DRAGO BLAŽIĆ

Izvršni direktor za informaciono – komunikacione tehnologije i razvoj

NADZORNOM ODBORU
„POŠTE SRPSKE“ A.D. Banja Luka

Na osnovu člana 14. stav 9. tačka 1. Statuta preduzeća i člana 7. Ugovora o radu broj 1-04-
5049/06 od 28.08.2006. godine podnosim:

NEOPOZIVU OSTAVKU

na mjesto „Izvršni direktor za informaciono – komunikacione tehnologije i razvoj“ i tražim da

Nadzorni odbor, kao nadležni organ donese Odluku o raskidanju Ugovora o radu broj 1-04-5049/06 od
28.08.2006. godine i to sa danom 25.02.2009. godine.

OBRAZLOŽENJE

Kako iz normativnih akata preduzeća i Ugovora o radu proizlazi da, između ostalog, funkcija
člana Uprave, odnosno Izvršnog direktora prestaje pod uslovom podnošenja ostavke, koristeći tu
mogućnost tražim od Nadzornog odbora da donese Odluku o raskidanju Ugovora o radu. Istovremeno
koristim pravo koje proističe iz člana 8. pomenutog Ugovora o radu i tražim da budem raspoređen na
druge poslove koji odgovaraju mojoj stručnoj spremi.

Ostavku podnosim iz razloga neslaganja sa načinom rada Uprave preduzeća.

U prilogu dostavljam:

 Obrazloženje ostavke (dokument pisan u februaru 2009)

 Priprema za vanrednu sjednicu (dokument pisan u februaru 2007)
 Poslovi sa Telekomom Srpske (dokument pisan u maju 2007)
 Realizacija projekta backbone mreže (dokument napisan u decembru 2008)

U Banja Luci, 13.02.2009. godine

_______________________
Drago Blažić, dipl. inž. elektro

-1-
 Obrazloženje ostavke na mjesto „Izvršni direktor za IKT i razvoj“

Dužnost „Izvršni direktor za informacione tehnologije“, sam preuzeo 19.05.2006. godine, a

zvanično na ovu funkciju sam imenovan 28.08.2006. godine.
Prve godine smo radili na sređivanju stanja, smanjenju troškova, analizi potpisanih ugovora itd.
U drugoj godini glavna preokupacija je bila pravljenje nove sistematizacije i provođenje
projekta „isplate otpremnine, radi dobrovoljnog odlaska iz preduzeća.“ Na ovaj način planirano je da
se napravi smanjenje broja zaposlenih sa oko 2300 radnika na 2000 radnika, što bi značajno smanjilo
troškove za bruto lične dohodke.
U 2008-oj godini krenuo je projekat backbone mreže (vrijednost projekta oko 4 miliona KM) i
u Oblasti za IKT je pokrenuto nekoliko projekata koji su bili namjenjeni podizanju kvaliteta poštanskih
usluga.
U avgustu mjesecu 2008. godine sam imao infarkt. Na bolovanju sam bio do 05.10.2008.
godine. Problemi u funkcionisanju sa Upravom su dostigli vrhunac za vrijeme dok sam bio na
bolovanju.

U osnovi moga neslaganja sa Upravom i Nadzornim odborom jeste pitanje prevazilaženja teške
situacije u kojoj se preduzeće nalazi.
Uprava preduzeća nema nikakvu strategiju prevazilaženja loše ekonomske situacije, niti vidi
sebe kao upravljački organ koji treba da preuzme odgovornost za upravljanje firmom i za zaposlene u
firmi.
Ova Uprava očekuje od Vlade RS da subvencijom riješi nedostatak prihoda, ili da zatvaranjem
neprofitabilnih pošta (prema sadašnjoj situaciji neprofitabilno je više od 80% pošta) i ukidanjem
neprofitabilnih organizacionih jedinica (Halo centar) smanji troškove.
Ova Uprava očito ne shvata da Vlada ne postavlja upravljačke organe u državna preduzeća da
bi ovi tamo primali plate i uživali beneficije već ih postavlja da bi rješavali probleme, donosili odlike,
donosili planove, projekte, ostvarivali prihod – jednom rječju UPRAVLJALI preduzećem.
Pokušao sam da predložim da Uprava pokrene projekat „Reorganizacije i reforme poštanskog
sistema“. Reforma poštanskog sistema je suštinska za vraćanje ljudi na šaltere pošte, a time i za
povećanje prihoda pošte. Moja oblast, Oblast za IKT i razvoj, je od velikog značaja za ovaj proces, jer
bi pružila neophodnu tehnološku osnovu ovom projektu.

 popraviti kvalitet usluge (svaka pošiljka mora biti dostavljena na odredišnu adresu)
 vratiti povjerenje u poštare (sankcionisati ne profesionalno ponašanje)
 omasoviti uplate na šalterima (ukidanjem naplate za dopunske usluge, popunjavanje
uplatinica, prodaja uplatnica, naplata reklamacija itd.).
 smanjiti proviziju kod vršenja uplata
 dati popuste stalnim korisnicima (penzioneri)
 dostavljati polugodišnje i godišnje izvještaje korisnicima o izvršenim uslugama
 pojednostaviti proceduru pokretanja potrage
 omogućiti korisnicima da mogu da prate vrijedne pošiljke i pakete
 vršiti vezane usluge (štampanje računa, kovertiranje, dostava, naplata, dostavljanje
izvještaja o naplati itd.)

Ovaj prijedlog nije naišao na razumjevanje Uprave, kao ni drugi koji su paralelno predloženi, i
o čemu postoji odgovarajuća dokumentacija.
Jednostavno – ništa što pretpostavlja rad, razvoj, angažman, hrabrost , viziju – ništa od toga nije
moglo proći.

-2-
 U prilogu dostavljam dokumente iz kojih se vidi da sam u toku protekle dvije godine
predlagao da se krene u aktivnosti koje bi promjenile situaciju u pošti.

Na drugoj strani prolazile su katastrofalne odluke koje su direktno išle na štetu firme,
povećavale troškove, dovodile zaposlene u situaciju da ne mogu rješavati čak ni tekuće probleme
Navest ću samo primjere sa najvećim posljedicama :
 projekat backbone
 projekat dobrovoljnog odlaska i dokupa staža, kadrovska politika u preduzeću
 uvođenje fiskalizacije u preduzeću
 kupovina i sređivanje prostora u Istočnom Sarajevu
 provođenje javne nabavke „Video nadzor i alarmni sistem“

Projekat backbone (vrijednost: 4 miliona KM)

Ugovor o izgradnji backbone mreže je potpisan sa firmom „Siemens“ 20.maja 2008. godine.
Rok za završavanje ovog projekta je 20.maj 2009. godine.
Do današnjeg dana:
1. nije dobijena dozvola od „Regulatorne agencije za komunikacije“ jer nije od strane
izvođača dostavljena sva potrebna dokumentacija
2. nije rješena ni jedna lokacija potrebna za izgradnju stubova,
3. nije izgrađen ni jedan stub,
4. od potpisivanja Ugovora prošlo 8 mjeseci, a za završetak posla ostalo još 4 mjeseca.

Kao Izvršni direktor Oblasti za IKT i razvoj napisao sam više dopisa Upravi uopzoravajući na
negativne stvari u vođenju projekta i pokušao da utičem da se ova velika investicija ne ugrozi. Nisam
uspio u tome.

Projekat dobrovoljnog odlaska i dokupa staža, kadrovska politika u preduzeću (vrijednost: 3

miliona KM)

Ova Uprava je pokrenula projekat isplate otpremnina radnicima koji su ispunjavali uslove i
dokupa staža radnicima kojima je do penzije ostalo manje od 3 godine. U ovu svrhu je potrošeno oko 3
miliona maraka i na ovaj način iz preduzeća je otišlo oko 240 radnika.
Kada je pokrenut ovaj projekat u pošti je bilo oko 2300 zaposlenih, a danas je u
preduzeću zaposleno oko 2500 radnika.
Na sjednicama Uprave nikad nije raspravljano o načinu prijema novih radnika, niti su
uspostavljeni kriterijumi za prijem novih radnika. U vrijeme provođenja projekta isplate otpremnina
govoreno je da će svi zaposleni sa neadekvatnom stručnom spremom (frizeri, konobari itd. koji rade na
šalteru ili kao poštari ostati bez posla), a danas se kod prijema ne vodi uopšte računa o završenoj
srednjoj školi, bitno je da ima „neku“ školu. Oblast za IKT je vjerovatno jedina organizaciona jedinica
u preduzeću u kojoj je došlo do smanjenja broja radnika. Do ovog smanjenja je došlo uglavnom zbog
niskih primanja inženjera, u uporedbi sa drugim preduzećima za slična radna mjesta. Nije bilo sluha da
se ovi ljudi pokušaju zadržati

Uvođenje fiskalizacije u preduzeću (vrijednost: 450 000 KM)

-3-
 Na osnovu zakonske obaveze trebalo je pristupiti projektu fiskalizacije u preduzeću. Za ovu
nabavku planirano je da se potroši 450 hiljada KM. Prema Zakonu o fiskalizaciji poštanske usluge su
oslobođene obaveze za izdavanje fiskalnog računa, ali kako naše preduzeće vrši i dodatne usluge, koje
nisu poštanske, fiskalizaciju je potrebno provesti. Godišnji prihod koji pošta ostvari od prodaje koju
treba fiskalizovati je 250 hiljada KM.
Postavlja se pitanje: „Da li je pametno potrošiti 450 hiljada KM, da bi se fiskalizovao
promet od 250 hiljada KM?“ ili je možda bolje naći drugačije rješenje, prije svega u organizaciji
posla, kojim bi se smanjila potreba za 359 fiskalnih uređaja.
Godišnje održavanje ovog broja fiskalnih kasa je oko 50 hiljada KM. Troškovi za prenos
podataka u poresku upravu su dodatnih 11,7 KM po uređaju što iznosi dodatnih 50 hiljada KM. Ovih
100 hiljada KM je više nego što iznosi zarada od poslova koji se fiskalizuju.
Ovo je posao na kojem firma očigledno pravi gubitak. Svi ovi argumenti su predstavljeni
Upravi. Ali Uprava donosi odluku da se prekida rasprava po ovom pitanju i da oblast za Poštanski
saobraćaj raspiše tender. Moje neslaganje sa ovakvim načinom rada dovelo je do toga da se posao
povjeri oblasti koja nema ni znanja ni kapaciteta za ovakvu vrstu posla.
U tendersku dokumentaciju su prekopirane tehničke karakteristike (od slova do slova) jedne
firme što je bio očigledan pokušaj da se toj firmi obezbjedi posao.
Moji pokušaji da spriječim nanošenje štete firmi i provođenje projekta na način koji dugoročno
osigurava gubitak nisu uspjeli.

Kupovina i sređivanje prostora u Istočnom Sarajevu

U donošenju odluke o kupovini prostora u Istočnom Sarajevu nisam učestvovao (bio sam na
bolovanju), ali se u potpunosti slažem da je trebalo kupiti prostor. Međutim, da kupimo prostor od oko
600 hiljada maraka, a poslije u sređivanje tog istog prostora treba da utrošimo 180 hiljada maraka ili
trećinu vrijednosti prostora, stvarno mi nije jasno. Takođe mi nije jasno zašto je sređivanje prostora
podjeljeno u tri nabavke, ne na tri LOT-a, sa tri različita postupka (konkurentski – tri ponude,
konkurentski sa objavom i otvoreni). Sve ove poslove vodi izvršni direktor za investicije i zbog loše
„pripremljenih“ tendera sva tri su već propala i treba ih ponoviti. Pitam se ko će snositi troškove
zakupa u Istočnom Sarajevu, jer je prostor kupljen u avgustu 2008. godine, a vjerovatno neće biti
useljiv još najmanje za tri mjeseca, a o planiranim sredstvima nadam se da će se neko ozbiljno
pozabaviti.

Provođenje javne nabavke „Video nadzor i alarmni sistem“

Pokrenuti su projekti opremanja video nadzorom i alarmnim sistemom: PSC Banja Luka (40
hiljada KM), PSC Foča (35 hiljada KM), PSC Bijeljina (40 hiljada KM) i pošta Istočno Sarajevo (75
hiljada KM). Nešto u ovoj raspodjeli para nije u redu. Sve ovo je uredno odobrio Nadzorni odbor
preduzeća.
Na sjednicama Uprave sam upozoravao da ovdje nešto nije u redu i tražio da interna kontrola
provede postupak provjere provedenih postupaka. Ove javne nabavke provodi Oblast za investicije
bez učešća Oblasti za IKT. Svu brigu o alarmima i video nadzoru, do mog odlaska na bolovanje,
je vodila Oblast za IKT.

U Banja Luci, 13.02.2009. godine

_______________________
Drago Blažić, dipl. inž. elektro

-4-
Ovaj dokument je napisan 19.05.2007. godine

Priprema za vanrednu sjednicu

Trenutna pozicija preduzeća

Preduzeće je trenutno u veoma lošoj poziciji. Razloga za ovakvu situaciju u preduzeću ima puno, ali ću
pokušati nabrojati neke od razloga:

nasleđene neprofitabilne ili loše investicije

nasleđeni dugovi po raznim osnovama
ne raščićene situacije po pitanju dugovanja / potraživanja
loša kadrovska politika u prošlosti

Većina stvari koja se dešava u preduzeću dešava se po navici i stihijski. Bilo kakve izmjene
jako teško prolaze. Najčešći izgovori ili bolje reći opravdanja za ne izvršavanje nekih obveza je: to se
tako uvijek radilo..., to je tako propisano..., ja mislim (tvrdim) da je ispravno ovako kako se radi, to je
propisano zakonom i mi moramo tako raditi, itd.

Da bi postigli bilo kakvu promjenu, potrebno je promjeniti atmosferu u Upravi, a samim tim u
čitavom preduzeću.

Preduzeće se trenutno nalazi u dosta lošoj situaciji, pa rečenica ‘to se uvijek tako radilo‘, nema
nikakvog smisla, jer se na to može odgovoriti: ‘Pa zato smo tu gdje smo što se tako radilo.‘ Primjer
ovakvih izgovora se može objasniti na Sektoru za IT.
U Sektoru ima zaposlenih oko 50-ak, ako izuzmemo Hallo centar koji je zasebna cjelina i
zasebna priča. Ovih 50-ak ljudi je raspoređeno po ‘nekim‘ službama i na radnim mjestima sa
zaduženjima koja mjesečno zahtjevaju angažman 10-ak sati. Međutim ostavljeno je na volju svakom
čovjeku da li će se on baviti nekim drugim poslom ili samo onim što je njegovo zaduženje. Ako on sam
od sebe neće da se ‘previše‘ angažuje, kad ga jednog dana upitate šta on radi, on će reći da izvršava
svoje zadatke. Sa formalne strane on stvarno izvršava sve svoje poslove, ali to što on nije dovoljno
angažovan to je stvar menadžmenta preduzeća.
Bilo bi logično da je za ovakav njegov angažman odgovoran njegov šef. Međutim pojavljuje se
problem, šta ako je i šef isti kao on i radi samo ono što mu je rečeno.
Epilog čitave priče je to da onaj ko želi da radi ispada budala, jer vuče za veliki broj njih koji ne
rade.
Npr. Info kiosci su u startu promašena investicija, ali u Sektoru postoje ljudi koji su zaduženi za
funkcionisanje i održavanje info kioska. To što oni donose beznačajan prihod nije njihov problem. Oni
formalno odrađuju svoj posao. Međutim bilo bi logično da se taj posao odrađuje usput tj. da nije
određen čovjek koji o tome brine.

Novi poslovi

Back bone mreža

Šta donosi izgradnja back bone mreže. U početku samo troškove. U prvoj godini eksplatacije
uštedu zakupa linkova prema Telekomu (oko 600 000,00 KM na godišnjem nivou). Kad
profunkcioniše back bone mreža, otvaraju se velike mogućnosti za razvoj novih sevisa. Prodaja mreže
-5-
trećim licima, ali ako je samo prodaja mreže to nudi i Telekom i neki drugi operatera i to kvalitetniju
mrežu nego što će biti naša mreža. Međutim naša prednost je u fleksibilnoj organizaciji i ponudi drugih
servisa. Npr. izgradnja i konfiguracija IP telefonije, iznajmljivanje prostora za automatski backup
podataka, inteligentni prenos video signala, izrada namjenskih izvještaja sa bilo kog mjesta u RS,
konzalting u izgradnji vlastite mereže za treća lica, itd. Ako pored izgradnje vlastite mreže ponudite još
neke dodatne servise veća je šansa da će se treća lica odlučivati za zakup linkova od našeg preduzeća.
Takođe treba spomenuti rad na obagaćivanju ponude internet usluga. Sadašnje internet usluge
koje pruža naše preduzeće su već pomalo zastarjele i prevaziđene. Budućnost je u brzom pristupu tj. mi
bi trebali izgraditi mrežu i doći do krajnjih korisnika sa brzim pristupom internetu. Šta to praktično
znači?
Uzmimo na primjer jednu zgradu. Potebno je na zgradi instalirati antenu i uređaje za pretvorbu
tj. prikupljanje signala, a zatim u zgradi provesti kablove za dovođenje signala do svakog korisnika.
Ovo je komplikovan posao, ali se sve ovo može izvesti u saradnji sa nekom trećom firmom ili vlastitim
snagama, što je u principu komplikovanija varijanta.

Izrada mreže po gradovima – brzi internet

Post banka
Stavljanje pod kontrolu pravnih subjekata koji sami dijele račune i vrše naplatu
Elektroprivreda
Telekom
Mobis
ZIBL
Vodovod
Čistoća
Prekršajni nalozi
Sudske presude
Kablovske televizije
RTV pretplata

Prikupljanje uplata za fizička lica

Problemi sa naplatom provizije (prevelika provizija)
Problemi sa dodatnim uslugama (popunjavanje virmana, prodaja obrazaca)
Zaposlenim radnicima na šalteru je vrlo često prepuštena odluka o načinu naplate na šalteru.
Npr. Ako stranka donese račune za ZIBL (tri računa za tri mjeseca), radnik na šalteru naplaćuje
tri provizije po 1,00 KM, što ukupno iznosi 3,00 KM. Ako uzmemo da je račun po mjesecu 5,00 KM,
ispada da mi naplaćujemo proviziju 20%. Sva tri računa se mogu knjižiti jednom stavkom i naplatiti
provizija 1,00 KM, što je još uvijek prevelika provizija, ali je ipak znatno manja.
Podređeni položaj Pošte u odnosu na druge prevne subjekte. Npr. Kod naplate računa u korist
Elektroprivrede, veliki problem predstavlja naplata provizije, koja je prevelika. Ako stranka uplaćuje
50,00 KM, naša provizija je 1,00 KM. U slučaju uplate preko 100,00 KM naša provizija je 1%.
Problem je naplate dodatne usluge koja se nigdje ne evidentira. U stvari postavlja se problem
naplate neke usluge za koju se ne izdaje račun. Zatim se postavlja pitanje obračuna PDV na naplaćene
usluge.
Kod uplate računa na neautomatizovanim šalterima obračunata provizija se ili iskazuje ili ne na
uplatnici. Takođe sam lično iskusio da me radnik prilikom naplate nije upozorio da se na neku vrstu
uplata naplaćuje provizija što je ne korektno. Bilo kakav odnos prema strankama koji povlači određena
plaćanja, a da prethodno nisu upoznata dovodi do revolta i nezadovoljstva.

-6-
 Vjerovatno smo svi u životu dizali kredit u nekoj banci. Obično vam kažu kolika je kamata, a
kad dođete da realizujete kredit, onda vam saopšte da morate platiti obradu kredita u visini 1% ili slično
i bude vam krivo.

Trenutno je problem što se priča da se u pošti naplaćuje provizija na sve živo. Ako ćemo pravo
priča je blizu istini, jer mi ćemo još malo početi naplaćivati ulazak u prostorije pošte.
Navešću nekoliko primjera lošeg poslovanja. U toku je tender za nabavku računarske opreme.
Tenderska dokumentacija je 50,00 KM. Vrijednost posla je oko 400 000,00 KM. Logično bi bilo da je
dokumentacija bar 1 promil, što bi bilo 400,00 KM, ali uzmimo da je dokumentacija 150,00 KM.
Tendersku dokumentaciju je otkupilo 11 firmi, što prostom računicom daje da smo mogli zaraditi 1
100,00 KM. Prevedeno u broj uplata na šalteru je 1100 ljudi koji trebaju ući u poštu.
Drugi primjer: Nabavljeno je 10 ribona za neki štampač po cijeni od 50,00 KM. Provjerom je
utvrđeno (slučano, a ne neko ustaljenom procedurom za kontrolu nabavnih cijena) da ribon na tržištu
košta 3,85 KM. Što znači da smo u minusu oko 450,00 KM, što opet prevedeno u uplate na šalteru
znači 450 ljudi u prostorijama Pošte ili podjelu 650 pisama na adresu primaoca.
Troškovi isplate odštete za izgubljene pošiljke. Postavlja se pitanje stvarne štete ovakvih
grešaka. Slučajno sam primjetio da su iz blagajne RJ Brčko u januaru mjesecu izvršene dvije ovakve
isplate.
Priča koju sam čuo u jednom izdvojenom šalteru (naselje Sunce). Na moje pitanje: «Kako je
raditi». Radnik kaže: «Nije loše, evo danas mi je jedna baba idući sa pijace donijela jabuku da
pojedem.». Ja postavljam pitanje: Ako baba ulazi u poštu da da našem radniku jabuku, kako je moguće
da neće da u pošti plati račune, nego ide u banku? Tvrdim za ovo nije kriv radnik, nego Uprava
preduzeća.

Zamislite priču:
U pošti se ne naplaćuje provizija za bilo koju uslugu. Ovo podrazumjeva da mi imamo
potpisane Ugovore sa svim institucijama ili preduzećima koja naplaćuju pare od fizičkih lica. Ljudi će
u 90% slučajeva plaćati račune u poštama. Uzmimo penzionere. Poznato je da su oni najurednije platiše
struje, telefona, komunalnih usluga i sl. Međutim, mnogima je problem doći do pošte ili kad već dođu
popunjavanje i razvrstavanje dokumenata. I kad sve to urade, uz pomoć našeg radnika (normalno
besplatno), onda moraju kući razvrstavati i čuvati račune.
Ideja je da se stvori baza podataka fizičkih lica i da se vode podaci o bilo kojoj uplati koje je
izvršilo svako fizičko lice. Svakih šest mjeseci se izdaje potvrda o izvršenim uplatama za struju, vodu,
čistoću, telefon itd. i dostavlja pomenutom FL kao dokaz da je uplaćeni iznos legao na račun
Elektroprivrede, Vodovoda, Čistoće itd. Ovakav način rada i organizacije pošte bi vratio ljude na
šaltere pošte.
Šta je potrebno da bi se ovako radilo: TVRDIM samo malo bolja organizacija i agresivan nastup
prema nabrojanim preduzećima. Takođe stvaranje atmosfere da su POŠTE SRPSKE sevis VLADE RS.
Ovakvu atmosferu je moguće postići upornim traženjem od Vlade RS da utiče na preduzeća da naprave
Ugovore sa Poštama Srpske o međusobnoj saradnji. Ako u Vladi nisu zainteresovani za ovakve
aktivnosti, onda treba tražiti od Vlade da refundira troškove dostave i naplate računa za račun
Elektroprivrede. Od grada npr. treba tražiti naknadu troškova za Vodovod, Čistoću itd.
Uzmimo na primjer problem naplate RTV takse na računima za telefon. Banke mogu bez
problema da vrše naplatu telefonskog računa bez RTV takse, samo pošti je to zabranjeno. Ako uzmemo
broj zaposlenih u RTRS-u i broj zaposlenih u Poštama, nema neke logike da Vlada ili bilo ko drugi štiti
RTRS u odnosu na Poštu. Još naročito ako uzmemo da pola prihoda koji prikupi RTRS ide za
finansiranje Javnog televizijskog servisa BiH, a svjedoci smo šta sve moramo gledati na prvom
programu BiH. Kažu tako mora, ja mislim da može i drugačije. Naročito ako uzmemo u obzir da RTRS

-7-
sam štampa, dijeli i naplaćuje račune i automatski dobijamo još jednog komintenta, još naročito što bi u
tom slučaju polovinu troškova snosio BHTV1 (što RS ide u prilog).
Ako analiziramo poziciju stanovništva RS sa pozicije plaćanja obaveza po osnovu javne
potrošnje situacija je sledeća: decentralizacija uplate javnih prihoda je trebala da dovede u situaciju
stanovništvo RS da birajući između više banaka bude u povoljnijem položaju u odnosu na monopolski
položaj jedne institucije koja bi prikupljala javne prihode. Međutim u sadašnjoj situaciji stanovništvo
većih gradova (urbanih sredina) je, može se reći i dobilo tu povoljnost. Ali stanovništvo ruralnih
područja je osuđeno da uplatu vrši preko Pošte i automatski je zbog pozicije pošte u platnom prometu u
ne ravnopravnom položaju. Ako je cijena jednog MW električne energije X KM, u situaciji u kojoj je
neko u prilici da uplatu izvrši bez provizije, a neko mora platiti proviziju, dolazimo do zaključka da
cijena jednog MW električne energije nije ista za sve građane RS. Ako bi Vlada RS propisala da
provizija za uplatu struje pada na teret Elektrodistribucije u tačno određenom iznosu, onda bi svi
građani bili u istoj poziciji, a takođe i sve banke i ostale institucije u istoj poziciji kod naplate računa,
samo bi se komitenti tj. (lica koja uplaćuju) odlučivala za neku banku ili poštu ili neku drugu instituciju
na osnovu kvaliteta usluga i dostupnosti banke, pošte i sl. Ovakva situacija dovodi građane u
ravnopravan položaj i mogućnost biranja između više ponuđenih opcija.
Međutim svu ovu priču mora pratiti i reorganizacija poslova u pošti i promjena načina rada i
načina odnosa prema komitentima.
U slučaju osnivanja Post banke svi ovi nabrojani problemi neće nestati, jer će još uvijek
postojati dogovori između velikih komitenata (Elektro, Telekom) i velikih banki o forisiranju uplate
računa u određenoj banci bez provizije, jer će velike banke biti u mogućnosti davanja povoljnijih i
većih kredita velikim komitentima, tj. bankama će odgovarati da velike firme kod njih drže pare, što
Post banka neće biti u mogućnosti.

Uslužne djelatnosti za druge firme (Lutrija RS, Krediti za penzionere)

Kod ovakvih poslova javljaju se konstantni problemi uvezanosti i međusobne razmjene i
kontrole podataka. Ovo se u principu javlja kao posljedica ne dovoljene organizacije ovakvih poslova i
ne preciziranja svih faktora koji utiču na obavljanje ovakvih poslova.
Lutrija RS je veliki potencijal za Pošte uz uslov da se ovaj posao privede do kraja i da se
precizira način izvještavanja pošta prema RJ, RJ prema direkciji preduzeća i direkcije preduzeća prema
Lutriji RS. Veliki problem predstavljaju navike da se neke evidencije vode ručno tj. kucanjem nekih
podataka u Excel-u, što je u prevedenom značenju isto kao i ručno pisanje izvještaja. Svaki izvještaj i
svaki podatak se mora odštampati iz kompjuterske evidencija koja se vodi po poštama. Bilo kakva
ispravka podataka po RJ ili u direkciji dovodi do situacije koja se kasnije može pretvoriti u jako
problematičnu. Primjećena je praksa da u pojedinim dijelovima direkcije se vrše popravke podataka
koji su nastali i upisani u poštama, pa poslije imamo situaciju da su jedni podaci u pošti tj. na
centralnom serveru, a drugi u direkciji. Zlatno je pravilo da se podaci popravljaju tamo gdje nastaju.
Bilo koje odstupanje od ovog pravila dovodi do zbrke u podacima.

Problem u komunikaciji sa Lutrijom i Riffesen bankom u ovom momentu je razlika u datumu uplate u
pošti i u pomenutim firmama. Problem je sledeći: Pošta preda pazar od prodaje bingo kartica 02.02. u
Novu banku. Nova banka sredstva prebacuje Lutriji RS 03.02. ili 04.02., a iz nekih RJ 02.02. Lutrija
RS na izvodu dobija drugačiji datum od onoga što ga dobije na izvještaju iz pošte i sravnavanje
ovakvih kartica je dugotrajan i mukotrpan posao. Problem je u povratnoj informaciji iz Nove banke o
datumu uplate pazara. Problem se može efikasno riješiti na više načina, ali je potreban kvalitetan
dogovor sa Novom bankom ili ako se ne može postići, onda dogovor sa nekom drugom bankom. Ako
preduzeća koja sa nama naprave ovakve dogovore imaju problema u komunikaciji sa nama onda je
logično da će smanjivati obim poslova koje obavljaju preko pošte.
-8-
Sa Riffesen bankom je problem ne postojanja komunikacije između informatičara iz banke sa našim
ljudima koji rade ovaj posao, pa se dešava da bi se riješila neka problematična situacija da naši ljudi
pomažu u sređivanju podataka, što je čisto gubljenje vremena.

Pregled problema po izvršnim funkcijama

Sektor za IT

Trenutno je sektor jako loše organizovan i odgovorno mogu reći da diše na škrge. Problemi koji su
doveli do ovakvog stanja su:

dugogodišenje stečene loše navike u smislu raspodjele poslova

privilegovan položaj dijela ljudi zaposlenih u sektoru bez posebnih zasluga
logika da se u poštu dolazi na posao, a radi se samo kad se baš mora
postojanje dosta servisa koji ili nisu završeni ili nikako ne funkcionišu
ne profitabilne investicije iz ranijeg perioda koje nikada neće donositi profit (hallo centar, info kiosci
itd.)
ne mogućnost ukidanja ne profitabilnih investicija, bez velikih potresa po preduzeće (ako se odustane
od posla sa info kioscima, postavlja se pitanje šta ćemo sa 15 kupljenih info kioska)
bez obzira što je jasno da određeni servisi nisu profitabilni i dalje morate angažovati ljude da vode
računa o tom servisu i da ga održavaju
ne sređeno stanje evidencije opreme instalirane u preduzeću. Ovo dovodi do haotičnih nabaki
potrošnog materijala bez ikakve kontrole.
dosta opreme koja je već zastarila i postavlja se realno pitanje ulaganja u održavanje takve opreme (oko
100 računara i 100 štampača)
šarolikost opreme koja je nabavljana bez ikakvog reda i plana (naročito u domenu štampača, što
iziskuje velike troškove u potrošnom materijalu)
ne mogućnost postizanja zdrave atmosfere u sektoru zbog nedostatka mogućnosti nagrađivanja i
kažnjavanja
ne dovoljno jasno definisani poslovi oko toga šta radi sektor za IT, a šta ostali sektori (primjer u
sektoru za IT se vrši upisivanje novih partnera <kupci, dobavljači>, ovo se radi na taj način da neko ko
treba da odrađuje ovaj posao profaksa podatke o novom partneru sektoru za IT i onda ljudi u sektoru
upisuju dostavljene podatke. Najgore je to što ni u sektoru niko nije explicitno zadužen za ovaj posao,
već podatke upisuje ko se u tom trenutku zateke na radnom mjestu).
loša, gotovo nikakva komunikacija sa firmama koje su uvele neke servise ili imaju ugovor o
održavanju.

Nabrojaću neke loše situacije:

Održavanje Informacionog sistema

Preduzeće «INFOMIS» radi sve programe u domenu knjigovodstvene i van knjigovodstvene

evidencije. Takođe odrađuju dio šalterskog poslovanja koji se odnosi na prijem pošiljaka, obračun sa
poštonošama, zaduženje i razduženje depo-a itd. Sektor za IT razvija i održava dio šalterskog
poslovanja koji se odnosi na novčano poslovanje. Problem je što u Sektoru za IT gotovo niko dovoljno
dobro ne poznaje program Infomisa. Ako nešto i zna onda je to ono što se baš mora. Dosad se
komunikacija sa Infomisom održavala na taj način da neko iz drugih sektora ili pozove direktno

-9-
Infomis ili pozove Sektor za IT, a ljudi iz sektora bez posebnih analiza to proslijede Infomisu. Sada je
dosta promjenjena situacija i gotovo se sva komunikacija sa Infomisom odvija preko Sektora za IT.
Infomis je sa druge strane u prošlom vremenu koristeći svoje dobre veze u sektoru za IT vrlo vješto
izbjegavao neke obaveze i prolongirao rješavanje nekih problema. Takođe su idući «linijom manjeg
otpora» dopuštali ljudima da na svoj način riješavaju probleme koji su se pojavljivali, tako da je sad u
mnogim segmentima situacija gotovo nemoguća.

Servisi koje je odradilo preduzeće «Anex» su u stanju kakvom jesu, bez mogućnosti
unapređivanja ili sređivanja. To je Hallo centar, GPS, razno razni bilinzi itd. Sa preduzećem Anex ne
postoji ni jedan ugovor o održavanju.

Računarska mreža u preduzeću, internet i IP telefonija funcionišu na dosta dobrom nivou.

Održavanje opreme je takođe na zavidnom nivou.
Dio programa šalterskog poslovanja koji se odnosi na novčano poslovanje je dosta unapređeno i
veoma dobrom je stanju.

Sektor za logistiku

Na funkcionisanje i rad ovog sektora imam najviše primjedbi. Tvrdim da svojim radom ili ne
radom ovaj sektor može jako puno pomoći ili odmoći kompletnoj situaciji.
Prema smjernicama ili prema ustaljenim navikama ovaj sektor vrši kompletnu nabavku za
preduzeće. RJ uputi zahtjev za nabavku (zahtjevi su različito napisani, zavisno od RJ ili od sektora koji
ga upućuje, što je samo po sebi ne prihvatljivo). Opisi artikala na zahtjevima za nabavku su napisani
prema nahođenju onoga ko popunjava zahtjev, tako da se dešava da je jednom ribon, drugi put traka,
treći punjenje za štampač itd. Ja kao izvršni direktor potpisujem tj. odobravam zahtjev za nabavku i sa
tim činom je moja uloga završena. Odobeni zahtjev odlazi u logistiku na dalju obradu. Logistika prema
svom nahođenju ili prema postojanju ugovora određuje od koga će nabaviti tražene artikle. Dobavljač
isporučuje poručenu robu i određuje cijene po kojima će fakturisati. Niko u preduzeću ne vrši kontrolu
potpisanih ugovora ili cijene koja se nalazi na fakturi. Takođe ne postoji evidencija realizovanih ili ne
realizovanih zahtjeva. Vrlo česta pojava je gubljenje zahtjeva, a kada se ispostavi novi, često se desi da
se realizuju oba zahtjeva. Primjera za loše cijene i loše nabavke ima jako puno. U Sektoru za IT su se
nabavljale napojene jedinicie IBM po cijeni od 150,00 KM, a umjesto njih se mogu nabaviti obične
napojne jedinice po cijeni oko 35,00 KM. Ja postavljam logično pitanje: «Zašto bi neko nabavljao
jeftinije?»
U narednom periodu će sva nabavka koja je pod ingerencijom Sektora za IT ići na sledeći način:
Sektori i RJ dostavljaju zahtjeve za nabavku potrošnog materijala (kertridži, toneri, fax filmovi,
diskete, tastature, miševi itd.) u sektor za IT. Svakog ponedjeljka se sumiraju svi zahtjevi u sektoru za
IT (ili svakih 15 dana) i odrede dobavljači (prema ugovorima ili tri dobavljača, ako ne postoji ugovor).
Tako obrađeni zahtjevi se šalju u Sektor za logistiku. Prilikom nabavke i prijema robe u skladište na
otpremnici ili fakturi mora biti napisana cijena. Ljudi iz Sektora za IT kontrolišu kvalitet isporučenog
materijala ili rezervnih dijelova, cijenu i broj komada. U slučaju bilo kakvih problema distribucija se
obustavlja do rješavanja problema sa dobavljačem. Kompletira se ulazna dokumentacija i predaje u
Sektor za logistiku. Mjesečno se pravi izvještaj o izvršenim nabavkama u tom mejsecu, sa preciznim
napomenama o problemima i pojavi ne regularnih cijena. Posebno se vodi računa o poručenom
materijalu sa stanovišta instalirane opreme u RJ ili Sektoru. U slučaju bilo kakvih loših pojava
izvještava se direktor ili izvršni direktor, a oni dalje Upravu preduzeća.

Sektor za ekonomske poslove (knjiženje)

- 10 -
 Prema sadašnjoj situaciji u preduzeću sva knjiženja koja se provode imaju u principu svrhu
zadovoljenja zahtjeva države i institucija za vođenje knjigovodstvene evidencije.
Nabrojaću neke probleme:

Prijem materijala i izdavanje materijala se naknadno knjiži. Prijemnice se ručno popunjavaju i

daju na knjiženje, takođe i izdatnice. Logično je da se prijemnice popunjavaju u magacinu,
prekontrolišu cijene i količine i zatim štampaju, dostavljaju u knjigovodstvo i zatim knjiže.
Blagajna takođe funkcioniše na principu ručnog ispisivanja, a zatim knjiženja što je stvarno
nepotrebno.
Knjiženje ulaznih faktura se vrši na taj način da se za svaku upisanu stavku odštampa A4 papir
koji se prilaže uz ulaznu fakturu, umjesto da se na samoj ulaznoj fakturi napiše broj KUF-a.
Knjiženje izvoda u principu kasni po nekoliko dana, što onemogućuje kvalitetno praćenje stanja
sredstava na žiro računu.
Zatvaranje kupaca / dobavljača se ne vrši što dovodi od niz problema u samom praćenju
dugovanja / potraživanja.
Evidencija uplata / plaćanja treba da se trenutno knjiži da bi se imao ispravan uvid u stanje
kupaca / dobavljača.
Štampanje virmana treba da se obavlja iz programa.
Evidencija protokola mora da se obavlja iz programa.
Šetanje faktura i donošenje na potpis nema više nikakvog smisla.

Izvršni direktor za IT

Drago Blažić dipl.ing.elektro

- 11 -
Ovaj dokument je napisan 13.05.2007. godine

Poslovi sa Telekomom Srpske

1. Zakupnina prostorija
2. Antenski stubovi
3. Telefonske govornice
4. Halo centar
5. Telegrami
6. Podjela računa za fiksne telefone
7. Podjela računa za mobilne telefone
8. Naplata računa fiksne telefonije
9. Naplata računa mobilne telefonije
10. Prodaja dopuna za mobilne telefone
11. Iznajmljivanje linkova za potrebe interne mreže Pošta Srpske
12. Potrošnja telefonskih impulsa (mjesečni iznos telefonskih računa)

1. Zakupnina prostorija

Pošte Srpske izdaju Telekomu Srpske poslovne prostorije u svim svojim radnim jedinicama. Cijena m2
na cijeloj teritoriji RS iznosi 12,00 KM.

Za poslove fakturisanje zakupa poslovnog prostora zadužen je Sektor za ekonomske poslove. Da bi se

izvršile promjene po pitanju kvadrature koja se izdaje ili bilo kojih drugih uslova potrebna je Odluka
Uprave preduzeća ili Nadzornog odbora.

Pregled prostora koji se izdaju po organizacionim jedinicama :

PRIHOD OD ZAKUPNINE

BANJA LUKA 63 116.00

PRIJEDOR 8 459.24
DOBOJ 38 949.76
BRČKO 7 789.69
BIJELJINA 17 968.64
ZVORNIK 27 838.84
SOKOLAC 23 154.04
FOČA 22 139.00
TREBINJE 23 522.88
PSC BANJA LUKA 14 527.08
UPRAVA 23 321.52

UKUPNO 270 786.69

- 12 -
 2. Antenski stubovi

Telekom Srpske radi svojih potreba na zagradama koje pripadaju Poštama Srpske postavio antenske
stubove na koje su postavljenje antene. Koliko mi je poznatao potpisan je Ugovor po kom je Telkom
Srpske obavezan da Poštama Srpske plaća 200,00 KM mjesečno, bez obzira koliko je antena
postavljeno na stubu. Problem se može javiti, ako Telekom dozvoli drugim operaterima (BH Telekom,
ERO net itd.), da na antenski stub postave antene i to naplate ili kompenziraju, a Pošte od toga nemaju
nikakvu dobit.

Prijedlog je da Sektor za informacione tehnologije u kontaktu sa Telekomom i Radnim jedinicama

Pošta Srpske definiše precizan spisak svih antenskih stubova koji se nalaze na našim objektima, bez
obzira ko ih koristi, a posebno onih koje koristi Telekom, radi lakšeg i preciznijeg vođenja evidencije,
fakturisanja i naplate po izdatim fakturama.

3. Telefonske govornice

Podjelom Pošta Srpske i Telekoma Poštama su pripale telefonske govornice smještene u prostorima
Pošte, a Telekomu vanjske govornice koje su organizacionim promjenama pripale preduzeću
„Telekard“. Telefonske govornice u Poštama Srpske se nalaze u gotovo svakoj poštanskoj jedinici.
Posao oko telefonskih govornica u Poštama Srpske obavljaju radne jedinice, Sektor za poštanski
saobraćaj i Sektor za informacione tehnologije.
Sektor za informacione tehnologije je zadužen za održavanje, instaliranje, premještanje i sve poslove
tehničke prirode koji su neophodni za ispravno funkcionisanje telefonskih govornica. Sa preduzećem
„Mladost – trade“ iz Zvornika postoji potpisan Ugovor o održavanju telefonskih govornica u iznosu
9 000,00 KM + troškovi rezervnih dijelova, putovanja, dnevnica i sl., što u prosjeku iznosi oko
11 000,00 KM mjesečno. Napominjem da je pomenuto preduzeće izvršilo i instaliranje telefonskih
govornica i kompletne infrastrukture za praćenje potrošnje i naplate na šalterima.
Zajedničkom akcijom Sektora za platni promet i Sektora za informacione tehnologije sređena je
evidencija telefonskih govornica. Evidencija je usaglašena sa Telekomom i pri tome je izvršeno
isključivanje oko 155 jedinica (prema procjeni ove jedinice se nisu ni koristile). U poslednje vrijeme se
vrše akcije na optimizaciji telefonskih govornica (promjena radnog vremena, premještanje u druge
prostore, smanjenje kapaciteta itd.)
Sve ove aktivnosti su usmjerene na smanjenje troškova i povećanje produktivnosti telefonskih
govornica.
Takođe se pokreće postupak za redefinisanje Ugovora o održavanju telefonskih govornica, radi
smanjenja izdataka za tu namjenu.

Koliko mi je poznato posao vezan za telefonske govornice sa Telekomom funkcioniše na sledeći način:
Pošte Srpske vode evidenciju i naplatu telefonskog saobraćaja obavljenog preko telefonskih govornica.
Ovi poslovi se obavljaju pomoću softwer-a koji je za potrebe našeg preduzeća izradilo preduzeće
„Mladost – trade“. Ovi prihodi se knjiže kao posebna stavka u knjigovodstvu. Za svaki obavljeni
telefonski razgovor korisnik dobije račun o naplati usluga. Telekom na osnovu svoje evidencije o
prometu na telefonskim brojevima na kojima se vode govornice ispostavljaju fakturu Poštama Srpske.
Od ukupnog prometa Poštama Srpske pripada 40%, a Telekomu 60% prihoda. Napominjem da je
cjenovnik koji naplaćuju Pošte krajnjim korisnicima veći od cjenovnika Telekoma.

- 13 -
DOVRŠITI
Pregled telefonskih govornica po RJ
Pregled prihoda i rashoda telefonskih govornica za prva 4 mjeseca ove godine
Realizacija ugovora sa „Mladost – trade“ za period od 01.01. do 30.04.2007. godine
Definisanje načina knjiženja, radi lakšeg praćenja prihoda i rashoda

4. Hallo centar

Halo centar funcioniše na principu saradnje sa Telekomom na osnovu potpisanog ugovora. Halo centar
korisnicima pruža informacije i vodi evidenciju broja poziva. Telekom na osnovu vlastite evidencije
naplaćuje pružene usluge korisnicima. Svaki mjesec Telekom dostavlja izvještaj Poštama Srpske o
broju izvršenih usluga. Ovaj izvještaj se provjerava u Halo centru i na osnovu potpisanog ugovora dijeli
se prihod na paritetu 40% za Telekom i 60% za Halo centar. Postoji jedan sporan član u Ugovoru koji
definiše da se ostvareni promet umanjuje za procenat naplate tj. rizik naplate, tako da Pošte Srpske u
principu dobiju uvijek manji procenat od 60%. Kod fakturisanja postoji problem uvezanosti Službe za
fakturisanje i Halo centra. Smatram da treba propisati upustvo koje će definisati:
 primanje izvještaja od Telekoma
 potvrđivanje ispravnosti izvještaja
 fakturisanje usluga Telekomu na osnovu izvještaja

5. Telegrami

Poslovi oko slanja telegrama se trenutno obavljaju bez posebno definisanih procedura oko raspodjele
prihoda. Pošte Srpske uvode novu uslugu Post net saopštenja.

6. Podjela računa za fiksne telefone

Svaki mjesec Pošte Srpske vrše podjelu računa za fiksne telefone za potrebe Telekoma. Prema
informacijama iz Telekoma broj telefonskih priključaka na području RS je:

Naziv RJ Telekoma Broj korisnika Max. iznos prihoda

Banja Luka 114 950,00 80 465,00

Prijedor 36 445,00 25 511,50
Doboj 51 758,00 36 230,60
Mrkonjić Grad 11 521,00 8 064,70
Bijeljina 37 213,00 26 049,10
Brčko 21 600,00 15 120,00
Zvornik 23 580,00 16 506,00
Istočno Sarajevo 21 500,00 15 050,00
Foča 16 452,00 11 516,40
Trebinje 19 692,00 13 784,40
UKUPNO 354 711,00 248 297,70

- 14 -
Pitanja koja se postavljaju oko podjele računa su:

 Na osnovu čega se vrši fakturisanje dostave računa za Telekom, na osnovu podataka dobijenih
od Telekoma ili Pošte prilikom prijema vrše brojanje dostavljenih računa i na osnovu toga se
vrši fakturisanje?
 Šta se dešava sa ne dostavljenim računima?
 Da li postoji evidencija vraćenih računa?
 Da li su računi razvrstani po gradovima / reonima ili se razvrstavanje radi u Pošti?
 Da li se šalje bilo kakav izvještaj u Telekom o izvršenim uslugama?
 Da li Pošte idu po račune u Telekom ili je Telekom dužan dovesti račune u PSC?

Analiza dosadašnjeg načina rada

Telekom dostavi račune u PSC Banja Luka (računi se donose u PSC).

Vrši se sortiranje dostavljenih računa po Poštanskim centrima.
Kada računi stignu u Poštanske centre vrši se sortiranje po Poštama.
Kada računi stignu u Pošte, vrši se sortiranje po reonima tj. poštarima.
Poštari dostavljaju račune korisnicima.

Prijedlog novog načina rada

U razgovoru sa Vladom Rađenovićem, izvršnim direktorom za marketing Telekoma Srpske, naglašen
je problem izvještavanja Telekoma od strane Pošte o dostavi računa. Istaknuto je da bi bilo veoma
dobro kada bi Pošte mogle poslati Telekomu neku informaciju o podjeli računa. Na bazi ovih razgovora
trebalo bi razraditi novi način za dostavu računa.

U saradnji sa Telekomom vrši se razmjena podataka o korisnicima fiksne telefonije.

U poštama se sređuju primljeni podaci, tako da se upiše za svakog korisnika reon kome korisnik
pripada.
Vrši se dogovor sa Telekomom o mogućnosti sortiranja računa prilikom štampanja. Najbolja varijanta
bi bila da se računi sortiraju po reonima, a ako to nije moguće da se sortiranje bar izvrši po gradovima.
Telekom zajedno sa računima dostavlja spisak računa u elektronskom obliku. Spisak računa bi trebao
da sadrži sledeće podatke:

 šifra pretplatnika
 telefonski broj
 ime i prezime
 adresa pretplatnika
 poštanski broj
 sjedište pretplatnika
 poziv na broj
 valuta plaćanja
 iznos računa
 šifra reona (ako je moguće)

Pošte u sorting centru dovršavaju sortiranje računa i štampaju spisak računa (u dvije kopije) za svaki
reon posebno. Uz račune se dostavljaju poštama i spiskovi računa koje su pošte dužne vratiti nazad u
obliku izvještaja. Ovo je veoma komplikovan posao koji bi trebalo dobro osmisliti iz dva razloga:
- 15 -
  saradnja sa Telekomom po pitanju dostave računa bi bila podignuta na viši nivo
 evidencija sortiranja i izvršenja dostave računa bi dovela do sređivanja stanja u poštama

Takođe bi bilo neophodno dopisom ili upustvom skrenuti pažnju poštonošama da telefonske račune ne
smiju ostavljati kod komšija ili po prodavnicama, već ih moraju dostaviti korisnicima lično. Svaka
dostava koja nije lično izvršena se ne smatra završenom. U urbanim sredinama gdje postoje sandučići
za ostavljanje pošte, dostava do sandučića se smatra završenom. Ovdje se može postaviti još niz pitanja
o mogućim problemima prilikom dostave, ali se nekom kvalitetnom analizom većina pitanja može
definisati ili propisati.

Kompletna evidencija sortiranja i dostave se može vršiti elektronskim putem, ali je potrebno izraditi
program za zaduživanje i praćenje izvršenja, što bi se takođe moglo riješiti u nekom određenom
periodu (procjenjujem za mjesec ili dva).

7. Podjela računa za mobilne telefone

Podjela računa za mobilne telefone se takođe vrši svaki mjesec. Sve navedeno za račune fiksnih
telefona važi i za račune mobilnih telefona.

8. Naplata računa fiksne telefonije

Pošte vrše naplatu računa fiksne telefonije za potrebe Telekoma. Sa Telekomom postoji potpisan
ugovor o ovoj usluzi.

Postoji više načina naplate računa:

1. Korisnik plaća račun sa RTV pretplatom u automatizovanoj pošti

Kod ovog načina plaćanja Pošte od korisnika ne naplaćuju proviziju, već se provizija naplaćuje
od Telekoma. Pošta prikupljene uplate uplaćuje na račune Telekoma po poštama ili radnim
jedinicama. Takođe se vrši slanje podataka u elektronskom obliku.

2. Korisnik plaća račun bez RTV pretplate u automatizovanoj pošti

Kada korisnik želi da plati račun bez RTV pretplate Pošte ovu uplatu knjiže kroz platni promet
tj. kao svaku drugu uplatu i provizija se naplaćuje od korisnika. Važno je naglasiti da uplate
telefonskih računa idu na razne žiro račune, zavisno od radne jedinice Telekoma. Problem za
Pošte predstavlja što se provizija kod ovog načina uplate naplaćuje od korisnika. Takođe Pošta
za svaku pojedinačnu uplatu plaća proviziju, ako se uplata vrši na račun koji ne pripada Novoj
banci.

Ovu naplatu bi Pošte trebale da vrše isto kao i prethodnu. Kompletan postupak bi bio isti kao
kod prvog načina. Takođe je neophodno u evidenciji označiti da li je uplata sa RTV pretplatom
ili bez RTV pretplate.
Uplate bi se vršile na nivou radnih jedinica Pošta Srpske, a Telekomu bi se u prilogu dostavljao
spisak o izvršenim uplatama bez RTV pretplate.

- 16 -
 3. Korisnik plaća račun u neautomatizovanoj pošti sa RTV pretplatom

Neautomatizovane pošte naplaćuju račun od korisnika i ovjerene primjerke svaki dan (ako ima
računa) šalju poštom preporučeno u Telekom. U poštanski centar dostavljaju novac (tj. u trezor)
i jedan virman za uplatu u zbirnom iznosu. Vjerovatno u Telekomu pješke dalje rasknjižavaju
ove uplate. Slanje ovjerenih primjeraka preporučenom pošiljkom se dodatno naplaćuje od
Telekoma.

Ovu naplatu bi Pošte trebalo da vrše na način da se u ne automatizovanim poštama naplaćuju

računi, a zatim da se i novac i ovjereni primjerci računa šalju na ručni unos, gdje bi se
pojedinačno unio svaki naplaćeni račun. Prema Telekomu bi se napravila jedna zbirna uplata, a
upisani podaci bi se elektronski poslali u Telekom kao i kod prvog slučaja.

4. Korisnik plaća račun u neautomatizovanoj pošti bez RTV pretplate

Kada korisnik plaća račun bez RTV pretplate u neautomatizovanoj pošti, uplata se vrši kroz
platni promet, kao i u drugom slučaju.

Kada se pogledaju svi slučajevi zajedno dolazi se do zaključka da bi naplatu telefonskih računa trebalo
organizovati na novi način. Cilj promjene je povećanje prihoda od uplate telefonskih računa.

Ugovori i upustva koji definišu način naplate telefonskih računa:

 Ugovor o pravno ekonomskim odnosima broj 1-01-877/97 od 30.09.1997. godine
 Upustvo o primjeni Ugovora o ekonomsko pravnim odnosima
 Obavještenje o načinu naplate telefonskih računa (Srpske Pošte) broj 1-02-160/04 od
29.01.2004. godine
 Obavještenje o načinu naplate telefonskih računa (Telekom) broj 1-01-1775/06 od 17.02.2006.
godine
 Obavještenje o načinu naplate telefonskih računa (Pošte Srpske) broj 1-10/1-1097/06 od
22.02.2006. godine

Kada se pogledaju datumi na ovim ugovorima, upustvima i obavještenjima, vidi se da je u stvari na

snazi Ugovor potpisan prije 10 godina. Iako se puno toga promijenilo (rekonstrukcija platnog prometa
(banke), potpisivanje ugovora sa Javnim RTV sistemima BiH, otvaranje vlastitih blagajni Telekoma,
isticanje obaveze Telekoma o plaćanju 5% od prihoda i dr.) od potpisivanja ovog Ugovora, a način
naplate je ostao praktično nepromjenjen.
Trenutna situacija je takva da Pošte Srpske imaju stalni pad broja uplata telefonskih računa na svojim
šalterima. Ako se nešto ne promjeni, očekivati je i dalji pad broja uplata.

Zbog sledećih događaja došlo je do pada broja uplata na šalterima pošte:

 Uvođenjem platnog prometa i omogućavanjem bankama da vrše naplatu telefonskih računa
 Naplata RTV takse zajedno sa telefonskim računom i insistiranje da Pošte Srpske ne mogu
vršiti naplatu bez RTV takse, a banke vrše naplatu prema vlastitom nahođenju
 Pošte Srpske mogu vršiti platni promet samo posredstvom banaka, što Poštama Srpske
povećava troškove
 Telekom otvara vlastite blagajne za naplatu telefonskih računa
 Previsoke provizije u Poštama Srpske za vršenje platnog prometa

- 17 -
Pošte Srpske su u situaciji da se na tržištu bore za svakog korisnika. Pošta nije u prilici da korisnicima
pruži dodatne usluge kao što su: otvaranje tekućeg računa, davanje kredita, e_bnking, dozvola odlaska
u minus na tekućem računu, naplaćivanje računa bez provizije zbog toga što preduzeća u čiju se korist
vrši uplata ne mogu otvoriti račun u Pošti itd.
Pošti ostaje jedina mogućnost da se za korisnike bori kvalitetom ili pojeftinjenje svojih usluga
ili sklapanjem Ugovora sa korisnicima uplaćenih sredstava i preuzimanjem troškova od strane
pomenutih korisnika. Mišljenja sam da treba prekinuti ustaljenu praksu da se načinu naplate računa na
šalterima pošte odlučuje van preduzeća Pošte Srpske. Pošte Srpske sa preduzećima sklapaju ugovor o
vršenju naplate na šalterima i izvršenim uplatama redovno izještavaju korisnike, a naplatu vrše na način
propisan u Poštama Srpske, a ne po odluci ili naređenju korisnika u čiju se korist vrši naplata.

Predlažem:

Trebalo bi izvršti promjenu u sledećim poslovima sa Telekomom:

Poboljšati kvalitetu usluge dostave računa za telefonske priključke sa obaveznim mjesečnim

izvještavanjem prema Telekomu o izvršenim uslugama

Naplatu računa fiksne telefonije u Poštama Srpske treba vršiti na jedinstven način. U automatizovanim
poštama kada korisnik uplati telefonski račun sa ili bez RTV pretplate, izvrši se ovjera uplate na računu
sa upisanim iznosom koji je korisnik uplatio. Predaja pazara od uplate za račune fiksne telefonije se
vrši na prelazni račun kod Nove banke Bijeljina. Svaka radna jedinica vrši uplatu na račune koje odredi
Telekom zavisno od organizacije Telekoma. Sve troškove poštarine snosi Telekom (na osnovu
zaključenog ugovora). Sa svakom uplatom se šalje spisak uplata u elektronskom obliku sa svim
podacima potrebnim za rasknjižavanje računa kod Telekoma.
Bitno je da se uplata putem pošta ne vrši direktno na račun Telekoma, već strogo preko
prelaznog računa.

Da bi se izvršile ove dvije promjene potrebno je sa Telkomom dogovoriti kvalitetnu razmjenu podataka
o izdatim računima sa strane Telekoma, o izvršenoj dostavi računa sa strane Pošta Srpske i o izvršenoj
naplati, takođe sa strane Pošta Srpske.

Najpraktičnije bi bilo da se organizuje sastanak uprava Pošta Srpske i Telekoma na kojem bi se

precizirao način realizacije nabrojanih promjena. Bez obzira na sastanak Pošte Srpske bi trebale
Telekomu uputiti X dopisa.

Dopis 1: Zahtjev za dostavu podataka o dostavljenim računima

Dopis 2: Obavještenje o promjenama u načinu naplate telefonskih računa i načinu dostave
izvještaja o izvršenim uplatama

Izvršni direktor za IT

Drago Blažić dipl.ing.elektro

- 18 -
Predmet: Realizacija projekta backbone

Ugovor o izgradnji backbone mreže je potpisan sa preduzećem Siemens d.o.o, Banja Luka
28.05.2008. godine. Rok za realizaciju ovog projekta je 28.05.2009. godine.
Sve aktivnosti oko pripremanja tenderske dokumentacije za izbor izvođača radova, raspisivanje
tendera, te izbor izvođača je koordinirala i vodila Oblast za IKT.
Po potpisivanju Ugovora sa Siemens-om, Oblast za IKT je pristupila formiranju tima za realizaciju
projekta. U dogovoru sa drugim izvršnim direktorima formiran je tim za realizaciju projekta. Za
članove tima imenovani su:

Drago Blažić, izvršni direktor za IKT i razvoj

Perišić Vladimir,
Đurić Zoran,
Slobodanka Muhić,
Radovan Marinković

Imenovanje Slobodanke Muhić je predložila Gajić Slobodanka, izvršni direktor za ekonomske

poslove, a imenovanje Radovana Marinkovića je predložio Nikola Tomašević, izvršni direktor za
pravne poslove. Broj članova tima i podjela poslova je usmeno dogovorena.

Obzirom da je prošlo pola vremena predviđenog za realizaciju projekta (pola godine), mislim da je
potrebno je napraviti izvještaj o realizaciji projekta.

AKTIVNOSTI NA PROJEKTU

 Siemens je u svojoj Ponudi koja je sastavni dio Ugovora naveo da će dostaviti Granaciju za
dobro izvršenje posla.

Garancija za dobro izvršenje posla je dostavljena 26.06.2008. godine ili gotovo mjesec
dana nakon potpisivanju Ugovora.
Garancija je dostavljena nakon više telefonskih razgovora sa predstavnicima Siemensa i
ubjeđivanja o tome da li je Siemens uopšte dužan dostaviti pomenutu garanciju. Tek nakon
dokazivanja i ubjeđivanja od strane Oblasti za IKT Siemens je dostavio pomenutu
garanciju.

 Ugovorom je predviđeno (član 12) da se svi poslovi obavljaju u skladu sa Planom

implementacije – Dinamičkim planom, a koji je i sastavni dio Ugovora.

Dinamički plan tj. Plan implementacije Siemens je Poštama Srpske dostavio

12.09.2008. godine ili tri i po mjeseca nakon potpisivanja Ugovora.

 Ugovorom je predviđeno da se izgradi (ili izvrši zakup) 23 jedinice (stub, prostor za

smještaj opreme – čvrsti objekat, antena, montaža i podešavanje opreme).

Do današnjeg dana, 24.11.2008. nije izgrađena ni jedna jedinica, niti je počela

aktivnost na bilo kojoj lokaciji.

- 19 -
  Za početak radova na lokacijama od interesa neophodno je dobiti dozvolu od RAK-a.
(Dozvola za fiksnu radio stanicu u mikrotalasnoj vezi tačka – tačka) Zahtjev za dozvolu
podnose Pošte Srpske, a svu potrebnu dokumentaciju obavezan je dostaviti Siemens.

Siemens je 12.11.2008.g. dostavio Idejni projekat, što je jedna od neophodnih stavki

dokumentacije.
Još uvijek nije dostavio Ugovore ili Saglasnosti vlasnika lokacija (objekata) za postavljanje
stubova, objekata i opreme.

AKTIVNOSTI OBLASTI za IKT

 Dana 07.08.2008 , oko dva mjeseca nakon potpisivanja Ugovora, Oblast za IKT je uputila
dopis Siemensu u kom izražava zabrinutost za dinamiku realizacije projekta. U dopisu je
traženo da Siemens dostavi Dinamički plan i takođe da dostavi Idejne projekte, koji su
potrebni za dobijanje dozvole od RAK-a. (Prilog br. 2)
Na ovaj dopis Siemens nije odgovorio.

 Dana 04.09.2008. Oblast za IKT je poslala novi dopis u kojem se od Siemensa zahtjeva
odgovor na prethodni dopis od 07.08.2008.
Na ovaj dopis Siemens je odgovorio 12.09.2008. Tada je dostavljen i Dinamčki plan
aktivnosti.

 Dana 16.09.2008. Oblast za IKT je dostavila Upravi preduzeća izvještaj o trenutnom stanju
na realizaciji Ugovora.
Nagalašeno je da izvođač planira ponovni obilazak lokacija od interesa kako bi
kompletirao Idejni projekat i dokumentaciju potrebnu za RAK. Predloženo je da se
sačeka sa izborom nadzornog organa dok se ove aktivnosti ne završe.

 Dana 22.10.2008. Oblast za IKT poslala je dopis Siemens-u kojim se pozivaju na sastanak
28.10.2008. kako bi se raspravile tekuće aktivnosti na projektu
Na sastanku je zaključeno da se Siemensu pomogne oko dobijanja dozvole za pristup
lokaciji na Leotaru od strane HET-a. Također je zaključeno da se Idejno rješenje
kompletira i dostavi do 01.11.2008.

Iz navedenih tačaka se vidi da realizacija projekta ne prati Ugovorom predviđenu dinamiku, a da od

Izvršioca nemamo odgovarajuće obrazloženje. Zbog toga je neophodno ukazati na probleme i na
slabosti i donijeti odgovarajuće odluke.

Odgovorno tvrdim da Oblast za IKT i razvoj ni jednim svojim potezom nije prouzrokovala ovakvu
dinamiku izvršenja projekta. I pored toga što sam zbog bolesti bio odsutan iz preduzeća od 05.08.2008.
do 05.10.2008. sve aktivnosti Oblasti za IKT i razvoj, vezane za ovaj projekat, vršene su bez zastoja i
problema

U toku odsustva redovno sam izvještavan o projektu od strane rukovodioca projekta , Vladimira
Perišića i zajedno smo donosili odluke o slanju dopisa Siemensu i svim drugim pitanjima vezanim za
projekat.

- 20 -
 Na 76. sjednici Uprave , tačka dnevnog reda bila je i Izvještaj o realizacije projekta backbone.
Na istoj sjednici se pored ove tačke našla i tačka o izboru nadzornog organa za projekat.
Prijedlog za pokretanje postupka za izbor nadzornog organa je podnijela Oblast za investicije bez
prethodne konsultacije sa bilo kim iz Oblasti za IKT ili sa bilo kojim članom tima za realizaciju
projekta.
Na ovoj sjednici nije bio prisutan niko iz Oblasti za IKT.
Na sjednici uopšte nije raspravljano o podnesenom Izvještaju o realizaciji projekta Backbone, već
je samo pročitan od strane Izvršnog direktora za investicije.
Moram reći da je bilo neophodno da Uprava raspravlja o ovom izvještaju pogotovo zato što je
ukazano na probleme u realizaciji i jedino je Uprava odgovorna i pozvana da preduzme aktivnosti za
rješavanje problema.

Poslije 76. sjedinice Uprave Oblasti za IKT je dostavljena Odluka o izboru nadzornog organa za
realizaciju projekata. Uprava je donijela odluku o izboru nadzornog organa samo za zanatske radove,
nakon čega je nadzorni odbor tražio da se izvrši izbor nadzornog organa za kompletan projekat.
Važno je napomenuti da o svemu ovome niko iz Oblasti za IKT nije konsultovan (uključujući i
izvršnog direktora).

Iz svega navedenog je vidljivo da se desio niz nelogičnosti, da se projekat ne odvija kako je

zamišljeno i planirano i da izostaju rezultati.

Zbog toga je neophodno ukazati na probleme i postaviti određena pitanja:

 Zašto je Oblast za investicije podnijela zahtjev za pokretanje postupka izbora

Nadzornog organa bez konsultacija sa bilo kim iz Oblasti za IKT ?

U tom periodu bio sam na kućnom liječenju ali sam bio dostupan za bilo kakva pitanja i
odgovore. Za vrijeme mog odsustva zamjenjivao me je Zoran Đurić, koji je u toku sa svim
aktivnostima na projektu tako da je i on mogao biti konsultovan. Rukovodilac projekta,
Vladimir Perišić je i najpozvaniji da bude konsultovan u vezi bilo koje aktivnosti na
projektu ali je i ta konsultacija izostala.

 Zašto Uprava preduzeća nije donijela nikakav Zaključak po podnesenom izvještaju od

strane tima za realizaciju projekta?

 Zbog čega Uprava nikad nije svojom odlukom imenovala vođu projekta, koji bi
operativno pratio realizaciju projekta i bio odgovoran za sve aktivnosti od strane
Pošta Srpske ?

 Zbog čega Uprava nema jasan stav o izboru Nadzornog organa za ovaj projekat i šta
bi trebalo da radi nadzorni organ? Neuspio tender za izbor Nadzornog organa samo
potvrđuje ovo mišljenje.

 Zbog čega se vrši pritisak na Oblast za IKT da podnese zahtjev RAK-u za dobijanje
dozvole kad je očigledno da još uvijek nije dostavljena potrebna dokumentacija od
strane Siemensa ?

- 21 -
  Zbog čega se sastanici sa izvođačem (Siemens) zakazuju bez prethodnih konsultacija i
pripreme sastanaka te zauzimanja jasnog stava Uprave o tačkama dnevnog reda

 Zbog čega sastancima sa Siemensom prisustvuju razni podizvođači, kad je Ugovorom

jasno definisano da Siemens može angažovati podizvođača ali samo ako Pošte Srpske
daju svoj pristanak. Mi nikada nismo dobili bilo kakav zahtjev od Siemensa u tom
smislu.

Predlažem da Uprava donese slijedeće Odluke:

 Odluka o imenovanju vođe projekta i projektnog tima. Projektni tim bi bio zadužen za
kordinaciju i vođenje projekta izgradnje backbone mreže.
 Redefinisanje Odluke o izboru Nadzornog organa.
 Odluka o održavanju sastanka sa predstavnicima Siemensa na kom bi se razmotrilo
stanje projekta uzevši u obzir sve do sada navedeno

Prilozi:

1. Dinamika projekta backbone

2. Zahtjev za izdavanje dozvole za radio stanicu u mikrotalasnoj vezi tačka-tačka

Izvršni direktor za IKT i razvoj

____________________________
Drago Blažić,dipl.ing.el.

- 22 -