takav postupak znatno smanjuje troskove i vrijeme potrebno za iz-

. radu nacionalnih standarda. .

c) Zemlje razvijene racunovodstvene prakse imaju vlastite (nacionalne) standarde. Pozeljno je da ih kompariraju s Medunarodnim racunovodstvenim standardima u namjeri otklanjanja razlika, materijaIno znaeajnog saddaja.

d) U ostalim zemljama gdje postoji zakonska regulativa, Komitet za Medunarodne racunovodstvene standarde nastoji preko svojih clanica (strukovnih udruZenja) utjecati na zakonoda vne organe da bi ovi shvatili prednosti koje osigura va uskladenost racunovodstvenih propisa s medunarodnim standardima.

Odreden broj zemalja prihvatio je Medunarodne racunovodstvene standarde kao svoje nacionalne standarde, a u to skupinu ulazi i nasa ddava.10 Na osnovi postojecih Medunarodnih raeunovodstvenih standarda mogu se donositi vlastiti, nacionalni standardi, no oni moraju biti uskladeni s medunarodno prihvacenim standardima. Najpoznatiji nacionalni standardi jesu Americki racunovodstveni standardi, gdje je racunovodstvena profesija i najrazvijenija, i ti standardi znatno utjecu na razvoj i Medunarodnih racunovodstvenih standarda. Stoga, uvazavanjem temeljnih odredbi Medunarodnih racunovodstvenih standarda, bilo direktno iii indirektno preko nacionalnih standarda, financijski izvjestaji sastavljeni u jednoj zemlji bit ce usporedivi s financijskim lzvjestajima u ostalim zemljama, a to je preduvjet poslovne kornunikacije i internacionalizacije privrednih aktivnosti.

20 Prema istraiivanju koje je proveo Komitet za Medunarodne racu.novodstvene standarde samo 8 driava Medunarodne raiiunovodstvene standarde neposredno primjenjuje kao nacionalne standarde: Hrvatska, Cipar, Kuvajt, Latvija; Malta, Oman, Pakistan i Trinidad & Tobago. Vitli lASe Insight, October 1997., London, lASe, p. 15.

126

5.

Revizija kao pretpostavka realnosti i objektivnosti financijskih izvjeStaja

Aka proucite ovo poglavlje, upoznat tete se sa:

pojmom revizije i njezinom ulogom u tr!i~nom gospodamvu sadr!ajem temeljnih revizijskih nacela

objektom i predmetorilrevizije

• metodama revizije . . ..

• postupkom revizijefinan¢ijskihizvjefuja

revizorovim izvjclcem 0 ~n~ndjskim izvjeStajima .

temelinim obiljefjimasktacene revizije - .uvida. u poslovan~: . .. .

• povezano~cu revizije s racuhovodstvom I anahzom financlJskih IzvJeStaJa.

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objektivnosti financijskib izvjeItaja

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objektivnosti financijskih izvjestaja

• misljenje revizora ternelji se na objektivnim dokazima i dostavlja se zainteresiranim korisnicima i

• reviziju obavljaju nezavisne strucne institucije izvan poduzeca,

U americkoj praksi poslovima revizije opisane na ovaj nacin bave se ovlastene jayne racunovode (Certified Public Accountants - CPA), koje osim usluga revizije mogu pruzati i neke druge usluge kao sto su npr. organizacija financijskog poslovanja, savjetodavna uloga menedzmenta i s1. 0 problematici revizije, njezinu usavrsavanju i razvoju brine se Americki institut ovlastenih javnih racunovoda (American Institute of Certified Public Accountants - AICPA). I u drugim zemIjama postoje ovlasteni revizori i institucije koje se bave promicanjem revizijske profesije," Tako se npr, u Velikoj Britaniji poslovima eksterne revizije bave Chartered Accountants, a promicanjem revizije The Institute of Chartered Accountants, U Njemacko] se revizor naziva Wirtschaftsprilfer, tj. privredni ispitivac, a unapredivanjem revizije bavi se Institut der Wirtschaftsprtifer, Navedena revizijska zvanja i institucije odnose se na ekstemu reviziju, koja se uobicajeno naziva sarno revizijom i koja se prvenstveno bavi ispitivanjem temeljnih financijskih izvjestaja.

Za razliku od te revizije postoji i intema revizija. Intemi revizori zaposleni su u poduzecu gdje vrse reviziju i sami organiziraju i provode program interne revizije kao cjelovit testefektivnosti svih aspekata interne kontrole. "Primami cilj intemih revizora je razvoj i poboljsanje efikasnosti razlicitih poslovnih jedinica u organizaciji, a manje znacajno je izraZavanje mi~ljenja 0 realnosti financijskih izvjestaja,"?

Cesto se istire da je trZi~te vrlo objektivan instrumentarij koji ne oprasta pogresne poslovne odluke. Nairne, svaka eventualna pogresna poslovna odluka ima svoju "cijenu" koja se na trZi~tu mora platiti, Upravo zbog toga, da bi se izbjegle pogresne poslovne odluke, upravljanje mora biti utemeljeno u realnim i objelctivnim infonnacijama. U kontekstu tih infonnacija potrebno je istaknuti da vrlo vaZoo mjesto pripada raeUDovodstvenim, tj. financijskim infonnacijarna sadrzanim u financijskim izvjeStajima. Isticanjem realnosti i objektivnosti informacija, u razmatranje se implicitno uvodi problernatika revizije. S tim u vezi namece se pitanje kojaje zapravo uloga revizije u tdi~nom gospodarstvu te tko su korisnici financijskih izvjestaja i revizorova izvj~a.

Da bi se mogao dati odgovor na pitanje tko su korisnici revizorova izvjesca koje se objavljuje zajedno s financijskim izvjestajima, potrebno je opisati u cemuje zapravo uloga revizije. Vrlo kratko receno, uloga revizije sastoji se u sljedecem:

1. zastita interesa vlasnika kapitala

2. stvaranje realne i objektivne informacijske podloge za upravljanje i

3. pornoc u pribavljanju dodatnog kapitala smanjenjem rizika ulaganja.

Pre rna tome, najznacajniji korisnici financijskih izvjestaja i revizorova izvjesca te njihovi zahtjevi jesu:

5.1. Pojam i znacenje revizije

Pojam revizije razliciti au tori i institucije definiraju na razlicite nadine, U prilog ovoj tvrdnji rnoguce je navesti niz definicija revizije kao sto su npr.:

1. "Revizija je sistematiziran proces objektiviziranog pribavljanja i stvaranja dokaza 0 ekonornskim dogadajima i rezultatima s ciljem da se ustanovi uskladenost izmedu postojecih izvjestaja 0 poslovanju i unaprijed postavljenih kriterija i da se to dostavi zainteresiranim korisnicima."'

2. "Revizija je ispitivanje iii istraiivanje financijskih izvjestaja i drugih racunovodstvenih evidencija te ostalih evidencija 0 poslovanju poduzeca od strane nezavisnih javnih racunovoda izvan promatranog poduzeca.'?

3. "Revizija se moze definirati kao pokusaj objektivne usporedbe izvrsenih poslova (iIi evidencije 0 izvrsenirn poslovima) sa specificnlm kriterijirna uvazavajuci daje (1) potrebno utvrditi uskJadenost izmedu izvrsenih poslova i kriterija, (2) forrnirati sud 0 stupnju uskladenosti i (3) priopciti svoj nalaz nadleznirri osobama."!

4. "Revizijaje postupak ispitivanja i ocjene financijskih izvjestaja te podataka i metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju financijskih izvjestaja, na temelju kojih se daje strucno misljenje 0 realnosti i objektivnosti stanja imovine, kapitala, obveza i rezultata poslovanja poduzetnika.:"

5. "Revizijaje neovisno ispitivanje financijskih izvjestaja iii onih financijskih inforrnacija sto se odnose na subjekt, onaj profitno usmjeren iii onaj koji to nije, bez obzira na njegovu velicinu iii zakonski oblik, kada je takvo ispitivanje po_ taknuto s namjerom izraiavanja miSljenja 0 tome,"!

Navedene definicije revizije uglavnom se odnose na tzv, ekstemu reviziju. Sukladno tim definicijama temeljne karakteristike eksterne revizije su:

• n~adno se ispituje poslovanje poduzeca, i to prvenstveno financijski izvjestaji

• trazi s.~ uskladen~st poslo~an~~ podu_zeea i, prije svega, financijskih izvjestaja s unaprijed postavljenim kriterijirna erme se osigurava objektivnost i realnost financijskih izvjestaja

Definicija Asocijacije americkih. ralunovoda (American Accounting Association), cilirano prema: 1. C. Robertson-F. G. Davis. Auditing, Homewood, Illinois, Irwin, 1988., p. 5.

2 W. B. Meigs-D. R. Whiuington-K.J. Pany-R.F. Meigs. Principles of Auditing, Homewood. Illinois, Irwin, 1988., p. 33.

3 D.l. Fraser-M. E. Aiken. Stealer's Systems Based Audits, Sydney, Prentice-Hall ofAustraliaPty Ltd., 1981., p. 18.

4 Zakon 0 reviiiji, clanak 2 .. Narodne novine, 90/1992. Osim toga, u clanku 2 se navodi do. revizija obuhvaca i ispitivanje i ocjenu poslovanja, organiziranosti poslovnih funkcija, naCinn donosenja poslovnlh odluka i funkcioniranja informacijskog sistema.

5 Medunarodni revWjski standardi, prijevod s engleskog jetika, Zagreb, HUR, ]993., sir. 23.

6 Detaljnije 0 rl!Vit.ijskoj profesiji, njezlnim konstitutivnim elementima te organizaciji profesije u Republici Hrvasskoj: K. Zager-L tager. RaZunovodstIJeni sllmdardi,jmancijski izyjeItaji i revizjja, drugo, ivnijenjeno.i dopunjena izdanje, Zagreb, Inienjerski biro, 1996., str. 188-204.; L tager. Uvjeti; potreba i obUci organiziranja ralunovodstIJene i revizorske proJesije, XXXII. simpozij HZRFD - u: RacUlWvods/IJo,financije i revizija u suvremenim gospodo.rskim uvjelima, Pula, 1997., str. 101-111.

7 V. B. Meigs-O.R. Whirtington-K. J. Pany-R. F. Meigs, o.c., p. 203.

128

129

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objektivnostijinancijskih izvje!taja

• vlasnici (zastita interesa vlasnika kapitala)

• menedi.ment (realne i objektivne infonnacije za upravljanje, odgovomost menedzmenta za financijske izvjeStaje)

• sad~nji i potencijalni kreditori i investitori (6cjena opravdanosti ulaganja u neki pothvat, tj. neko poduzece smanjenje rizika ulaganja)

• poslovni partneri (ocjena boniteta) .

• drZava, tj. vlada i vladine institucije (odgovarajuca provedba gospodarske politike, alokacija kapitala na najefikasniji nacin, odgovarajuca provedba fiskalne po litike)

• drustvo kao cjelina, tj. javnost (zastita interesa sitnih dionicara, financijski izvjestaji su javni dokumenti, sloboda raspolaganja infonnacijama) itd.

U razmatranju uloge revizije u tdisnom gospodarstvu izuzetno je va!no pitanje zbog cega namje uopce potrebna revizija," NajeesCe se istice da postoje dvije skupine razloga zbog kojih je potrebna revizija i revizorovo izvjesee. To su intemi i eksterni razlozi, U skupini intemih razloga istiee se da revizor treba upozoriti sto nije u redu s poslovanjem klijenta i njegovim raCunovodstvenim sustavom i na taj nacin stvoriti pretpostavke za kvalitetnije poslovanje u buducnosti, Od revizora koji mora biti vrlo strucna osoba ocekuju se savjeti u smislu poboljsanja poslovanja. Svojom prisutnoseu revizor moraeliminirati postojece nedostatke te sprijeciti pogreSke (namjeme iii nenamjeme) i na taj naC!in omoguciti svom klijentu da ustedi vise novca nego sto iznosi revizorova naknada. U tom kontekstu revizor je istovremeno i savjetnik klijenta.

U skupini ekstemih razloga koji uvjetuju potrebu za revizijom isticu se: .

• udaljenost

• sloi.enost poslovanja i

• pristranost i motivi,

Kada se istice pitanje udaljenosti, podrazumijeva se da su korisnici financijskih izvjestaja vrlo cesto izvan poduzeca te da nemaju mogucnost uvida u poslovanje klijenta i njegove radunovodstvene evidencije. Osim toga, u suvremenim uvjetima susrecemo sloi.enost poslovanja, koju ponekad tesko moi.e ocijeniti i vrlo iskusan racunovoda, Prema tome, eak i uz pretpostavku da se svakom potencijalnom korisniku financijskih izvjestaja omoguci pristup cjelokupnirn racunovodstvenirn evidencijama klijenta, cesto ti korisnici sami nece rnoci do zakljucka 0 tome da li financijski izvjestaji realno i objektivno prikazuju imovinu, obveze, kapital i rezultate poslovanja promatranog poduzeca, Upravo zbog toga potreban imje revizor, Zna~enje revizije rnoguce je razmatrati i u kontekstu pristranosti i motiva menedi.menta poduzeca, Cesto je, nairne, prisutan nerealan optimizam menedfmenta (prirnjerice glede naplate potrazivanja), koji moze znatno utjecati na rea1nost i objektivnost financijskih izvjestaja. Dakle, potrebnaje nepristrana ocjena, tj. revizija koja "stvara povjerenje" i ornogucava korisnicima da vjeruju u ono sto je zapisano u financijskim izvjestajima,

U vezi s potrebom za revizijom postavlja se pitanje zasto je potrebna revizija svake godine. Dva su bitna razloga. Prvo, ~injenica je da racunovodstvene, tj. financijske informacije relativno brzo zastarijevaju i potrebno ih je ~sto ai.urirati. Drugo, smatra

8 Pri odgovoru na ovo pitanje kori1tene su ideje i kIasijikacija iz clanka S. Furze·M. G. Teamey, Uloga revuije u triilnom gospotldrstvu {The Role of the Audit in a Market EcOllOmy), Ralunollodstvo i financije, 41/994., Zagreb, HZRFD, str. 20·24.

130

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objektivllostijinancijskih izyjestaja

se daje revizija pretpostavka dobrog funkcioniranja triista vrijednosnica.~ po~~ato je da burze zahtijevaju revidirane financijske izvjestaje za sva poduzeca ~IJe ~nJ~nosnice kotiraju na toj burzi, Isticanaje vee uloga revizije kao pomoci u pribavljanju ~odatnog kapitala. Poznato je da se obujam i struktura kapitala nekog pod~a fO~lra na primamom tnistu kapitala, Medutim, u pribavljanju kapitala izuzetno je z~~eaJn~ i sekundamo taiste vrijednosnica. Nairne, tesko je oeekivati da ce netko .UIO!ltl kapl: tal u vrijednosnice koje omogucavaju relativno veliku zaradu u dalek~~ buducnosti ako pritom nije siguran da ce te vrijednosnice moci i prije njihova do~plJeea, ako ~u zatreba gotovina, prodati na sekundamom tdi~tu kapita!a. Za potencl~.alne.~pce tl~ vrijednosnica izuzetno su va!ne informacije 0 poslovanju ~~~a c!je V?Jed~osmce namjerava kupiti, a temeljni izvor tih informacija su financijski lzvJest.aJI kOJI realno i objektivno moraju ukazati na financijski poloZaj i re~ltat: ~slov?-"J.a poduzeca, Bez toga funkcioniranje tni~ta vrijednosnica na zadovoljavejuci nacin jednostavno

nije moguce. .. ..,

Financijski izvjeStaji postaju fmancijsk_i izvjestaj.i u ~ravo~ s~lslu ~ nJeCl t~k karla to svojim potpisom u izvje~cu potvrdi ovlasteni revlZ~r. :ttanJe re~~~va izvjesca, prerna tome, nije fonnaIno pitanje vee se s pravom Ishee d~ r~v1Z1Ja ~~ara povjerenje", akao sto je poznato povjerenje i slob~~ ras.~.laganJa mfo?UacIJ~a znacajne su pretpostavke tdisnog gospodarstva. Revizija stiti m~re:> vl~n~ kapitala, pornai.e u pribavljanju dodatnog ka~i~a ~e osi~rava.~e 1 objektivne inforrnacije za upravljanje. Zbog toga se cesto lstr~e I to daje revizija vrlo vazna pretpostavka

poduzetnistva.

5.2. Temeljna revizijska nacela

Kad se govori 0 revizijskim nacelima, ~pra~o se mis!i na ~snovna p~~il~, pona~anja koja su posljedica kumuliranog prakticnog iskustva I dostignuca teonje, NareIa su temelj stroke koja ima teoretsku osnovanost potvrdenu praksom.::9 ~aC!ela shvacena na ovaj nacin nisu nesto 8to je zauvijek dana i sto ~e nikad.a ~e ~lIJenJa, vee naprotiv, s razvojem teorije i prakse revizije dolazi i d.o promje?e revlZIJs,kih nacela.

Uvazavajuci medunarodna iskustva, stavove n~ih au~o~ 1 na temelju ~matranja biti revizije, njezine uloge i znarenja u su~re~~Dlm ~Ismm go~podarstvlma t_e ~a osnovi nasih postojecih uvjeta moze se ZaklJUCltl da bi nasa temeljna nacela revizue trebala biti:

I. nacelo zakonitosti

2. nacelo profesionalne etike

3. nacelo nezavisnosti

4. nacelo strucnosti i kompetentnosti

5. nacelo odgovomosti

6. nacelo dokumentiranosti (pribavljanja dokaza) i

7. nadelo korektnog izvjeScivanja.

9 R. Kovacevic, Konlrola i revwja poslovanja u organiz.acijama udruienog rada, Zagreb, InfoTTTUl' tor, 1987., str. 12.

131

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objekiivnostifinancijskili izvjeitaja

Nacelo zakonitosti jedno je od najstarijih nacela revizije i predstavlja zahtjev da se revizija u svom radu mora priddavati postojecih zakonskih propisa. Poznato je, nairne, daje u nasim uvjetima obveza provedbe revizije propisana Zakonom 0 raeuno. vodstvu (clanak 28.) te da se Zakonom 0 reviziji ureduje revizija financijskih izvjestaja poduzetnika eije je sjediste u Republici Hrvatskoj (clanak I.). Osim toga, uvazavanje ovog nacela znaci i to da se revizijom ispituje i prosuduje uskladenost postojeceg poslovanja i financijskih izvjeStaja s vaZ.ecim zakonskim propisima.

Nacelo profesionalne etike podrazumijeva da se revizor u svom radu i ponasanju mora pridrzavati odredenih pravila ponasanja kako bi se zastitila revizija kao profesija od _p~:m~a~ja pojedinih revizora koji bi svojim neprimjerenim postupcima mogli narusiti dignitet struke. U tu svrhu do nose se kodeksi profesionalne etike ("Code of Professional Ethics") - obvezna pravila ponasanja za sve revizore.!" Nacelo nezavisnosti jedno je od najvaznijih nacela revizije u suvremenim uvjetima. Ovim nacelom zahtijeva se da revizor u obavljanju svoga posla mora biti nezavisan i potpuno samostalan, Razlikuje se nezavisnost u planiranju (programiranju) revizije, nezavisnost u sa~om postupku ispitivanja iii provedbi revizije i nezavisnost u izrafavanju misljenja revizora,

Nacelo strucnosti i kornpetentnosti zahtijeva da revizor, osim odredenih etickih i mor~lnih no~i, mora imati i odredeno strucno obrazovanje i znanja koja mu omogucavaju da kvalitetno obavlja poslove revizije. Smatra se da revizor mora imati visoku strucnu spremu ekonornskog smjera (Zakon 0 reviziji, clanak 18.). Osim toga, zahtijeva se i odgovarajuce prakticno iskustvo. Ako su, izmedu ostalih, zadovoljeni ti uvjeti, tada kandidati za revizora mogu pristupiti polaganju posebnog strucnog ispita nakon kojeg dobivaju zvanje "revizor' iii "ovlasteni revizor' te certifikat kojim se potvrduje steceno zvanje i koji sluzi kao dokaz da su osposobJjeni i ovlasteni za bav-

ljenje revizijom. .

Nacelom odgovornosti obvezuju se revizori na utvrdivanje konkretne odgovornosti ~a ucinjene propuste u poslovanju, Osim toga, bitno je da su i revizori odgovorni za svoj rad. U tom kontekstu moze se luciti odgovornost interne i odgovornost eksterne ~evi~ije. O~govomost interne revizije razmatra se u kontekstu upravljanja poslovanjem 1 razvojem poduzeca, Odgovomost eksternog revizora najcesce se razrnatra u slucaj~vima kada se utvrdi da je netko pretrpio gubitke jer se oslanjao na misljenje revizora, U takvim slucajevima postoji mogucnost nadoknade stete" ako se utvrdi da revizor svoj posao nije korektno obavljao iii ako je to ucinio u dogovoru s klijentom. Kazne u takvim slucajevima vrlo su visoke, a osim toga revizori mogu ostati bez stecenog revizijskog zvanja eime im se, zapravo, zabranjuje bavljenje revizijom.

Nacelo dokumentiranosti ubraja se u vrlo stara nacela revizije i u bliskoj je vezi s nacelima urednog knjigovodstva. U tom kontekstu smatra se da svaka poslovna promjena mora biti popracena s odgovarajucom valjanom dokumentacijom. Osim toga, u suvremenim uvjetima, nacelo dokumentiranosti podrazumijeva ito da se mis-

10 Detaljnije 0 profesionatne] etici L Zager, Profesionalna erika ralunol'otfa i revizora, XXXIll. simpozij HZRFD, RacunovodslVO, revizija i financije II. suvremenim gospodarskim uvjetima, Pula, 1988 .. str. 209-220.

II Zakonom 0 reviziji (clanak 11) naknada ove slele ograniiiava se na 50000 DEM po jednoj objavljenoj reviziji i u 10m iznosu revizorska tvrtka obvezno se osigurava od odgovomosti.

132

.,'

'. !

(,

~ri

~ ~,r

; ....

: t .

:~ .

\,

I

-, :1

1 "

5. Revil.ija kao pretpostavka realnosti i objektivnosti financijskih izvjestaja

Ijenje revizora mora temeljiti na dokazima koji su dokumentirani u radnoj dokumentaciji revizora tzv, radnim papirima (Working Papers).

Nacelo korektnog izvjeScivanja obvezuje revizora da se suzdrzi od izrazavanja svaki put kada za to ne postoji mogucnost, Najcesca prepreka za izraZavanje revizijskog misljenjaje nemogucnost pristupa potrebnoj dokumentaciji, tj. ogranicenje obujrna revizijskog ispitivanja, Mi~ijenje revizora sastavni je i najznacajniji dio revizijskog izvjesca 0 reaInosti i objektivnosti financijskih izvjestaja, Revizorovo misljenje mora biti utemeljeno u radnoj dokumentaciji revizora. Za eventualno pogresno misljenje, do kojeg revizor nije dosao u skladu s revizijskim standardima i koje nije utemeljeno u radnoj dokumentaciji revizije, postavlja se pitanje odgovomosti revizora.

5.3. Objekt i predmet revizije12

Revizija bi se, vrlo kratko, moglaopisati kao proces cijaje svrhaosiguranje vjerodostojnih informacija za razlicite korisnike. Medutim, veorna bi lose za razvoj revizije bilo da se ona razmatra sarno s aspekta prakticnog djelovanja, tj. kao skup uobicajenih postupaka iii metoda koje se primjenju ju u reviziji, Revizija je ipak nesto vise jer se, osim njezina prakticnog karaktera, podrazumijeva i njezin znanstveni karakter. Sasvim opcenito gledano, objekt revizije je, kao i kod ostalih mikroekonornskih disciplina, poslovanje poduzeca s tim da je u reviziji, najceSce, naglasak na financijskim izvjestajima. Prema tome, postavlja se pitanje po cemu se to revizija razlikuje od tih ostalih disciplina. Svaka to druga disciplina isti objekt promatra na neki drugi nacin, iz nekog drugog kuta, s nekog drugog staj alista, Prerna tome, sve te discipline razlikuju se ad revizije po predrnetu ispitivanja. Odredenjem predmeta revizije stvaraju se temeljne pretpostavke za razlikovanje revizije od ostaIih disciplina.

Podrazumijeva se, kako je naglaseno, daje revizija sisternatiziran proces objektiviziranog pribavljanja i stvaranja dokaza 0 ekonomskim dogadajima i rezultatima s ciljem da se ispita i ocijeni uskladenost izmedu postojeceg poslovanja te financijskih izvjestaja s unaprijed postavljenim kriterijima. Prema tome, u postupku provedbe revizije ispituju se prvenstveno racunovodstvene evidencije, a zatim i sve ostale evidencije i to najcesCe od strane revizora (ovlastenih javnih racunovoda) izvan promatranog poduzeca, Ovaj opis odnosi se na eksternu reviziju financijskih izvjestaja i najcesce se pod pojmom revizije podrazumijeva upravo tako opisana revizija.

Na temelju toga moZe se zakljuciti daje objekt revizije poslovanje poduzeca s naglaskom na financijskim izvjestajima koji proizlaze iz toga poslovanja, Iz opisanog pojma revizije te njezina objekta moguce je naznaciti predmet revizije kao stupanj uskladenosti poslovanja poduzeca i njegovih financijskih izvjesteja s unaprijed postavljenim kriterijima. Valno je naglasiti da su uobicajeni kriteriji na temelju kojih se prosuduje ta uskladenost racunovodsrvena nacela i standardi, zakonski propisi, usvojene racunovodstvene politike, razni interni standardi i planovi (npr. standardi kvalitete, standardni troskovi, pJanirana produktivnost i sl.) te razni intemi pravilnici i nonnativni akti. Obligatnost provedbe eksteme revizije financijskih izvjestaja uobicajeno se rjesava zakonskim propisima, a intema revizija poslovanja razvija se zbog

12 Polalilla za ratmatranj« objekala i predmeta preuzeta su i<. knjige J. Tintor, Uvod u ekanomsku analizuposwvanja OUR-a, Zagreb, Narodne novine, /993 .• str. /-41.

133

5. Revizija kilo pretpostavka realnosti i objektivnosti Jinatlcijskih izyjeItaja

z~tijeva za sto uspjesnijim poslovanjem. Sam postupak ocjene uskladenosti s unaprijed postavljenim kriterijima provodi se u skladu s revizijskim standardima i, narav~o, pritom je vrlo vazno uvafavati zahtjeve koji proizlaze iz profesionalne etike revizora.

Zbog bolje preglednosti, rneduzavisnost revizije te njezina objekta i predmeta s jedne strane, i korisnika informacija 0 poslovanju poduzeea s druge strane, moze se prikazati graficki kao sto je to ucinjeno na slici 5.1. Na slici je vidljivo da kvaliteta infonnacija, koje se nakon provedene revizije dostavljaju raznim korisnicima, bitno zavisi od pravilnog odredenja objekta i predmeta revizije. U tom kontekstu bitno je pitanje kriterija pornocu kojih se ocjenjuje uskladenost, Ako se, nairne, prilikom revizije primjenjuju neodgovarajuci kriteriji, tada nije moguce donijeti kvalitetan sud 0 objektivnosti i realnosti financijskih izvjesteja iii opcenito 0 uspjesnosti poslovanja.

-------------------------

,

OBJEKT REVlZIJE

POSlOVANJE ,
(1) ,
PODUZECA. , (3) KORISNICI
, REVlZtJA
FINANCIJSKI , INFORMACIJA 0
r------ -...,------------ -- ---
IZVJESTAJI , , POSLOVANJU
I PODUZECA
PODUZECA I ,
I ,
I I
I I
I I (2)
, ,
---------------,-------
OCJENA USKlAE>ENOSll
S UNAPRUED POSTAVWENIM
KRITERIJIMA PREDMET REVIZUE

(1) upoznavanje s postovanjem poduzeta i finanCljskim izvje~pma poduz~, tj. akceptiranje objekta revilije

(2) usporedba poslovanja poduzeca i njihovih financijskih izvjdtaja 6 unapnjed postavljenim kriterijima (ral3unovodstveni standardi, racunovodstvena naceta) i ocjena uslcladenosti koja sa provodi u skladu s revilijskim standardima i kodeksom profesionalne etike

(3) dostavljanje objektivnih i reatnih informacija zainteresinmim korisnicima (npr. vlasnicima, kreditorima, anatitil!arima poslovanja, mened!mentu i 51.)

Sliko. 5. J. Objekt i predmet revizije

U skladu s odredenjem predmeta revizije postupak ocjene objektivnosti i realnosti financijskih izvjestaja provodi se u skladu s revizijskim standardima koji, izrnedu ostalog, sadrze i prakticne upute za provedbu samog postupka revizije te za nacin i~r~vanja m.i.slj~nja i izvjestavanja 0 provedenoj reviziji. Prema tome, s aspekta kon.snika finan~IJsklh izvjestaja vrlo je vaZno da se prilikom revizije koriste odgovarajuci standardi koji osiguravaju kvalitetnu provedbu revizije jer kvaliteta

134

IJ.

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objeklivnostijinancijs!dh izyjeItaja

racunovodstvenih infonnacija bitno zavisi i od primijenjenih revizijskih standarda. Upravo zbog toga u revizijskom izvjescu obvezno se istice i koji standardi su koristeni prilikom revizije.

U kontekstu predmeta revizije, dakle, dva su bitna pitanja. Prvo je usmjereno na definiranje kriterija pomocu kojih se sagledava uskladenost, a drugo se svodi na definiranje postupka ocjene trazene uskladenosti. Ova dva pitanja znacajna su bez obzira na to 0 kojoj vrsti revizije se radi. Medutirn, njihovo znacenje posebice je naglaseno kada se cadi 0 ekstemoj neovisnoj reviziji financijskih izvjcl:taja (vidi sliku 5.2). Kvaliteta informacija naime koje se upucuju razlicitim interesnim skupinama (korisnicima financijskih izvjestaja) bitno zavisi i od preciznog definiranja kriterija ocjene te pravilnog definiranja postupka ocjene financijskih izvjestaja."

KRlTERlJllA OCJENU:
- RA<';UNOVODS1VENA NACELA
• RACUNOVODSTVENI STANDARDI
·RACUNOVODSTVENEPOUTIKE
• ZAKON 0 RA<';UNOVODSTVU

KORISNICI
H ._ )
FINANCIJSKI .. _-_ FiNANClJSKlH
IZVJE~TAJI .. REVlZlJA ] IZVJE!iTAJA

POSlUPAK OCJENE:
• REVlZlJSKI STANDARDI
• KODEKS PROFESIONALNE ET1KE
· ZAKON 0 REVlZIJI Stika 5.2. Kriteriji za ocjenu i odredivnje postupka ocjene realnosti i objektivnosti financijskib i"lYjeStaja .

5.4. Metode revizije

5.4.1. Klasifikacija metoda koje se koriste u reviziji

Svaka disciplina, pa tako i revizija, u svojim ispitivanjima i istra!ivanjima slu~i se odredenim metodama. Metode uvijek sadrZe pravila kojih se u primjeni neke inetode

13 U Republici Hrvatskoj u kontekstu ralunovodstvellih sramlardaprimjenjuju se MedlUllUodni raiunovodstveni standardi, a u kontekstu revizijskih standarda primjenjuju se Medunarodni revizijski standardi. Osim toga, Hrvatsko udndenje revizora usvojilo je Kodek.s profesionalne etik« revizora HUR-a vidi: ObaJlijesti Hrvalslrog udruienja revizora, 111993., Zagreb, HUR, sir. 23·25.

13S

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objektivnosti financijskin izvje!taja

treba pridrzavati, a pravila proizlaze iz teorijskih stavova odredene discipline, Prema tome, "pogresno je razdvajati i nezavisno prornatrati teori ju i rnetodu. Jedinstvo teorije i metode ocituje se u tome sto sistern stavova neke teorije sadrzi i pravila (principe) rnetode koja u istrazivanju treba postivati.?" Osim toga, metode revizije uvjetovane su objektom i predrnetom. Kad se govori 0 metodama revizije, nuzno ih je, prema tome, razrnatrati u kontekstu meduzavisnosti, i to sjedne strane s teorijskirn stavovirna 0 reviziji, as druge strane s objektorn i predmetom revizije,

Uobicajeno se srnatra da revizija sluzi nekim opcirn metodama koje se koriste u gotovo svim znanstvenirn disciplinama, a tu se prvenstveno misli na induktivnu, deduktivnu i iskustvenu metodu. Medutim, u svojirn istraiivanjima revizija se prvenstveno sluzi svojim specificnim metodama, koje se nazivaju specijalnim metodama revizije, U tu skupinu specijalnih metoda revizije ubrajaju se:

• metode intenziteta ispitivanja

• metode smjera ispitivanja

• metode opsega i kontinuiteta ispitivanja i

• metode nacina ispitivanja.

Osim toga, u posljednje vrijerne sve ceSce se istice da se revizija u svome ispitivanju treba slufiti i analitickim metodama koje su, prije svega, utemeljene u ~Ianji~ vanju i usporedivanju. Slican stay moguce je naci i u americkoj literaturi gdje se istice da revizija, izmedu ostaIog, obuhvaca i odredene analiticke postupke kao sto su npr. usporedba (prvenstveno putem komparativnih financijskih izvjestaja) te koristenje pokazatelja (prvenstveno se misli na pokazatelje financijske analize iIi analize financijskih izvjestaja)." Osim toga, u razmatranju buduceg razvoja revizije P. B_ Cbenok, CPA (predsjednik AICPA i sef njezina komiteta za strategijsko planiranje), istice kako ce se u buducnosti mnogo vise paz.nje morati posvecivati efikasnoj upotrebi analitickih postupaka u reviziji." Klasifikacija metoda koje se uobicajeno koriste u reviziji prikazana je na slici 5.3.

Naglaseno je vee da se specijalne metode revizije klasificiraju s obzirom na intenzitet, smjer, opseg i nacin ispitivanja, S obzirom na intenzitet ispitivanja razlikuje se fonnalna i materijalna metoda revizije, Medutim, vazno je naglasiti da iz strukture navedenih metoda proizlazi da su obje navedene metode sastavni dio jedinstvenog postupka revizije. Fonnalna metoda, prije svega, ispituje postoji li suglasnost izmedu poslovanja poduzeca te njegovih financijskih izvjestaja s postojecim zakonskim propisima, uoblcajenim nacelima dobrog poslovanja i nacellrna urednog knjigovodstva, Osim toga, formalnom metod om ispituje se i racunska suglasnost. MaterijaIna metoda, za razliku od formalne, predstavlja mnogo intenzivnije ispitivanje. Tom metodom ispituje se bitna i sadrZajna tocnost te opravdanost i cjelovitost poslovnih promjena. Temeljni cilj materijalne metode jest ispitivanje realnosti procjene materijalnih vri· jednosti. Preciznije receno, naglasakje na ispitivanju problematike odabira i primjene racunovodstvenih politika pri sastavljanju i objavljivanju financijskih izvjestaja,

14 J. Tintor, Uvod u ekonomsku atudizuposroJ/anja OUR-a, sir. 6. 15 W. B. Meigs-O. R. Whirtinglon-K. J. POJIy-R. F. Meigs, O.c., p. 255.

16 P. B. Chenok, AlCPA Strategic Thrustsjor the Future, Ioumal of Accountancy, January 1992., p. 76.

136

"

".

5. Revil.ija kao pretpostavka realnosti i objektivnostijirwncijskih izvjestaja

METODE REVIZIJE

INDUKTlVNA

OpCe METODE

SPEClJALN'E METODE REVl2JJE

METODE INTENZITETA lSpmVANJA

METODE SMJERA ISpmVANJA

METODE OPSEGA ISPITIVANJA

METODE NACINA ISpmVANJA

DEDUKT!VNA

ISKUSTVENA

FORMALNA

MATERIJALNA

PROGRESIVNA

RETROGRADNA

POTPUNA

PRESKoCNA (UZDRAK)

DIREKTNA

INDIREKTNA (UZDAAK)

KOMPARAlWNI FINANCIJSKI IZVJESTAJI

STRUK1URNI FINANCIJSKI IZVJESTAJI

PDKAZATELJI ANAL1ZE FINANCIJSK1H IZVJESTAJA

Slika 5.3. Klasifikacija metoda revizije

137

5. Revkija kao pretpostavka realnosti i objekJivnosti financijskih. izvjestaja

Sljedeci ~te.~j za r?ZIi_k0vanje sPec:ijal~ih metoda revizije jest smjer ispitivanja.

Prema tom ~t~nJ~ r~hkuJe se prog.~eslvna I retrogradna metoda revizije, Progresivna m~toda pnmjenjuje se ~ada poStOJI opravdana surnnja da u financijskim izvje~tajirna ~ISU obuhvacene sve bime ekonomske cinjenice iii da su obuhvacene na pogresan nacln, Ta m~toda poI~i od .. kontrole tijeka izvrsenja i u skladu s tim ispituje sve poslovn~ promJ~~e, ~aum ~J~g?~~stv~~e isprave koje se ispostavljaju na temelju tih promjena, k~JI:enJ~~ analitici i smtettci, a na kraju sve to povezuje se sa stanjem u financIJ~klm l~vJestaJlm.a. Retrogradna. m~t~a, za razliku od progresivne, provodi se o~mu~lm smjerom .. TaJ postupak uO~lcaJen je kod revizije godisnjih financijskih izvJe~taJa. U.provedbl te metode polazi se od financijskih izvjestaja (prije svega biIance), a ~atlm. ako se uoce odredene nepravilnosti ispituju se knjigovodstvene evidencije koje prethode financijskirn izvjestajima.

· . ~reC~ kriterij u razlikovanju specijaJnih metoda revizije jest opseg i kontinuitet ispitivanja, ~ukladno tom kriteriju razlilcuju se potpuna (kontinuirana iii nepreskocna) metoda 1 ?~esk~na.metoda ili revizija putem razliditog' izbora poslovnih promjena. Potpuna .llt kontlDu.trana metoda revizije podrazumijeva ispitivanje cjelokupnog ?b~h~ata svih poslovnih proI?jena nastalih u odredenorn razdoblju. Krace receno, tspituju se sve poslovne prornjene (potpunost) u tijeku cijelog razdoblja (kontinuiranost). Ova metoda ~rimjenjuje s~ vrlo.riJetko i to prvenstveno kod relativno malih poduz~a. Ako se radi 0 poslov~Ju velikih poduzeca, ona je gotovo neprimjenjiva jer ~tl~eva .mnogo v~emena; velik strucni tim koji ce obaviti taj posao i na kraju, u prav ilu, izazi va vrlo vl~oke troskove. Preskocna metoda iii metoda revizije putem razlicitog izbora p~slovnih 'promje~a .sv?<ii se ~a.pit~ltje izbora odgovarajuceg revizijskog u~orka (~U~lt ~amphng). Primjerice, revizijski uzorak. moguee je fonnirati na taj naem da se lSP1?IJU sve poslovne promjene nastaJe u odredene dane iii, recimo, da se ad ukupno~ br~Ja.kupaca .na odredeni na~in odabere uzorak od 100 kupaca. U tom kontekstu bitno Je .1StaknUtl da ~e karakteristike uzorka pripisuju cijelom skupu, sto znaci da se na te~elJu podatak.a lZ uzorka ocjenjuje cijeli skup, Uzorak, prema tome, uzorak tre~a bitt reprezentativanjer se u protivnom dolazi do netocnih informacija 0 poslovanju promatranog poduzeca,

· Poslj~nji ~te~~ za ~lik?vanje. specijalnih metoda revizije jest nadin ispitivanJa: Prema Lorn kriteriju razlikuju se direktna metoda i indirektna metoda. One su vrlo slicne metodama opsega i kontinuiteta ispitivanja (potpuno ispitivanje i ispitivanje pomoC~ uzorka), Direktna metoda karakteristicnaje po tome ~to se neposredno iii dir~kb_lo l.spltuJe sv~a posl~~na ~r?mjena da. bi se na taj nacin mogao donijeti sud 0 nJeZlO?J. fo.r:malnoJ I materijalnoj ispravnosn. Ta metoda se u pravilu ne primjenjuje na razl~l cijelog p?duzeea, vee u man jim organizacijskim cjelinama za koje se pretpostavlja da postoje odredeni poremecaji kako bi se otklonili njihovi uzroci. Indirektna meto?a podrazumijeva d.a ~e i~pituj~ s~o odredeni broj poslovnih promjena (~.zo~) IZ neke ho"!o.gene ~JellOe I na t3J nacin dolazi se do ocjene cjeline. Drugim nJeClI"?a, t~e se .vehcme koje su medusobno cvrsto povezane s nekim drugim velicinama 1 na. taj ~.aem kontr?l?m jedne v~li~ine potvrduje se i ispravnost ostaJih.

· Eksplikacijom terneljnih karakteristika pojedinih metoda revizije nije se htjelo ~staknUt1 da ~e metode t~ba prom~trati pojedinaeno svaku za sebe, vee naprotiv treba ih razmatran pove~? I rneduzavisno kao skup postupaka koji omogucava da se korektno provede revizija. Ove metode koje su karakteristicne upravo za reviziju treba

138

.. ,

.1.

.. ,

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objekJivnostijinancijskih izvjestaja

razmatrati i primjenjivati u kontekstu meduzavisnosti s opcim metodama te s analitickim postupcima koji se primjenjuju u reviziji,

1

5.4.2. Analiticki postupci u reviziji financijskih izvjeStaja

Prema Medunarodnim revizijskim standardima (MRevS 12) pod analitickirn postupcima podrazumijeva se "analiza znacajnih pokazatelja i tendencija ukljucujuci i rezultate lstrazivanja neuobicajenih promjena i stavaka", te se oni opisuju kao "vrste neovisnih postupaka za pribavljanje revizijskih dokaza"." Najcesce se misli kako se analiticki postupci odnose samo na analizu financijskih izvjestaja. Medutim, cinjenica je da se analitickirn postupcirna, osim analize financijskih izvjestaja, obuhvaca i niz ostalih financijskih i nefinancijskih informacija. Uobicajeno se analiticki postupci temelje na postupcima usporedivanja i rasclanjivania, ali isto tako obuhvacaju proucavanje meduzavisnosti izmedu razlicitih podataka, tj. informacija.

Uobicajeno se istice kako analiticki postupci obuhvacaju:

a) usporedbu financijskih informacija s usporedivim informacijama prethodnih

razdoblja

b) usporedbu financijskih informacija s ocekivanim prognoziranim iii budfetiranim rezultatima, ukljucujuc] i usporedbu s ekstrapoliranim rezultatima

c) proucavanjemeduzavisnosti izmedu razlicitih financijskih infonnacija unutar promatranog razdoblja

d) usporedbu financijskih informacija promatranog poduzeCa s usporedivim informacijama poduzeca koja pripadaju istoj grani djelatnosti i

e) prou~avanje meduzavisnosti financijskih informacija s relevantnim nefinancijskim informacijama."

U kontekstu revizije financijskih izvjestaja izuzetno je znacajan onaj dio analitickih postupaka koji se odnosi na analizu financijskih izvjestaja, Pritom se najeesCe misli na postupak horizontalne i vertikalne analize fmancijskih izvjestaja te na anaIizu pomodu pokazatelja."

Analiticke postupke potrebno je koristiti u cijelom tijeku procesa revizije. Prema Medunarodnim revizijskim standardima (MRevS 13) analiticki postupci primjenjuju

.1

se:

• prilikom planiranja revizije kao pomoc revizoru u definiranju nacina, vremenskog rasporeda i obujma revizijskog ispitivanja

• kao testovi za pribavljanje dokaza pomocu kojih se mogu obrazlofiti odredena salda iIi odredene vrste transakcija i

• prilikom sveobuhvatnog pregleda u zavrsno] fazi procesa revizije."

Da bi se moglo pristupiti planiranju revizije, potrebno je upoznati poslovanje Idijenta i okruzenja u kome klijent posluje. U tom kontekstu analiticki postupci izuzetno

I

17 Me4unarodni revi:djski st4ndardi, str. 107.

18 Codiru;ation of Statements on Auditing Standards. New York, American Inslilule of Certified Pu-

blic Accountants, lnc., 1994., SAS 56, AU Section 329, p. 172.

19 Delaljnije 0 tome u poglnvlju 6. ove knjige.

20 Medunarodni reviz.ijski standardi, str. 107. i JOS. Na potpuno isti nai!in ova problematika rijesena

je i u amerifkim srandardima (SAS No. 56, AU Section 329).

I

139

5. Revizlja kao pretpostavka realnosti i objektivnostiJinancijskih izvjeItaja

5. Revitija kao pretpostavka realnosti i objektivnostiJinancijskih izvjeItaja

su zna~ajni .. Osim ~t~ga, pril!.ko~ .upo~navanja poslovanja klijenta tim postupcima ~[V~~uJu se 1 p~~rucJa mo~ucl~ nZl~a~ .tJ. podrucja gdje postoje potencijalni problemi 1 kojirna vee prilikorn planiranja revizije revizor treba posvetiti vecu paZnju. Analiticki pos~pci v~lo su efikasni u .. oli?i~anJu tih potencijalnih problema koji naruSavaju o~Jeklivnost I realnost financijskih izvjestaja. Meduzavisnost primijenjenih analitiekih postupaka i otkrivanja potencijalnih problema, na temelju americkih iskustava prikaz~a Je. na sIici 5.~.~1 Te~ ka~~ se u~oz~a poslovanje klijenta i utvrde podrucj~ mogucih rizika, moguce je pnstupiti planiranju nacina revizijskog ispitivanja, njegova vremenskog rasporeda i obujma.

1. Usporedbe razina zaliha tekuce Pogresno prikazivanje zaliha;
godine s prethodnim godinama problem zastarijevanja zaliha
2. Usporedba troskova istrazivanja i Pogresna klasifikacija troskova
razvoja s budfetiranirn troskovima istrazivanja i razvoja
3. Usporedba koeficijenta obrta potrailvanja Pogresno prikazivanje prodajs iii potraZivanja;
tekuce godlne s prethodnim godinama pogresno prikazivanje nenaplativih
potrafivania .
4. Usporedba stope brute profita promatranog Pogresno prikazivanja prodaje iii potraBvanja;
poduzeca s prosjekom grupacije pogresno prikazivanje troskove prodane
robe i zaliha
5. Usporedba troskova po jedinici proizvoda Pogresno prikazivao]e prihoda od prodaje;
u odnosu na vrijednost prodaje pogresno prikazivanje zaliha
6. Usporedba troskova kamata s prosjednim Podcjenjivanje obveza; pogresno
obvezama iskazanim u bilanci prikazivanje troskova kamata
,_I.' sto mnogo efikasnije odostalih· detaljnih testova, u prikupljanju dokaza za izrazavanje misljenja, Primjeri koristenja analitickih postupaka kao dokaznih testova najeesee ukljucuju:

1. Izracunavanje aproksirnativnih ocekivanih rezultata te usporedivanje s ostvamim rezultatima.

2. Detaljno ra~clanjivanje (npr. trornjesecno) i pretrazivanje pojedinih pozicija financijskih izvjestaja kako bi se identificirali neocekivani rezultati.

3. Usporedba postojecih rezultata s rezultatima prethodnih razdoblja, budzetiranim iii ocekivanim rezultatima.

4. Utvrdivanje razlicitih pokazatelja za cjelinu poslovanja i/ili za pojedine segmente poslovanja."

Ako se analitickim postupcima utvrdi da je primjerice koeficijent obrta zaIiha znatno manji nego protekle godine, tada to uz ostale dokaze moze upozoriti na gomilanje zastarjelih zaliha, a povezano s tim moguce je postaviti i pitanje realnosti procjene takvih zaliha u bilanci, Slicno tome, smanjenje koeficijenta obrta potraZivanja moze ukazati na porast nenaplativih potrafivanja i na nuznost njihova otpi sivani a, !ito opel dovodi do pitanja realnosti iskazivanja potraZivanja u bilanci.

U posljednjoj fazi revizije, prije formiranja misljenja i sastavljanja izvjesca, obicno se jos jednom procjenjuje kva1iteta fmancijskih izvjestaja i zakljucci do kojihje revizor dosao tijekom revizije. Taj posao u revizijskim tvrtkama najeesce obavljaju menedzeri ili partneri koji na taj nacin provjeravaju rad zaposlenih u svojoj tvrtki i, sto je jos vaZnije, procjenjuju jesu li dokazi prikupljeni tijekom revizije odgovarajuca podloga za izrazavanje rnisljenja. To je posebice vazno zbog toga sto revizijska tvrtka, kao sto je poznato, snosi odgovomost za iskazano misljenje. U sveobuhvatnom pregledu analitickim postupcima obuhvaca se cjelina fmancijskih izvje!taja, a posebna pafnja i ovdje se posvecu je neocekivanim saldima, neuobicajenim odnosima u izvjestajima i znatnim razlikama u odnosu na ocekivane rezultate. Posljedica takvog sveobuhvatnog pregleda rnoze biti potvrda zakljucaka koji su stvoreni tijekom revizije, ali isto tako pregledom se mogu utvrditi kriticna podrucja u kojimaje potrebno dodatno ispitati da bi se smanjio rizik izraZavanja pogresnog misljenja, Drugi znacajan razlog primjene analitickih postupaka u sveobuhvatnorn pregledu jest i zahtjev koji se pred revizorsku tvrtku postavlja u kontekstu izvjescivanja ° vremenskoj neogranicenosti poslovanja." Od revizora se ocekuje da u svom izvjescu naglasi ako je ta pretpostavka dovedena u pitanje.25 Najjednostavniji, najbd.i i, sasvim sigumo, najkorektniji nacin istrazivanja te pretpostavke jest primjena analitickih postupaka koji se u ovom kontekstu najcesce svode na anaIizu financijskih izvjesta]a.

U nasim uvjetima analitickim postupcima se ne pok1anja potrebna paznja, Vetina nasih revizorskih tvrtki radije koristi klasicne metode prikupljanja dokaza kao sto su inspekcija, promatranje, ispitivanja i s1. Medutim, dugorocno gledano razvoj revizijske profesije u Republici Hrvatskoj uvjetovat ce i intenzivniju primjenu analitickih postupaka u reviziji financijskih izvjestaja,

Slika 5.4. Potencijalni problemi koji se otkrivaju pomocu analitickih postupaka

. U k~n~ekstu revizij~kih dokaza analiticki postupci isticu se kao jedna ad metoda prikupljanja dok~a, .t]. kao moguci revizijski dokaz." lako revizijski standardi prvenstveno zahtijevaju uporabu analitickih postupaka u planiranju revizije i svobuhvatnom pregledu na kraju revizije, cinjenicaje da se ti postupci mogu koristiti, i to ee-

21 W. B. Meigs-O. R. Whillinglon·K. 1. PQJly·R. F. Meigs, o.c., p. 262.

22 Prema. M~evS.~ 8 revizijski dokazi prikupljaju se inspekcijom; promatranjem; ispitivanjem i potvrdivanjem, IzracW1avanjem i analitickim uvidom, Ij. analilickim postupcima. Detaijnije 0 tome:

Medunarodni revizijski standardi, str: 79-84. Na slican nadn ova problematika se Ire lira i u americki~ revizijskim standardima, Vidi AlCPA Professional Standards, vol. I, New York, American 1nsmuleofCerlified Public Accouruants, Inc., 1994., SM No. 31 iSAS No. 48 AU Section 326 pp 321-41 - 322. • • . .

23 D. R. Carmichael-J. 1. Willingham, o.c., p. 133. 24 lb., p. 134.

25 Detaljnije 0 lome; MRevS 23, Metlunarodni revizijski standardi, sir. 187-195. Od revizora se olekuje do. izvijesti 0 neizvjesnosti vremenske neogranicenosti poslovanja; ali potrebno je naglasiti do. pozilivno izvje!ce revizora ni u kom slucaju nije jamstvo vremenske neogranicenosti poslovanja;

140

141

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objetaivnostifinancijskin il.vjeItaja

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objelaivnostijinancijskih izyjestaja

5.5. Provedba revizije financijskih izvjestaja

Za provedbu revizije vrlo je vazna i procjena revizijskih rizika (MRevS 6, MRevS 25). Revizor, nairne, revizor mora procijeniti inherentni i kontrolni rizik, koji postoje bez obzira na to provodi Ii se revizija financijskih izvjestaja, i u skladu s tom procjenom revizor mora odrediti prihvatljivost rizika neotkrivanja kojije neposredno povezan s procesom revizije financijskih izvjestaja, Matrica prihvatljivosti rizika neotkrivanja prikazanaje na slici 5.5.27 Primjerice, ako su inherentni i kontrolni rizici procijenjeni na visokoj razini, revizor moze prihvatiti nisku razinu rizika neotkrivanja, tj. mora provesti znatno viSe revizijskih postupakada bi mogao doci do zadovoljavajuceg izvjesca,

5.5.1.· Postupak revizije financijskih izvjestaja prema Medunarodnim revizijskim standardima

. p.~stup~ p~i~je~e .Medunarodnih .r~~izijskih standarda zavisi od metodologije reviztje koju pnmjenjuje odredena revizijska tvrtka. Medutim, ta metodologija kod nas jos nije eksplicitno propisana,ali njezine temeljne naznake mogu se implicitno vidjeti iz M~~~narodni~ re~iz.ijs~ih s~darda. Kojern segmentu iii fazi cjelokupnog procesa revizije financijskih izvjestaja ce neka tvrtka pridati vece znacenje, zavisi upravo ~d prosudb~ t~ tv~ke i njezine spremnosti da preuzrne rizik i snosi odgovorno~t za~ l~k~ano mlsl~e.n~e. U n~stavku rada pokasat ce se odrediti i ukratko opisati najznacajmjr segmen~l. ili ~~ cjelokupnog procesa revizije financijskih izvjeStaja te uz svaku fazu naznaciti kOJI standard (MRevS) neposredno regulira tu problematiku.

Postupak. revizije zapocinje preuzimanjem obveze revizije i s tim u skladu revizor upucuje klijentu pismo 0 preuzimanju obveze revizije (MRevS 2). Tim pismom revizor potvr~je svoje imenovanje te ukazuje nacilj i djelokrug revizije. Osim toga, revizor podsjeca menedzrnent klijenta na njegovu odgovomost i obveze. Revizor od rnenedzmenta klijenta obi~no trazi da potpise to pismo i vrati mu ga, .sto znaci da je ~e?edzment ~u~~asan S uvjetirna revizije koje nudi revizor. U slucajevima kada se revizija obnavlja .tlJekom duzeg razdoblja, to pismo nije potrebno pisati svake godine, osim ako postoje znatne prornjene, primjerice ako je doslo do promjene menedzment~. ~oglo bi se reci daje temeljni cilj pisma 0 preuzimanju obveze revizije uspostavljanje dobre komunikacije izmedu revizora i rnenedzmenta klijenta.

Nakon toga revizor m0':'3 upoznati poslovanje klijenta (MRevS 30) kako bi kvalitetn? mo~ao planirati i obaviti re~iziju financijskih izvjestaja. Pri upoznavanju poslo~anJa kll~~nta naglasak se stavlja ne sarno na fmancijske vee i na nefinancijske informacije. ~slm to~a, u kontekstu upoznavanja poslovanja klijenta istiee se i potreba ~pozn.~vanJa. uzeg I sireg okruzenja u kojem posluje klijent. Za upoznavanje poslovanJa. klijenta izuzetno su znacajni analitieki postupci (MRevS 12), kao sto su zna~aJ~i ~ u fazi planiranja revizije jer, izmedu ostalog, upozoravaju na podrucja mogucih nzika.

.Usporedo s upoznavanjem poslovanja klijenta odvija se planiranje revizije ~evS 4). Meduti.m, plani~je ~vizije odvija se tijekom cijelog postupka revizije jer su zbog o_dredeOlh ok0!n~shyvIJek moguce izmjene planova. U'biti planje revizije v~~~ns~ ras~ored revlzlJ~kih poslova te prenosenje poslova na osoblje ukljuceno U.~~1Z1JU, 1.S o~zlrom .na. to taj ~lan su ~pravo upute pomocnicima ukljucenima u reVI~IJU. Uobicajeno se Ishee da Je za revizora vrlo korisno ukljucivanje menedfmenta klijenta u proces planiranja revizije.

Zatim slijedi upoznavanjei ocjena sustava intemih kontrola (MRevS 6, MRevS 10). U tom kontekstu isticu se racunovodstvene i neracunovodstvene kontrole te in~ema revizija," ~~nkcioniranje sustava intemih kontroia izuzetno je vazno za reviziju jer dobro orgamztran sustav olaksava i skracuje njezinu provedbu,

OCJENA KONTROLNOG RmKA
visoka niska
OCJENA
INHERENTNOG visoka nisM srednja
RIZlKA
niska srednja visoka Slika 5.5. Matrica prihvatljivosti rizika neotkrivanja

Da bi mogao izraziti misljenje i sastaviti izvjesCe, revizor mora prikupiti odgovorajuce dokaze (MRevS' 8). Zbog toga je pribavljanje dokaza najznaeajniji segment cjelokupnog procesa revizije fmancijskih izvjestaja. U prikupljanju dokaza isti~u se

. sljedece metode (MRevS 8, toeke 12-18):

• inspekcija

• . promatranje

• ispitivanje i potvrdivanje

• izracunavanje i

• analiricki uvid,

Znacajno mjesto u pribavljanju dokaza ima i revizija na temelju uzorka (MRevS 19), pod kojom se podrazumijeva provjeravanje kontrola iJili podataka na manje od 100% stavaka 0 stanju raCuna ili transakcija te oblikovanje zakljucka 0 cjelini iz koje je uzet uzorak. Bilo da se radi 0 statistickom iii nestatistickom uzorku, trafi se njegova reprezentativnost. Pri oblikovanju uzorka treba razmotriti (MRevS 19, tocka 6-20):

• ciljeve revizije

• statisticku masu

• rizik i uvjerenje

• pogrefku koja semoze tolerirati

• ocekivanu pogresku u statistickoj masi i

• oblikovanje slojeva (stratifikaciju),

Izbor uzorka moze se vrsiti. na tri nacina pa se razlikuje izbor prema kljucu, sustavni izbor i slucajni izbor,

26 Detaljnije a lome. I. Spremid, Revizija i k01ltro/a uJunkciji managera - u: slrucni seminar "Razvojni resursi i suvremeni management u hotelijerstvu", Opatija, Ira~anj 1993., str. 133-141. {izdavac RRIF, Zagreb)

27 Sastavljeno prel1Ul MRevS 25, Me4unarod1li reviiijski standardl, str. 218.

142

'II,

143

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objektivnosti financijskin il.vje!taja

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objelaivnostiftnancijskih i'l.vjestaja

Za pribavljanje dokaza znacajno je i koristenje radom strucnjaka (MRevS 18) koji ne mora biti revizor te isto tako ne mora biti zaposlen u revizijskoj tvrtki, Medutim, vazno je istaknuti da za njegov rad odgovornost snosi revizor," Revizijski dokazi mogu se prikupiti i koristenjem rada drugog revizora (MRevS 5) i to u slucajevima kada taj drugi revizor obavlja reviziju sastavnih dijelova subjekta (odjeli, filijaIe, podruznice, pridruzene kompanije),

Znacajna faza u procesu revizije jest i kompletiranje dokaza i formiranje radne dokumentacije kao potpore za izrazavanje revizijskog misljenja (MRevS 9). Znaeenje radne dokumentacije prikazano je na slici 5.6. Radna dokurnentacija mom biti "potpuna i detaljna", sto znaci da na temelju nje mora biti moguce rekonstruirati cjelokupan postupak revizije. To je posebice znacajno kada dolazi do sudskih sporova i zahtjeva za nadoknadom stete. Radna dokumentacija vlasnistvo je revizora i zbog povjerljivosti podataka i infonnacija sadrfanih u njoj revizor je mora cuvati sukladno zahtjevima profesionalne etike.

5.5.2. Revizorovo izvjesce 0 financijskim izvjestajima

Slika 5.6. Znacenje radne dokumentacije revizora

Medunarodni revizijski standard 13 (Revizorovo izvjesce 0 financijskim izvjesta-

jima) sastoji se ad sljedecih pet temeljnih cjelina:

• Uvod (tocke 1-4)

• Temeljni elementi revizorova izvjesca (tocke 5-26) .. Revizorovo izvjesce (tocke 27-28)

• Modificirana izvjesca (tocke 29-40)

• Okolnosti koje mogu uvjetovati misljenje drugacije od pozitivnog (toeke 41-46)

U Uvodu Standard a istice se, izmedu ostalog, daje pri ocjenjivanju financijskih izvjestaja revizor morao ispitati i ocijeniti zakljucke koji su zasnovani na revizijskim dokazima i koji moraju biti pouzdana osnova za izrazavanje misljenja 0 financijskim izvjestaj i rna.

U nastavku Standarda navedeni su i objasnjeni temeljni elementi revizorova iz-

vjesca, Prema Standardu temeljni elementi su:

a) naslov

b) naslovnik

c) pocetni iii uvodni odjeljak

(I) identifikacija revidiranih financijskih izvjestaja .

(II) iskaz 0 odgovomosti menedZmenta subjekta i odgovornosti revizora d) odjeljak 0 djelokrugu revizije (opisuje obiljez]a revizije).

(I) poziv na MRevS ili relevantne nacionaIne standarde iii praksu (Il) opis obavljenog revizijskog posla

e) odjeljak u kame se izraZava misljenje i koji sadrzi misljenje 0 financijskim iz-

vjeStajima

f) datum izvjesca

g) adresa revizora

h) potpis revizora.

Iz naslova mora biti vidljivo da se radi 0 izvjescu nezavisnog revizora. Naslovnik ukazuje kome se upucuje revizorovo izvje~Ce (najcesce su to dionicari iii upravni odbor revidiranog poduzeca), U pocetnom iii uvodnom adjeljku precizno se govori 0 tome koji su financijski izvje~taji bili revidirani te na koji vremenski trenutak i razdoblje se odnose. Osim toga, ovaj Standard zahtijeva da se u uvodnorn odjeljku izvjesca eksplicitno istakne kako za financijske izvjestaje adgovara menedzment, dok se odgovomost revizora odnosi sarno na revizorovo izvjesce. Odjeljak 0 djelokrugu revizije mora saddavati poziv na primijenjene standarde te opis obavljenog revizijskog posla koji mora biti pouzdana osnova za izrazavan je misljenja. Odjeljak u kome se izrazava misljenje mora obuhvatiti, izmedu ostalog, i kriterije na temelju kojih se . prosuduje jesu li financijski izvjeStaji realni i objektivni (istiniti i fer). Ti kriteriji mogu biti Medunarodni racunovodstveni standardi, nacionaIni racunovodstveni standardi, uobicajena praksa, zakonski propisi i slicno. Osim toga, zahtijeva se da se u slucajevima kada nije jasno cija se drzavna regulativa koristi, navede i irne drzave, Izvjesce mora sadrzavati i datum kako bi korisnik izvjesca znao do kojeg datuma je revizor uzimao u obzir odredene dogadaje koji bi mogli utjecati na finacijske izvjestaje. Taj datum ne mofe biti raniji od datuma kadaje menedzmenr potpisao i odobrio financijske izvjestaje, Nakon datum a u izvjescu slijedi adresa revizora i na kraju potpis

KNJIGOVODSTVENE RADNA REVIZOROVO
EVIDENCIJE DOKUMENTACIJA IZVJESCE
KLiJENATA REVIZORA Na temelju prikupljenih dokaza revizor formira misljenje 0 realnosti i objektivnosti financijskih izvjeStaja te sastavlja svoje izvjesce (MRevS 13). Sastavljanje izvjesca u pravilu je posljednja faza u procesu revizije financijskih izvjestaja, Medutim, postoje okolnosti koje mogu uvjetovati ispravljanje financijskih izvjestaja pa se govori 0 revizorovu izvjescu 0 ispravljenirn fmancijskim izvjestajima kojim on zamjenjuje svoje prethodno izvjesce (MRevS 21).

Prilikom razmatranja ovih segmenata cjelokupnog procesa revizije treba imati u vidu da su neki od tih segmenata prisutni u cijelom tijeku revizije. Primjerice, De planira se sarno na pocetku provedbe revizije, vee je planiranje kontinuiran proces prisutan 11 cijelorn njezinu tijeku, sto znaci da se planovi, ako je to potrebno, mijeDjaju i dopunjuju tijekom revizije, Isto, tako prikupljanje dokaza kao potpore revizorovu misljenju odvija se tijekom cjelokupnog postupka revizije.

U navedenom pregledu eksplicitno su istaknuti pojedini standardi, pojedini ~ak dva puta, a neki nisu isticani, sto ne znaci da ti standardi nisu bitni. Naprotiv, u pojedinim konkretnim slucajevima upravo ti standardi mogu biti vrlo znacajni, Za korektnu provedbu revizije financijskih izvje~taja potrebno je poznavati cjelinu Medunarodnih revizijskih standarda. Medutim, s aspekta korisnika financijsldh izvjestaja i revizorova izvjesca, sasvim sigumo najznacajnijije MRevS 13 - Revizorovo izvjesce o financijskim izvjestajima,

28 Ova problema/ilea M isti nacin regulirana je j nasim Zakonom 0 reviziji, [lanak 17.

144

14.5

5. Revi1.ija kao pretpostavka realnosti i objektivnostifinancijskih izyjestaja

pod kojim se podrazumijeva potpis ovlastenog revizora u svoje osobno ime iii u ime revizijske tvrtke (iii oboje ako je to potrebno). Medutim, uobicajeno se izvjeSCe potpisuje u ime tvrtke jer se podrazumijeva da za obavljenu reviziju odgovomost snosi tvrtka,

Ovaj Standard ne propisuje oblik i sadrza] revizorova izvje§Ca. ali zahtijeva odredenu mjeru ujednacenosti u obliku i sadrfaju revizorova izvje§ca kako bi se citaocu olaksalo razumijevanje tog izvjesca. U tom kontekstu predlozena je sljedeca forma . izvjesca koje sadrzava pozitivno misljenje:

REVIZOROVO IZVJESCE (NASLOVNIK)

Izvriili smo reviziju prikazaDe29 bilance Kompanije ABC na datum 31. prosinca 19x1 te izvjeStaja 0 dobiti i DovCanom toku za tu gedinu, Za ove fmaDcijske izvjeStaje odgovomost snosi menedfment Kompanije. NaSa odgovomost svodi se na izraiavanje miSIjenja 0 tim izvjeStajima, koje mora biti utemeljeno U DaSoj revizijL

Obavili smo reviziju U skladu s Medunarodnim reYizijskim standardima (iii se treba pezvatl na relevantne nacionalne standarde iii praksu). 11 standardi zahtijevaju pi aniranje i obavljanje na naciD koji omogueava sigumo uvjereoje 0 tome ima.li u lioancijskim izvjeStajima znatnih pogreSaka. Revizija je obuhvatila provjere, testiranja i prikupljanja dokaza 0 iznosima i objavljivaojima u fmancijskim izvjeStajima. Revizija je takoder obuhvatila odred"enje koriStenib temeljnib raeunovodstvenib Dacela i ZDaeajDe procjeae meDedimeDta kao i ocjeDu sveukupnog objavljivaoja fmaDcijskih izvjdtaja. Vjerujemo daje provedena revizija pouzdana osnova za izra1avaoje nUeg miSljenja.

Prema nasem miSljeoju, finaDcijski izvjeStaji pruf.aju istinit I fer prikaz (iii prezeDtiraju realno i objektivno, u svim yainim aspektima)fmancijski poloZaj Kompanije 31. prosinca 19x1 te rezultate poslovan,;a i noveani tok u god.iD.i koja zavriava na navedeni datum i u skladu su S ••• 3O (te su sukladni 5 ••• 31)."

REVIZOR

Datum Adresa

U tom standardu, pod modificiranim izvjescima podrazumijevaju se ona izvje~ca koja se znatno razlikuju od tipicnog pozitivnog izvjesca. IzvjclCe ce biti modificirano kada u njemu treba istaknuti pitanja koja ne utjecu na misljenje kao sto je to primjerice naglasavanje neizvjesnosti zbog sudskog spora i isticanje pretpostavke vremenske neogranicenosti poslovan j a. Isto tako izvje~ce ce biti modificirano kada u njemu treba istaknuti pitanja koja utjecu na revizorovo misljenje kao ~to je to primjerice ogranicenje u djelokrugu revizorova rada i nesuglasje revizora s menedZmentom. Kadaje rijec 0 naglasavanju neizvjesnosti zbog postojanja sudskog spora, tada se taj problem u revizorovu izvjescu Ijesava dodavanjem sljedeceg odjeljka u izvjesce:

. Bez kvalificiranja DaSeg miSljenja usD\ieravamo paioju na bilj~ku X uz financijske izvjeStaje. Kompanija je optuZeDa u sudskom procesu za neoviaJteDo koljStenje paten-

29 Treba se pozvati na redni broj stranica na kojima su prikouulijifl(Vlcijski jzyjeIlaji koji su revidirani; 30 Upucuje.se na MRS iii relevantne naclonalne standarde.

31 Uputiti na relevanme zakone i druge propise.

146

·'r I

~ I :·'1

'.

': I

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objektivnosti financijskin iVljdtaja

tnih prava i naknadu tantijema te se od nje zahtijeva naknada stete. Kompanija je podnijela protutuibu, ali pretbodne rasprave i dosad poduzeti postupci u oba slucaja jos uvijek nisu zavrieni. KODacDi rezu1tat ovog predmeta ne moze se sada utvrditi kao ni eveotualoe obveze koje bi mogle uslijediti i bitl prikazane u Ilnancijskim izvjeStajima.

Dodavanjem odjeljka kojim se naglasava problem vremenske neogranicenosti poslovanja ili velika neizvjesnost suceljava revizora s pitanjem odgovomosti za to. U ekstremnim slucajevima, kadje prisutna visestruka neizvjesnost kojaje vazna za financijske izvjestaje, revizor moZe razmotriti suzdrzanost od izraiavanja misljenja umjesto dodavanja odjeljka u kojima naglasava ta pitanja.

U slucajevirna kadaje izvjeSCe modificirano zbog naglasavanja pitanja koja utje-

CU na revizorovo misljenje, to misljenje moze biti:

• misljenje s rezervom

• suzdrzanost od misljenja iii

• negativno misljenie. '

lako u Stanadardu nije eksplicitno objaSnjeno, podrazumijeva se da pozitivno misljenje znaci da financijski izvjeStaji istinito i fer prikazuju financijski polozaj i rezultat poslovanja poduzeca, tj. znaci da su ti financijski izvjestaji uskladeni s relevantnim kriterijima (primjerice s Medunarorlnim racunovodstvenim standardima). Takvo misljenje ne moze se izraziti u slucajevima kada postoje ogranicenja glede obujma revizijskog ispitivanja (tada se Izrazava misljenje s rezervom iii suzdrzanost od mi~ljenja) i kada postoji nesuglasje s mened!mentom poduzeca (tada se izrazava misljenje s rezervom iii negativno misljenje. Drugacije reCeDo, takvo izvjesCe vise oije standardno, vee! je modificirano zbog dodavanja pojedinog odjeljka u tekst izvje~ca kojim se upozorava na odredene probleme.

Misljenje s rezervom izrazava se u svim onim slueajevima kad se ne moZe izraziti pozitivno misljenje, ali kad nesuglasje s mened!mentom iii ogranicenje obujma ispitivanja nije toliko veliko da bi se zbog toga morale izraziti negativno rnisljenje iii suzddanost od izrafavanja mi§ljenja. Primjerice, u slucaju kad postoji ogranieenje obujma ispitivanja koje uvjetuje misljenje s rezervom, Standard sugerira da se uobicajeno revizorovo izvjeSce rnodificira dodavanjem sljedeceg odjeljka:

Nismo mogli pratiti brojenje zaliba na dan 31. prosinca 19x1., jer se to dogodilo prije nego smo prihvatili reviziju Kompanije. Bez obzira na uVaZav3l\ie naeina evideucija Kompanije te na koriSteDje drugih revizorskih postupaka, nismobili u mogucDosti doei do zadovoljavajucih sazDanja 0 kolil:ini zaliha.

Prema DaSem mis1jeoju, izuzevsi ulinke provjeravanja kolicine zaliba i eventualne potrebne korekcije zaliba kako bismo bili zadovoljni u pogledu njihove koliline, flnancijski izvjeStaji omogucJju istinit i ...

Primjer misljenja s rezervom zbog nesuglasja s menedzmentorn glede racunovodstvenih politika prikazan je na sljedeci nacin: .

Kao sto je razmatrano u biljeSki X uz fmancijske izvjeStaje, u fmancijskim iz.vjeSta. jima nije obuhvaeena amortizacija, sto prema nasem miSljenju nije u skladu s Medunarodnim racunovodstvenim standardima. Obracun za godinu koja zavriava 31. prosinca 19x1., morao bi iz.nositi xxx temeljen na vremenskoj proporcionalnoj amortizaciji uz go-

147

5. Revi'l.ija kao pretpostavka realnosti i objekiivnosti financijskih i'l.vjeJraja

diSnje stope 5% za zgradu i 20% za opremu. U skladu s navedenim ispravcima bile bi potrebno smanjiti vrijednost dugotrajne imovine za ispravak vrijednosti u iznosu ad xxx te povecati gubitak poslovne godine i smanjenje imovine za xxx te xxx.

Prema naSem misljenju, izuzevsi ucinke na finacijske izvjeStaje oplsane u prethodnoj toCki, ovi financijski izvjeStaji realno i ...

Misljenje s rezervorn moze se izraziti i zbog neprimjerenog objavljivanja u financijskim izvjestajima. U takvim slucajevima revizorovo izvjesce moificira se dodavanjern sljedeceg odjeljka:

IS. sijecnja 19x2. Kompanija je emitirala obveznice u iznosu ad xxxxx sa svrhom financiranja prosirenja postrojenja. Ugovorom 0 emisiji obveznica smanjuju se zarade na temelju isplate novcanlh dividendi nakon 31. prosinca 19x1. Prema naSem miSljenju, objavljivanje ove informacije zahtijevano je ...

Prema naSem miSljenju, izuzevsi propust ove informacije uldjucene u prethodnu tocku, financijski izvjeStaji prikazuju reaJno ...

Suzdrzanost od misljenja izrazava se onda kada su ogranicenja obujma ispitivanja toliko velika da revizor nije u mogucnosti izraziti pozitivno misljenje, misljenje s rezervom iii negativno misljenje, Kada je, primjerice, prisutno znatno ogranicenje obujma ispitivanja, uobicajeno revizorovo izvjesce rnoze se modificirati dodavanjem sljedeceg odjeljka:

Nismo bili u mogucnostl pratiti utvrdivaoje svih zaliha i uskladiti sva prikazana potraZivanja i obveze, sto je ogranicilo obujam naseg ispitivanja u Kompaniji. Zbog vainosti ovog pitanja nismo u mogucnostl izrazitl miSljnje 0 financijskim izvjeStajima. _.

Negativno (nepovoljno) misljenje izrazava se u slucajevima kada u financijskim izvjestajima postoje znatne pogreske iii kada su financijski izvjestaji nakompletni, Odjeljak kojim se u revizorovu izvjescu izrazava negativno misljenje rnoguce je prikazati na sljedeci nacin:

Prema nasem miSIjenju, zbog ucinaka razmatranih u prethodnom odjeIjku, financijski izVjeStaji De prikazuju istinito i fer (De prezentiraju realno i objektivno) fmancijski poloZaj kompanije XYZ na da 31. prosinca 19x1. i rezultat poslovalija u godini koja zavrSava na navedeni dan jer nlsu u skladu s ...

Istaknuto je vee da izvje~ce moze biti modificirano i zbog naglasavanja pitanja koja ne utjeeu na revizorovo misljenje kao sto je prirnjerice neizvjesnost zbog sudskog spora. Naglasavanje neizvjesnosti u pravilu je vrIo vazno za korisnike financijskih izvjestaja. Medutim, kad je rijee 0 tome, potrebno je istaknuti i to da revizor, u pravilu, ne smije odustati od izrazavanja misljenja u siuacijarna koje karakterizira neizvjesnost,

Standard zavrsava problematikom razmatranja zahtjeva javnog sektora, Pri tom se, izrnedu ostalog, istice da se u slucajevima kada se Standard primjenjuje na reviziju financijskih izvjestaja ujavnom sektoru, revizorovo izvjesce moze poboljsati i prim-

148

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objektivnosti foumcijskih izvjeItaja

jenom odredene zakonske regulative koja vrijedi za taj javni sektor. Nasuprot tome, ako ta zakonska regulativa moze poluciti odredene pogreske u financijskim izvjestajima, tada se Standard ne primjenjuje.

Bez obzira na to sto je problematika revizorova izvjesca, prije svega, regulirana MRevS-om 13, pri izrazavanju rnisljenja i sastavljanju izvjesca potrebno je razmotriti i ostale standarde. Primjerice, ako se radi 0 prvoj godini angaZiranja revizije, kada su upitna pocetna stanja, tada revizor mora uvazavati MRevS 28 u kome se istice daje zbog nemogucnosti provjere pocetnog stanja primjereno iskazati misljenje s rezervorn iii suzdrfanost od izraZavanja misljenja. Nasuprot tome, ako pocetno stanje sadrzi znatne nedosJjednosti, revizor izrazava negativno misljenje, Osim toga, u svom izvjescu revizor mofe dodati poseban odjeljak u kome naglasava pretpostavku vremenske neogranicenosti poslovanja (MRevS 23), ali potrebno je znati da revizorovo izvjesce nije jamstvo neogranicenog vremena poslovanja. Problematika revizorova izvjesca 0 ispravljenirn financijskim izvjestajima reguIirana je MRevS-om 21, u kojem se, izmedu ostaIog, istice da revizor mora sastaviti izvjesce 0 ispravljenim financijskim izvjestajima i zamijeniti svoje prethodno objavljeno izvjesce.

Za korisnike financijskih izvjestaja revizorovo izvje~ce izuzetno je znacajno. Nairne, financijski izvjestaji postaju financijski izvjestaji u pravom smislu te rijeci tek kad to svoj im potpisom potvrdi ovlasteni revizor, tj. tek kada se sastavi revizorovo izvjdce. Financijski izvjestaji zajedno s revizorovim izvjescem cine sastavni dio godisnjeg izvjesca poduzeca,

5.5.3. Uvid u financijske izvjestaje - skraeena r~vi~i~a

Skracena revizija, sukladno odredbarna Zakona 0 racunovodstvu (clanak 28), predstavlja uvid u poslovanje." Slicno kao kod revizije fmancijskih izvjeStaja, tako je i kod uvida u poslovanje (uvida u financijske izvjestaie) moguce sagledati odredene faze, tj. segmente ukupnog procesa. I kod uvida proces zapocinje preuzimanjem obveze uvida, planiraju se poslovi uvida, prikupljaju dokazi, formira radna dokumentacija i na kraju se donose odredeni zakljueci i izvjescuje se 0 obavljenom uvidu. FormaIno gledano postupak je gotovo isti kao kOO revizije financijskih izvjestaja, Medutim, u biti postoji vrlo znacajna razlika. Ona dolazi do izrafaja vee prilikom preuzimanja obveze uvida kada revizor u pismu 0 preuzimanju obveze uvida ekspicitno istice kako nece obaviti reviziju vee sarno uvid koji nece rezultirati misljenjem 0 reaInosti i objektivnosti financijskih izvje~taja. U tom kontekstu, uvid u poslovanje doista je skracena revizijajer podrazumijeva mnogo kraci postupak i prikupljanje znatno manje dokaza na temelju kojih se sastavlja izvjdce 0 uvidu. Pri formiranju dokaza uvid u poslovanje je, u pravilu, usmjeren sarno na upite i analiticke postupke, Takvi dokazi nisu pouzdana osnova za izrazavanje misljenja 0 realnosti i objektivnosti financijskih izvje~taja, vee izvje~ce 0 uvidu sadrfi sarno izjavu negativnog uvjerenja

32 Ova odredba i:z; Zakona nije u potpunosti uskladena s Medunarodnim revizijskim standardima: Naime, u Medunarodnim revi<ijskim standardima uvid se razmatm u kontekstu usluga koje su povezane s problematikom revizlje. Drugim rijelima, to nije lipicna revizija; vee se radi 0 poslovima koji su slieni revizlji i zbog toga te paslove obavljaju revizori (revil..orske tvnke): Osim toga, prema slandardima, ne radi se ° ullidu u poslovanje, nego 0 uvidu u financijske izyjestaje.

149

5. Revizlja kao pretpostavka realnosti i objektivnostijinancijskih izyjeIlaja

koja je bitno razlicita od misljenja revizora. Nairne, pri izrafavanju misljenja revizor istice da su financijski izvjestaji realni i objektivni (iii to nisu), Nasuprot tome, u izjavi negativnog uvjerenja revizoristice kakonije uocie nista sto hi moglo utjecati na realnost i objektivnost financijskih izvjestaja. Dakle, nakon obavljena uvida revizor u izvjescu 0 uvidu nece istaknuti kako su premanjegovu misljenju financijski izvjeStaji realni i objektivni (iii to nisu),

. Struktura izvjesca 0 uvidu vrlo je slicna strukturi revizorova izvjesca 0 financijskim izvjestajirna, U strukturi izvjesca 0 uvidu uocavaju se sljedeci bitni element]:

a) naslov

b) naslovnik

c) pocetni iii uvodni odjeljak

1) identifikacija financijskih izvjestaja u koje je obavljen uvid

2) izjava 0 odgovomosti menedzmenta poslovnog subjekta i odgovomosti revizora

d) odjeljak koji sadrfi opis prirode uvida

1) poziv na MRevS-e primjenjive na obavljaje u vida iii na relevantne nacionalne standarde iii praksu

2) konstataciju daje uvid ogranieen poglavito na upite i analiticke postupke

3) konstataciju da revizija nije obavljena i da provedeni postupci pruZaju

manje jamstva ad revizije te da nije izraZeno revizijsko misljenje

e) izjava negativnog uvjerenja

f) datum izvjesca

g) revizorova adresa

h) revizorov potpis."

Najznacajniji element ovog izvjesca svakako je izjava negativnog uvjerenja. Aka revizor ne uodi nista zbog cega bi mogao posumnjati u realnost i objektivnost finan- . cijskih izvje§:taja, tada sastavlja pozitivno izvjesCe 0 uvidu, Nasuprot tome, ako revizor uoci propuste koji u~eCu na realnost i objektivnost financijskih izvjeStaja, tada sastavlja izvjeSce koje je razlieito od pozhivnogpo tome sto se u nj dodaje posebni odjeljak u kome se ti propusti isticu. Medutim, i ujednom i u drugom slucaju prisutna je izjavane3:tivnog uvjerenja. Primjer pozitivnog izvjeSca 0 obavljenom uvidu dan je u nastavku:

IZVJESCE 0 UVIDU ZA _

Obavili smo uvid u bilaneu kompanije ABC koja se odnosi na 31. prosinca 19xx. Iu . ra~undobiti i gubitka te izvjeStaj 0 noveanom toku za godinu koja zavriava na navedeni datum. Za te rmancijske izvjcitaje odgovoranje menedZment kompanije. NaSa se odgovomost odnosi na izvjeMe 0 tim financijskim izvjeStajiJna oa temelju uvicia.

Obavili smo uvid sukladno Medunarodnim revizijskim standardima (iii relevantnim nacionalnim standardima iii praksom) primjenJivim na obavJjauje uvida. Ti standardi nalaiu da planiramo i obavimo uvid kako bismo stekli umjereno uvjerenje 0 tome ne sadrie Ii rmancijski izvjeitaji znaeatna po~na prikazivanja. Uvid je ogranii.'!en po-

33 Preuzimanje obveze uvida ufinancijske ;zvjestaje (MRevSIPU 1 i ·2), prijevod s engleskog jezika -

u: Revija Hrvatskog udruf.enja revizora, 2·311995., Zagreb, HUR, sir. 29-30. 34 Sastavljeno prema Preuzimanje obveze uvida uJinancijs1ce izyjellaje, str. 38.

150

.Jt ..

. ,.

.~ ,,'

'.

("

... ~

5. Reviiija kao pretpostavka realnosti i objekiivnostl financijskih. izyjeltaja

glavito na ispitivanje osoblja k1ijenta i analitieke postupke primijenjene na financijske podatke i zbog toga prufa manje jamstva od revizije. Nismo obavili reviziju i sukladno tome ne izraiavamo revizijsko miSljenje.

Na temelju naseg uvida, niSta nas nije upozoravalo DB mogucnos! da povjerujemo kako financijski izvjeStaji ne daju istinit i fer prikaz (iii nisu prezentirani realno i objektivno) sukladno Medunarodnlm racunovodstvenim standardima.

REVIZOR

Datum Adresa

Ako se radi 0 izvjescu 0 uvidu koje je razlicito od pozitivnog, ono ima gotovo identicnu formu kao i pozitivno izvjesce, Medutim, u takvom izvjescu uobicajeno se dodaje jedan odjeljak u kome se ukazuje na odredene propuste koje je revizor uocio prilikom obavljanja uvida. Primjer jednog takvog odjeljka dan je u nastavku:"

Menedfment nas je izvijestio da je zaliha iskazana po tro1lku nab ave koji je vea. od neto prodajne vrijednosti. MenedZmentov obraeun u koji smo izvrliili uvid pokazuje kako bi zaliha bila manja za $ X te bi se neto dobit i dionicka glavnica smanjile za $ X da je zaliha bila procijenjena sukladno Medunarodnim racunovodstvenim standardima po niZoj vrijednosti od troSka nabave iii neto prodajne vrijednosti.

Na temelju naSeg uvida, osim uCinka precijenjenosti zaliba izoijetog u prethodnom odjeljku, ...

U pogledu kvalitete financijskih izvjestaja, izvjeS& 0 uvidu ima znatno manje znacenje od revizorova izvjesca a flnancijskim izvjestajima Za razliku od revizije financijskih izvjestaja, pri uvidu revizor najceSCe:

L ne provjerava knjifenja, izvorne isprave i postojanje materijalnih sredstava

2. ne prisustvuje inventuri kaju proveode djelatnici klijenta

3. ne uskladuje pojedine segmente evidencija klijenta (npr, analitieku i sinteticku evidenciju)

4. ne uskladuje evidencije klijenta s njegovim poslovnim partnerima (uskladivanje otvorenih stavaka).36

Zbog svega navedenog razina uvjerenja kod uvida u poslovanje mnogo je niza nego kod revizije fmancijskih izvjeStaja Medutim, bez obzira na to uvid u poslovanje moze biti vafan za poslovanje poduzetnika ako revizor upozori na odredene propuste u poslovanju i racunovodstvenom evidentiranju tog poslovanje te ako time inicira odredena poboljsanja i ustede.

35 Sastavljeno prema Preuzimanje obveze uvida ujinancijske izvjelwje, str. 39.

36 Sastavljeno prema M. $Iahan, Skro£ena revizija - obve1,a maJih dionilarskih druIlilva - 14: Slobodno poduzetniIlvo, 20·2111995., Zagreb. TEB, str. 151·156 .

151

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objektivnosti financijskin izvjeIraja

5.6. Povezanost revizye s racunovodstvom i analizom financijskih izvjestaja

Najo~cen.itiji cil) svakog poduzeca je razvoj i opstanak na tdiStu. Zbog toga je poslovanjern ~.razvoJem 'p~~z~~a potrebno.up~vljati, a nikako se pitanje razvojapo~uz.eca ne s~.lJe prepu.stltl stihiji, Za upravljanje su potrebne informacije. Znatan dio tih I~f~rma~IJa procesrra se u racunov?dstvu i zapisan je u financijskim izvjestajima, R~v~zIJ~ oSlgura~~ puozdan~st financijskih izvjestaja. Analizom financijskih izvjestaja 1 te informacije pretvaraju se u sazetu i prihvatljiviju formu za donosioce odluka, Prema tome, racunovodstvo koje procesira financijske izvjestaje, revizija i analiza medusobno su povezani i uvjetovani. Njihova povezanost prikazanaje na slici 5.7.

REVlZIJA FINANCIJSKIH IZvJE!>TAJA

ANAUZA FINANCIJSKlH IZVJE!>TAJA

RACUNOVODSTVO (FINANCIJSKIIZVJE!>TAJII

POSLOVANJE PODUZECA

Stika 5.7. Povezanost racunovodstva, revizije, analize financijskih izvjeItaja i upravljanja

Re~izija ispi~je. financijs~e izvjestaje i ostale aspekte poslovanja te utvrduje njih~vn~ l~pr~vno~t 1 vjerodostojnost", Na temelju toga ispitivanja, zatim anaIize financijskih ~~!esta~a te .0staIih i~~onnacija 0 poduzecu i njegovu okru!enju moguce je spoznau dostignuti stu~anJ 1 neostvarene mogucnosti razvoja poduzeca", sto je pred~et ekonom~ke anahze poslovanja koji je upravo odreden s aspekta upravljanja razvo~em38. Anahzo~ su stvor~ne p~etp?stavke za upravljanje, tj. za donosenje poslov~l~ odluka .do cIJe o~racl?nal.IzacIJe dolazi u procesu poslovanja poduzeca. Stanje I r;:zul~~l pos~ov.an~a zapisam su u raznim fmancijskim i ostalim izvjestajima na temelju kojih se ispituje poslovanje, tj. obavlja revizija. Na taj nacin zatvara se

37 Donoienjem Zakona 0 trgovaCkim drustvima (Narodne no vine, S/uibeni list Republike HrvlllSke. br. /1111993.) u na1im uvjetima inaugurirani su specijicni oblici revizlje kao sto su revitija osnivanja, pos~~~ revizija, revizija pripajanja, revizija spajanja i st. Detaljnije 0 tomeI. Spremic, Oba.~ljanje reVlZlJe ~ ,:,ovaCldm druItvima, Zakon 0 trgovacKim drultvima i pravno-ekonomski IlSpelcli nje. gove pnmJene, Zagreb, HZRFD, 1994., str. 355-368.

38 Vidi J. Tintor. Uvod u ekonomsku anal;zu poslovanja OUR-a, str. 7-/9.

152

'J

5. Revizija kao pretpostavka realnosti i objektivnosti financijskih izvjelraja

krug koji se, uz pretpostavku neprestanog poslovanja poduzeca, kontinuirano obnavlja.

Promatrano sa znanstvenog aspekta, ima smisla, sasvim sigumo, pitati se koje su

razlike medu navedenim segmentima, tj. koje su razlike rnedu pojedinim znanstvenim disciplinama. Primjerice, rnoguce je postaviti pitanje gdje zavrsava racunovodstvo a gdje pocinje revizija, iii gdje zavrsava revizija a pocinje analiza. Medutim, s aspekta prakticnog ponasanja i djelovanja poduzeca te razlike nisu toliko vazne. Nairne, cilj poduzeca je dobro poslovati, a da bi to bilo rnoguce, potrebno je upravljati. Da bi se osigurale kvalitetne financijske informacije za upravljanje, problernatiku racunovodstva, revizije i anaIize financijskih izvjestaja potrebno je razrnatrati kao dijelove jedne jedinstvene cjeline. Medutim, potrebno je voditi racuna i 0 tome da za racionalno upravljanje poduzecem nisu dovoljne sarno financijske informacije, iako je sasvim sigumo da su one vrlo vazne i nezaobilazne u procesu upravljanja. Osim toga, za dobro poslovanje poduzeca nije dovoljno sarno donositi dobre poslovne odluke nego je vazna i djelotvomost provedbe tih odluka.

153

6.

Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih izvjeStaja

Ako proufite ovo poglavlje,upoznat tete se sa:

pojmom analize financijskitiiZvjefuj~(>_ ,~_ znacenjem analiziranja finaricljskih izvjeJtaja ko m parativnim fi na ncijski rriizvje~jirii~ci':: struktumim financijskim iz\ijE!~jini_a, hori:zontalnom analizom',

vertikalnom analizom"~

razlldtirn vrstama i skupinamapo!<azat~lja i sustavom pokazatelja .: .: '" " ,7: ' .

• sintetskim pokazateljem fina'l1djske riesig-umosti i sluCajevima analize financijskih'iz\1eSt1ja:

I.'

~ .• I

6. Temeljni instrumenti i postupci analizefiTU2ncijskih izyjestaja

6. Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih izvjestaja

Uobicajena analiticka sredstva i postupci koji se koriste u analizi financijskih izvjestaja jesu:

• komparativni financijski izvjestaji koji omogucuju sagledavanje promjena u toku

vremena (vise obracunskih razdoblja)

• sagledavanje tendencija promjena pomocu serije ·indeksa

• struktumi financijski izvjestaji

• analiza pornocu pokazatelja

• specijalizirane analize (predvidanje toka gotovine, analiza promjena u financijskom polozaju, izvjestaj 0 promjenama brute profita, analiza tocke pokrica).'

6.1. Pojam i znacen]a analize financijskih izvjestaja

6.1.1. Pojam analize financijskih izvjestaja

. Da bi se osigurali uvjeti koji omogucavaju razvoj poduzeca i njegov opstanak na tdlStu, pretpostavlja se upravljanje poslovanjem i razvojem. U tom kontekstu uocava se zna~enje an~lize poslo~anja poduzeca koja "proizvodi" infonnacije potrebne za upravljanje, Pntom se u cjelovitoj analizi tezi ka cjelovitom obuhvatu svih relevantnih poda.taka i infonnacija bilo da se radi 0 vrijednosnim (novcanim) iii kolicinskirn (naturalnim) podacima i infonnacijama. Nasuprot tome, analiza financijskih izvjesta. ja prvenstveno je orijentirana na vrijednosne iii novcane podatke i informacije. Prema tom~~ a.naliza financijskih izvjestaja usmjerenaje na kvantitativne financijske informac~je 1 zbog toga .se.cesto nazivajos i financijskom analizom. Koliko je taj segment analize vazan u uvjeurna tdisnog okruzenja i tdista kapitala cini se da nije potrebno posebno naglasavati.

.. Obicn~ se sma~a da postoje tri aktivnosti koje odreduju postanak i razvoj financijske analize (analize finacijskih izvjeStaja): financijsko upravljanje, upravljacko racunov~~~tvo i 6.n~ncijsko .racun.ovodstvo •. ~stice se da je raC:unovodstvo "jezik poslovanja ,a financijska anahza, koja se temelji na racunovodstvu i financijskom racunovod~~vu~ o~optca~a pri.ll_ljenu tog jezika u svirn poslovnim situacijama.' Analiza financ~Jskl~. lzvJe~t~p.tezl 1 k~ pogledu u buducnost i naglasavanju onih aspekata poslovanja koji su kriticni za prezivljavanje, a to su, prije svega, sigumost i uspjesnost (efikasnost) poslovanja. Promatrano s financijskog aspekta, analiza poslovanja, za potrebe ~~nedZera, mora obuhvatiti analizu financijskih rezultata, financijskih uvjeta, financijske strukture i promjena u financijskoj strukturi.l U tom kontekstu analiza financijskih izvjestaja moZe se opisati kao proces primjene razlicitlh analltickih sreds.t.ava.i tehnika.~omoeu kojih se podaci iz financijskih izvjestaja pretvaraju u upotrebljive informacije relevantne za upravljanje.

Prilikom sastavljanja izvjesea 0 obavljenoj analizi financijskih izvjestaja, ne treba t.eziti pretjeranoj ~reciznosti jer je za to potrebno mnogo vremena, a vazno je istaknut~ da 1 .~prokslmat1Vna informacija pravovremeno dostavljena korisniku ima vrIo veliku vnJednost u .. procesu upravljanja poslovanjem i razvojem poduzeca, Nepravovrernena m!O~~Clja, bez o~zira na svoju preciznost, ima za korisnika sarno povijesno znacenje 1 ruje upotrebljiva za upravljanje.

6.1.2. Znacenje analize financijskih izvjestaja

Va.Znost analize financijskih izvjestaja razrnatra se prvenstveno s aspekta upravIj anj a poslovanjem i razvojem poduzeca, Ona prethodi procesu upravljanja iii, preciznije receno, prethodi procesu planiranja koji cini sastavni dio upravljanja. Za dobro upravljanje planiranje je vrlo vazno: one je kljuc uspjeha financijskih menedzera, Do- . bar financijski plan mora uvazavati dobre csobine poduzeca i njegove slabosti, Zadatak analize financijskih izvjestaja upravo je u tome da prepozna dobre osobine poduzeca da bi se te prednosti mogle iskoristiti, ali i da prepozna slabosti poduzeca kako bi se mogla poduzeti korektivna akcija. Da bi se osiguraIa fmancijska stabilnost poduzeca, fmancijski menedZer mora planirati svoje buduce fmancijske uvjete, a njegovo planiranje mora zapoeeti analizom financijskih izvjestaja.

Analiza financijskih izvjeS:taja stvara, dakle, informacijsku podlogu za potrebe upravljanja, tj. odlucivanja, Medutim, potrebno je voditi raeuna 0 tome daje pristup analize financijskih izvjestaja problematici odlucivanja parcijalan pristup, koji premda obuhvaca bitne elemente za donosenje poslovne odluke, ipak ne obuhvaca cjelinu. S tim u vezi potrebno je naglasiti daje poslovna odluka determinirana namjerom iii svrhom koja se zeli postici, raspolozivim informacijama i promisljanjem, tj. prosudivanjem 0 sadasnjem i buducem poslovanju. Analiza financijskih izvjestaja, prema tome, osigurava informacije kao temeljni input na osnovi koga je moguce prornislj anje i prosudivanje poslovanja poduzeca u svrhu donosenja odluka, tj. upravljanja. Medutim, informacije koje proizlaze iz te analize nisu sveobuhvatne i ne osiguravaju razmatranje cjeline poslovanja poduzeca. Tu se uOC:avaju odredena ogranicenja u primjeni analize financijskih izvjestaja za potrebe upravljanja. Ta analiza osigurava, nairne, sarno financijske infonnacije, koje iako su vrlo vazne za upravljanje, nisu sveobuhvatne. Uoceni nedostatak. analize financijskih izvjestaja kao preduvjeta procesa upravljanja ne eliminira tu analizu iz pripreme in formacij a za potrebe upravljanja, ali prilikom prosudivanja njezina znacenja potrebno je voditi racuna i 0 tom ogranicenju koje proizlazi iz parcijalnog pristupa problematici upravljanja.

Do sada je zriacenje analize financijskih izvjestaja bilo razrnatrano s aspekta upravljanja. No vaIja naglasiti da su za informacije koje potjecu iz te analize zainteresirani i drugi korisnici, a najcesee se isticu sljedeci:

• kreditori

• investitori (vlasnici)

R. M. S. Wilson-G. McHugh, Financial Analysis - A Manageriallntroauction, London, Cassel Educational Limited, p.p. 10. i 20.

2 A. P. Robson, Essential Accou.nting for Manage~, London, Cassel Publishers Ltd .• 1988.. p. 99.

3 C. Engler. ManagerialAccounting, Homewood.Hlinois, Richard D. Irwin, lnc., 1987.188., p. 860

156

157

6. Temeljni instrument; i postupci analize jinancijskih izvjestaja

• menedzeri

• analiticari fuzije i akvizicije poduzeca

• revizori i . .

• ostaIi zainteresirani korisnici.'

.. Zavisno od korisnika infonnacija i njegovih interesa naglasava se znarenje pojed!mh segmenata ukupne analize financijskih izvj~taja. Tako npr. kratkorOCnog kredlt?~a pr:vens!"eno ~imaj~ infonnacije 0 Iikvidnosti poduzeca, dugoroeni investitor na~vl~e J~ ~teresl~an ~ mfonnacije 0 zaduzenosti poduzeca, vlasnici poduzeca (dionicari) zainteresirani su za dugorocnu profitabilnost i sigumost itd. Nasuprot tome, menedZment P?duzeCa zainteresiran je za sve aspekte poslovanja pa je s obzirom na to vazna analiza financijskih izvjestaja kao cjelina,

6.2. KJasifikacija temeljnih instrumenata i postupaka analize financijskih izvjestaja

U p£?Cesu ~~ize financijskih izvjeStaja moguce je koristiti vi~e razlicitih postupaka, ~.OJl.S~, I;lnje .~veg~ utemeljeni u raSclanjivanju i usporedivanju. Komparativni financijski ~VjeStaJl koji slure kao podloga za provedbu horizontalne analize mogu se razmatran u kontekstu usporedivanja.

~ME!-J~ll~,stR~I'\:1~.-U~Qc '"-1 .

.... ANAUZE_ANANCIJSKlHIZVJE

,- ' .. _·~,.c' :'~:...: ._ •. __ ,,_:.~, .. :._ .. -_:_._-_,~ .. :~':._ !_;n:'.'T;'r

Komparativni financijskl izvje~taii

Struktumi financijski izvjettaji

PoJedinaenl pokazatelj

Sku pIne pokazatelja

Postupak horizontalne lmali:1!e

Postupak vertikalne analiza

Sustavi pokazatelja

Zbrojnilli sintetski pokazateljl

Slika 6.1. Klasifikacija temeljnlk instrumenata i postupaka analize financijskih: izvjestaja

4 L A. Bernstein, Analysis of Fillancilll SlaIemenJs, Homewood, Illinois, Richard D. Irwin, Inc., 1984.,p.2.

158

--.j

6. Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih i7Yjestaja

I

Horizontalnom analizom nastoje se sagledati tendencija i dinamika promjena pojedinih pozicija temeljnih financijskih izvjestaja, Na osnovi sagledavanja tih promjena prosuduje se koliko je uspjesno i sigumo poslovanje promatranog poduzeca, Nasuprot tome, struktumi financijski izvjestaji, koji sluze kao podloga za provedbu vertikalne analize, mogu se razmatrati u kontekstu raSclanjivanja. Vertikalna analiza omogucava uvid u strukturu financijskih izvjestaja, Problematika analize financijskih izvjestaja ne iscrpljuje se postupkom horizontalne i vertikalne analize.U tom kontekstu najznaeajniji su pokazatelji analize financijskih izvjestaja pa se obicno govori 0 pojedinacnim pckazateljima, skupinama pokazatelja, sustavima pokazatelja i zbrojnim iii sintetskim pokazateljima. Radi bolje preglednosti, klasifikacija terneljnih instrurnenata i postupaka prikazana je na sliei 6.1.

6.3. Primjer horizontalne i vertikalne analize u stabilnim uvjetima

6.3.1. Podloga za analizu

U tablicarna 6.1; i 6.2. prikazane su bilanea i izvjestaj 0 dobiti (racun dobiti i gubitka) koji su u svom izvomom obliku upravo prilagodeni potrebama analize finaneijskih izvjeStaja i upravljanja.' Ovdje se radi 0 tzv, komparativnim fmaneijskim izvjestajima, u kojima se usporeduju podaci zadvije iii vise godina (obracunskih razdoblja). U ovom slucaju usporedene su dvije godine, 19x 1. i 19x2 .• s tim da je 19x 1 . baza usporedbe. U prve dvije kolone tih finaneijskih izvjestaja iskazani su apsolutni iznosi pojedinih pozicija, zatim se u sljedeeoj koloni iskazuje apsolutni iznos povecanja (smanjenja) pojedinih pozicija u 19x2. godini u odnosu na 19x1.. a i u pos1jed-

. njoj koloni to povecanje (smanjenje) iskazano je relativno, tj. u postotku. Financijski izvjestaji prikazani u tablicama 6.1. i 6.2. jesu financijski izvj~taji dionicarskog (inkorporiranog) poduzeca, Ne ulazeci detaljnije u usporedbu prikazanih financijskih izvjestaja i nasih financijskih izvje~taja, jasno je na prvi pogled da osim formalnih razlika postoje i odredene bitne razlike, bez obzira na sve promjene koje se provode u nasem privrednom sustavu. Te razlike najvise dolaze do izrazaja u pasivi bilance stanja. Promatrano dionicarsko poduzece svoje poslovanje finaneira najveCim dijelom emisijom vrijednosnih papira, i to obveznica (hipoterkamih i neosiguranih), povlastenih dionica i obicnih dionica. Obveznice predstavljaju tipicne zajmove (kreditne) vrijednosne pap ire, obicne dioniee su tipicni vlasnicki vrijednosni papiri, a povlastene dionice kombinacija su obveznica i obicnih dionica. Obveznice se, prema tome, ubrajaju u dugorocne izvore sredstava (dugorocne obveze), a dionice su sastavni dio vlasnicke (owners') iIi dionicarske (stockholders') glavnice. VlasniCka glavnicajednaka je zbroju emitiranih i uplacenih dionica po nominalnoj vrijednosti, kapitalnom dobitku i zadrzanoj dobiti. Kapitalni dobitak nastaje kada se dionice na trZi~tu vrijednosnih papira prodaju po tdisnoj cijeni kojaje veca ad nominalne vrijednosti dionice.6 Zaddana dobit dio je neto dobiti koji preostaje nakon sto se isplate dividende na

5 Ti financijski izyjestoji sastavljeni su no temelju podataka iz knjige 1. L Smith-R. M. Keith- W. L

Stephens, Financial Accounling, New York, McGraw-Hill Book Company. 1988., p.p. 654-655.

6 VUe 0 tome D. Gulin-S: Or50g. Osnovne operacije s dionicama i njihovo ralunovodstveno pratenje - u: Racunovodstvo i flnancije, 111990 .• Zagreb, SRFR Hrvauke, sir. 24·29.

159

6. Temeljni instrument; i postupci ana/he financijsldh izvjestaja

Iznos Po_Ie

pova¢anja povet8nja 19><.2. (smanjenja). (sman)8nJa)

31.12.

19><1.

AKnVA (u 000 $)
TEKUCA AKnVA
- gotovina 6.574 5.368 (1.206) (19.3)
• vriiectnoanl papiri 1.570 3.090 1.520 96,8
- potra~ivanja (neto) 32.936 35.382 2.446 7.4
- zalihe robe 50.434 62.582 12.148 24.1
• pretpla~ani tro;!;kovi ~ 1&lQ ~ .lruI.
UKUPNO TEKUCA AKTlVA 94. 104 109.292 15.1as 16.1
DUGOROCNA FINANCIJSKA ULAGANJA:
- ulaganja u obi~ne dlonlce M.2Q 2.2QQ -- --
IMOVINA, POSTROJENJA I OPREMA:
·zamlji;!;te 4.300 4.520 220 5.1
.- z9rada 72.640 72.640
manja: ispra.v,!k vrijed;'o~ (29.196) (30.696) ·1.5W· ~.1
- oprems·-· 16.717 18.907 2.190 13,1
manje: ispravak vrijadnosti .I2.MQl. ~ ~ lJ!
UKUPNA IMOV1NA, POSTROJENJA I
OPREMA 56.521 57.291 770 1,4
UKUPNO AKnVA 166.625 172.583 15.698 10.2
PASIVA (u 000 $)
TEKUCE OBVEZE,
- rafuni za pta~nje 33.353 29.235 (4.118) (12.3)
- obve:;r::o ZB poreze 2.425 3.040 615 25,4
- ostale tekuee obveze 2.137 3.758 1.621 75,9
- teku~i dio dugorol!nih obveza 3.000 3.000
UKUPNO TEKUCE OBVEZE 40.915 39.033 (1.882) (4,6)
DUGOROCNE OBVEZE,
- hipotekarne obveznice 80/0 28.000 25.000 (3.000) (10,7)
.. neosigurane obveznice 100/0 5.000 5.000 m··
UKUPNO DUGOROCNE OBVEZE 28.000 30.000 ;!l.000 Z]
UKUPNO OBVEZE 69.9]5 69.033 ]18 0,2
VLASNICKA GLAVNICA
- povla§tene dianice
5% (nom. vrijad. 10 $) 600 500
- obifne dionice (nom. wijed. 1 $) 9.500 10.000 600 5,3
- kapitalni dobitak 30.053 35.843 5.790 19,3
- Z8drtani dobici 47.657 57.207 9.550 20,0
UKUPNO VLASNtCKA GLAVNtCA 87.710 103.550 15.840 18,1
UKUPNO PASIVA 156.625 172.583 16.958 10,2
• Pova~nle Ispravka vrllednoSti,po!to Ispi-avak inl]ednosU lma neg-ath/an preC!znoik; :~ .. ::-
. znael 8manjenje sret;tstava·. . . . . . . '.' .'.,
•• Pove~nje od 0 na 6.000 znafi beakonal!no pOv';~njeler Je 6.00Q,;, CD
~ " .... Tablica 6.1.

160

I

I i I

1.1. -31.12. Postotak
povecanja povecanja
19x1. 19x2. (smanjenjaJ (smanjenja)
NETO PRODAJA (poslije svih popusta) 673.488 862.915 189.427 28,1
manje: TROSKOVI PR01ZVODNJE
PRODANE ROBE:
- materijal (172.589) (207.008) 34.419 19,9
- najamnine (place) (249.826) 1326.121) 76.295 30,5
- amortizacija (18.290) (19.930) 1.640 9,0
- ostali (roskovi (13.630) (11.281) (2.343) (17,1)
UKUPNI TROSKOVI PRODANE ROBE (454.335) (564.346) 110.011 24,2
BRUTO PROFIT 00 PRODAJE 219.153 298.569 79.416 36,2
manje: OPERATlVNI TRO!;KOVl:
- troskovl prodaje (162.571) (212.062) 49.491 30,4
• opel i administrativni tro§kovi (3S.928) (58.711) 22.843 63,6
UKUPNIOPERATlVNITROSKOVI (198.499) (270.833) 72.334 36,4
OSTAU DOBICII TROSKOVl:
- dobitak od dividendi 430 516 86 20,0
• troskovi kamata (3.016) (3.120) 104 3,5
NETO OSTAU DOBICI (TRoSKOVl) (2.586) (2.604) '8 0,1
DOBIT PRIJE OPOREZNANJA 18.068 25.132 7.064 39,'
TROSKOVIOPOR~VANUA (5.693) (7.557) 1.864 32,7
NETO DOBIT 12.375 17.575 5.200 42,0
manje: DIVIDENDE NA POVLA!;TENE DIONICE 25 25
NETO DOelT OBICNIH Dl0NlCARA. 12.350 17.550 5.200 42,1
manje: DIVlDENDE NA oelCNE DIONICE 5.650 8.000 2.350 41,7
POVECANJE ZADRZANE DOBm 6.100 9.550 2.850 42,5
NETO DOBIT PO OB1CNOJ DIONICI 1,30 1,80 0,50 45,7
DIVIDENDA PO OBICNOJ DION1CI 0,59 0,80 0,21 35,6 Tablica 6.2.

161

6. Temeljni instrumenti i postupci analize financijskin izvjestaja

povlastene i obidne dionice (vidi izvj~taj 0 dobiti u tablici 6.2.7). U promatranompoduzecu zadrzana dobit (akumulacija) povecava se 19x2. u odnosu na 19x1. za 9.550.000 dolara, a upravo toliko iznosi zadrzana dobit iskazana u izvjestaju 0 dobiti za 19x2. godinu.

Promatrano poduzece emitiralo je i prodalo do 1990. godine 50.000 povlastenih dionica cijaje nominalna vrijednost po jednoj dionici 10 dolara i 10.000.000 obicnih dionica cijaje nominalna vrijednost 1 dolar. Naknade povlastenih dionicara (povlastene dividende) obicno se ugovaraju fiksno, i to naj~e~ee kao postotak nominalne vrijednosti povlastene dionice. U ovom slucaju taj postotak iznosi 5%, sto znaci da povlastene dividende iznose 25.000 dolara (5% od 500.000 je 25.000). Naknade obicnih dionicara (obicne dividende) ne ugovaraju se unaprijed i uz pretpostavku ostvarene neto dobiti, zavise prvenstveno od politike raspodjele neto dobiti na dividende i zadrzanu dobit, tj. akurnulaciju. Na osnovi podataka 0 vlasnickoj glavnici moguce je izracunati knjigovodstvenu vrijednost dionice, Ona se raeuna po sljedecern obrascuf

knjigovodstvena vrijednost _

obicne dionice -

vlasnicka glavnica - povlaStene dionice broj obicnih dionica

Knjigovodstvena vrijednost obicne dionice u 19x2. godini prema tome iznosi: 103.550.000 - 500.000 10305 dolara

10.000.000

Jasno je da postoje razlike izmedu trZisne i knjigovodstvene vrijednosti i te dvije velicine vrlo rijetko se podudaraju. Tako npr. dionice ovog poduzeca kotiraju na burzi po cijeni od 27 dolara. Osim sto vrijednosne papire koristi za financiranje svog poslovanja, poduzece dio svojih slobodnih sredstava ulaZe u kupovinu obicnih dionica nekih drugih poduzeca, Do 19x2. godine u kupovinu obicnih dionica ulozeno je 6.000.000 dolara (vidi tablicu 6.1.), a po osnovi tih dionica u 19x2. godini ostvarenje dobitak od dividendi? u iznosu 516.000 dolara (vidi tablicu 6.2.).

6.3.2. Komparativni financijski izvjestaji i postupak horizontalne analize

Analiza financijskih izvjestaja koja omogucava usporedivanje podataka u duzem razdoblju, da bi se otkriletendencije i dinamika promjena pojedinih bilancnih pozicija (financijskih podataka), obicno se naziva horizontalnom analizom. Uobicajena analiticka sredstva i postupci koji se koriste u horizontalnoj financijskoj analizijesu komparativni financijski izvjestaji (tablice 6.1. i 6.2.) i sagledavanje tendencija promjena pomocu serije baznih indeksa (tablica 6.3.).

7 Problematika raspodjele dobiti ob;cno se prikazuje u izyjestaju 0 <.adrianim dobicima: b:vjeslaj 0 dobiti prikazan u tablici 4.2. djeiomicno obuhllaea i OIlU problematiku, Ij. obuhvaea i dio izyjeslaja 0 zadrianim dobicima [raspodjela prikazana ispod pozicije neto dobit].

8 I. Turk, Obralrm poslovanja dionilarskih druItava - u: XXV. simpozij-savjetovanje SRFR Hrvatske, Sibenik, /ipanj }990., sir. 170.

9 U nalim uvjetima koristi se izrlll. "prihod od dividendi" i taj prihod spada u skupinujimlllcijskih prihoda.

162

. I

'! 1

'!,.

II

Tablica 6.3.

If

I[

Ako se usporede podaci prikazanog poduzeca za 19x1. i 19x2. godinu (vidi tablice 6.1. i 6.2.), tada se, izmedu ostalog, uocava i sljedece:

1. U 19x2. godini u tekucoj aktivi dolazi do smanjenja gotovine za 18,3% iako se ukupna tekuca aktiva povecava za 16,1 %. Povecanje tekuce aktive uzrokovano je, prije svega, povecanjem zaliha robe koje su u odnosu na proteklu godinu povecane za 24,1 %. Na poveeanje ukupne tekuce aktive znatno manje utjeee povecanje vrijednosnih pap ira koji su u odnosu na proteklu godinu povecani za 96,8% jer zalihe u strukturi ukupne tekuce aktive ne cine znatan udio,

2. Zalihe robe u tekucoj aktivi povecavaju se u 19x2. godini za 24,1 %. Na prvi pogled to izgleda 10k Medutim, istovremeno se neto prodaja povecava za 28,1 % i prema tome prihvatljiv je porast zaliha robe ako se uli podmiriti rastuca potrainja kupaca za tom roborn. Relativno gledano, zbog manjeg intenziteta porasta zaliha robe od neto prodaje, zalihe robe zapravo se smanjuju. Osim toga, ta tendencija upucuje i na povecanje koeficijenta obrta u odnosu na proteklu godinu,

3. Odredene promjene dogadaju se i u strukturi obveza prerna izvorima sredstava. Ukupne obveze povecavaju se sarno za 0,2% uz smanjenje tekucih obveza za 4,6% i povecanje dugorodnih obveza za 7,1 %. Istovremeno se vlasnicka glavnica povecava za 18,1 %, sto uvjetuje da ukupno povecanje pasive iznosi 10,2% koliko je povecana i ukupna aktiva, Sve to upucuje na povecanje likvidnosti i financijske stabilnosti te na srnanjenje zaduzenosti,

4. U promatranorn periodu neto prodaja povecana je za 28,1 % uz istovremeno povecanje troskova proizvodnje prodane robe sarno za 24,2%, sto upucuje na povecanje ekonornicnosti proizvodnje pa se zbog toga bruto profit od prodaje povecava za 36,2%. U strukturi troskova izrazito negativnu tendenciju imaju opci i administrativni troskovijer se oni poveeavaju za 63,6%. Medutim, posto opci i administrativni troskovi u strukturi ukupnih troskova cine relativno mali dio, to veliko povecanje ne utjece bitno na neto dobit,

5. Neto dobit povecanaje za42%, dokje u istom periodu iznos dividendi na obicne dionice povecan za 41,7%, a zadrzani dobici povecani su za 42,5%. Iz toga je rnoguce zakl juciti da se u politicl raspodj ele neto dobiti na aku mulaciju (zadrzanu dobit) i dividende preferira brfi porast akurnulacije od porasta dividendi. Do istog zakljucka moguce je doci ako se usporeduje neto dobitak po obicnoj dionici i dividenda po obicnoj dionici.

It

I

Ie 1

I

II~

rr

II~

163

6. Temeljni instrument! i postupci analize financijskik izvjestaja

Za potpunije sagledavanje poslovanja poduzeca potrebno je sastaviti podlogu za , _U1alizu koja omogucava sagledavanje poslovanja poduzeca u duzem razdoblju (minimaine 5 godina) da bi se mogla uociti tendencija promjena, tj. dinamika u promjeni

, .pojedinih pozicija, U tablici 6.3. moguce je uociti tendencije promjena pojedinih po- . sicija u izvjestaju 0 dobiti za razdoblje od 19x1.IO do 19x5. godine, Umjesto apsolut,~lih iznosa u tablici 6.3. koriste se bazni indeksi s tim daje 19x1. godina uzeta kao baza usporedbe (19xl = 100). Sagledavanjem poslovanja u duzem razdoblju moguce

. _;e donijeti drugacije zakljucke 0 poslovanju nego kad se promatraju sarno dvije god ileo Uocava se da se neto prodaja u promatranom periodu povecava mnogo brze od --<>ruto profita prodaje. Razlog je vjerojatno taj sto se troskovi proizvodnje prodane robe povecavaju mnogo bde od prodajnih cijena po kojima se ta roba prodaje na

. "distu. Neto dobit povecava se sporije od neto prodaje, ali ipak bde od bruto profita irodaje. Vjerojatnije razlog takvoj tendenciji neto dobiti stroga kontrola i smanjivan'je troskova prodaje, opcih i adminstrativnih troskova,

, -:;.3.3. Strukturni financijski izvjestaji i postupak vertikalne analize

Pod vertikaInorn analizom podrazurnijcva se najcesce usporedivanje finaocijskih , .eodataka (pozicija financijskih izvjestaja) u jednoj godini. Za to su potrebne podloge coje omogucuju uvid u strukturu bilance (tablica 6.4.) i izvjesta]« 0 dobiti (tablica .-5.5.). Uobicajeno se kod bilance aktiva i pasiva izjednacavaju sa 100, sto znaei da se pojedine pozicije bilance izrazavaju kao postotak od ulcupne aktive iii pasive. Kod iz'-'/jeStaja 0 dobiti obicno se neto prodaja!' izjednacava sa 100, sto znaci da se pojedine iozicije izvjestaja 0 dobiti izrazavaju kao postotak od neto prodaje. Razrnatranjem -strukturnih financijskih izvjestaja za 19x 1. i 19x2. rnoguce je doci do istih zakljucaka kao i kod razrnatranja komparativnih financijskih izvjeStaja u tablicama 6.1. i 6.2. '"'\1edutim, potrebno je napornenuti da su struktumi financijski izvjesta]! vrlo korisni rod usporedivanja s drugim poduzecima. Osim toga, struktumi financijski izvjdtaji '-Korisni su i kod usporedivanja podataka jednog poduzeca kada je u privredi prisutna inflacija.

, ~ Kad je rijee 0 vertikalnoj financijskoj analizi, struktumi financijski izvjestaji koji ;e temelje na biIanci U osnovi su usmjereni na dva vazna aspekta:

~ 1. Izvori kapitala poduzeca, koji mogu biti kraktorocne obveze, dugorocne obveze i vlastiti izvori (vlasnicka glavnica)

, 2. Iznos ukupnog kapitala poduzeca ulozen u tekuca, fiksna iii ostala sredstva, a kombinacija tih ulaganja u razne obl ike sredstava determiniranaje djelatnoscu koju poduzece obavlja.

. _ Uvazavajuci podatke iz tablica 6.1. - 6.5. te provedeni postupak horizontalne i zertikalne anaIize rnoguce je uociti da promatrano poduzece ostvaruje zadovoljavaju~_;u sigumost i uspjesnost poslovanja i da s protekom vremena dolazi do poboljsanja kvaIitete poslovanja."

.0 Sastavljeno prema 1. L Smith-R. M. Keith- W. L Stephens, O.C., p. 656. Isti ovakav prika; ItfJ)guce je . _ sastaviti i za bilancu s rim da raIClanjivanje:zp. obafinancijska ilYje/taja moze biti mnogo detaljnije.

II Pod iuazom nero prodaja podrazumijevaju se prihodi od prodaje. Me4utim, u odredenim slucajevi,._ rna tu analizu mogude je obavljati i taka da se ukupni prihodi i'ljednaee sa 100.

12 Detaljnije 0 ovom sludaju K iager.L ·Zager. Racunovodstveni standardi.financijski izJ>jeitaji l revizija, drugo, ltmijenjeno i dopunjeno izdanje, Zagreb, lnienjerski biro, 1996., sir. 247·277.

164

t' .

I', ~

l!ii~~

.

.

,

6. Temeljni instrumenti i postupci analizejinancijskih izvje!taja

MOST, INC.

Stfuktutna bilanca

31.12.

19x1. 19x2.

AKTIVA
TEKUC:A AKrlVA 60,08 63,33
DUGOROCNA FINANCIJSKA ULAGANJA 3.83 3,47
NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA 36.09 33,20
UKUPNO AKTIVA 100.00 100,00
PASIVA
TEKUCE OBVEZE 26,12 22,62
DUGOROCNE OBVEZE 17,88 17,38
VLASNICKA GLAVNICA 56,00 60,00
UKUPNO PASIVA 100,00 100,00
Tablica 6.4. . '-. .... MOST, INC. . . . .

J;'i~,':~rU~~iizvj~j 0 dob~X,.' ~.' ..

1.1. - 31.12.

19K1. 1~

NETO PRODAJA 100,00 100,00
manje: TROSKOVI PROIZVOONJE
PROOANE ROBE (67,46) (65,40)
BRUTO PROFIT 00 PROOAJE 32,54 34,60
manie: OPERATlVNI TROSKOVI
- troskovi prodaje (24,14) (24,58]
- opel i administrativni troskovi (5,33] (6.81)
UKU?NI OPERATIVNI TROSKOVI (29,47) (31,39)
OSTALI OOBICI I TROSKOVI
• dabitak ad dividendi 0,06 0,06
• troskovi kamata (0,45) (0,36)
NETO OSTALI DOBICI rmOSKOVn (0,39) (0,30)
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 2,68 2,91
TROSKOVIOPOR~ANUA (0,85) (0,88)
NETO DOBIT 1,83 2,03
Tablica 6.5. 6. Temeljni instrumenti i postupcl analizefifl(l1lcijskih izvjeJtaja

6.4. Primjer horizontalne i vertikalne analize u uvjetima inflacije


Pri sastavljanju podloga za analizu danih u tablicima6.6. i 6.7. uvazavane su sheme financijskih izvjestaja iz Zakona 0 racunovodstvu (cl. 16. i 17. - Narodne novine, br. 90/1992.) te polugodisnjeg statistiekog izvjestaja iz 1993. godine za srednje velike i velike poduzetnike, a prije svega uvafavani su i specificni zahtjevi provedbe analize financijskih izvjestaja dionickog drustva "X". Nairne, za promatranu prethodnu i tekucu godinu, osim apsolutnih iznosa u financijskim izvje~tajima, danaje i struktura, ~to je nuzno zbog evidentnog inflatornog utjecaja. U bilanci je aktiva i pasiva izjednacena sa 100. sto znaci da su sve pozicije razmatrane kao postotak u strukturi ukupne aktive, tj. ukupne pasive. Slieno tome, u racunu dobiti i gubitka ukupni prihodi izjednadeni su sa 100, 5to znaci da su sve pozicije razmatrane kao postotak u strukturi ukupnih prihoda. IzraZavanjem strukture financijskih izvjestaja omogucava se usporedba prethodne i tekuce godine, lito zbog utjecaja inflacije ne bi bilo moguce pomocu apsolutnih iznosa, Ovaj problem rnogao bi se rijesiti i prepravljanjem financijskih izvjestaja. tj. svcdenjem cijena prethodne godine na tekucu godinu. Medutim, prornatrano s aspekta analize fmancijskih izvjestaja, odabrani pristup je, sasvim sigumo, primjereniji jer bez bilo kakvih dodatnih racunskih postupaka omogucava uvid u strukturn, 5to je vrlo vaZno za provedbu postupaka horizontalne i vertikalne analize.

6.4.2. Postupak horizontalne i vertikalne analize

Postupak horizontalrie analize usmjeren je na razmatranje tendencija i dinamike promjene pojedinih pozicija fmancijskih izvjestaja tijekom razdoblja (u promatranom slucaju radi se 0 dvije godine). Nasuprot tome, vertikalna analiza usmjerenaje na razmatranje strukture fmancijskih izvjestaja. Medutim, postupak vertikalne i horizontalne analize potrebno je razmatrati povezano, i to posebice u slucajevima kada postoji inflacija. Kao sto je poznato u takvim uvjetima nema smisla usporedivati apsolutne iznose prethodne i tekuce godine, vee je tu usporedbu moguce ograniciti sarno na strukturu, tj. na relativni iskaz.

Na temelju podataka iz tab lice 6.6. rnoguce je uociti strukturu imovine prikazanu u tablici 6.8.

U strukturi imovine znatan udio cini dugotrajna imovina i njezin se udio u teknco] godini u odnosu na prethodnu povecava, U strukturi dugotrajne imovine znatan je udio gradevinskih objekata i zemljista (vidi tablicu 6.6.). Kako je posrijedi proizvodno poduzece, to sasvim sigumo nije racionalno jer bi bilo nonnalno ocekivati znatan udio postrojenja i opreme. Medutim, vrijednost postrojenja i opreme u strukturi ukupne aktive u prethodnoj godini cini sarno 1.2%. au tekuco] godini sarno 2,0%. Usporedo s porastom udjela dugotrajne imovine, smanjuje se udjel kratkotrajne imovine. Do toga dolazi, prije svega, zbog znatnog smanjenja zaliha (vidi tablicu 6.6). Zbog navedenih tendencija mogu se oeekivati problemi vezani uz likvidnost poduzeca.

166

'",

POZlCIJA Prethodna godina Tekuca godina
AKTIVE IZNOS % lZNOS %
A) POTRAZIVANJA ZA UPISANI
A NEUPLACENI KAPITAL
B) OUGOTRAJNA IMOVINA 799908 64,2 9313802 70,7
I. NEMATERIJALNA IMOVINA
II. MATERIJALNA IMOVINA 798575 64,1 9289071 70,5
1. ZemtjiSta i sume 107175 8,6 1322334 10,0
2. Gradevinski objekti 529273 42,5 5953867 45,2
3. Postrojenja i oprema 15283 1,2 216878 2,0
4. Alati, inventar i sl.
5. Predujmovi
6. Sredstva u pripremi 59921 0,5
7. Stambene zgrade, stanovi
8. Ostala mat. sredstva 146 B84 11.8 1 691 071 12,8
III. FINANCIJSKA IMOVINA 1333 0,1 1333 0,0
IV. POTRAZIVANJA 23398 0,2
CI KRATKOTRAJNA IMOVINA 445596 35,8 3851628 29,3
I.ZAUHE 335499 27,0 2224360 17,0
1. Sirovina i materijal 52670 4,2 540252 4,1
2. Proizvodnja u tijeku 2394n 19,2 1115037 8,6
3. Trgovacka roba 1531 0,2 14763 0,1
4. Gotovi proizvodi 41821 3,4 554308 4,2
5. Predujmovi
II. POTRAZIVANJA 104 014 8,3 1472882 11.2
1. Potr. od pov. poduzeea 139 0,0 749 0,0
2. Potr. od kupaca 90744 7,3 1033488 7,9
3. Potr. od zaposlenih 491 0,0 593 0,0
4. Polr. od ddave i 51. 15n 0,1 622 0,0
5. Ostala potraiivanja 11063 0,9 437430 3,3
III. FINANCIJSKA IMOVINA 1334 0,1 108847 0,8
IV. NOVAe 4749 0,4 45 539 0,3
OJ PLACENI TRO~KOV1 BUOUCEG RAZDOB·
WA I NEDOSPJELA NAPLATA PRIHODA
E) GUBITAK IZNAO VISINE KAPITALA
F) UKUPNO AKTIVA 1245504 100 13165430 100
Tablica 6.6. II_, I

r

r

r

If

I I

rr

!

rr

II

11

I[

If

II

167

6. Temeljni instrumenti i postupci analize financijskin izvjeItaja .?\ .
'i',. "

POZICIJA Prethodna godina Tekuca godina
PASIVE IZNOS % IZNOS % Prethodna godina 'fekuca godina
POZIClJA IZNOS °'0 IZNOS %
A) KAPITAL 1 REZERVE 897490 72,1 10025877 76,1
I. KAPITAL 897490 72.1 10025877 76,1 A) POSLOVNl PRIHODI 984451 97,5 11200387 98,5
II.REZERVE 1. Prihodi od prodaje 968048 95,9 10361347 91.2
B) DUGOROCNA REZERVIRANJA ZA 2. Prihodi od k.ompenzacija,
RIZIKE 1 TROSKOVE subvencija, dotacija 8633 0,9 711 201 6,2
C) DUGOROCNE OBVEZE 9640 0,8 11832 0,1 3. Ostali poslovni prihodi 7770 0,7 127839 1,1
1. Obv. prema povez. poduzecirna B) POSLOVNI RASHODI 879179 87,1 9041572 79,6
2. Obv. prema k.reditnim institu. 9640 0,8 11832 0,1 I.a POVECANJE VRIJEDNOSll ZALiHA 214452 21,2 1388821 12,2
3. Obv. prema dobavjjacirna Ib SMANJENJE VR1JEDNOSTI ZALIHA
4. Ostale dugorocne obveze II. RASHODI RAZDOBWA 1093631 108,3 10430 393 91,8
D) KRATKOROCNE OBVEZE 338374 27,1 3127721 1. Materijalni tro!k.ovi 799009 79,1 8686683 76,4
1. Obv. prema povez. poduzecirna 46902 3,8 52664 0,4 a) sirovi ne i materijal 659861 6957155
2. Obv. prema kreditnim institu, 161191 12.9 1065052 8,3 b) prodana roba 101066 1298028
3. Obv. za predujmove. depozite c) ostali tro§kovi (usluge) 38062 428500
"r'
i jamstva 31 0,0 " 2. Troskovi osoblja 146074 14.4 775151 6,8
>'
5,9 1066~ ,I 3. Amortizacija i vrijednosno
4. Obv. prema dobavljacirna 74421 8,1 1J.
5. Obv. prema mjenicama i cekovima 13576 0,1 ~.: usklad. dugotrajne imovine 69258 6,9 436998 3,9
;~~~
6. Obv. prema zaposlenima 19714 1.6 307453 2,3 ,:r. 4. Vrijednosno usldadivanje
7. Obv. za poreze, doprinose i dr. 39146 2,9 422300 3,2 .i: kratkotrajne imovine
.~
8. Ostale kratkorocne obveze 180 100 1,4 1 5. Rezerv. za rizike i trosk.
E) ODGOE>ENO PLACANJE TROSKOVA I '. 6. Ostali troskovi poslovanja 79290 7,9 534561 4,7
PRIHOD BUDUCEG RAZDOBWA :j,~ C) ANANCIJSKI PRIHODI 19603 0,2
t D) FINANCIJSKI RASHODI 108591 10,8 2067926 18,2
F) UKUPNO PASIVA 1245504 100 13165430 100 1. Kamate 98932 9,8 2065609 18,2
, 2. Ostali finan. rashodi 9659 1,0 2317 0,0
Nastavak tablice 6.6. El UKUPNI PRIHODIIZ REDOVNOG
n POSLOVANJA [A + C) 984451 97,S 11219990 98,7
r-
Struktura pasive prikazanaje u tablici 6.9. Uocava se znatan udio vlastitoga bpi- ~' F) UKUPNI RASHODIIZ REDOVNOG
1\ POSLOVANJA [B + OJ 987770 97,9 11109 498 97,8
tala koji se sa 72,1% povecava na 76,1%. U promatranom razdoblju poduzece je I~, u DOBIT (GUBITAK)IZ REDOVNOG
ostvarilo vrlo malu dobit (vidi tablieu 6.7.), ~to upucuje na to daje povecanje vjerojat- '" POSLOVANJA (E - F) (3319) (0,4) 113492 0,9
~
no prije svega odraz tehnike obracuna, a ne kvaIitete poslovanja, Dugorocne obveze u '" 2,5 146326 1.3
' " G) IZVANREDNI PRIHODI 25092
strukturi pasive gotovo su zanemarive, a kratkorocne obveze srnanjuju se usporedo s .'~ H) IZVANREDNI RASHODI 18758 1,8 217197 1,9
;,
uvecanjem vlastitoga kapitala. U strukturi kratkorocnih obveza, kao sto je to uobica- .'/.' ... UKUPNI PRIHODI (E + G) 1009543 100,0 11366316 100,0
~~~
jeno, najveci dio odnosi se na obveze prema dobavljacima i kreditnim institucijama. .:~: n UKUPNI RASHODI (F + H) 1006528 99,7 11326695 99,7
Povezivanjem razmatranja strukture aktive i pasive te pojedinih elemenata racuna ,\:': I) DOBIT (GUBITAK) PRUE
dobiti i gubitka (tablica 6.7.) moze se zakljuciti: OPOREZIVANJA 3015 0,3 39621 0,3
kapital kojim raspolaze promatrano poduzece ulozen je u neodgovarajuce oblike J) POREZ NA DOBIT 1877 0,2 27184 0,2
imovine (uglavnom je imobiliziran u zgradama i zemljistu) K) NETO DOBIT 1138 0,1 12437 0,1
. buduci da se poduzece fmancira pretezno iz vlastitoga kapitala eiji se udio u
strukturi pasive povecava, bilo bi Iogicno ocekivati smanjenje rashoda financiran- Tablica 6.7.
ja. Medutim, ti se rashodi znatno povecavaju, i to osim neodgovarajuce strukture
irnovine upozorava i na obracunom "napuhani" iznos vlastitoga kapitala,
168 169
-- 6. Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih izvjeItaja

Prethodna godina . Tekuca godina
Dugotrajna imovina 64,2% 70,7%
Kratkotrajna imovina 35,8% 29,3%
Ukupna imovina 100% 100% . Tabliea 6.8. Struktura lmovlne

Prethodna godina TekuCa godina
c·
Kapital (glavnica) 72,1 % 76,1 %
Dugorocne obveze 0,8% 0,1 %
Kratkorocne obveze 27,1 % 23,8%
Ukupno paslva 100% ..
~ : _,' <100%,., Tablica 6.9. Struktura pasive

Struktura ~kupn~ prihoda S obzirom na izvore stjecanja prema tablici 6.7. moZe

se skraceno prikazati kao ~to je ucinjeno u tablici 6.10. .

98,5% 0,2% 1,3 %

. Prethodna godina

... .. :: _. _.... :.'~~

Teku~agodina; ' ..• -

.,' .. ~; -, ," - - _ -,' •. ~" :.;~~ '_L:

Poslovni prihcdl Rnancijski prihodi lzvanredni prihodi

97,5% 0,0% 2,5%

100%

UkuJ:mi priho~i

Tablica 6.10. Struktura ukupnog prihoda s obzirom. na izvore stjeeanja

. U .strukturi poslovnih prihoda najveci dio ostvarenje prodajom. Medutim, znatan dio pn~oda.o~tv.aruJe se od kompenazacija, subvencija, dotacija i sl. i ti prihodi u prethodnoJ. gOdl~1 cm,e 0,9%. au tekucoj 6,2% u strukturi ukupnih prihoda. Drugacije rece~o, tl ~u _pnhodl u prethodnoj godini 7,5 puta veci od neto. dobiti, a u tekuco] godini 001 su veci 57 puta. .

170

o.

au..

I

6. Temeljnl instrumenti i postupci analize ftnancijskih izvjeItaja

Stroktura ukupnog prihoda s aspekta raspodjele prikazana je na sljedeci nacin (tablica 6.1 L):

Prethodna godina TekuCa godina
Poslevni rashodi 87.1 % 79,6%
Financijski rashodi 10,8% 18.2 %
Izvanredni rashodi 1,8% 1,9%
Perez na debit 0,2% 0,2%
Neto debit 0.1 % 0,1 %
Ukupni prihedi 100% 100% Tabliea 6.11. Struktura ukupnog prihoda s aspekta raspodjele

U strukturi raspodjele ukupnih prihoda vaZno mjesto zauzimaju poslovni rashodi.

Medutim, u odnosu na prethodnu godinu oni se u tekucoj godini znatno smanjuju, a usporedo sa smanjenjem poslovnih rashodadolazi do povecanja financijskih rashoda, sto upozorava na financijske teskoce u kojima se poduzece nalazi. U strukturi poslovnih rashoda vazno je uociti znatno smanjenje troskova osoblja (placa) i amortizacijeoni koji su u odnosu na prethodnu godinu prepolovljeni (viditablicu 6.7.).

VaZno je uociti da su u prethodnoj godini ukupni prihodi iz redovnog poslovanja, bez obzira na subvencije, dotacije i sl., manji od ukupnih rashoda iz redovnog poslovanja, ~to znaci da dobit u toj godini proizlazi iz raz1ike izvanrednih prihoda i izvan-

, rednih rashoda. Nasuprot tome, u tekucoj godini pozitivnu razliku prihoda i rashoda . iz redovnog poslovanja, kojaje ostvarena bez obzira na povecanje financijskih rashoda, znatno umanjuje negativna razlika izvanrednih prihoda i rashoda.

Primjenom postupka horizontalne i vertikalne analize uocene su vazne karakteristike poslovanja poduzeca u promatranom razdoblju. U ovom slucaju rijce je 0 podu- . zecu koje ne ostvaruje zadovoljavajucu sigumost i uspjesnost poslovanja. S protekom vremena ta losa 1endencija se nastavlja. Medutim, u konkretnom slucaju, za produb- ' J Ijavanje i prosirivanje tih saznanja potrebno je formirati i racunati niz pokazatelja analize financijsklh izvjestaja.13

6.5. Pokazatelji analize financijskih izvjestaja

6.S.1. Osnovne skupine financijskih pokazatelja

Pokazatelj je racionalan iii odnosni broj, sto podrazumijeva da se jedna ekonomska veli~ina stavlja u odnos (dijeli se) s drugom ekonomskom velicinom, Sasvim je jasno da nema smisla dovoditi u vezu bilo koje dvije ekonomske velidine i u tom kon- .

13 Izracunali pokauuelji 7.Il ovaj slucaj mogu se vidjeti u clonku L Zager, Primjer analiz« financijski;h - , jzvjeItaja u projzvodnom poduzecu - u: grupa aurora, Analiza financijsldh jzvjeItaja, Zagreb,

HZRFD, 1994., str. 121-139.

171

6. Temeijni instrumenti i postupci analire financijskib izyjestaja

te~~tu more se govoriti 0 preduvjetima ispravnosti pokazatelja." Financijski pokazatelji, s obzirom na vrernensku dimenziju, u osnovi se mogu podijeliti na dvije skupine. Jedna skupina financijskih pokazatelja obuhvaca razmatranje poslovanja poduzeca unu.tar odr~~nog razdoblja (najce~ce godinu dana) i ternelji se na podacirna IZ izvjestaja 0 dobiti, a druga se odnosi na tocno odredeni trenutak koji se podudara s trenutkom sastavljanja bilance i govori 0 financijskorn polozaju poduzeca u tom trenutku." Pokazatelje obicno promatramo kao nosioce informacija koje su potrebne za u~ravljanje poslovanjern i ~vojem poduzeca. Dakle, pokazatelji_se fonniraju i racunllJu upravo zbog toga da bi se stvorila informacijska podJoga potrebna za donosenje odredenih odluka.

Zavisno od toga koje se odluke zele donositi naglasava se znacenje pojedinih tipova (vrsta) pokazatelja, Ako se analiza provodi prirnjerice za bankara koji razmislja o tome h.oce li odobriti kratkorocni kredit nekom poduzecu, tad a se naglasak stavlja na postojecu financijsku situaciju poduzeca i njegovu blisku buducnost, tj. naglasava s~ z~acenJ.e pok~atelja koji mjere likvidnost. Nasuprot tome, sa stajalista dugorocnih m~es~ltora v~se se naglasava moe za stvaranje prihoda i efikasnost poslovanja nego lik.vldnost, jer se zna da neprofitabilna poduzeca urnanjuju vrijednost imovine i bez obzira na postojecu dobru likvidnost u buducnosti nece moci iz ostvarenog poslovno~ re~ult~ta.podmiriti obveze prema dugorocnirn investitorima. Vlasnici podu~a (dionicari), jednostavno receno, zainteresirani su za dugorocnu profitabilnost i Slgu~O~t. Menedzme~t p~~zeea zaintersiran je, naravno, za sve aspekte financijske anah~ jer se mora OSlgu~tJ I kratkorocna i dugorocna financijska stabiInost poduze.. . ca. Osim toga, mora se osigurati profitabilnost poduzeca kako bi se mogle podmiriti sve kratkorocne i dugorocne obveze, zatimje nuzno osigurati odgovarajuce naknade vlasnic.ima poduzeca (dividende) i odgovarajuci iznos akumulacije (zadrZanu dobit) kako. bl se poduzece rnoglo razvijati, U skladu s tim zahtjevima razlikuje se nekoliko skupina financijskih pokazatelja;"

1. Pokazatelji likvidnosti ("liquidity ratios"), koji rnjere sposobnost poduzeca da podmiri svoje dospjele kratkoroene obveze.

2. Pokazatel]! zaduzencstt ("leverage ratios"), koji mjere koliko se poduzece financira iz tudih izvora sredstava.

3. Pokazalelji aktivnostl ("activity ratios"), koji mjere kako efikasno poduzece upotrebljava svoje resurse,

14 ViJe a lome J. Tintor, Uvod u ekonomsku analiz.u poslovanja OUR-a, sir. 121-124.

IS S. Davidson-C. P. Stickney-R, L.. Wei~ Financial Acco~nting, Hindsdale, Illinois, The Dryden Press, 1979., p. 668.

16 Vidi J. F .. ~e~ton-E. F. B~igham, Managerial Finance, p. J 8. Osim ave klasifikacije osrwvnih tipolJa!!~an~l}ski~ poka<.aleLj~ postoje i druge. Talco npr. autori J. L.. Smilh-R. M. Keith- W. L Slephms II knjlZI F~.na~~lill Accounting, p. 672 .• pokazatelje jinancijske anaLize svrstavaju u tri skuplne: I. poko.z_~leljl koji govore 0 ostvarenom rezultatu; 2. pokazaielji sposobnosti placanja obveza i 3. po/rotJJ_ telji stanja li?idnosli. J. C. Van Home u knjizi Fundamentals of Financial management, New Jer~~y, Prentice-Hail; Inc. Englewod CLiffs, 1971., p. 25., pokazatelje financijske analize svrstal/a u celm gro.~~: 1. P_OkDltllelji likvidnasti, 2. pokazatelji zaduienosti, 3. pokazatelji profitabilnosti i 4. ~o~'l.ateljl pokrica: Medutim. be; obzira na nacin grupiranja lih pokazatelja; u osnovi SI! rodi 0 isttm pokazatetfima;

172

I

I

• i

!

.i

6. Temeljni instrumenti i postupci analize financijskin izvjeslaja

4. Pokazatelji ekenomicnosti, koji rnjere odnos prihoda i rashoda, tj. pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda.:

5. Pokazatelji profitabilnosti ("profitability ratios"), koji mjere povrat . ulozenog kapitala, sto se smatra najvisom upravljackom djelotvornoscu,

6. Pokazatelji investiranja ("investibility ratios"), koji mjere uspjesnost ulaganja u obicne dionice.

Radi bolje preglednosti navedene temeljne skupine pokazatelja koje se zanimaju, prije svega, na analizi bilance i racuna dobiti i gubitka prikazane su na slici 6.2.

POKAZATEWI ANAUZE ANANCIJSKlH IZVJESTAJA

POKAZATELJllIKVIDNOSl1

POKAZATELJI ZADUZENOSl1

POKAZATELJIAKnVNOSl1

POKAZATELJI EKONOMICNOSl1

POKAZATELJI PROFrTABILNOSn

POKAZATELJllNVESl1RANJA

Stika 6.2. Temeljne skupine pokazatelja analizejinancijskih izvjestaja

Sasvim opcenito receno, dobro upravljanje podrazumijeva da su u poslovanju zadovoljena dva kriterija - kriterij sigurnosti (likvidnost, financijska stabilnost i zaduzenost) i kriteriji uspjesnosti, tj. efikasnosti (profitabilnost, tj. rentabilnost). U tom kontekstu pokazatelji likvidnosti i zaduzenosti rnogu se srnatrati pokazateljima sigumosti poslovanja. Pokazatelji ekonomicnosti, profitabilnosti i investiranja zapravo su pokazatelji uspjesnosti (efikasnosti) poslovanja. Nasuprot tome, pokazatelji aktivnosti mogu se smatrati i pokazateljima sigurnosti i pokazateljima uspjesnosti, Nairne, koeficijent obrtanja sredstava s jedne strane bitno utjece na likvidnost i financijsku stabilnost, a s druge strane izravno utjece i na rentabilnost poslovanja. Poveza-

173

6. Temeljni instrumenti i postupci analiz« jilltUlcijskih izvjestaja

nost navedenih skupina pokazatelja te temeljnih kriterija dobrog poslovanja poduzeca prikazanaje na slici 63. Kriteriji sigurnosti i uspjesnosti u kratkom roku su, u pravilu, suprotstavljeni, Medutim, dugorocno gledano sigurnost uvjetuje uspjesnost i obmuto.

i POKAZATEWI ANAUZE --,' I

RNANClJSKlH IZVJESTAVA

I

I

J

Pokazatelji Pokazatelji

ekonomifnosti profitabilnosti

Pokazatelji investirsnia

I

I

Slika 6.3. Povezanost pokazatelja analize fin. izvjestaja i temeljnih kriterija dobrog poslovanja

Izracunati pokazatelji, bez obzira na to 0 kojim se pokazateljima radi, sami za sebe ne govore mnogo. Da bi se mogao donijeti kvalitetan sud 0 tome jesu Ii velicine nekih pokazatelja zadovoljavjauce iii ne, potrebno je usporediti te pokazatelje s odredenim srandardnim velicinama koje Sll U ovom slucaju baza usporedbe. Najee~Ce koristene standardne velicine tih pokazatelj a jesu: 17

1. Planirani pokazatelj za period koji se analizira

2. Kretanje velicine odredenog pokazatelja tijekom odredenog vremena u istom poduzeeu

3. Velicina tog pokazatelja u slicnom poduzecu koje pripada istoj grupaciji

4. Prosjecna vrijednost odredenog pokazatelja ostalih poduzeca koja pripadaju istoj grupaciji.

U suvremenim uvjetima poslovanja, osim temeljnih skupina financijskih pokazateljakoji se temelje ne bilanci i racunu dobiti i gubitka prikazanima na slikama 6.2. i 6.3., sve vi~e se naglasava i znacenje financijskih pokazateljakoji se terneljena noveanom toku. Ti pokazatelji posebno su znacajni u uvjetima opcenelikvidnosti gospodarstva kada je vrlo valno voditi racuna 0 razlici prihoda i rashoda s jedne strane i

17 S. Davidson-C. P. Stickney-R. L Weil. o.c .• p.p, 190-191.

174

\

... i

6. Temeljni instrument; i postupci analize financijskih izyjestaja

novcanih tokova s druge strane. Opcepoznato je, nairne, kako dobit ostvarena u znatnom iznosu ne mora znaciti da promatrano poduzece raspolaie dovoljnim iznosom novca potrebnog za placanje razlicitih obveza i obmuto, kako gubitak znacl da poduzece nerna novca. Upravo zbog toga, terneljne klasicne pokazatelje koji proizlaze iz bilance i racuna dobiti i gubitka treba razrnatrati u meduzavisnosti s izvjestajern 0 novcanom toku i pokazateljima koji proizlaze iz novcanog toka,

RNANCJJSKI POKAZATEWI NA TEMElJU NOVCANOG TOKA

POKAZATElJl OCJENE UKVIDNOSTl

POKAZATElJl KVAlfTETE DOBm

POKAZATElJl KAPITAlNIH IZOATAKA

POKAZATElJl POVRATA NOVtANOt;i TOKA

Slika 6.4. Skupine financijskih pokazatelja no temelju noviianog toka Financijski pokazatelji koji se temelje na novcanorn toku obicno se svrstavaju u eetiri skupine (vidi sliku 6.4.): JB

1. Pokazatelji ocjene solventnosti i likvidnosti (assessing solvency and liquidity), koji govore 0 novcanom pokricu kamata, tekucih obveza, ukupnih obveza i dividendi

2. Pokazatelji kvalitete dobiti (quality of income), koji govore 0 odnosu noveanih primitaka od poslovnih aktivnosti i prihoda od prodaje te 0 odnosu noveanih primitaka i dobiti

3. Pokazatelji kapitalnih izdataka (capital expenditures), koji dovode u vezu razne vrste novcanih tokova i u tom kontekstu razrnatraju rnogucnost nabave kapitalne imovine, financiranja i investiranja

18 Ova klasifikacija kao i pregiedjint1llcijskih pokauuelja ko]! se temelje ria iz.vjeslaju 0 noviianom toku i koji su prikazani u PRIWGU 2 na kraju knjige napravljena je prema sljededim izvorimasa) C. A. Carslaw-J. R. Mills. Developing Rotios for Effective Cash Flow Suuemen: Analysis, p.p. 64-70.b) D. Gulin; Sast4v(janje iJ;vjeltoja 0 novlanom toku trgovalkih druItaJla i banaka prema MRS 7 - u: Ralunovo4stvo ifinanciie, 211997., Zagreb. HZRFD. str. 3143.c)l. Spremid, lzyjeltaj o novlanim lijekovinuz - u: grupa aurora. Ralunovodstvo, revizija; porezi iJinancijsko triiIte prema novimrjelenjimaod 1998. godine. Zagreb, HORRS, 1997 .• str. 18J-J97.d)J. Kovac. Financijska analiza na kmelju jzyjeltaja 0 novlanom toku - u: Revi1jja, 211996., Zagreb, HUR, str. 29-34.

175

6. Temeljni instrumenti i postupci analize jinancijskih izvje!taja

4. Pokazatelji povrata noveanog toka (cash flow returns), koji utvrduju novcani tok po dionici povrat novca na ukupnu imovinu, obveze i glavnicu (u biti se radi 0 novcanom izrazu rentabilnosti).

U nastavku knjige prikazanje nacin formiranja i izracunavanja temeljnih skupina klasicnih financijskih pokazatelja koji se temelje na bilanci i racunu dobiti i gubitka. Na kraju knjige u PRILOGU 2 prikazan je postupak fonniranja financijskih pokazatelja koji se ternelje na novcanom toku, Navedene skupine pokazatelja mogu se, bez vecih problema, koristiti u analizi gotovo svakog poslovnog sustava bez obzira na to cirne se taj poslovni sustav bavi, Medutim, u odredenim slucajevima potrebno je uvaiavati i neke specificnosti analiziranog poslovnog sustava i u skladu s tim formirati i neke nove pokazatelje, tj. skupine pokazatelja."

6.5.1_1. Pokazatelji likvidnosti

Pokazatelji likvidnosti (liquidity ratios) mjere sposobnost poduzeca u kontekstu sposobnosti podmirenja dospjelih kratkorocnih obveza. Najce~ci eksplicirani pokazatelji likvidnostijesu koeficijent trenutne likvidnosti, koeficijentubrzane likvidnosti (quick ratio iii acid test), koeficijent tekuce likvidnosti (current ratio) i koeficijent financijske stabilnosti. Svi navedeni pokazatelji racunaju se na temelju podataka iz bilance. Po stupak izracunavanja svih ovih pokazatelja prikazanje u tablici 6.12.20

NAZlV POKAZATELJA BROJNIK NAZJVNIK
koeficijent trenutne novae kratkorocne obveze
likvidnosti
koefieijent ubrzane novae + potra!ivanja kratkoroelle obveze
likvidnosti
koeficijent tekuce kratkotrajna imovina kratkorocne obveze
likvidnosti
koeficij ent financijske I dugotrajna imovina kapital + duqorocne
stabilnosti obveze Tablica 6.12. Pokazatelji likvidnosti

19 Jedan od takvih specijicnih poslovnih sustava]e i banka. Prema tome, za analizu jinancijskih iVljeltaja banke potrebno je formirati i nella drugaiij« pokazalelje. Delaljnije 0 lome D. Briski, AMUza fmancijskih izyjestaja banke pomacu jinancijskih po/uJzplelja - u: Raluno~odstva i jinancije, 4/1996., Zagreb, HZRFD, str. 13·19. No kraju knjige uPRIWGU 3, na temelju citiranog djela prikazani su pokazatelji za analizu jinancijskih iVljeIraja banks.

20 U svim navedenim tablicama prva kolona je naziv pokazalelja, druga kolona]e brojnik razlomka, a treda kolona je nazlvnik rarlomka. Primjerice formulu za utvrdivanje koeficijerua trenutne likvidnosti mogli bismo zapisati i na sljedeci naCin:

koeficijem IrenUlne likvidnosti

novae

kratkorodne obveze

176

II,

I 11

11

1

6. Temeljni instrumenti i postupci analiz« financijskih izvjestaja

Za koeficijent ubrzane likvidnosti uobicajeno se istice da njegova vri jednost mora biti rninimalno 1, ~to znaci da kratkorocne obveze ne bi smjele biti vece od zbroja iznosa novca i potrafivanja. Isto tako obicno se zahtijeva da koeficijent tekuce likvidnosti bude veci od 2, sto znaci da kratkotrajna imovina mora biti makar-dvostruko veca od kratkorocnih obveza. Za odrzanje tekuce likvidnosti izuzetno je vaZ~a velicina neto radnog kapitala koji predstavlja razliku izmedu kratkotrajne (tekuce) imovine i kratkotrajnih (tekucih) obveza. Postojanje neto radnog kapitala znaci daje dio kratkotrajne imovine fmanciran iz dugorocnih izvora, ~to je neophodno za odrzavanje likvidnosti, Sukladno tome, koeflcijent financijske stabilnosti definiran na ovaj nacin uvijek mora biti manji od 1 jer se iz djjela dugorocnih izvora mora financirati kratkotrajna imovina.

6.5.1_2. Pokazatelji zaduzenosti

Najeesci pokazatelji zaduzenosti poduzeca jesu koeficijent zaduzenosti (debtratio, Anspannungskoeffizient), koeficijent vlastitog financiranja (Eigenkapitalquote) i koeficijent financiranja. Sva tri pokazatelja fonnirana su na temelju bilance i zbog toga se cesto istiee da odraiavaju staticku zaduzenost, U biti ti pokazatelji su odraz strukture pasive i govore koliko je imovine financirano iz vlasitog kapitala (glavnice) te koliko imovineje financirano iz tudeg kapitala (obveza). Isto tako, pomocu tih pokazatelja mognce je utvrditi odnos tudeg kapitala (obveze) i v lastitog kapitala (glavnica). Postupak izracunavanja pokazatelja zaduzenosti prikazan je u tablici 6.13.

.... ... .... .:;' .. _ .. ,: .' ...
NAZI\' POKA7A~~ ,~:~. .~ ·BROJNIK NAZlVNIK.
koefieijent zadLdenosti ukupne obveze ukupna imovina
koefieijent vlastitog glavlliea ukupna imovina
financlranja
koeficijent financiranja ukupne obveze glavnica
pokrice tro§kOV8 kamata dobit prije poreza i kamata kamale
faktor zadu!enosti ukupne obveze zadrfana dobit +
amortizacija
stupanj pokrica I. glavnica dugotrajna imovina
stupanj pokriea II. glavnica + duqoroene dugotrajna imovina
-, obveze Tablica 6.13. Pokazatelii zaduienosti

Pokrice troskova kamata (times interest earned iii times interest charges earned) i faktor zaduzenosti (Verschuldungsfaktor) upozoravaju na dinamieku zaduzenost jer dug razmatraju s aspekta rnogucnosti njegova podmiranja. Utvrduju se na temelju podataka iz racuna dobiti i gubitka (izvjestaja 0 dobiti) i bilance. Pri utvrdivanju pokrica troskova kamata razmatra se koliko puta su kamate pokrivene ostvarenirn iznosom bruto dobiti. Ako je to pokrice vece, zaduzenost je manja i obmuto. Nasuprot tome,

177

O. Temetjni instrumenti i postupci analize financijskik itvjeslaja

kod faktora zaduzenosti manji faktor zaduzenosti znaci manju zaduzenost, On, nairne, pokazuje koliko je godina potrebno da bi se iz ostvarene zaddane dobiti uvecane za amortizaciju podmirile ukupne obveze. U ovom slucaju treba naglasiti da se radi 0 indikatoru zaduzenosti jer je poznato da se iz zadriane dobiti i amortizacije (obracunske kategorije) ne mogu podmirivati obveze.

Stupanj pokrica 1. i II. (Deckungsgrad I i Deckungsgrad IT) racunaju se na temelju podataka iz bilance. Kod njih se razmatra pokrice dugotrajne irnovine glavnicom, tj. glavnicom uvecanorn za dugorocne obveze. Kod stupnja pokrica II. moZe se istaknuti da njegova vrijednost uvijek mora biti veca od 1 jer je poznato da dio dugorocnih izvora, zbog odrzanja likvidnosti, mora biti iskoristen za financiranje kratkotrajne imovine. Zbog toga je pokazatelje stupnja pokrica istovremeno moguce razmatrati i kao pokazatelje likvidnosti.

6.5.1.3. Pokazatelji aktivnosti

Pokazatelji aktivnosti poznati su pod nazivom koeficijenti obrta., a raeuna]u se na temelju odnosa prometa i prosjeenog stanja. Oni upucuju na brzinu cirkulacije imoviDe u poslovnom procesu. Osim toga., ako je poznat koeficijent obrta, tada je moguce izracunati i prosjecne dane vezivanja sredstava, tj. prosjecno trajanje obrta. Najce5ce se koeficijent obrta izracunava za ukupnu imovinu, kratkotrajnu imovinu i potrafivanja, Na temelju koeficijenta obrta potra!ivanja moguce je utvrditi i prosjeCno trajanje naplate potra!ivanja. Svi navedeni pokazatelji utvrduju se na temelju podataka iz bilance i racuna dobiti i gubitka, Postupak izraeunavanja ovih pokazateJja prikazanje u tablici 6.14.

.. . _ .: .. 'NAzIVNIK -...,
.' NAZIV POKAZATEUA - • ... BROJNIK ..
r-'I.,". ._ ~ , .,.. .
. koeficijent obrta ukupne ukupniprihod ukupna imovina
imovine
koeficijent obrta kratkotrejna ukupniprihod kratkotrajna imovina
imovine
koeficijent obrta prihodi od prodaje potrdivanja
potra!ivanja
trajanje naplate broj dana u godini (365) . koeficijent obrta
potra1ivanja u danima potrCi!ivanja Tablica 6.14. Pokazatelji aktivnosti

Osim pokazatelja prikazanih u tablici 6.14 .• rnoguce je racunati i mnoge druge koeficijente obrta. Prirnjerice, moguce je racunati koeficijent obrta ukupnih zaliha sirovina i materijala i koeficijent obrta pojedinih vrsta zaliha, Isto tako moguce je racunati koeficijente obrta potraZivanjaza svakog pojedinog kupca itd. Pritomje vaZno da

178

'. '

'. I

I

I , i

I

i

.]

6. Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih jtvjeftaja

je i s aspekta sigumosti i s aspekta uspjesnosti bolje da je koeficijent obrta sto veci broj, tj. daje vrijeme vezivanja ukupne i pojedinih vrsta imovine sto krace,

6.5.1.4. Pokazatelji ekonemlcnosti

Pokazatelji ekonornicnosti mjere odnos prihoda i rashoda i pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. Iz toga proizlazi da se ti pokazatelji ra~unaju na temelju podataka iz racuna dobiti i gubitka (izvjestaja 0 dobiti), Postupak izracunavanja tih pokazatelja prikazanje u tablici 6.15.

r "
NAZIV POKAZATEWA BROJNIK NAZlVNIK
ekonornicnost ukupnog ukupni prihodi uk~pni rashodi
poslovanja
ekonomil!nost poslovanja prihodi od prodeje rashodi prodaje
(prodaje)
ekonornienost financiranja financijski prihodi financijski rashodi
ekonomienost izvanrednih izvanredni prihodi izvanredni rashodi
aktivnosti ....-Ii Tablica 6.15. Poka'l.atelji ekonomicnosti

Odnos ukupnih prihoda i ukupnih rashoda rezultira pokazateljem ukupne ekonomicnosti ili ekonomicnoscu ukupnog poslovanja. Za kompleksnije sagledavanje poslovanja, osim ovog pokazatelja ekonomicnosti, potrebno je racunati i druge, tzv . parcijalne pokazatelje ekonomicnosti, Na ~aj nacin moguc~ je sagledati ~~ecaj parc.ijalnih ekonomicnosti na ukupnu ekonomicnost poslovanja, Podrazumijeva se da Je bolje da koeficijent ekonomicnosti bude sto joe moguce veci broj.

6.5.1.5. Pokazatelji profitabilnosti

U kontekstu pokazatelja profitabilnosti (profitability ratios) uobicajeno se razmatraju pokazatelji made protita (profit margin iii Umsatzrentabilitat) te rentabilnost ukupne imovine (rate of return on total assets iIi return o~ investment il~ return on c~pital used) i rentabilnost vlastitog kapitala (return on equity). Postupak izracunavanja tih pokazatelja prikazan je u tablici 6.16.21

21 Pokazatelji prikazani U ovo] tabeli obiblo se iuaiavaju u postotku.To ZllGfi da se, primjerice, neto maria profita izraculIQva na sljedeCj IIQcin:

neto dobit + kamate

neto maria profita = x 100

ukupni prihod .

179

6. Temeljni instrumenti i postupci analire financijskih. izvjeItaja

"
NAZI V POKAZATEWA BROJNIK NAZlVNIK
neto marta profita neto dobtt + kamate ukupni prihod
bruto marfa profita debit prije poreza + kamate ukupni prihod
neto rentabilnost imovine neto debit + kamate ukupna imovina
brute rentabilnost imovine dobit prije poreza + kamate ukupna imovina
rentabil nost vi astitog neto dobit vlastiti kapital (glavnica)
'- kapitala (glavnice) Tablica 6.16. Pokazatelji profitabilnosti

Marta profita izracunava se na temelju podataka iz racuna dobiti i gubitka (izvjestaja 0 dobiti). Razlikuje se neto marza profita od bruto made profita. Razlikaje u obuhvatu poreza u brojniku pokazatelja. Ako se usporede ta dva pokazatelja, tada usporedba govori 0 tome koliko relativno u odnosu na ostvareni ukupni prihod iznosi porezno opterecenje. Ako se mada profita pomnofi s koeficijentom obrta ukupne imovine, kao rezultat ce se dobiti pokazatelj rentabilnosti imovine (neto ili bruto). To znaci da se rentabilnost moze povecati povecanjem koeficijenta obrta ilili povecanjem made profita.

Pokazatelji rentabilnosti racunaju se na temelju podataka iz bilanee i racuna dobiti i gubitka (izvjestaja 0 dobiti). Pri utvrdivanju rentabilnosti imovine razlikuje seneto i bruto rentabilnost. I ovdje je, kao kOO marfa profita, razlika u obuhvatu poreza u brojniku pokazatelja. Prema tome, razlika izmedu ta dva pokazatelja upucuje na relativno porezno opterecenje u odnosu na ukupnu imovinu, Osim tih pokazatelja, u kontekstu pokazatelja profitabilnosti obicno se racuna i rentabilnost vlastitog kapitala (glavniee), koja je zapravo i najznacajnija, Na temelju usporedbe rentabilnosti vlastitog kapitaIa i rentabilnosti ukupne imovine te kamatne stope koja odrazava cijenu koristenja tudeg kapitaIa moguce je doci do zanimljivih zakljucaka 0 stupnju koristenja financijske poluge.

6.5.1.6. Pokazatelji investiranja

Pornocu pokazatelja investiranja (investibility ratios) rnjeri se uspjesnost ulaganja u dioniee poduzeca, lako se u pravilu ne naglasava eksplieitno, podrazurnijeva se da se radi 0 obicnim dionieama. Osim pod at aka iz financijskih izvjestaja, za izraeunavanje tih pokazatelja potrebni su i podaci 0 dionicarna, posebice 0 broju dionica i njihovoj trZi~noj vrijednosti. Postupak forrniranja najznacajnijih pokazatelja investiranja prikazan je u tablici 6.17.

Dobit po dionici (earnings per share - EPS) i dividenda po dionici (dividends per share - DPS) iskazuju se u novcanirn jedinicama, tj. pokazuju koliko se primjerice kuna iii dolara dobiti ili dividende ostvari po jednoj dionici. U pravilu je dobit po dionici veca od dividende po dionicijer se dio dobiti zadrzava. Medutim, mogucaje i obmuta situacija, ali to onda znaci da su dividende isplacivane iz zadrzane dobiti. Odnos isplate dividendi (dividend payout ratio- DPR) govori upravo 0 toj problematici, tj. obuhvaca odnos dividende po dionici i dobiti po dionici. Odnos cijene i dobiti po dio-

180

'. i

6. Temeljni instrumenti i postupci analiz« jinancijskih izvjeitaja

nici (price earnings ratio - PIE) pokazuje koliko je puta tJfisna cijena dionice (price per share - PPS) veca od dobiti po dionici (EPS).

NAZI V POKAZATEWA BROJNIK NAZIVNIK
dobit po dionici (EPS) neto dobit bro] dionica
dividenda po dionici (OPS) dio neto dobiti za dividende broj dionica
odnos isplate dividendi dividenda po dionici (DPS) dobit po dionici (EPS)
(OPR)
odnos cijene i dobiti po trnsna cijena dionice (PPS) dobit po dionici (EPS)
dionici (PIE)
ukupna rentabilnost dionice dobit po dionici (EPS) trii§na cijana dionice (PPS)
dividendna rontabi!nost dividenda po dionici (DPS) trMna cijena dionice (PPS)
dionice Tablica 6.17. Pokazatelji investiranja

Najznacajniji pokazatelji investiranja, sasvim sigumo, jesu pokazatelji rentabilnosti dionice, Razlikuje se ukupna i dividendna rentabilnost dionice. U biti su to pokazatelji rentabilnosti vlastitog kapitaIa. Medutim, bitno je da u ovorn slucaju vlastiti kapital nije iskazan po knjigovodstvenoj, vee je iskazan po trfi~noj vrijednosti, Nairne, u broj niku tih pokazatelja naIazi se dobit, tj. dividenda po dionici, a u nazivniku je tdi~na vrijednost dionice. U nonnalnim situacijama ukupna rentabilnost veca je od dividendne rentabilnosti. Obrnuti slucaj moguc je sarno ako se dividende isplacuju iz zadrfane dobiti kumulirane u prethodnim obracunskim razdobljima. Ti pokazatelji uobicajeno se izrafavaju u postotku.

6.5.2. Sustavi pokazatelja i sintetski pokazatelji

. Pod sustavom pokazatelja podrazumijeva se "izbor odgovarajucih pokazatelja, odgovarajuci nacin njihovog povezivanja ili odgovarajuca zavisnost i sveukupna zavisnost pojedinih pokazatelja i njihovog povezivanja s eiljem".22

Sustavi pokazatelja, u osnovi, mogu se podijeliti u dvije skupine, i to na deduktivne i induktivne, Najpoznatiji sustav je Du Pont i on pripada u grupu deduktivnih sustava pokazatelja, Osnovna obiljefja deduktivnih sustava pokazateljujesu: a) vrsni iii glavni pokazatelj koji odrazava najvisi cilj rada i poslovanja rnikroekonomskog subjekta, b) saddajna meduzavisnost veceg iii manjeg broja pomocnih pokazatelja koji na razlicitim razinama detaljiziraju ili preciziraju saddaj elemenata glavnog pokazatelja, odnosno detaIjiziraju i preciziraju pojedina podrueja rada i poslovanja kao

22 1. Tintor. Uvod u ekonomsku allllliz.u poslovania OUR-a, str. 124.

181

6. Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih izvje!taja

sadrzaj elemenata pojedinih pomocnih pokazatelja na pojedinim razinama, ic) preciziranje, odnosno detaljiziranje saddaja pomocnih pokazatelja na pojedinim razinama formalizira se odgovarajucirn maternaticko-statistickim iskazima,'?'

Opcenito uzevsi, moze se reci da su sustavi pokazatelja nastali kao posljedica teznje da se obuhvati cjelina posiovanja koja se sastoji od razlicitih segmenata. Pojedinacni pokazatelji upravo se odnose na pojedine segmente poslovanja i bez obzira na to koliko ih ima, otezano je obuhvacanje cjeline poslovanja. Zbog toga se resto istice da pojedinadni pokazatelji imaju ogranicenu mogucost izvjestavanja. Du Pontov sustay pokazatelja koristi se prvenstveno za potrebe analize, a samim time i za potrebe planiranja, tj. upravljanja poslovanjem i razvojem poduzeca, Vrsni pokazatelj koji odrazava temeljni cilj poslovanja poduzeca jest rentabilnost ukupne imovine bez obzira na to je Ii ta imovina pribavljena iz vlastitih ili tudih izvora (vlastitog iii tudeg kapitala). Iz rentabilnosti, kao vrsnog pokazatelja, izvode se zahtjevi koje treba zadovoljiti na odredenim nizim razinama poslovanja. Zbog toga Du Pontov sustav pokazatelja ima oblik piramide (vidi sliku 6.5. i 6.6.). Sve one sto je u toj piramidi ispod vrsnog cilja, koji je u ovom slucaju rentabilnost ukupne imovine (ukupnog kapitala), hijerarhijski je podredeno upravo toj rentabilnosti, U tom kontekstu uocava se da Du Pontov sustav pokazatelja prikazuje veze izmedu faktora koji utjeeu na rentabilnost ukupnog angaziranog kapitaIa (ukupne imovine). Osim toga, taj sustav pokazatelja omogucava i delegiranje odgovornosti za ostvarivanje rentabilnosti ukupnog angaziranog kapitala na nile upravljacke razine u poduzeCu. Zavisno od cilja i svrhe analize moguce su razlicite modifikacije tog sustava pokazatelja."

Na temelju sustava pokazatelja moguce je uociti da rentabilnost rnoferno izracunati i na sljedeci nacin:

rentabilnost marza koeficijent obrtanja

ukupne imovine = profita x ukupne imovine

Ova relacija upucuje na to daje rentabilnost ukupne imovine (kapitala) moguce povecati povecanjern made profita ili koeficijenta obrtanja ili cak smanjenjemjednog od dva faktora uz neproporcionaIno vece povecanje drugog faktora produkta, Lijeva strana piramide, tj. mana profita, proizlazi iz podataka koji su zapisani u racunu dobiti i gubitka (izvjestaju 0 dobiti), dok desna strana piramide, tj. koeficijent obrtanja ukupne irnovine, s izuzetkom neto prodaje, proizlazi iz podataka koji se nalaze u bilanci (vidi slike 6.5. i 6.6.). Du Pontov sustav pokazatelja objedinjuje dakle informacije koje proizlaze iz dva temeIjna financijska izvjestaja, bilance i racuna dobiti i gubitka. Takav sustav pokazatelja omogucava da se razmotri kako ce promjena bilo kojeg elementa obuhvacenog u sustavu utjecati na promjenu rentabilnosti ukupne imovine (kapitaIa).Tako je npr. rnoguce utvrditi kako bi povecanje prodaje utjecalo na rentabilnost iii npr. sto bi za rentabilnost znacilo smanjenje zaliha itd. U svakom slueaju, moguce je zakljuciti da bu Pontov sustav pokazatelja ima mnogo vecu mogucnost izvjestavanja 0 cjelini poslovanja nego sto je to slucaj s pojedinacnim pokazateljima.

23 lb., str. 129.

24 Vidi npr. 1. Tintor, o.c., str. 125.; R. Hofmann, Bilasukennzahlen, Industrielle Bilantaruzliyse und Bilanzkriuk, Wiesbaden, Gabler Verlag, s. 211.

182

,'~ 1- .',':'

"

, .

6. Temeljni instrumenti j postupci analize financijskih izvjeitaja

RENTABILNOST UKUPNE IMOVlNE (KAPrrALA)

MAR1A PRDFlTA . (pROm MARGIN)

KDEtlCUENT DBRT. UKUPNE IMOVINE

¢ UKUPNA IMDVlNA

¢ F1KSNA IMOVINA

(:)

[+)

$ GOTOVINA

Slika 6.5. Du Pontov sustav pokazatelja

BRUTO RENTABILNOST UJQJPNE IMOVINE (KAPfTALA) .

¢ RKSNA IMOVINA

KDERCLJENT DBRT. UKUPNE IMDVlNE

$GDTOVINA

Slika 6.6. Du Pontov sustav pokazatelja

183

6. Temeljni instrumenti i postupci analizefinancijskih izvjdtaja

Je.dan od najpoznatijih zbrojnih (sintetskih) pokazatelja koji se mogu racunati na t~~elJu p~ataka i.z fi?anci~skih .izvje~tajaJest i Altmanov sintetski pokazatelj financijske nesrgurncsti (Financial Distress Ratios), koji je ponderirani zbroj vise pojedinacnih pokazatelja." Na temelju ponderiranog zbroja prosuduje se "financijsko zd.ravlje': ("Fina?cial Healt.h") po~uzeca. Za poduzece ciji su financijski izvjestaj] pnkazam na tabl~c~ma ~.1. 1.6.~. taj ?okazatelj bit ce izracunat za 19x2. godinu. Prije svega, potrebno Je izracunati sljedece pojedinacne pokazatelje:

X = Tekuca imovina - tekuce obveze = 109.292.000 - 39.033.000

I ukupna imovina 172.583.000

70.259.000

= 172.583 = 0,4071

~=

zadriani dobici 9.550.000

ukupna imovina = 172.583.000 = 0,0553

X, = neto dobitak + troSkovi kamata + tro~kovi oporezivanja = ukupna imovina

=

17.575.000 + 3.120.000 + 7.557.000 172.583.000

=

28.252.000 172.583.000

::;:: 0,1637

trZi~na vrijednost obicnih i preferencijalnih dionica26 tekuce obveze i dugorocni dugovi

=

::;::

270.000.000 + 600.000

::;::

270.600.000 69.033.000

::;:: 3,9199

39.033.000 + 30.000.000

X, = neto prodaja

ukupna imovina .~

862.915.000

::;:: 172.583.000 = 5,0

Zatim se ponderirani zbroj (Z) prema citiranorn autoru izracunava na sljedeci nacin:

Z = 1,2' XI + 1,4' X, + 3,3 . X, + 0,6 . X, + 1,0 . X,

= 1,2' 0,4071 + 1,4' 0,0553 + 3,3' 0,1637 + 0,6' 3,9195 + 1,0' 5,000 = 0,4885 + 0,0774 + 0,5402 + 2,3519 + 5,000 =

=8,4580

~a te~elju ponde~~og zb~oja prosuduje se financijsko stanje poduzeca, Veci zbroj znaci vecu finan~~Jsku sta~l~nost poduzeca, Nasuprot tome, manji zbroj upozorava na moguce financIJ.~ke. nep?hke .. Na t~melju empirijs~ih istrazivanja utvrdeno je da su poduzeca kod kOJlh Je taJ zbroJ veC'l od 3 vrlo stabllna i kod takvih poduzeea

25 J. L Robertson-F. G. Davis, Auditing, Homewood, Illinois, Irwin, p.p. 247-248.

26 T~iI_nn vrijednos: iuacunnva se mnoienjem broja dionica i njihove rrf.i!ne vrijednosti, rj. za obilne dionice 10.ooo.000.x 27 $ = 270.000.000 $ j za prefencijalne dionice 50.ooo.x 12 $ = 600.000 $.

184

"or,

..

~: ~.

6. Temeljni instrumenti i postupci analizefinancijskih izvjestaja

nema opasnosti ad bankrota. Velicina zbroja izrnedu 1 i 3 je "siva zona". Ako je taj zbroj manji od I, tada to znaci da poduzece ima znatnih financijskih teskoca i da mu prijeti bankrot. Podrazumijeva se da taj zbroj ne moze biti negativan broj. U promatranom poduzecu velicina ponderiranog pokazatelja Z broja iznosi 8,458, prema tome, pokazuje izuzetno visoku financijsku stabilnost poduzeca, U nasim uvjetima taj sintetski pokazatelj ponekad se naziva jos i koeficijent steeaja.

6.6. Primjer analize financijskih izvjestaja pomocu skupina pokazatelja


\

Pri sastavljanju podloga za anaIizu danih u tablicima 6.18. i 6.19. uvazavana je

terminologija iz shema financijskih izvjestaja propisanih nasim Zakonom 0 racunovodstvu. Medutim, u odnosu na zakonske financijske izvjestaje za velike i srednje poduzetnike, financijski izvj~taji prezentirani u ovom radu kao podloga za analizu znatno su skraceni i prilagodeni potrebamaanalize. To nije narusilo njihovu kvalitetu, vee je naprotiv povecalo preglednost i olaksalo njihovu primjenu u fonniranju i racunanju pokazatelja. Treba istaknuti da zakonska forma financijskih izvjestaja cest~ nije prikladna za analizu i zbog toga je postupak prilagodavanja financijskih izvjesta-

ja potrebama analize uobicajen, I

U tablici 6.18. prikazana je bilanca dionickog drustva ABC za promatrane dViJe godine. Aktiva bilance sastoji se od dugotrajne (stalne) imovine i kratkotrajne (tekuce iii obrtne) imovine. U pasivi bilance obuhvacenaje glavnica (vlastiti kapital) te dugorocne i kratkorocne obveze, Glavnica dioniCkog drustva sastoj i se od uplacenog iii temeljnog kapitala, kapitalnih dobitaka i zadrzane dobiti. Uplaceni kapital iskazan je po nominalnoj vrijednosti i proizlazi iz emisije i prodaje 1200 obicnih dionica po nominalnoj vrijednosti od 100 kn (1200 * 100 = 120000). Kako su dionice na primarnom tdHtu prodane iznad norninalne vrijednosti, i to po cijeni od 110 kn, u strukturi gJavnice iskazan je i kapitaIni dobitak u iznosu od 12000 kn (1200 * 10 = 12000). Osim toga, u strukturi glavnice iskazanaje i zaddana dobit koja obuhvaca zadrzanu dobit iz svih pretbodnih razdoblja sve do datuma bilance.

U promatrana dva obraeunska razdobJja dionicko drustvo ima emitiranih 1200 obicnih dionica po nominalnoj vrijednosti od 100 kn. Ako se cjelokupna glavnica podijeli s brojem obicnih dionica, dobit ce se knjigovodstvena vrijednost dionice. U prethodnoj godini knjigovodstvena vrijednost dionice iznosi 150,13 kn (180157 : 1200 = 150,13), au tekucem razdoblju zbog zadrfavanja dobiti doslo je do povecan j a knjigovodstvene vrijednosti dionice na 158,09 kn (189707: 1200::;:: 158,09). Za provedbu analize potrebno je raspolagati i podacima 0 tdi~noj vrijednosti dionice. Pretpostavimo da u pretbodnoj godini ona iznosi 200 kn i da se u tekucoj godini povecava na 220 kn. Odnos nominaine, knjigovodstvene i tdi~ne vrijednosti dionice prikazan je u tablici 6.20.

U tablici 6.19. prikazanje racun dobiti i gubitkadionickog drustva "ABC" za promatrane dvije godine, Obuhvaceni su prihodi i rashodi koji su podijeljeni u dvije skupine (prihodi i rashodi ad prorlaje, tj. poslovni prihodi i rashodi te financijski prihodi i rashodi), Na temelju razlike ukupnih prihoda i rashoda utvrdena je dobit prije opore-

185

6. Temeljni instrumenti i postupci analize jinancijskih izvjeslaja

zivanja. Nakon 5to je od nje oduzet porez na dobit, utvrden je iznos neto dobiti. Utvrdivanjem neto dobiti iii dobiti poslije oporezivanja obieno se zavrsava racun dobiti i gubitka. Medutim, u ovom slucaju, u tablici 6.19. obuhvacena je i raspodjela neto dobiti na dividende i zadrzanu dobit. U ovom slucaju, za razliku od bilance, zaddana dobit predstavlja zadrzanu dobit ostvarenu sarno u razdoblju na koje se odnosi racun dobiti i gubitka (u nasim uvjetima to je obicno 1. 1. - 31. 12.).

POZICIJA Prethodna . "~:TekuCa
godina ci;_. ,'godina
• ; ~. I _ '-=
AKllVA
OUGOTRAJNA IMOVINA
- gradevinski objekti 55000 52000
- postrojenja i oprema 78n9 57199
UKUPNO OUGOTRAJNA IMOVINA 133n9 109199
KRATKOTRAJNA IMOV1NA
- zalihe 50000 50000
- potraiivanja 120008 147284
- novae 18200 21.300
UKUPNO KRATKOTRA.JNA IMOVINA 188208 218584
UKUPNO AKTIVA 321987 327783
PASIVA
GLAVNICA (VLASTITI KAPITAL)
, - uplacenl kapital 120000 120000
- kapitalni dobitak 12000 12000
- zadr!ana dobit 48157 57707
UKUPNO GLAVNICA ~ 180 157 189707
DUGOROCNE OBVEZE
- obvezniee. 8% 60000 60000
KRATKOROCNE OBVEZE
- obveze prema dobavlja~ima 66600 62000
- ostale obveze 15230 15n6
UKUPNO KRATKOROCNE OBVEZE 81830 78026
UKUPNO PASIVA 321987 327783 -Tablica 6.18. Bilanca dionickog dndtva

186

6. Temeljni instrumentl i postupci analizejinancijskih izvjeItaja
Prethodna Teikuta
POZlCIJA godina godina
PRIHODI 00 PRODAJE 958 000 992000
:,
RASHOD! PRODAJE
- materija!ni troskovi 458350 478700
- plaCe 436420 442420
- amortizaeija 24580 24580
UKUPNO RASHOD! PROOAJE 919350 945700
FINANCIJSKI PRIHOOI 5850 7200
FINANCIJSKJ RASHODI (kamate) 6100 6800
UKUPNI PR1HODI 963 850 999200
UKUPNI RASHODI 925450 952500
DOBIT PRIJE OPOREZIVANJA 38400 46700
POREZ NA DOBIT 9600 11675
NETODOBIT 28800 35.025
- dividende 22100 25475
- zadrfana dobit 6700 9550 ~I,
,l
Il
,1 II:
Il
ii'
~ - ,
I 'l
II:
I II
m:
II:
rlf
lit
Ilr
I
I, - Tablica 6.19. Racun dobiti i gubitka dioniiiko dndtva '~BC"

VRIJEDNOST DIONICE Prethodna godina ., Teku~, godina
Nominalna 100 100
Knjigovodstvena 150.13 158,09
Tr!isna 200 220 Tablica 6.20. Yrijednost dionice

6.6.2. Pokazatelji likvidnosti

Ovi pokazatelji utvrduju se na temelju podataka obuhvaceni~ u .bilan~i (tablic.a 6.18.). Uobicajeni pokazatelji l~vidnosti suo k~ficije.n~ trenul~e likvldno~tl, koefi~ljent ubrzane likvidnosti, koeficijent tekuce likv idnosti I koeficijent financijske stabil-

187

6. Temeljni instrumenti i postupci analize jinancijskih izvjeitaja

6. Temeljni instrumenti i postupci analize financijskib izvjestaja

Istice se da koeficijent ubrzane likvidnosti ne bi smio biti manji od I te kako koeficijent tekuce likvidnosti ne bi smio biti manji od 2. Nasuprot tome, koeficijent financijske stabilnosti uvijek mora biti manji ad jedan. Smanjenje koeficijenta financijske stabilnosti, za razliku od ostalih pokazatelja likvidnosti, pozitivna je tendencija, sto znaei da se u tom slucaju likvidnost i financijska stabilnost povecava jer se sve manji dio glavnice i dugorocnih obveza koristi za financiranje dugotrajne imovine, a sve veci dio koristi se za financiranje kratkotrajne imovine, Jednostavnije reeeno, ako se koeficijent financijske stabilnosti smanjuje, to znaci da dolazi do povecanja neto radnog kapitala. Uvazavajuci sve sto je receno moguce je zakljuciti da je stanje likvidnosti zadovoljavajuce.

nosti, Navedeni pokazatelji prikazani su u tablicama 6.21,6.22.,6.23. i 6.24_27 Svi izracunati pokazatelji upucuju na tendenciju povecanja likvidnosti u tekucoj godini u odnosu na prethodnu godinu. To povecanje likvidnosti proizlazi iz smanjenja kratkorocnih obveza te povecanja ukupne kratkotrajne imovine, ito posebice likvidne kratkotrajne irnovine kao sto su novae i potraiivanja.

OPIS Prethodna godina Telrut8 godina
Novae 18200 21300
KI3!korolne obveze 81830 78076
KTrl 0.22 0,27 6.6.3. Pokazatelji zaduzenosti

Tabliea 6.21. Koeficijent trenutne likvidnosti (KTrL)

Najcesci pokazatelji zaduzenosti koji se fonniraju na temelju podataka iz bilanee jesu koeficijent zaduzenosti, koeficijent vlastitog financiranja i koeficijent financiranja. Zbog statickog karaktera bilance ti pokazatelji nazivaju se jos i pokazateljima staticke zaduzenosti. Oni upucuju na strukturu kapitala poduzeca na odredeni dan (datum bilance). Pritorn se pod strukturorn kapitala podrazumijeva odnos vlastitog kapitala (glavnice) i tudeg kapitala (obveza). Ti pokazatelji prikazani su u tablieama 6.25., 6.26. i 6.27. Sva tri razmatrana pokazatelja upozoravaju na smanjenje zaduzenosti i na povecanje udjela vlastitog financiranja. U prethodnoj godini 44% imovine financirano je iz tudeg kapitala (obveza), au tekuco] godini taj postotak se

smanjuje na 42%. .

OPiS Prethodna Godina Telru~ gOOma
Novae i potndivanja 138 208 168584
Kratkorol!ne obveze 81830 78076
KUL 1.69 2.16 Tablica 6.22. Koeficijent ubrzane likvidnosti (KUL)

oPiS Prethodna godina. Telruta godina .
Kralkotrajna imovina 188208 218584
KratkorcX!ne obveze 81830 78076
KTL 2.30 2,80 .-

: ~:.-~-

. Prethodna godina

TekiJ~ godina

Ukupne obveze

141830

138076

Ukupne imovina

321987

327783

0,44

0,42

KZ

Tablica 6.23. Koeficijent tekuce likvidnosti (KTL)

Tablica 6.25. Koefieijent zaduienosti (KZ)

OPiS Prethodl\ll Godina Teku68 godi~ .
Dugotrajne imovina 133 779 109199
Gle-vnica i dugorcX!ne obveze 240 157 249 707
KFS 0,56 0.44 Teku~ godfna ...

Glavnica 180 157

189707

Ukupna imovina 321 987

437783

0,58

0.56

KVF

Tablica 6.24. Koeficijent financijske stabilnosti

T abliea 6.26. Koefieijent vlastito g financlranja (KVF)

27 l! S\I~ ta~licama koje sadrie pokazatelje prvi redak nakon opisa brojnikje pokazaJelja, drugi redak je nOZlVnrk, a treci redak]e vrijednost samog pokauuelja:

188

189

6. Temeljnl instrumenti i postupcl analizejinancijskih izvjeIlaja

OPIS -- - _. Prethodna godiila Teku~a godina
.,
Ukupne obveze 141 830 138076
Glavnica 180157 189707
KF 0,79 0,73 Tablica 6.27. Koeficijent financiranja (KF)

U tablici 6.28. prikazanje pokazatelj zaduzenosti fonniran sarno na temelju podataka iz racuna dobiti i gubitka. Taj pokazatelj naziva se pokrice troSkova kamata i pokazuje koliko puta su troskovi kamata pokriveni ostvarenim iznosom brute dobiti. Povecanje tog pokrica znaci smanjenje zaduZenosti. Prema tome, u ovom slucaju na temelju povecanja pokrica troskova kamata moguce je zakljuciti da dolazi do smanjenja zaduzenosti, Do slicnog zakljucka moze se doci i na temelju faktora zaduZenosti prikazanog u tablici 6.29. Taj pokazatelj dovodi u vezu podatke iz bilance (brojnik) s podacima iz racuna dobiti i gubitka (nazivnik) i govori 0 vremenu iskazanom u obracunskim razdobljima (godinarna) potrebnom za podmirenje ukupnih obveza iz zadrzane dobiti i amortizacije. Kako se u ovom slucaju faktor zaduzenosti smanjuje to znaei da se i zaduzenost smanjuje."

Dobit prije poreza i kernate

53500

44500

Kamate

6100

6800

PTK

7,30

7,87

Tabliea 6.28. Pokrice troskova kamata (PTK)

Ukupna obveze

138076

OPIS

141 830

Zildrfa na dobit i amonizacija

31280

34130

FZ

4,53

4,04

Tablica 6.29. Faktor zaduienosti (FZ)

28 Obicflo se smatra do faklor zaduienosti fie hi smio biti veei od 3,5 godine. Treba naglasit! do je faktor zaduienosti obraiunska velicina i cia ne pokazuje .c:a koje vrijeme podu.c:eee doista mole podmiriti svoje obveze jer se obvez» mogu podmiriti gotovinom, a ne mora vweili. i u pravilu ne .c:naci, da je tadriana dobil uvecana.c:a amortizaciju jednaka iznosu gotovine.

190

,.

6. Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih izvjestaja

Pokazatelji koji su prikazani U tablicama 6.30. i 6.31. mogu se ubrojiti i u pokazatelje likvidnosti i u pokazatelje zaduzenosti. Ako se pokrice dugotrajne imovine glavnicom (stupanj pokrica I.) iii glavnicorn uvecanorn za dugorocne obveze (stupanj pokrica II.) povecava, tada to znaci da se zaduzenost poduzeca, u pravilu, smanjuje, a nasuprot tome, likvidnost poduzeca se povecava,

OPIS Prethodna Godina TekuCa godina
Glavnica 180157 189707
Dugotrajna imovina 133n9 109 199
SPI 1,35 1.74 Tablica 6.30. Stupanj pokrida 1. (SP I.)

OPIS Prethodna godina TekuCa godina
Glavnica i duqorcene obveze 240 157 249707
Dugotrajna imovina 133n9 109 199
SPII 1,80 2,29 Tabliea 6.31. Stupanj pokrica 1I. (SP II.)

6.6.4. Pokazatelji aktivnosti

Pokazateljima aktivnosti, koji se utvrduju na temelju podataka iz bilance i racuna dobiti i gubitka, uobicajeno se smatraju koeficijenti obrta29 imovine i pripadajuci dani vezivanja, Koeficijenti obrta ukupne i kratkotrajne imovine prikazani su u tablicama 6.32. i 6.33.

OPIS Prethodna Godina TekuCa Godina
Ukupni prihod 963850 999200
Ukupna imovina 321987 327783
KOui 2.99 3,05 Tablica 6.32. Koeficijent obrta ukupne imovine (KOui)

29 Za izraiunavanje koeficijenata obrta mogude je u nazillfliku polmuzrelja koristiti prosjeeflO stanje iii stanje jz bilance koje se odnosi na kraj razdoblja: U ovom slulaju koriitena su stanja h bilance krajem razdoblja.

191

6 Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih. izvjeIlaja

Ukupniprihod 963850 992200
Kratkotrajna imovina 188 208 218 S84
KOki 5,12 4,57 ! Tablica 6.33. Koeficijent obrta kratkotrajne imovlne (KOki)

Iz njih je vidljivo da ti koeficijenti imaju tendenciju povecanja, sto znaci da se srnanjuje prosjecno trajanje obrta. Nasuprot pozitivnim tendencijarna na razini obrta ukupne i kratkotrajne imovine, na razini obrta potraZivanja dolazi do smanjenja koeficijenta obrta potraZivanja (tablica 6.34.), sto istovremeno znaci da se produiava trajanje naplate potraZivanja (tablica 6.35.).

Prihodi od prodaja 958000 992000
POlraEvanja 120 ooa 147284
KOp 7,98 6,74 Tablica (j.34. Koeficijent obrta potraiivanja (KOp)

OPIS Prethodna gadina TakLica godina
Bro] dana u gadini 365 356
Koeficijent obrta potrafivanja 7,98 6,74
..
TN 45,74 54,15 Tablica 6.35. Trajanje naplate potraiivanja u danima (TN)

6.6.5. Pokazatelji ekonomicnosti

Pokazatelji ekonomicnosti izracunavaju se na temelju podataka iz racuna dobiti i gubitka, Prema tome, predstavljaju odnos prihoda i rashoda te pokazuju koliko se prihoda ostvari po jedinici rashoda. U ovom slucaju, osim ekonomicnosti na razini ukupnog poslovanja (tablica 6.36.), razmatrane su i parcija1ne ekonomicnosti (tablica 6.37. i 6.38.). Pokazatelji ekonomicnosti moraju biti veci od 1. Na temelju prezentiranih podataka u tablicama 6.36., 6.37. i 6.38. uocava se zadovoljavajuce stanje ekonomicnosti i tendencija njezina povecanja. Pokazatelj ekonomicnosti financiranja u

192

6. Temeljni instrument! i postupci analize financijskib izvjeSlaja

pretbodnoj godini manji je ad 1, medutim to ne utjeee bitno na ukupnu ekonomicnost posto financijski prihodi i rashodi u strukturi ukupnih prihoda i rashoda cine mali udio."

OPIS Prethodna godina Tekuca godina
Ukupni prihodi 963850 999200
Ukupni rashodi 925450 952500
Eu 1.04 1.05 Tablica 6.36. Ekonomicnost ukupnog poslovanja (Eu)

Prihadi ad prodaja 958000 992000
Rashodi prodaja 919350 945700
Ep 1,04 1,05 Tablica 6.37. Ekonomiiinost poslovanja - prodaje (Ep)

I

I

I I

I

.OPIS . Prethodna godina TekuCa godina
Rnancijski prihadi 5850 7200
Rnancijski rashodi 6100 6800
Ef 0,96 1,06 Tablica 6.38. Ekonomicnost financiranja (Ef)

6.6.6. Pokazatelji profitabilnosti

U kontekstu pokazatelja profitabilnosti razmotreni su pokazatelji made profita i rentabilnosti." Marfa profita racuna se na temelju podataka iz racuna dobiti i gubitka i razlikuje se neto marfa profita (tablica 6.39.) i bruto maria profita (tablica 6.40.). Razlika izrnedu neto i brute marie profita relativan je iskaz poreznog opretecenja u

30 U kontekstu pokaZtllelja e/wnomicnosli moguce je ralWUlti ekanomicnost na temelju odnosa i1Yan' rednih prihoda i izvanrednih rashoda; U ovom slucaj14 taj pokazatelj nije izraiiunat posta podurede u ralunu dobiti i gubitko. nije iskazalo postojanje i1YllrIrednih prihoda j izvanrednih rashoda.

31 Pri raculUUlju poko.zatelja rentabilnosti u nazivniku pokazatelja mogu se koristiti prosjecna stanja iii stanja iz bilance krajem razdoblja. U aI/om slucaju koriitena su stanja iz bilance.

193

6. Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih. izvjeitaja

odnosu na ukupan prihod. Navedeni pokazatelji upucuju na tendenciju porasta made profita. Ako se ovi pokazatelji pomnoZe sa koeficijentom obrta ukupne imovine to ce rezultirati pokazateljem rentabilnosti imovine." Kao kod made profita i ovdje je moguce razlikovati neto rentabilnost imovine (tablica 6.41.) i bruto rentabilnost imovine (tablica 6.42.). Razlika izmedu tih pokazatelja relativanje iskaz poreznog opterecenja u odnosu na ukupnu imovinu. U promatranom razdoblju dionicko drustvo "ABC" ostvaruje visoke stope rentabilnosti i, osim toga, uocava se tendencija povecanja rentabilnosti imovine.

OPIS Prethodna godina . Teku6a godina
Nato dobit + kamate 34900 41825
Ukupniprihod 963850 999200
MPn 3,62"10 4.19"10 Tablica 6.39. Neto maria profita

OPIS

. Prathodna godin~' . ,"':Telruta godi~.

,;,.:,' 1:-,==_, .. -.

Dobit prija pcreze + kamata

44500

53500

Ukupniprihod

963850

992200

MPb

5,35%

4,62"10

Tablica 6.40. Bruto maria profita (MPh)

OPIS

i~ .

Nato dobit + kamata

34900

41825

Imovina

321987

327783

Rn

10,84%

12,76"10

Tablica 6.41. Neto rentabilnost imovine (Rn)

Osim rentabilnosti imovine, tj. ukupnog koristenog kapitala, moguee je ratunati i rentabilnost vlastitog kapitala, odnosno glavnice (tablica 6.43.). Stope rentabilnosti vlastitog kapitaIa (glavnice) vrlo SO visoke i, osim toga, vise SO ad stopa rentabilnosti imovine, ~to ZIlaei da se u ovom slufuju isplati koristiti tudi kapital (djelovanje tinancijske poluge).

32 Rentabilnost imovine mcguce je, prema rome, povedati povecanjem nuuie profita ili povedanjem. kaeficijerua obrta.

194

6 Temeljni instrumenti i postupci anaii1.ejinDncijskih izvjeItaja

OPIS Pr8tJ1Odna godina . Tal<u6igodina ,
Dobit prija poreza + kamate 44500 53500
Imovina 321987 327783
Rb 13,82% 16,32% I

I

Tablica 6.42. Bruto rentabilnost imovine (Rb)

r

.OPIS Prethodna godina TekUQigodina .
Nato dobit 28800 35025
Glavnica 180157 189 707
Rg 15,99"10 18,46% Tablica 6.43. Rentabilnost vlastitog kapitala - glavnice (Rg)

6_6_7 _ Pokazatelji investiranja

Naj~ci pokazatelji investiranjajesu dobit iii zarada po dionici (tablica 6.44.) i dividenda po dionici (tablica 6.45.).

. - ..
OPIS. . Prethodna Godina . - Ta!rii6a godina .
Nato dabit 28800 35025
Broj dionica 1200 1200
EPS 24,00 29,19 'I[

Tablica 6.44. Dobit po dianici (EPS)

1

_.
:. ·OPlS Prathodna Godina _ -."( e_kuta.gixl.il1fl
-- -_ -...~- -
Dio neto dobiti za dividendu 22100 25475
Broj dionica 1200 1200
DPS 1S.42 21,23 I'

I

Tablica 6.45. Dividenda po dionici (DPS)

195

6. Temeljni instrumenti i postupci analizejinancijskih izvjesraja

Za razliku od do sada razmatranih pokazatelja ovdje se razmatra koliko novcanih jedinica (kn) je ostvareno po dionici, Tako je primjerice u tekucoj godini ostvareno 29,19 kn dobiti po jednoj dionici i 21,23 kn dividende po jednoj dionici, Razlika izmedu ta dva pokazatelja postoji zbog toga sto je dio dobiti zadrfan." Ako dividendu po dionici podijelimo s iznosom dobiti po dionici, to ce rezultirati pokazateljem koji se naziva odnos isplate dividendi (tablica 6.46.). Smanjivanje tog pokazatelja, sto je prisutno u ovom slucaju, upozorava na relativno smanjenje dividende, tj. na relativno povecanje zadrzane dobiti u strukturi ukupne nero dobiti.

OPIS Prethodna godina Takuda godina
Dividenda po dionici (DPS) 18,42 21,23
Dobit po dionici (EPS) 24,00 29,19
DPR o,n 0,73 Tabliea 6.46. Odnos isplate dividendi (DPR)

Triisna cijena dionice (PPS) 200 220
Dobit po dionici (EPS) 24,00 29,19
PIE 8,33 7,54 Tablica 6.47. Odnos cijene i dobiti po dioniei (PIE)

Odnos cijene i dobiti po dionici prikazanje u tablici 6.47. Smanjivanje tog pokazatelja, u pravilu, upucuje na povecanje triisne eijene dionice Viii dobiti po dionici. Promatrano s aspekta vlasnika (investitora u obicne dionice) vrlo je vazno utvrditi rentabilnost dionice. Razlikuje se ukupna rentabilnost dionice (tablica 6.48.) i dividendna rentabilnost dioniee (tabliea 6.49.). Razlike izrnedu tih pokazatelja postoje zbog toga sto je dio dobiti zadrzan i nije isplacen u dividende. Ako se usporede pokazatelji rentabilnosti dionice s rentabiloscu vlastitog kapitala (glavnieel, uocit ce se znatne razlike. One proizlaze iz cinjnice da je rentabilnost vlastitog kapitala izracunata na temelju podataka iz finaneijskih izvjestaja (knjigovodstvene vrijednosti), a nasuprot tome kod rentabilnosti dionice koristene su tdisne vrijednosti dionica,

33 U pravilu j« dobit po dionici veta od dividende po dionici. Medulim, mote se desiti i obrnuto, ali tada (0 Z/W.ci daje divldenda isplacena iz.zadriane dobiti koja je formirana u proteklim razdobljima.

196

1

6 Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih izvjestaja

Dobit po dionici (EPS) 24,00 29.19
Triislla cijena dionice (PPS) 200 220
RDu 12,00% 13,27% Tablica 6.48. Ukupna rentabilnost dionice (RDu)

OPIS Prethodna godina Teku6a godina
Dividenda po dionici (DPS) 18,42 21,23
Trii§na ciiena dionice (PPS) 200 220
RDd 9,21% 9,65% Tablica 6.49. Dividenda rentabilnosti dionice (RDd)

6.6.8. Zakljucna razmatranja 0 poslovanju dionickog druStva "ABC"

Poslovanje dionickog drustva ''ABC'' razmatrano je na temelju. finaneij~kih i~vjdtaja i obuhvaceno je razdohlje od dvije godine. U postupku analize formirano Je sest skupina pokazatelja. Svi navedeni pokazatelji upucuju na relativno dob.~ poslovanje prornatranog dionickog drustva, Likvidnostje. zadovoljav~juc.a i J?OstOJl ~e~dencija njezina povecanja, Povecava se udio vlastitog financiranja 1 smanjuje se zaduzenost, Zbog takvih tendencija dolazi i do povecanja pokrica troSkova k~ma~. Na razini ukupne imovine dolazi do povecanja koeficijenta obrta. Odnos ukupnih pnhoda i rashodaje zadovoljavajuci i uocava se tendencija poboljsanja, Os~aruju s~ relativno visoke stope rentabilnosti i to posebice rentabilnosti, vlastitog k.~~ltala (glavnice), sto upucuje na pozitivno djelovanje financijske poluge. Pokazatelji mve-

stiranja takoder su na zadovoljavajucoj razini. . .

Medutim, na temelju izracunatih pokazatelja uocene su 1 odredene slabosti, u koje je moguce ubrojiti:

• smanjivanje koeficijenta obrta potrafivanja i povecanje trajanja nap late potraZivanja

• nesto vecu zaduzenost mjerenu faktorom zaduzenosti koji ukupne obveze razmatra s aspekta rnogucnosti njihova podrnirenja i

• nezadovoljavajucu ekonornicnost fmanciranja u protekloj godini. ..

Medutim, bez obzira na te slabosti, moguce je utvrditi da promatrano dIO?lCko drustvo dobro posluje i da se uocava tendencija poboljsanja kvalitete poslovanja,

197

7.

Utjecaj racunovodstvenih politikana financijski poloza] i

, uspjesnost poslovanja poduzeca

.r.

J

,~o projltif~~v~ p~tavlje, upoznat tete se sa:

- _-. :.- _.':. ' .. ~-,-. .' . ,- .. '~- '_'

rawn()vod~e~impci\itikama koje znatno utjefu na finandjskl pblofaj i u_spj~nost .' precllofe~iin modelom za razmatranje utjecaja promjene rawn9vodstvenihpolitika ra~unovP~stvel\im. politikama na podru~ju dugotrajne imoVinei amortilacije - ' .

racunovods:t_veniin politikama na podruqu zaliha ?~ - . - "

racunqy9ds:tvenim politikama na podrucju rezerviranja _,'~._'. _. . _. . _

IC1wn~vOdsive.nim politi kama na podru~ju priznavanja ~ryhoda i9tpi~poUazivan.ja.· ; --, -utjecalerilpromjena vafnih ra~unovodstvenih politikan~finandjski poloiafi: : . ' :;_C-,·:i'azma1ranjem uanaka promjena raeunovodstvenih P91itika u_dufemJ krat~m<-

\';;~i~::~Jaz.-,d .... O,:._ .. li,,-,~I.J.·, .~,~-_:.~:.,'_,,:.;, ,~;,'~,/' ... ;:,;'- J;~ -' .... . ..

~~ :~j"~·:f~·i.~: . »r

2- ~ .~:~ -;.~:~-- - ~ . ~ -:._-:. ~,~;~

',,_ .

.- ,

- .'

- ~ '-

c'.:,

.:-_

Analiza Financijskih Izvjestaja Zageb 1999.

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Analiza Financijskih Izvjestaja Zageb 1999.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Analiza financijskih izvjestaja Copyright MAS MEDIA ®, Zagreb

lzdavac Masmedia Zagreb, Baruna Trenka 13

You might also like

Analiza Financijskih Izvjestaja Zageb 1999.

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Analiza Financijskih Izvjestaja Zageb 1999.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

﻿Analiza financijskih izvjestaja Copyright MAS MEDIA ®, Zagreb

lzdavac Masmedia Zagreb, Baruna Trenka 13

You might also like

Analiza financijskih izvjestaja Copyright MAS MEDIA ®, Zagreb