Professional Documents
Culture Documents
ENCIKLIKA
RERUM NOVARUM
UVOD
1
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
PRVI DIO
2
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
Kad, dakle, socijalisti ele privatnu imovinu uiniti zajednikom, pogoravaju stanje svih
radnika, jer im oduzimaju slobodu ulagati plau te ih onemoguavaju da poveaju svoje
obiteljsko imanje i poboljaju vlastito stanje.
5. Jo gore, oni predlau lijek koji se oito protivi pravednosti, jer je narav dala ovjeku
pravo da privatno posjeduje stvari kao svoje.
U tome se zapravo sastoji najvea razlika izmeu ovjeka i ostalih vrsta ivotinja.
ivotinje ne vladaju samima sobom. Njima ravna i upravlja dvostruki prirodni nagon, koji im
s jedne strane podraava tu aktivnost i razvija sile, a s druge strane potie i ograniava sve
njihove pokrete. Jednim nagonom brane sebe i svoj ivot, a drugim uvaju svoju vrstu. Jedno
i drugo postiu lako na taj nain da se slue stvarima koje su im na dohvatu i koje ih
okruuju. One dalje ne mogu jer ih vode sjetila i pojedine stvari koje sjetilima zamjeuju.
Sasvim je drugaija ljudska narav. ovjeku je dana u punini sjetilna narav, sa svim svojim
vlastitostima. U tom pogledu ovjeku nije nita manje dano nego bilo kojoj vrsti ivotinja, tj.
da se slue prirodnim dobrima. Ali sjetilna narav koju ovjek u punini posjeduje ne samo da
ne obuhvaa cijelu ljudsku narav nego je mnogo nia od ljudske naravi i stvorena je da se toj
ljudskoj naravi pokorava. Duh, odnosno razum, je ono to se u nas istie i to upravo ovjeka
ini ovjekom i po emu se potpuno razlikuje od ivotinja. I upravo zato to je razuman,
ovjeku treba priznati vie od puke upotrebe zemaljskih dobara, to je zajedniko svim ivim
biima; a to nije nita drugo negoli pravo na privatno vlasnitvo, i to ne samo na vlasnitvo
onih stvari koje se upotrebom troe nego i onih koje su trajne naravi.
3
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
Zato je morao imati svoje naravno pravo da brani svoj ivot i tijelo i prije negoli je postojala
ikoja drava.
7. To to je Bog cijelom ljudskom rodu dao zemlju da je uiva i koristi nipoto ne moe
koditi privatnom vlasnitvu. Kae se da je Bog dao zemlju cijelom ljudskom rodu, no time
nije reeno da bi on htio da svi zajedno njome vladaju, ve jedino to da u poetku nijedan dio
zemlje nije pojedincu doznaen u posjed, nego da je Bog ljudskoj vjetini i uredbama naroda
prepustio da odrede privatno vlasnitvo pojedinca. Uostalom, makar je zemlja i razdijeljena
meu pojedince, ona ipak ne prestaje sluiti opem dobru, jer nema nekoga tko se ne bi
hranio onime to polja donesu. Oni koji nemaju posjeda, nadoknauju to radom, tako da se
doista moe ustvrditi da se sav nain kojim se stjee hrana i uzdravanje sastoji u radu to ga
tko ulae bilo na svojem zemljitu bilo u kakvu korisnu vjetinu za koju napokon prima
plau, i to opet od mnogostrukog ploda zemlje.
Odatle ponovno slijedi da privatno vlasnitvo odgovara ljudskoj naravi. Stvari naime koje
se trae za odravanje ivota, a osobito za njegovo usavravanje, daje zemlja u velikom
obilju, ali ona toga po sebi ne bi mogla davati bez obraivanja i ljudske brige. ovjek ulae
sposobnosti uma i svoje tjelesne sile kad stjee prirodna dobra. Time istovremeno sebi pripaja
onaj dio vremenitih stvari koje je obradio. U obraena prirodna dobra kao da je utisnuo neki
svoj lik. Zato je posve pravedno da on taj dio posjeduje kao svoj, i nikome nije doputeno
krnjiti to njegovo pravo.
4
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
ovjekova sloboda
9. Prava koja imaju pojedinci mnogo se bolje istiu kad ih promatramo u vezi i skladu s
dunostima ovjeka u obiteljskoj zajednici. Nema sumnje da je svaki ovjek slobodan u
izboru naina ivota. Svatko se po svojoj volji moe odluiti za jedno ili za drugo, ili da
slijedi savjet Isusa Krista o djevianstvu ili da se vee enidbenim vezom. Nijedan ljudski za-
kon ne moe ovjeku oduzeti naravno i prvobitno pravo na enidbu, niti bilo na koji nain
ograniiti glavnu svrhu enidbe koja je u poetku ustanovljena Bojim autoritetom rijeima:
Plodite se i mnoite.2 Obitelj je, dakle, odnosno kuna zajednica dodue maleno drutvo,
no pravo drutvo, starije od svakoga graanskog drutva te ima prava i dunosti neovisne o
dravi. to smo, dakle, dokazali da je pojedinim osobama narav dala pravo vlasnitva, to
treba prenijeti na ovjeka ukoliko je glava obitelji. tovie, to je pravo toliko snanije koliko
ljudska osoba u obiteljskoj zajednici vie obuhvaa.
Obitelj i drava
10. Najsvetiji je zakon naravi da se otac obitelji brine za ivot i odgoj onih koje je rodio.
Sama narav ide za tim da otac svojoj djeci koja su njegov plod mora stei i pribaviti sve ono
to e ih u buduem ivotu moi poteno braniti od svake nesree. A tu dunost moe izvriti
samo tako da plodonosno posjeduje stvari te ih i svojoj djeci ostavi kao batinu. Kao to je
drava, tako je i obitelj, kako smo spomenuli, pravo drutvo kojim upravlja posebna tj.
oinska vlast. Unutar granica odreenih vlastitom svrhom ima obitelj bar toliko prava koliko
graansko drutvo da izabire i upotrebljava stvari koje su nune zajednici i njezinoj
opravdanoj slobodi. Rekli smo, bar toliko, jer je obiteljska zajednica i logiki i stvarno
mnogo starija od graanskog drutva, pa odatle i slijedi da su joj takoer prava i dunosti
1
Pnz 5, 21.
2
Post 1, 28.
5
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
stariji i u neposrednoj vezi s naravi. Kad bi graani i obitelji nali u drutvu umjesto pomoi
povredu, umjesto zatite smanjenje svoga prava, tada bi drutvo postalo vie mrsko nego
poeljno.
3
Sv. TOMA, Summa Theol., II-II. q. 10, a. 12.
6
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
DRUGI DIO
PRAVI LIJEKOVI
A) DJELO CRKVE
7
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
hraniti svega vijeka svog.4 Isto tako nee biti nikada kraj ni ostalim nevoljama na zemlji, jer
su zle posljedice grijeha koje treba podnositi otre, tvrde i teke. One prate ovjeka sve do
smrti. Ljudsko je, dakle, naslijee trpjeti i patiti i to god ljudi pokuaju i urade, nee
nikakvom silom ni vjetinom sasvim iskorijeniti nevolje iz ljudskog drutva. Kad neki tvrde
da to mogu postii obeavajui bijednom puku ivot bez boli i patnji, pun mira i neprestanih
raskoi, zasljepljuju ga i varaju. Odatle e proizai zla vea od sadanjih. Najbolje je
ovozemaljske stvari promatrati onakvima kakve jesu, a nevoljama, kako smo naglasili, traiti
prikladna olakanja drugdje.
2. Potrebna je sloga
15. U pitanju o kom govorimo osobito je zlo vjerovati da se jedna klasa sama po sebi
protivi drugoj, kao da je sama narav odredila da se bogatai i radnici stalno meusobno bore.
To se protivi i razumu i istini. Naprotiv, istina je, kao to se u tijelu pojedini udovi
meusobno slau i time stvaraju divan sklad, isto je tako i narav za dravu odredila da se obje
klase meusobno slau i stvaraju ravnoteu. Jedna drugoj bezuvjetno trebaju: ne moe kapital
opstojati bez rada ni rad bez kapitala. Sklad stvara ljepotu i red, naprotiv iz neprestane borbe
raa se nered i surovost. A da nestane i da se iskorijeni borba, kranske ustanove imaju za to
raznovrsnu mo.
4
Post 3, 17.
8
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
ovjeku na sramotu, nego na ast jer se njima omoguuje poteno ivotno uzdravanje.
Sramotno je neovjeno izrabljivati ljude kao sredstvo za stjecanje dobitaka te ih jedino
toliko cijeniti koliko im vrijede sila i snaga. Jednako tako vrijedi zapovijed da kod radnika
valja voditi rauna o njihovoj vjeri i duhovnim dobrima. Poslodavci su zato duni stvari tako
urediti da radnik u zgodno vrijeme moe obaviti svoje religiozne potrebe. Ne smiju ga izloiti
podmitljivim zavoenjima i poticajima na grijeh. Jednako ga ne smiju odvraati od brige za
obitelj i nastojanja da neto pritedi. Neka ne nameu tei rad nego to ga sile mogu podnijeti
ili takav koji ne odgovara dobi i spolu.
17. A najvea je dunost poslodavca da svakome dadu to je pravo. Neka plai odrede
pravednu mjeru, a to ovisi o vie okolnosti. Napose neka bogatai i poslodavci znadu da ni
Boja ni ljudska prava ne doputaju u osobnu korist tlaiti bijednike i nevoljnike te bogatiti se
iz tue bijede. Prevariti bilo koga u zasluenoj plai velik je grijeh koji vapi u nebo za
osvetom. Evo: plaa kosaca... koju im uskratiste - vie, i vapaji doprijee do uiju Gospoda
nad vojskama. 5
Neka se, konano, bogatai pomno uvaju da ni silom ni prijevarom ni
lihvom ne nakode pri tednjama radnika. To vie to oni nisu protiv nepravde i nemoi dosta
osigurani te njihovu imovinu valja smatrati to svetijom to je neznatnija. Zar ne bi samo
obdravanje ovih zakona moglo stiati silu i uzroke razmirica?
b) Ljubav
18. No Crkva slijedei Isusa Krista, uitelja i vou, ide za viim, tj. zapovijedajui neto
savrenije eli jedan stale to vie pribliiti drugome te ih u prijateljstvu spojiti. Razumjeti i
istinski procijeniti zemaljski ivot ne moemo ako se ne obaziremo na drugi, tj. besmrtni, bez
kojega pravi pojam moralnog dobra nuno propada, tovie, sve stvorene stvari postaju
neprotumaiva tajna do koje ne bi moglo doprijeti nijedno ljudsko istraivanje: to smo,
dakle, nauili iz same naravi, to takoer stoji u kranskom nazoru na kojemu se, kao na
glavnom temelju, osniva sva bit i cijeli sustav vjere, da emo uistinu ivjeti tek onda kad
ostavimo ovaj ivot. Bog nije stvorio ovjeka za ova krhka i prolazna dobra, nego nebeska i
vjena. Nije nam dao zemlju kao prebivalite, nego kao mjesto progonstva. Ima li ili nema
bogatstva i ostalih stvari, koje se nazivaju dobrima, to na vjeno blaenstvo nita ne utjee.
No vrlo je vano, kako se njima slui. Isus Krist svojim obilnim otkupljenjem nije nipoto
odstranio razne nevolje, kojima je ivot isprepleten, nego ih pretvorio u poticaj na krepost i
prigodu za velike zasluge, tako da nijedan od umrlih ne moe dobiti vjene plae, ako ne ide
5
Jak 5, 4.
9
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
stopama ranjenoga Isusa Krista. Ako ustrajemo, s njime emo i kraljevati.6 Trud je i muku
divno ublaio time to ih je sam slobodnom voljom prigrlio. Svojim primjerom, milou i na-
dom u vjenu plau olakao nam je trpljenje u boli: Ta ova malenkost nae asovite nevolje
donosi nam obilato, sve obilatije, breme vjene slave.7
Zato imunicima opomena da ih bogatstvo ne oslobaa od nevolja i da ne pridonosi nita
za vjenu sreu, nego joj, tovie, smeta.8 Neka se bogatai boje krajnje ozbiljnih prijetnji
Isusa Krista,9 prema kojima im valja poloiti strog raun Bogu o upotrebi bogatstva.
6
2 Tim 2, 12.
7
2 Kor 4, 17.
8
Usp. Mt 19, 23-24.
9
Usp. Lk 6, 24-25.
10
Summa Theol., II-II. q. 66, a. 2.
11
Ondje, q. 55. a. 2.
12
Ondje, q. 32, a. 6.
13
Lk 11, 41 (Papa citira Vulgatu u kojoj stoji to vam preostane, a grki i hrvatski tekst imaju ono to je
unutra).
14
Dj 20, 35.
10
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
uskraena milostinja njemu samome podijeljena ili uskraena. to god uiniste jednome od
ove moje najmanje brae, meni uiniste.15 Stvar se sastoji u ovome: Tko je Bojom
dobrotom primio vie dobara, bilo tjelesnih i vidljivih, bilo duhovnih, primio ih je zato da ih
upotrijebi za svoje usavravanje i kao sluga Boje providnosti na korist drugih. Tko ima
talenta neka ne uti. Tko ima obilno imetka, neka se uva da ne ohladi za djela milosra. Tko
ima sposobnost upravljanja, neka mnogo nastoji da s blinjim podijeli upotrebu i plodove. 16
d) Prednosti siromatva
20. A one koji nemaju bogatstva, Crkva pouava da po Bojem naumu siromatvo nije
sramota. Ne treba se stidjeti uzdravanja radom. To je ivotom i djelima potvrdio Gospodin
Isus Krist koji je za spasenje svijeta, premda bogat, postao siromaan,17 premda je bio Sin
Boji i sam Bog, ipak je htio da ga dre i smatraju tesarovim sinom. tovie, nije se
ustruavao provoditi velik dio svog ivota u tesarskom radu. Nije li ono drvodjelja, sin
Marijin?18 Ako promatramo boanstvo tog uzora, lako emo razumjeti da se prava
vrijednost i dostojanstvo ovjeka sastoji u udorednosti, tj. u kreposti; da je krepost opa
batina ljudi koju mogu stei svi, najnii i najvii, bogati i siromani; da e plau vjenoga
blaenstva postii samo onaj u koga se bude nala krepost i zasluna djela. tovie, ini se da
je volja Boja sklonija staleu nevoljnika. Isus Krist naziva siromahe blaenima.19 Ljubazno
poziva k sebi sve one koji su umorni i optereeni da ih utjei.20 Osobitom ljubavlju ljubi
najnie i one koji trpe nepravdu. Ako te istine budu poznate, lako e se u imunih umanjiti
naduta oholost, a u nevoljnika osokoliti duh potenja. Jedni e biti potaknuti na susretljivost,
a drugi na skromnost. Time e se ukloniti suprotnost koja je plod oholosti te e se dosta lako
postii da se oba stalea sloe i pomire.
e) Kransko bratstvo
21. No njih, ako posluaju kranske zapovijedi, nee spojiti samo prijateljstvo, nego i
bratska ljubav. Razabrat e, naime, i razumjeti, da je sve ljude stvorio zajedniki Bog Otac;
da svi tee prema istom konanom dobru, a to je sam Bog koji jedini moe potpuno i
svestrano uiniti blaenima ljude i anele; da je svatko dobrotom Isusa Krista otkupljen i da
15
Mt 25, 40.
16
Sv. GRGUR VELIKI PAPA, In Evang. hom., IX, r. 7.
17
2 Kor 7, 9.
18
Mk 6, 3.
19
Usp. Mt 5, 3.
20
Mt 11, 28.
11
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
su svi, primivi dostojanstvo djece Boje, povezani bratskom ljubavlju i Gospodinom Isusom
Kristom, prvoroenim od mnoge brae. Zatim da naravna dobra kao i darovi Boje milosti
pripadaju cijelom ljudskom rodu i da se nikomu, osim nevrijednima, ne uskrauje batina
nebeskih dobara. Ako pak djeca, onda i batinici, batinici Boji, a subatinici Kristovi.21
To je ideal dunosti i prava kako ih razvija kranska filozofija. Zar nije oito da bi brzo
prestala svaka borba, kad bi ova naela prevladala u graanskom drutvu?
4. Pozitivna sredstva
a) irenje kranskog nauka
22. Crkva se ipak ne zadovoljava samo time da pokae put kojim bi se moglo nai zdravlje
nego vlastitom rukom primjenjuje lijekove. Ona svom snagom nastoji, praksom i naukom,
odgajati i obrazovati ljude. Taj spasonosni nauk nastoji provesti pomou biskupa i sveenika.
Zatim nastoji proniknuti u due i skloniti volje da se dragovoljno dadu upravljati i vladati
stegom Bojih zapovijedi. Upravo u tome, to je najglavnije i od najvee vanosti, budui da
odatle proizlazi sva korist i budui da je u tome itav spor, jedino Crkva najvie moe.
Sredstva kojima se slui da pokrene due dana su joj od Krista Isusa upravo poradi
spomenutih razloga i ona imaju u sebi snagu od Boga im podijeljenu. Samo takva sredstva
mogu doprijeti do nutrine srca i potaknuti ovjeka da se odazove dunosti te svlada poude,
da ljubi Boga i blinjega, i to savrenom ljubavlju, i da srano odstrani sve to god prijei
krepostan ivot.
b) Obnova drutva
Bit e dosta ako se sjetimo takvih primjera iz starine. Spominjemo samo nedvojbene stvari
i dogaaje. Kranske su naime uredbe posve obnovile graansko drutvo. Ta obnova bila je
pravi napredak ljudskog roda. tovie, on se iz rasula vratio u ivot i popeo do tolike
savrenosti kakva nije postojala ni prije niti e ubudue ikada biti vea. Napokon, Isus Krist
je poetnik svih ovih dobara. Svijet je primivi svjetlo Evanelja, upoznao veliko otajstvo
utjelovljenja Boje Rijei i ljudskog otkupljenja. ivot je Isusa Krista, Boga i ovjeka,
obuzeo drave te ih je proeo vjerom u njega, njegovim zapovijedima i zakonima.
Ako, dakle, ljudsko drutvo treba izlijeiti, izlijeit e se jedino tako da se uspostave
kranski ivot i obiaji. Za drutva naime koja propadaju, a treba ih uspostaviti, posve je
pravo traiti da se vrate na svoj poetak. U tome se sastoji savrenost svakoga drutva da se
21
Rim 8, 17.
12
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
radi i nastoji postii ono radi ega je utemeljeno. Na drutvene pokrete i ine potie isti onaj
razlog koji je drutvo rodio. Drutvo e propasti ako skrene s prvobitne svrhe, a opet e se
podii ako se k njoj vrati. To se odnosi na cijelo graansko drutvo, prema tome i na onaj
stale graana koji svoj ivot uzdravaju radom, a tih je najvie.
22
Usp. 1 Tim 6, 10.
23
Dj 4, 34.
24
Apol., II, 39.
13
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
Ima, dakako, i danas mnogo onih koji, kao nekada pogani, zlorabe tu plemenitu ljubav
napadajui Crkvu. Mjesto nje osnivaju pomo silom graanskih zakona. No sve ljudsko na-
stojanje nee nai ono to bi moglo nadomjestiti kransku ljubav koja se svom snagom
posvetila koristi drugih. Jedino Crkva ima tu jakost, koja ne bi bila nikakva da ne izvire iz
Presvetog Srca Isusova. Daleko od Isusa Krista luta onaj koji se odijelio od Crkve.
B) DJELO DRAVE
25. No nema sumnje, da se za rjeenje tog pitanja trae i ona sredstva koja su u ljudskoj
vlasti. Svi listom, kojih se predmet tie, moraju ii za istim ciljem, koliko je tko duan.
Donekle je to slino Bojoj providnosti koja upravlja svijetom, jer obino vidimo, da uinci
proizlaze iz sudjelovanja svih onih uzroka o kojima ovise.
Oito je, dakle, kakvu pomo treba oekivati od drave. Govorei ovdje o dravi, ne
mislimo ovdje na dravu kakvu ima ovaj ili onaj narod, nego na takvu kakva odgovara
naravi, kakvu trai zdrav razum i kakvu nam pokazuju naela boanske objave, koja smo
razvili naroito u okrunici O kranskom ureenju drave (Immortale Dei).
a) Za ope dobro
27. No valja uzeti u obzir neto to se neposredno odnosi na sam predmet, tj. da drava
14
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
postoji i za vie i za nie klase. Radnici bez posjeda su po naravi isto tako graani kao i bo-
gatai, pravi i ivi udovi narodnoga tijela od kojih posredovanjem obitelji nastaje tijelo
drave; da i ne spominjemo kako njih u svakom gradu ima najvie. Zato je besmisleno voditi
brigu samo o jednom dijelu dravljana, a drugi dio zanemarivati. Javna vlast treba da vodi
brigu o uzdravanju i promicanju probitka radnika. Ako se to ne uini, bit e povrijeena
pravica koja trai da se svakome dade svoje. O tom mudro veli sv. Toma: Kao to su dio i
cjelina donekle isto, tako ono to pripada cjelini pripada i dijelu.25 Meu mnogim, dakle, i
tekim dunostima vladara koji ele dobro svome puku istie se osobito ta da svaki stale
graana jednako brane i strogo obdravaju pravednost koja se zove razdiobna (iustitia
distributiva).
No iako svi graani bez iznimke moraju neto pridonijeti za ope dobro, od kojega opet
jedan dio sam po sebi ide u korist pojedinaca, ne mogu ipak svi isto i jednako pridonositi.
Ipak, kako god se promijene oblici vlasti, uvijek e meu staleima graana biti one razlike
bez kojih se nijedno drutvo ne moe zamisliti. Nuno je da bude takvih koji e se baviti
dravnikim poslovima: stvarati zakone, krojiti pravdu te koji e savjetom i ugledom
upravljati poslovima u miru i u ratu. Svatko vidi da su takvi muevi odliniji te ih valja
smatrati prvacima cijelog naroda, zato to neposredno i djelotvorno sudjeluju za ope dobro.
Oni pak koji vre kakav obrt ne koriste dravi onako kao oni prvi, niti u istoj mjeri. Ipak i oni,
premda manje izravno, mnogo koriste javnom blagostanju. Doista, budui da drutveno dobro
mora biti takvo da ljudi, kad ga postignu, postanu bolji, ono se prvenstveno sastoji u kreposti.
No dobro ureena drava mora se brinuti i za tjelesna i izvanjska dobra, kojih je upotreba
potrebna za kreposne ine.26 A da se ta dobra steknu, najvie je potreban i koristan rad
radnika, obavljali ga oni u polju ili u radionicama. tovie, njihova je snaga i korist tolika te
je velika istina da drave samo trudom radnika postaju bogate. Pravednost, dakle, trai da se
drava javno brine za radnika, tako da i on od onoga to je pridonio za opu korist i sam neto
dobije, kao npr. stan i odijelo, da zdrav uzmogne lake podnositi ivot. Odatle slijedi da valja
podupirati sve ono to moe popraviti stanje radnika. Ta briga ne samo da nikome ne kodi,
nego e, tovie, koristiti svima, jer je dravi stalo da ne ostanu u bijedi oni od kojih potjeu
tako nuna dobra.
25
Summa Theol., II-II. q. 61, a. 1 ad 2.
26
Sv. TOMA, De reg. princ., I, 17.
15
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
i drugoj strani zajami vlast slobodnog djelovanja, ukoliko to moe biti bez povrede opega
dobra i bez nepravde za pojedinca. Ipak, oni koji zapovijedaju moraju braniti zajednicu i
njezine udove, zajednicu zato jer je vrhovnoj vlasti narav naredila da je uva, tako da je
uvati ope dobro ne samo vrhovni zakon, nego i sam smisao i svrha vlasti; a udove zato to
briga za dravu ide po naravi ne na korist onih kojima je ona povjerena, nego onih koji su joj
povjereni, u emu se slau i filozofija i kranska vjera. Budui da vlast zapovijedanja dolazi
od Boga te je neko sudionitvo u njegovoj vrhovnoj vlasti, treba je izvravati po primjeru
boanske vlasti koja se oinskom ljubavlju brine za stvari pojedine i za sve zajedno. Ako je,
dakle, nanesena ili ako prijeti kakva teta zajednici ili koristi pojedinih stalea, a ne moe se
drugaije ni sprijeiti ni pomoi, tada je nuno da u pomo pritekne javna vlast.
29. Blagostanju pojedinaca i zajednice koristi da odnosi budu mirni i ureeni, da sav
obiteljski ivot bude ureen prema Bojim i naravnim zakonima, da se vjera vri i potuje, da
javno i privatno cvate nepovrijeena udorednost, da se pravednost dri svetom i da je jedan
drugome ne kri nekanjeno, da rastu krepki graani koji e moi, bude li potrebno, braniti i
podupirati dravu. Zato, ako zbog buna i trajkova doe do javnih nereda, ako se meu
radnicima bitno poremete naravni odnosi u obitelji, ako se ne potuje vjera radnika, jer im se
ne daje prilika da obavljaju svoje vjerske dunosti; ako u radionicama zaprijeti opasnost za
moralni ivot zato to su spolovi izmijeani i zbog drugih poticaja na grijeh ili, nadalje, ako
poslodavci tlae radnike nepravednim teretima te ih ponizuju uvjetima koji se protive
osobnom i ljudskom dostojanstvu radnika; ako kode zdravlju prekomjernim radom koji nije
primjeren ni spolu ni dobi, tada treba upotrijebiti silu i ugled zakona u stalnim granicama. Te
granice odreuje sluaj koji trai pomo zakona, a to znai da zakoni ne smiju ii dalje negoli
je potrebna da se zlo iscijeli ili pogibelj odvrati.
Prava treba sveto zatititi, bila ona na ne znam kojoj strani, a javna vlast se mora
pobrinuti, otklanjajui i kanjavajui nepravde, da svatko svoje posjeduje. Zatiujui prava
privatnih vlasnika treba naroito paziti na slabe i siromane. Stale bogatih sa svojim
sredstvima ne treba toliko javne zatite. Siromani svijet, nemajui nita ime bi se branio,
oslanja se najvie na zatitu drave. Za radnike se; dakle, jer se broje u siromane, treba
drava naroitom brigom brinuti.
16
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
tititi i braniti privatno vlasnitvo. Pohota je veoma estoka, i zato treba najvie nastojati da
se puk pridri kod svoje dunosti. Ako je doputeno, a to se ne protivi pravdi, nastojati za
boljim, ono pravednost zabranjuje i sama opa korist ne doputa da se drugome oduzme to je
njegovo i da se posegne za tuom imovinom pod krinkom neke besmislene jednakosti.
Preteno vei dio radnika eli doista stei bolje uvjete potenim radom, ne nanosei nikomu
nepravdu. No ima ih doista koji su zadojeni zlim nazorima i koji ude za prevratom te na
svaki nain nastoje izazvati smutnje a druge na to natjerati silom i prijetnjama. Neka dakle
autoritet drave posreduje i, obuzdavi bunitelje, neka radnike sauva od ruitelja udorea, a
zakonite gospodare od otimaine i grabea.
b) Obrana rada
(1) Protiv trajkova
31. Predug i preteak posao te premalena plaa nerijetko su razlog da radnici svojevoljno
obustave rad. Ovom estom i tekom neredu treba dati lijeka, jer ovakva obustava nije samo
na tetu poslodavca i samim radnicima, nego kodi i trgovini i javnom blagostanju, to naime
obino nije bez nasilja i nereda te esto dolazi u pogibelj i javni mir. Pri tom je najuspjenije i
najspasonosnije ako vlast zakonima predusretne i sprijei da zlo ne bukne, pomno odstranivi
razloge i uzroke zbog kojih se ini da e nastati sukobi medu radnicima i poslodavcima.
(2) Uvjeti rada
32. Isto tako ima mnogo toga kod radnika to drava mora tititi i braniti, a najprije
duhovna dobra. Smrtni, naime, ivot, bio on ne znam kako dobar i poeljan, nije ipak ono
posljednje za to smo roeni, nego samo put i sredstvo da se usavri ivot due spoznajom
istine i ljubavi dobra. Dua nosi utisnutu sliku i priliku Boju, te u njoj stoluje ono gospod-
stvo po kojem je zapovjeeno ovjeku da vlada nad niom prirodom i da sebi na korist
upotrijebi svu zemlju i more: Napunite zemlju i sebi je podloite! Vladajte ribama u moru i
pticama u zraku i svim ivim stvorovima to puze po zemlji.27 U tome su svi ljudi jednaki i
nita nema u emu bi se razlikovao bogat od siromaha, gospodar od sluge, vladar od
podanika: Jer jedan je Gospodin sviju.28 Nitko ne smije nekanjeno vrijeati dostojanstvo
ovjeka, jer ovjeka i sam Bog susree s velikim potovanjem. Ne smije se prijeiti ono
savrenstvo koje je usmjereno prema vjenom ivotu u nebu. tovie, ni sam ovjek ne moe
u tome po volji sa sobom postupati protiv svoje naravi i prihvatiti ropstvo duha, jer se ne radi
27
Post 1, 28
28
Rim 10, 12.
17
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
29
Izl 20, 8.
30
Post 2, 2.
18
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
druga vrsta odmora. Nije poteno drugaije se nagoditi, jer nikome nije doputeno traiti ili
obeati povredu dunosti koje veu ovjeka prema Bogu ili prema samome sebi.
31
Post 3, 19.
19
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
Meutim, u ovim i slinim stvarima, kao npr. koliko sati valja raditi u ovoj ili onoj vrsti
posla, kojim se sredstvima najvie pomae zdravlju u tvornicama ili radionicama, neka se
drava ne uplie previe, naroito zato to su tako razliite okolnosti stvari, vremena i mjesta.
Bolje e biti da se ostavi sudu onih o kojima emo kasnije govoriti, ili da se krene drugim
putem kako bi se osiguralo stanje radnika po pravdi uz podrku i zatitu drave, ako bude
potrebno.
c) Odgoj za tednju
35. Kad radnik dobije tako dovoljnu plau da njom moe pristojno uzdravati sebe, enu i
djecu, ako je razborit, lako e nastojati tedjeti, pa e postii ono na to, ini se, i sama narav
potie, da mu ostane i nakon podmirenih trokova te uzmogne doi do malog imutka. Vidjeli
smo, upravo, da se to pitanje ne moe uspjeno rijeiti ako se ne pretpostavi kao nepovredivo
naelo privatnog vlasnitva. Stoga to pravo moraju zakoni tititi i koliko se moe pomagati,
da to vie ljudi uzmogne neto posjedovati.
Kad se to uini, nadoi e lijepe prednosti, a kao prva je pravednija raspodjela dobara. Sila
je politikih prevrata podijelila drutvo u dvije klase graana, meu kojima je prevelika i
golema razlika. Na jednoj strani premona stranka, jer je prebogata, prisvojila je svu
proizvodnju i trgovinu te okree na svoju korist sve izvore bogatstva, a uz to je veoma utje-
cajna u samoj dravnoj upravi. S druge strane imamo slabo i siromano mnotvo, izranjeno u
srcu i uvijek spremno na pobunu. No ako se vjetina naroda potakne nadom da moe stei
stalan imutak, doi e pomalo do toga, da e se jedna klasa pribliiti drugoj tako, da e se
ukloniti razlika izmeu prevelikog bogatstva i prevelikog siromatva. Osim toga, bit e vie
onih stvari kojima zemlja rodi. Naime, kad ljudi znaju da na svome rade, ulau mnogo veu
marljivost i trud, tovie, ponu upravo ljubiti zemlju obraenu vlastitom rukom, odakle
oekuju ne samo hranu, nego i neto na pretek za sebe i svoje. A svatko vidi koliko ta
spremnost volje pridonosi veoj proizvodnji i poveanju bogatstva jednog naroda. Odatle e
doi trea korist, tj. ljudi e se lake zadrati u onoj dravi u kojoj su roeni i prihvaeni i
nee zamijeniti domovinu s predalekim krajevima kad bi im domovina dala podnoljiv ivot.
Do tih se koristi moe doi samo uz uvjet da se dohodak pojedinaca ne iscrpe prevelikim
nametima i porezima. Budui da pravo privatnog vlasnitva ne dolazi iz ljudskog nego iz
naravnog zakona, javna vlast ga ne moe dokinuti, nego samo ublaiti i uskladiti njegovu
upotrebu s opim dobrom. Nepravedno, dakle, i neovjeno radi tko od dobara pojedinaca u
ime poreza uzima vie negoli je potrebno.
20
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
32
Prop 4, 9. 10a.
33
Izr 18, 19. (Papa citira Vulgatu, u hrvatskom prijevodu glasi: uvrijeen brat jai je od tvrda grada.)
21
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
im je najblia svrha, privatna je korist koja se tie jedino njihovih lanova. A privatno je
drutvo ono drutvo koje se osniva da se obavi koji privatni posao, kao kada se dvojica ili
trojica udrue da zajedno trguju.35
38. Dakle, premda privatna drutva postoje u dravi, te su kao neki njezini dijelovi, ipak
nije uope i po sebi u nadletvu drave zabraniti da postoje. Naime, stvarati privatna drutva
dano je ovjeku naravnim pravom, a drava je ustanovljena da bude na pomo naravnom
pravu, a ne na njegovu propast. Ona sama sebi proturjei kada graanima zabranjuje osnivati
udruenja, budui da i ona sama i privatna udruenja proizlaze iz jednog naela, tj. da su ljudi
po svojoj naravi udruivi.
Katkad doe vrijeme da se zakoni s pravom protive osnivanju takvih udruenja. To se
dogaa onda kada po svojim pravilima idu za neim to se oito ne slae s potovanjem,
pravednou i s opim dobrom drave. U tim sluajevima dravna vlast opravdano ne da da
se ona osnuju, ili ih dokida, ako su ve ustanovljena. No tu treba biti vrlo razborita, da ne
izgleda kako dokida prava graana, pa da pod izlikom javne koristi odredi neto to razum ne
odobrava. Jer zakone treba samo u toliko drati, u koliko se podudaraju sa zdravim razumom,
a po tome i s vjenim Bojim zakonom.36
39. Tu imamo na pameti razna drutva, zavode i redovnike drube koje je osnovala
crkvena vlast i pobona volja krana, a na koliku korist ljudskog roda, to pokazuje povijest
sve do dananjih vremena. Jasno, takva drutva su zakonita ve snagom zdrava razuma jer su
osnovana po naravnom pravu i s potenom nakanom. A to se tie vjere, s pravom se
pokoravaju samo Crkvi. Ne mogu dakle oni koji upravljaju dravom prisvajati kakvo pravo
na njih, niti na sebe preuzimati njihovu upravu, nego su jo duni da ih tuju i brane od
nepravde, ako ustreba. No vidimo da sasvim drugaije biva, osobito u ovo vrijeme. Na
mnogim mjestima drava je drutva te vrste povrijedila, i to mnogostrukom nepravdom. Ona
ih je vezom graanskih zakona sputala i oduzela im zakonito pravo moralne osobe liivi ih i
njihovih dobara. Na ta je dobra Crkva imala svoje neprijeporno pravo. Imali su svoje pravo i
pojedini lanovi, kao i oni koji su ta dobra ostavili za neku stalnu i odreenu svrhu, a i oni u
iju su korist i pomo namijenjena. Zato se ne moemo sustegnuti a da se na takvu nepravdu i
ubitanu otimainu ne potuimo, tim vie, to vidimo da se miroljubivim i svestrano korisnim
udruenjima katolikih mueva zatvara put ba u vrijeme kad se istie da je po zakonima
34
Sv. TOMA, Contra im. Dei cultum et religionem, c. II.
35
Ondje, 38.
36
ISTI, Summa Theol., I-II, q. 13, a. 3: Ljudski zakon je utoliko zakon ukoliko je u skladu sa zdravim
razumom, i prema tome je oito da proizlazi iz vjenog zakona. A ukoliko odstupa od razuma, zove se
nepravedan zakon i prema tome nije zakon nego vie povreda nekog zakona.
22
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
slobodno osnivati drutva, dok se to doputenje, doista, na iroko daje ljudima koji su se
zavjerili protiv vjere i drave.
40. Sada ima vrlo razliitih udruenja, osobito radnikih, vie nego ikada. Nije ovdje
mjesto da se istrauje odakle su mnoga nastala, to hoe i kojim putem idu. Ipak se znade, a
to je utvreno na mnogo naina, da su im ponajvie na elu tajni zaetnici i da im je
organizacija protivna kranskom imenu, i da se ne podudara s dobrom drava. Poto su
zauzeli sva poduzea, ako im koji radnik nee pristupiti, nastoje ga kazniti bijedom. U tim
okolnostima kranski radnici trebaju prihvatiti jedno od ovoga dvojega: ili da se upiu u
drutva pogibeljna za vjeru ili da osnuju svoja drutva i tako ujedine svoje sile da se uspiju
odvano osloboditi toga nepravednog i nepodnoljivog pritiska. Da svakako treba prihvatiti
ovo drugo, mogu li o tome dvojiti oni koji ne ele najvee ljudsko dobro izvrgnuti velikoj
pogibli?
23
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
ugue.
37
Mt 16, 26.
38
Mt 6, 32-33.
24
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
nje. Slube valja razdijeliti prema opim potrebama tako da raznolikost ne omete sklad.
Osobito je vano da se slube razborito podijele i jasno odrede, da se kome ne bi uinila
nepravda. Zajednikim dobrima neka se upravlja nepristrano, da se prema potrebi pojedincu
prui pomo. Prava i dunost poslodavca neka prikladno odgovaraju pravima i dunostima
radnika. Ako tko od jednih ili drugih misli da je u emu povrijeen i prikraen, poeljno je da
se iz istog udruenja izaberu razboriti i nepristrani muevi po ijem e se mnijenju rijeiti
spor prema odredbama samih drutvenih pravila. Osobito se valja pobrinuti za to da za
radnika nikad ne ponestane posla i da postoje rezervni fondovi te se u potrebi pojedinca
doskoi ne samo u nenadanim i prigodnim sluajevima, nego i kad koga snae bolest, starost
ili nesrea.
Ako se drage volje prihvate, ti e zakoni pomoi srei i dobru siromaha; a katolika e
udruenja biti od velike vanosti za blagostanje drave. Iz prolosti opravdano predviamo
budunost. Jedno razdoblje ustupa mjesto drugome, no dogaaji su meusobno slini, jer ih
ravna Boja Providnost. Ona upravlja i usmjerava slijed dogaaja onoj svrsi koju je postavila
kad je stvorila ljudski rod.
U prvo doba mlade Crkve ubrajalo se kranima u sramotu to je vei dio ivotario od
sabrana novca i od rada. No bez blaga i moi dotjerali su dotle da su sebi stekli milost bogatih
i zatitu monih. Lijepo ih je bilo gledati srane, radine i miroljubive kao primjer i izgled
pravednosti, a najvie ljubavi. Pogled je na takav ivot i na takvu udorednost odstranio
svaku predrasudu. Prestala su ocrnjivanja, a lai zastarjelog praznovjerja ustupile su mjesto
kranskoj istini.
25
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
udruenjima u kojima su upisani mjesto ljubavi vladaju unutranji razdori, ti vjeni pratioci
drska i bezvjerna siromatva. Slomljeni duhom i iscrpljeni tijelom mnogi bi se rado
oslobodili tako odvratna ropstva, a ipak se ne usuuju, jer ih prijei stid pred ljudima ili strah
od bijede. Svemu tome. kao lijek mogu posluiti katolika udruenja ako, odstranivi za-
preke, one koji kolebaju pozovu u svoje krilo i ako one koji se osvjeuju uzmu u zatitu i
obranu.
ZAKLJUAK
39
1 Kor 13, 4-7.
26
Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
Dano u Rimu kod svetog Petra, dne 15. svibnja 1891., desete godine naega pontifikata.
Lav PAPA
27