Uvod

Promet se definira kao složeni dinamički sustav s velikim brojem elemenata

unutarnjeg ustroja i podsustava koji ga obilježavaju u dinamičkom razvoju, ali
istodobno mu daju obilježja prometa kao cjelini. Prometnom sustavu je potrebna
temeljna promjena koncepta organizacije da bi se postigli željeni ciljevi. Najvećim
djelom pozornost će se usmjeriti na problematiku međuovisnosti prometnog sustava s
gospodarstvom, te na njegovu važnost u ekonomskoj i socijalnoj strukturi.
Svrha seminarskog rada je da se obrati pozornost na ekonomsku dimenziju
prometne funkcije i položaj prometnog sustava u ekonomiji i gospodarstvu, te na
njegove pozitivne i negativne aspekte, a cilj je da se ukaže važnost prometnog sustava
u interakciji s ostalim sustavima i gospodarskim granama. Najčešće korištena metoda
u ovome radu je metoda analize i sinteze.
U prvome djelu analizirati će se prometni sustav po vertikali, s naglaskom na
tehnički, tehnološki, organizacijski i ekonomski aspekt ustroja, te horizontalni, s
naglaskom na podsustave prometa. U drugome djelu pobliže će se objasniti i
analizirati interakcija prometnog sustava s specifičnim elementima poput ekonomskog
razvoja, teritorijalne podjele, razvojem nerazvijenih područja, sustavom obrane i
zaštite, ljudskim okolišem, te pojedinim gospodarskim djelatnostima. Treći dio
seminarskog rada posvećen je međuovisnosti prometnog sustava i turizma. Ukazuje se
na neke bitne razvojne probleme međuovisnosti i konfliktnošću prometa i turizma, te
se nude rješenja i mjere za usklađen razvoj i funkcioniranje obiju djelatnosti.

1
 Promet kao sustav

U stalnim nastojanjima da se promet kao dio nacionalnog bogatstva definira

sveobuhvatno (općenito) suvremena znanstvena misao, koja je ujedno i zadužena za
organizaciju i ekonomiku prometa, smatra da se promet treba definirati kao složeni dinamički
sustav. Promet se definira kao sustav uz pojavu opće teorije sustava, odnosno teorije složenih
sustava. Pojavom opće teorije sustava razvija se i tzv. suvremena teorija organizacije,
odnosno suvremena teorija organizacije proizlazi iz opće teorije sustava.1 Temeljne
pretpostavke opće teorije sustava jesu da je sustav dio veće cjeline, da se izučavaju i
definiraju veze s okružjem, da se definira funkcija sustava u cjelini, da se elementi sustava
izučavaju u njihovim interakcijama i odnosu na funkcioniranje sustava u cjelini, te da se
uspješnije funkcioniranje sustava postiže drugačijim povezivanjem elemenata sustava i
ponašanje sustava prati se kroz dulje vrijeme. 2 Dakle, ako se promet definira kao sustav, sa
svim značajkama njegovih veza u okruženjima, sa podsustavima i elementima s kojima je u
neprekidnoj interakciji, onda se može reći da je promet složeni dinamički sustav s velikim
brojem elemenata unutarnjeg ustroja koji ga obilježavaju u dinamičkom razvoju, a istodobno
daju mu obilježja u prometu kao cjelini. Prema tome, promet nije prirodni već umjetno
stratificirani sustav čija je glavna „aktivnost premještanje ljudi, dobara, energije i vijesti od
početne do završne točke. I tek tada je moguće promet obuhvatiti pojmom sustava. Stoga,
prometni sustav je skup elemenata tehničke, tehnološke, organizacijske, ekonomske i pravne
naravi čiji je cilj prijevoz ljudi i dobara, prijenos energije i vijesti te reguliranje njihova toka
na određena područja.“3 Prometni sustav karakterizira prostorna i vremenska dimenzija, te on
objektivno postoji i može se definirati za svaki zemljopisni prostor u bilo kojem vremenskom
periodu. Pojedine prometne grane identificiraju se po horizontali sustava, dok se po vertikali
uočavaju pojedini aspekti djelovanja prometa kao sustava, tj. tehnički, tehnološki,
organizacijski i ekonomski aspekt, stratum odnosno sloj. 4 Također, tu je mnogo reverzibilnih
veza, a karakteristika prometa kao složenog sustava jest, između ostalog, ta što su reverzibilne
veze po vertikali jače i složenije od onih po horizontali.

1
V. Bulat: Teorija organizacije, Informator, Zagreb, 1977., str. 107
2
E. Mrnjavac: Promet u turizmu, Fakultet za turistički i hotelski menadžment, Opatija, 2006., str. 47
3
Ibidem
4
Ž. Radačić i D.Šimulčik: Ekonomika prometnog sustava, FPZ, Zagreb, 1995., str. 19
2
Elementi prometnog sustava po vertikali

Analizom prometnog sustava po vertikali moguće je identificirati četiri stratuma ili aspekta
ustroja, a to su:

1. tehnički stratum ili aspekt

2. tehnološki stratum ili aspekt
3. organizacijski stratum ili aspekt
4. ekonomski stratum ili aspekt5

Tehnički stratum je jedan od najvažnijih aspekata funkcioniranja prometnog sustava.

Čine ga tehnička sredstva koja se s obzirom na ulogu koju imaju u tehnološkom procesu
proizvodnje usluge u prometu mogu podijeliti na transportna sredstva, putove kojima se ta
sredstva kreću i na prometna čvorišta.6
Dakle, ova podjela obuhvaća tehnička sredstva za promjenu mjesta, tj. obavljanje
transportnih organizacija te sredstva koja te promjene omogućavaju kako bi se brže i
efikasnije stiglo do mjesta održavanja završnih operacija (infrastrukturu). Infrastruktura ima
ulogu da sudjeluje u određenom tehnološkom procesu proizvodnje te da služi zadovoljavanju
društvenih potreba. U tehničkom se aspektu usklađuje kapacitet i funkcija infrastrukturnih
objekata i transportnih sredstava u prometu. Prometna infrastruktura predstavlja jezgru
gospodarske infrastrukture. Nju čine putovi, stalni objekti fiksirani za određeno mjesto koji
služe proizvodnji prometne usluge te reguliranju i sigurnosti prometa.

Tehnološki stratum ustroja prometnog sustava jest stratum u kojem se definira

proizvodni proces u prometu.
To je proces stvaranja novog proizvoda (prometne usluge). Da bi se spoznala cjelokupnost
tehnološkog procesa proizvodnje u prometu potrebno je napraviti analizu određenih stavki:

 suštine i značajki prijevoznog procesa

 elemenata prijevoznog sredstva
 faza prijevoznog procesa
 načela prijevoznog procesa7

Proces prijevoza se sastoji u svladavanju velikih prostornih razlika, dinamičan je i nije nužno
vezan za neko određeno mjesto što je jedna od prednosti. U vremenskom i prostornom
pogledu, proizvodni proces i proces potrošnje u prijevozu čine jedinstveni proces što znači da
prometna usluga postoji jedino onda kada je prisutan i prijevozni proces. Rezultat rada je
prometna usluga čija negativna strana jest da se ona ne može uskladištiti kako bi se
zadovoljila prometna potražnja onda kada je ona veća od prometne ponude, tj. ne postoji kao
materijalni proizvod, ne postoji izvan proizvodnog procesa i nakon njegova završetka.
Što se tiče elemenata prijevoznog sredstava potrebno je naglasiti:

 sredstva za rad
 predmeti rada

5
Ibidem, str. 20.
6
Ibidem
7
Ibidem, str. 22.
3
  rad, odnosno svrhovita djelatnost čovjeka8

Sredstva za rad se dijele u skupine transportna sredstva te skupinu prometne infrastrukture te

time daju obilježja i tehnološkom procesu i tehnologiji prometnog sustava te položaju
prometu u gospodarstvu. Predmet rada u prometu čine putnici i roba. Na njih se djeluje
sredstvima za rad u svrsi stvaranja novog proizvoda. Ne obavlja se nikakva materijalna
promjena tijekom tog procesa, ali se obavlja promjena mjesta. Unatoč neprisutnosti
materijalne promjene, prometni proces je veoma složen proces. To se očituje u spoznaji da se
on sastoji od nekoliko faza koje se opet dijele na neke određene radnje i operacije. Faze
prometnog procesa mogu se razlikovati:

1. sa stajališta korisnika prometnog procesa kao:

 faza pripreme
 faza otpreme
 faza prijevoza
 faza prihvata

2. sa stajališta izvršitelja prometnog procesa kao:

 pripremna faze
 faza prijevoza
 završne faze9

U fazi pripreme obavljaju se radnje glede tehničkog osposobljavanja. Pripremaju se sredstva

za rad, pronalaze se i opremaju osoblja koja će taj prijevoz obaviti te se pronalazi i sam
prijevoz. Faza prijevoza obuhvaća sve radnje od ulaska putnika ili tereta u prijevozno sredstvo
do trenutka dolaska na odredište, tj. na mjesto iskrcaja, odnosno istovara. Zatim slijedi
završna faza koja obuhvaća sve radnje koje se izvršavaju od trenutka iskrcaja,, odnosno
istovara.
Sve te faze izvršavaju se u većem broju organizacijskih jedinica izvršitelja prometnog
procesa. Te jedinice su međusobno i teritorijalno odvojene, a budući da čine dio prometnog
procesa ( jedinstvenog procesa proizvodnje), moraju se i teritorijalno i vremenski prilagoditi
kako bi se uskladili te tako ne uzrokovali poremećaj u jedinstvenom tijeku lančane
proizvodnje. Moraju se poštivati dana načela kako bi se efikasnije izvršavali različiti poslovi i
zadaće. Neke od tih načela zasigurno su: sigurnost, redovitost, točnost, učestalost, udobnost,
brzina i ekonomičnost.

Analiza organizacijskog stratuma u prometnom sustavu veoma je važan zadatak u

samoj ekonomici prometnog sustava.
Polazi se od činjenice da se svakodnevno unapređuju društveno-ekonomski odnosi te se
usavršava tehnologija i tehnika proizvodnje. Organizacijski fenomeni se odnose na znanosti,
znanja koje su usko vezane s organizacijom rada, upravljanjem, rukovođenjem,
projektiranjem, na organizaciju transportnih i prometnih djelatnosti. Prometni sustav više se
ne tretira kao razjedinjeno ustrojstvo prometnih grana već postaje sustav različitih grana
objedinjenih i usklađenih u jedinstvenu cjelinu. Brojni su čimbenici koji utječu na stvaranje
tog sustava kao jedinstvene cjeline, utječu i na stupanj integracije njenih dijelova. Neki od
njih su:

 značenje samog procesa i rezultat rada u prometu

 prostorno djelovanje prijevoznog procesa
8
Ibidem, str. 23.
9
Ibidem, str. 25.
4
  prisutnost korisnika u prijevozu
 stupanj integralnosti transportnog procesa
 stupanj integralnosti transportnih jedinica
 tehničko jedinstvo

Preko ekonomskog stratuma prometni se sustav povezuje s ekonomskim sustavom, tj.

dio je narodnog gospodarstva. Ekonomski stratum treba biti funkcionalno usklađen s
ekonomskim zahtjevima određenog prometnog podsustava jer o stupnju usklađenosti izravno
ovisi stupanj uspješnosti, učinkovitosti i profitabilnosti svih struktura, svih resursa te svih
potencijala tih podsustava. Ovaj stratum jest temeljni motiv, svrha i pokretačka snaga
prometnih sustava. Ekonomski se stratum (fenomen) nalazi u svim aktivnostima prometnih
sustava. U izradi različitih kalkulacija, izračuna troškova, parametara uspješnosti i stabilnosti
poslovanja, mjerenja odnosa ponude i potražnje…. «Te fenomene treba stalno prilagođavati
stvarnim zahtjevima, stupanj razvijenosti, složenosti i dinamičnosti konkretnoga transportnog
i prometnog sustava i njegovoga bližega okružja»10 Promet je dio oblasti materijalne
proizvodnje. Uz njega prisutni su još i poljodjelstvo, rudarstvo i prerađivačka industrija. U
svom tom procesu proizvodnje odvijaju se četiri faze od koje je prva proizvodna faza, zatim
slijedi faza raspodjele, razmjene i potrošnje. Time dolazi do kružnoga kretanja kapitala u
kojemu se obavlja neprestana transformacija novčanog u robni kapital, robnog u proizvodni i
tako sve u krug. U procesu proizvodnje, proizvodu se dodaje nova količina živog rada te se
održava količina ranije korištenog rada. Zadaća i mjesto prometa u reprodukcijskom procesu
određuje se na način da se promet promatra u ulozi posebnog područja materijalne
proizvodnje (stvaranje novog proizvoda) te kao djelatnost u prostoru i vremenu.

10
R. Zelenika: Prometni sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001, str. 201.
5
Elementi prometnog sustava po horizontali

Promet je gospodarska djelatnost koja ima ulogu da premješta ljude, dobra s jednog
mjesta na drugo te time obavlja prometnu uslugu. U svakoj prometnoj grani postoje četiri
sloja djelovanja prometnog sustava (tehnički, tehnološki, organizacijski i ekonomski) te na
temelju njih postoje podsustavi prometnih grana:

 podsustav cestovnog prometa

 podsustav željezničkog prometa
 podsustav zračnog prometa
 podsustav pomorskog prometa
 podsustav prometa na unutarnjim plovnim putovima
 podsustav poštansko- telekomunikacijskog prometa
 podsustav cjevovodnog prometa11

Cestovni promet - suvremeni cestovni promet je nesumnjivo najrazvijeniji i najznačajniji

vid kopnenog prometa. Ovaj oblik prometa je u relativno kratkom razdoblju poslije drugog
svjetskog rata izborio dominantnu poziciju u prometu onih dijelova svijeta u kojima je
industrijski način proizvodnje najrazvijeniji. Danas se, apsolutno, cestovnim prometom
prevozi najviše putnika u svijetu, a u prijevozu robe na kopnu uspješno asistira željeznici.
Osnovna podjela cestovnog prometa je ona na putnički i teretni.

Željeznički promet je jedan od najstarijih modernih oblika prijevoza. Od svih oblika

željeznički prijevoz je ekološki najprihvatljiviji oblik prijevoza održiv na dugi rok. Stoga
Hrvatske željeznice svoju razvojnu politiku usmjeravaju prema visokim poslovnim i
društvenim ciljevima koji prije svega počivaju na načelima održiva razvoja i zaštite okoliša.
Značajnija je karakteristika željeznice danas njeno prestrojavanje u organizacijskom smislu,
kako bi bila sposobna pratiti nove zahtjeve društva i gospodarstva. Obično se o tom
unutrašnjem prestrojavanju govori kao o modernizaciji željeznice, sve u želji da u mnogim
dijelovima svijeta ovaj oblik transporta ponovno povrati svoj poljuljani položaj prvog
prijevoznika. Usprkos modernizacije željeznica gubi na značenju, prvenstveno uslijed
snažnijeg razvoja novih mlađih grana prometa, kao npr. cestovnog i avionskog prometa.

Zračni promet je veoma mlad. On prevozi putnike, rjeđe robu, raznim prijevoznim
sredstvima koja imaju mogućnost da kretanja u atmosferi. Osnovna podjela zračnog prometa
je ona na civilni i vojni. Vojni zračni promet je promet u kojem sudjeluju hrvatski i inozemni
vojni zrakoplovi, a koji isključivo služi u vojne svrhe. Civilni zračni promet je sav zračni
promet osim vojnog i dijelimo ga na javni i domaći zračni prijevoz. Pod javni zračni promet
spadaju prijevozi ljudi i stvari, a pod domaći, promet koji se obavlja u zračnom prostoru
Hrvatske. Jedan od nedostataka zračnog prometa je da je prijevoz veoma skup.

Pomorski promet je najvažnija pomorska djelatnost koja omogućuje globalno

gospodarsko povezivanje. U njegovoj osnovi možemo ga sagledati i predstaviti kroz dva
segmenta, a to su luke i brodarstvo čija je sudbina neraskidivo vezana jer bez brodarstva luka
je beskorisna, a bez luke brodarstvo je bespomoćno. Oko dvije trećine ukupnog
međunarodnog robnog prometa obavlja se putem mora . Pomorski je promet ujedno i
najjeftiniji. Glavnina lučkog prometa hrvatskih morskih luka odnosi se na Luku Rijeka, koja u
pravilu ostvaruje preko 50% ukupnog prometa svih hrvatskih luka.

11
Ibidem, str. 217.
6
 Promet na unutarnjim plovnim putovima - riječni promet Republike Hrvatske dio je
europskog prometnog sustava, a poznat je europski trend preusmjeravanja robnih tokova
(pogotovo za rasute terete) na unutarnje plovne putove, jer je prijevoz riječnim putem jedan
od najrentabilnijih. Cijela Europa teži razvitku unutarnjih plovnih putova i preusmjeravanju
robnih tokova na riječne putove, dok se kod nas prema riječnom prometu ne odnosi baš u
istom smjeru. Svojim najvećim rijekama, Dunavom, Dravom i Savom, RH je povezana sa
zapadnom, srednjom i istočnom Europom, a kombiniranim transportom sa Jadranom, te time i
ostalim dijelovima Europe i svijeta.

Poštansko- telekomunikacijski promet - pod poštanskim prometom podrazumijeva se

skup poštanskih usluga, sredstava za rad, poštanskih tehnologija te ljudskih potencijala.
Veliku važnost ima prometna usluga koja obuhvaća prijem i uručivanje pošiljaka, slanje
pošiljaka, brzojava, dopisnica, pisama, paketa. Uz to obuhvaćaju se i novčarske usluge
poštom. Telekomunikacijski promet možemo definirati kao djelatnost prijenosa različitih
informacija koja se obavlja trenutno i na velike udaljenosti. Podrazumijeva prijenos riječi,
zvuka, slike i podatak u obliku elektronskih i elektromagnetskih signala ili impulsa. U užem
smislu telekomunikacije obuhvaćaju telegrafski i telefonski promet, a u širem smislu
uključuju i sredstva masovne komunikacije te računalnu komunikaciju kao dio informatičke
djelatnosti. U telekomunikacijski promet obično se ubraja i poštanski promet kao djelatnost
prijenosa pošiljki, vrijednosnih papira i novca. Općenito, telekomunikacijski promet
karakterizira nepostojanje izgrađenih putova, promet se odvija radiosignalima i kablovima.
Prometni čvorovi su telefonske centrale, tornjevi i sl.

Cjevovodni promet - ovom vrstom prometa prevozi se nafta, plin pa čak i voda.
Prednosti su mu: jeftina i brza izgradnja, lak prijevoz velikih količina tereta. Negativna mu je
strana da postoji mogućnost puknuća. Cjevovodni transport najjeftiniji je oblik prijevoza
energenata, prihvatljiv i s aspekta zaštite okoliša. Osim prijevoza nafte i plina za domaće
potrebe, veliko značenje za brži razvoj cjevovodnog prometa u Hrvatskoj imaju mogućnosti
povećanja tranzita navedenih energenata preko naše zemlje.

Daljnja raščlamba ovih podsustava pokazala bi da unutar pojedinih grana postoje još neki
podsustavi. Svaka ima svoje specifičnosti i značajke. Kada se govori o vrednovanju pojedinih
prometnih grana unutar prometnog sustava, onda je ponajprije ima na umu činjenica da svaka
od do sada poznatih prometnih grana u zadovoljavanju određene prometne potražnje, u
odnosu na druge grane, objektivno pokazuje određene prednosti. Vrijednost pojedine
prometne grane određuje se na temelju sedam glavnih osobina prometnih grana:

 ekonomičnost
 prijevozna sposobnost
 točnost prijevoza
 redovitost prijevoza
 brzina prijevoza
 udobnost prijevoza
 sigurnost prijevoza12

Slika 1. - Ustrojstvo prometnog sustava

12
Ž. Radačić, D. Šimulčik: op.cit., str. 39.
7
Izvor: R. Zelenika: Prometni sustavi, Ekonomski fakultet u Rijeci, Rijeka, 2001., str. 196

8
2.Odnos prometnog sustava s nekim specifičnim elementima

Analiza povezanosti prometnog sustava s okruženjem, posebice s ekonomskim

ustrojstvom, ekonomskim sustavom i ekonomskom politikom, ukazala je na nezamjenjivu i
važnu ulogu prometne djelatnosti u sklopu nacionalnog gospodarstva. Analiza povezanosti
prometnog sustava s okruženjem ukazuje upravo na to da postoji povezanost prometnog
sustava i pojedinih prometnih grana sa svim aspektima ljudske aktivnosti, s kulturnim,
odgojnim, zabavnim, sportskim, zdravstvenim i čitavim nizom ostalih ljudskih djelatnosti.
Pritom to nije samo jednosmjerni utjecaj prometa na ove djelatnosti nego se tu identificiraju
povratna djelovanja, povratne sprege, ili kako se to u teoriji sustava naziva, freedback. 13
Prometna djelatnost svoj oblik izražava kroz prometni sustav i pod trajnim je međusobnim
utjecajem sveukupnih ljudskih aktivnosti i utječe na njih. Taj se uzajamni odnos neprestano
reproducira ovisno o osnovnim funkcijama koje promet ostvaruje, koje izražavaju
zadovoljenje potreba pojedinaca i društva u cjelini za vlastitim prijevozom onih dobara i
usluga koje zadovoljavaju njihove druge životne potrebe kao što su materijalne, kulturne,
zabavne, sportske, turističke i mnoge druge. Promet kao sustav ima važnu ulogu u
funkcioniranju cjelokupne društvene aktivnosti, od funkcioniranja političkog i gospodarskog
sustava preko funkcioniranja pojedinih gospodarskih djelatnosti i grana do funkcioniranja
negospodarskih djelatnosti (kulturne, sportske, zabavne). Dakle, osim analize povezanosti
prometnog sustava s ekonomskim ustrojstvom, ekonomskim sustavom i ekonomskom
politikom, što je vrlo važno za izučavanje ekonomike prometnog sustava, važno je i analizirati
odnos prometnog sustava s nekim specifičnim elementima okruženja, a ti elementi su:

1. prometni sustav i ekonomski razvoj

2. prometni sustav i teritorijalnu podjelu rada
3. prometni sustav i razvoj nerazvijenih područja
4. prometni sustav i sustav obrane i zaštite
5. prometni sustav i ljudski okoliš
6. prometni sustav i pojedine gospodarske djelatnosti14

2.1. Prometni sustav i ekonomski razvoj

Polazeći od dvostruke uloge i mjesta prometa u nacionalnom gospodarstvu prvo - kao

integralnog djela reprodukcije i drugo - kao čimbenika koji omogućuje izvršenje njezinog
normalnog procesa, očevidno je da postoji međusobna uzajamna veza između prometnog
sustava i ekonomskog razvoja.15 Prometni sustav rezultat je gospodarskog i društvenog
razvoja, tehničko - tehnološkog razvoja, ali i znanstvenog jer je njegova uloga u tom razvoju
vrlo aktivna, pa se može reći da je prometni sustav aktivni razvojni čimbenik.
Danas je nemoguće zamisliti planiranje ekonomskog razvoja neke zemlje ili nekog područja
bez postojanja odgovarajućeg prometnog sustava, pa se tada promet pojavljuje kao čimbenik
ekonomskog razvoja. Promet se također može pojaviti i kao ograničavajući čimbenik razvoja
ekonomike neke zemlje ili nekog sektora gospodarstva, pojedinih gospodarskih grupa i grana.
Odnos prometnog sustava i ekonomskog razvoja može se promatrati kao dvostruki odnos:

1. kao odnos ekonomskog razvoja neke zemlje i prometnog sustava odnosno pojedinih
prometnih grana

13
Ž. Radačević i D. Šimulčik: Ekonomika prometnog sustava, Zagreb, 1995., str. 48
14
Ibidem, str. 48
15
Ibidem, str. 48
9
2. kao odnos prometnog sustava i pojedinih prometnih grana i ekonomskog razvoja neke
zemlje ili nekog područja16

Prvi odnos ili odnos ekonomskog razvoja neke zemlje i prometnog sustava kaže da je
prometni sustav funkcija ekonomskog razvoja. U tom se slučaju odnos ekonomskog razvoja i
prometnog sustava u normalnim okolnostima iskazuje kao pozitivna korelacija. Ekonomski
razvoj koji je uvjetovan čitavim nizom društvenih, političkih, materijalnih, tehničkih, ljudskih,
znanstvenih, kulturnih i drugih čimbenika, pozitivno utječe na razvoj prometnog sustava,
stavljajući pred njega razvojne i tekuće proizvodne zadaće.
Funkcioniranje gospodarstva i društva na određenoj razini ekonomskog razvoja traži i
odgovarajuće funkcioniranje prometnog sustava dok određeni stupanj ekonomskog razvoja
zahtjeva i određeno ustrojstvo prometnog sustava. Analiza odnosa ekonomskog razvoja i
prometnog sustava pokazuje da ekonomski razvoj utječe i na.

1. razvoj prometnog sustava

2. ustrojstvo prometnog sustava
3. funkcioniranje prometnog sustava17

S druge strane, odnos prometnog sustava i pojedinih prometnih grana prema

ekonomskom razvoju neke zemlje ili nekog područja predlaže da je ekonomski razvoj
funkcija razvoja, ustrojstva i funkcioniranja prometnog sustava. Utjecaj prometnog sustava na
ekonomski razvoj ogleda se u:

1. veličini proizvodnje i potrošnje

2. porastu društvenog proizvoda
3. prostornoj distribuciji proizvodnje i dohotka
4. razvoju pojedinih grupacija i grana

Međusobni odnos prometnog sustava i ekonomskog razvoja izražava se i kao

kvantitativni i kao kvalitativni odnos. Kvantitativni odnos ekonomskog razvoja i stupnja
razvijenosti prometnog sustava može se promatrati kroz odnos obujma proizvodnje
materijalnih proizvoda i obujma prijevoza, ali i kao odnos porasta količine proizvodnje i
prometnih usluga pri čemu se porast prometnih usluga pojavljuje kao funkcija porasta
proizvodnje. Na osnovi tih činjenica može se planirati povećanje količine proizvodnje.
Međutim,odnos između prevezene i proizvedene količine određenih dobara pokazuje za
različite proizvode različite vrijednosti ako se trenutačni razmještaj proizvodnih čimbenika
uzme kao konstantna vrijednost. Kada se pojavi promjena u razmještaju proizvodnih
čimbenika promijeniti će se i vrijednost koeficijenta prevoženja. Kako je bit ekonomskog
razvoja upravo u promjeni razmještaja proizvodnih čimbenika, koeficijenti prevoženja
iskazuju neprestane promjene svojih vrijednosti.18
Za izražavanje kvalitativnog odnosa prometnog sustava i ekonomskog razvoja trebalo
bi se koristiti čitavim nizom različitih pokazatelja koji bi pokazivali stupanja razvijenosti
prometa u odnosu sa stupnjem ekonomskog razvoja. Kako se iskazivanje ukupnog
ekonomskog razvoja najčešće izražava jednim ukupnim pokazateljem , na primjer
nacionalnim dohotkom, međusobni se kvalitativni odnos prometnog sustava i ekonomskog
razvoja može vrlo uspješno izraziti usporedbom i kombiniranjem na primjer nacionalnog
dohotka i broja putovanja po jednom stanovniku u godini dana.

2.2. Prometni sustav i teritorijalna podjela rada

16
Ibidem, str. 49
17
Ibidem
18
Ibidem
10
 Razmještaj proizvodnih čimbenika odnosno materijalnih i ljudskih resursa i u
svjetskim i u nacionalnim aspektima ukazuje na nezamjenjivu ulogu prometa u njihovom
međusobnom povezivanju. Uloga prometnog sustava koja se izražava u potrebi transportiranja
jednog ili više elemenata i ta je uloga prometnog sustava dvojaka:

1. prometni sustav omogućuje proizvodnju određenih dobara anulirajući prostornu

nepodudarnost pojedinih elemenata odnosno čimbenika proizvodnje.

2. prometni sustav utječe na smanjivanje ukupnih troškova proizvodnje određenih

proizvoda transportirajući one čimbenike procesa proizvodnje koji iziskuju stvaranje
nižih transportnih troškova.19

Takva uloga prometnog sustava još uvijek nema aktivnu ulogu u teritorijalnoj podjeli rada
odnosno u razmještaju proizvodnih čimbenika. U takvim slučajevima radi se samo o
omogućavanju proizvodnje uopće i pod pretpostavkom da se stvarno transportiraju oni
čimbenici proizvodnje koji traže stvaranje nižih transportnih troškova, te o utjecaju na
snižavanje troškova proizvodnje uz određeni razmještaj proizvodnih čimbenika. Prometni
proces i prometna djelatnost te prometni sustav u cjelini imaju i aktivnu ulogu u odnosu na
teritorijalni razmještaj proizvodnih čimbenika. Transport ima važno obilježje lokacijskog
čimbenika i to u određivanju i velikih i malih lokacija. Na većim lokacijama transport utječe
na racionalizaciju korištenja prirodnih izvora tako što omogućuje razvijanje proizvodnje
određenih proizvoda u onim područjima koja za to imaju prirodne i druge prednosti. Te druge
prednosti mogu se očitovati u povoljnom zemljopisnom položaju, povoljnim klimatskim
uvjetima, postojanju i raznovrsnosti rudnog i drugih bogatstava , postojanju i raznovrsnosti
povoljnih izvora energije, sastava i oblika zemljišta, dobrim kulturnim nasljeđima i još
mnogim drugim čimbenicima.
Tako se u nekim područjima mogu razviti one gospodarske djelatnosti i gospodarske
grane ali i drugi oblici ljudske aktivnosti i djelatnosti kojima se može osigurati da troškovi
proizvodnje i troškovi prijevoza budu manje vrijednosti nego što je to u nekim drugim
područjima. Bit postojanja prednosti je u tome što one pomažu proizvođačima u određenim
područjima da s manjom količinom rada i kapitala proizvedu istu količinu materijalnih dobara
u odnosu na proizvođače u nekim drugim područjima. Postoje i brojni ekstremni slučajevi
kada se zbog prirodnih uvjeta neka proizvodnja može organizirati samo u određenim
područjima pa je u tim slučajevima transportna funkcija još izraženija.
Aktivna uloga prometnog sustava u odnosu na razmještaj proizvodnih čimbenika i
teritorijalnu podjelu rad ogleda se u racionalizaciji korištenja prirodnih resursa i korištenju
komparativnih prednosti pojedinih područja i pojedinih zemalja. Polazeći od ovakve uloge
prometnog sustava, on se u planiranju gospodarskog razvoja pojedinih zemalja, pogotovo u
prostornom i urbanističkom planiranju, sve se više uzima kao aktivni čimbenik razmještaja
proizvodnih čimbenika i teritorijalne podjele rada. Prometni se sustav sve više i sam razvija u
odnosu sa općim ekonomskim načelima teritorijalne podjele rad i to ne samo u nacionalnim
razmjerima nego i u svjetskim.
Što se tiče ustrojstva prometnog sustava u odnosu na načela teritorijalne podjele rada
važan je zahtjev odgovarajuća pokrivenost određenog teritorija mrežom prometne
infrastrukture u onoj gustoći koja omogućuje potrebnu dostupnost korisnika prometne usluge
prometnom sredstvu. Tako ta gustoća mreže prometne infrastrukture utječe na veću ili manju
pokrivenost određenog područja tzv. gravitacijskim područjem jedne prometnice, jednog
prometnog koridora ili jednog prometnog čvora u kojemu se ostvaruje odgovarajuća
dostupnost korisnika prometne usluge prometnom sredstvu. 20
19
Ibidem, str. 50
20
Ibidem, str. 51
11
2.3. Prometni sustav i razvoj nerazvijenih područja

Može se zaključiti kako prometni sustav može imati odlučujuću ulogu u poticanju
razvoja pojedinih razvijenih zemalja te u poticanju ekonomskog razvoja nerazvijenih područja
unutar jedne zemlje i to upravo iz prikaza odnosa prometnog sustava i ekonomskog razvoja s
jedne strane, te analize odnosa prometnog sustava i teritorijalne podjele rada s druge strane.
Čitava povijest čovječanstva, razvoj čitavih društveno-povijesnih formacija, ekonomska snaga
pojedinih civilizacija i zemalja bili su u neposrednoj vezi s mogućnošću transportiranja
određenih materijalnih dobara, prije svega sirovina ili s mogućnošću osvajačkih vojski i
drugih ekspedicija u svladavanju prostornih udaljenosti. 21 Mnoge zemlje mogu zahvaliti svoj
ekonomski razvoj i opće blagostanje ponajviše izgradnji i razvoju takvog prometnog sustava
koji je omogućio upotrebu prirodnih i drugih resursa te zemlje ili neke druge. Pojam
industrijalizacije, kao pojma iznimno brzog ekonomskog razvoja , ovisila je ponajprije o
pojavi novog kopnenog transportnog sustava - željeznice. Industrijalizacija je također
primjenom parnog stroja u pomorskom prometu snažno utjecala na opći društveni razvoj na
svjetskoj razini.
Mjesto i uloga prometnog sustava u ekonomskom razvoju nedovoljno razvijenih
krajeva unutar jedne zemlje jako su istaknuti, da ni jedan projekt izlaska iz pojedinog
područja iz kruga nerazvijenosti se ne može, a da se na prvo mjesto ne stavi razvoj prometne
infrastrukture. Danas se to najviše odnosi na izgradnju cesta i željezničkih pruga koji se
uzimaju kao opći preduvjet za bilo koju drugu proizvodnju. Inače bi značilo da prioritet
ulaganja u razvoj nerazvijenih područja treba dati prometnoj infrastrukturi, a tek onda
pristupiti u izgradnji nekih drugih gospodarskih objekata, pri izradi razvojnih planova treba
predvidjeti odgovarajuće ustrojstvo prometnog sustava u odnosu na posebna obilježja budućih
prometnih potreba područja koja tek započinju svoj ekonomski razvoj. Razvitak prometnog
sustava je bitna komponenta u svakoj ekonomiji s osnovnim ciljem da omogući optimalno
povezivanje svih dijelova državnog prostora, odnosno povezivanje razvijenih područja s onim
manje razvijenim. Ako se govori o razvojnim usmjerenjima, potrebno je istaknuti regionalnu
raščlanjenost svakog državnog prostora. Ta raščlanjenost posebno se naglašava regionalnom
neujednačenošću stupnja gospodarskog razvitka. Ciljno je razvojno opredjeljenje da se
razvojni resursi optimalno koriste svuda gdje oni postoje i da se na taj način uspore
migracijski tokovi, Razvoj prometa ima u tom pogledu posebni značenje, posebno ukoliko na
osnovi realnih ciljnih opredjeljenja prethodi razvoju, odnosno omogućuje aktiviranje resursa
njihovim prometnim povezivanjem u proizvodne i gospodarske sklopove. Po svojim
ekonomskim i prometno-tehničkim svojstvima prometna infrastruktura, a posebno željeznička
mora uzeti u obzir osim izravnih i neizravne učinke na ekonomski razvoj područja u kojemu
se nalazi i to i u sadašnjosti, ali isto tako i u budućnosti.

2.4 Prometni sustav i pojedine gospodarske djelatnosti

U povijesnom razvoju društvene podjele rada postupno su se pojavljivale nove

gospodarske aktivnosti. Tako se u razvoju ljudskoga društva vrlo rano razvila i transportna
funkcija koja je tek mnogo kasnije postupno počela dobivati atribute samostalne gospodarske
djelatnosti, a najveća zasluga za to pripada pomorskom i željezničkom prometu. Prometni
sustav je usko povezan s raznim gospodarskim djelatnostima, pa će se u ovome djelu obratiti
pozornost na odnose prometnog sustava s industrijom i poljodjelstvom.

21
Ibidem

12
 Prometni sustav i industrija - industrija je proizvodna gospodarska djelatnost koja se
bavi proizvodnjom najrazličitijih proizvoda, prerađujući sirovine mineralnog, biljnog i
životinjskog podrijetla. Industrijski način proizvodnje očituje se u proizvodnji velikih količina
proizvoda ujednačene kvalitete, u primjeni suvremenih tehničkih sredstava i tehnoloških
postupaka, vrlo razvijenoj podjeli rada, visokom stupnju organiziranosti proizvodnje. Važan
je faktor ekonomskog razvoja, povoljno utječe na zaposlenost i samim time na porast
životnog standarda. Prometni sustav ima bitnu ulogu u industriji, i to se najbolje očituje u
međuovisnosti sustava i te gospodarske djelatnosti. Prometni sustav omogućuje razvoj i
proizvodnju industrije, zatim pojavljuje se kao veliki potrošač različitih industrijskih
proizvoda, djeluje kao važan lokacijski čimbenik, te također omogućuje realizaciju
industrijske proizvodnje.

Prometni sustav i poljodjelstvo - poljodjelstvo je također gospodarska djelatnost u kojoj

se iskorištavanjem zemljišta te uzgojem biljnih kultura i životinja dobivaju primarni proizvodi
biljnog i životinjskog podrijetla, namijenjenoj neposrednoj uporabi u prehrambene svrhe ili u
industrijskoj preradi, te tako predstavljaju sirovine za prehrambenu i neke druge industrijske
grane.22 Prometni sustav je važan čimbenik razvoja i napretka poljodjelstva. Omogućuje
proizvodnju poljodjelskih proizvoda zbog lakšeg svladavanja prostornih razlika i povezivanja
različitih procesa proizvodnje, utječe na proširenje poljodjelskih površina omogućavajući
udaljenim krajevima s neobrađenim površinama uporabu raznih agrotehničkih sredstava i
mjera. Prometni sustav sa svojim pojedinim prometnim granama važan je faktor realizacije
poljodjelske proizvodnje zato što ta proizvodnja ovisi o tržištu, a interes tržišta i potrošača je
da što prije dođu do svježih poljodjelskih proizvoda.

22
Ibidem, str. 58
13
3.Međuovisnost prometnog sustava i turizma

Promet, kao krvotok gospodarstva, svoju bitnu funkciju povezivanja i prijevoza ljudi i
dobara obavlja u svrhu cjelokupnog gospodarskog boljitka države. Turizam je suvremena
društveno-ekonomska pojava koja je objašnjena kroz skup odnosa i pojava, a obilježena je
privremenim migracijama sudionika. Jedno od bitnih područja potvrđivanja prometnog
digniteta je upravo stupanj razvijenosti turističke ponude. Turizam je važan faktor proširenja
ekonomskih odnosa s inozemstvom, a time bitno utječe i na povećanje domaćeg bruto
domaćeg proizvoda i poboljšava deviznu, ali i platnu bilancu države. Osim toga, utječe na
regionalni razvoj i gospodarsko otvaranje pojedinih područja, omogućuje otvaranje novih
radnih mjesta, te dodatni plasman industrijskih proizvoda na domaćem tržištu. Budući da je
turizam uvijek i trajno povezan s prirodnim značajkama prostora koje su neprenosive, između
prometnog sustava, čija se funkcija upravo ogleda u svladavanju prostornih razlika, i turizma
postoji komplementarna veza funkcija. Povezanost prometnog sustava i turizma proizlazi iz
složenosti značajki i funkcija obiju tih gospodarskih aktivnosti. U tom slučaju, prometni
sustav može se pojaviti kao čimbenik unapređenja ili limitiranja razvoja turizma što se ne
slaže sa činjenicom da se prometni sustav i pojedine prometne grane na odrađenim
područjima razvijaju u funkciji potreba i zahtjeva turizma.
Ovu povezanost prometa i turizma prijeko potrebno je razmatrati i usklađivati njihove
funkcije, jer rezultati njihove intenzivne suradnje su veoma važni gospodarski impulsi.
Promet ima ključnu ulogu u turističko-ekonomskoj aktivnosti, štoviše, on je prva od
ekonomskih djelatnosti koja pridonosi stvaranju nacionalnog proizvoda i koja je bitna u
njegovoj realizaciji. Budući da je izvedena potražnja dio turističke potražnje, logično je da
ukupni gospodarski rast izaziva rast prometnog sustava (ako se poveća turistička potražnja, a
samim time i ponuda, automatizmom se povećava i rast prometnog sustava).
Ekonomsko značenje prometa i turizma sve je naglašenije s razvojem uslužnog sektora
i njegovom dominacijom u gospodarskoj strukturi globalne ekonomije. Mnoge su države
primjereno iskoristile ove djelatnosti u pozicioniranju svojih gospodarstava, a mnoge druge s
manje ili više uspjeha traže strategije i načine kako sustići one uspješnije. Stoga, vrijedi se
potruditi istražiti dosege, nacionalnu i međunarodnu učinkovitost, ograničenja i potencijale
prometa i turizma.
Razvoj prometa je odlučujuće utjecao na razvoj turizma, omogućivši mu da se
oblikuje u masovni fenomen globalnih razmjera. Turizam utječe na promet tako što od njega
traži sve veće i raznovrsnije prometne kapacitete prijevoza turista i tereta, i sve višu kakvoću i
kvalitetu prometnih usluga. Količina, kvaliteta i kakvoća transportne i komunikacijske
infrastrukture, te fizičkih i virtualnih transportnih i komunikacijskih usluga u velikoj mjeri, a
često i odlučujuće djeluju na izbor zemlje, regije ili mjesta boravka turista.
Za turistički i prometni sektor od posebne su važnosti motivi putovanja i vrste
prijevoza koje koriste turisti. Motivi određuju prirodu i strukturu kakvoće i količine putovanja
i trajanja boravka turiste. Vrste prijevoza kojim se koriste turisti određuju turističku prometnu
potražnju i njezinu strukturu na prometnom tržištu. To predstavlja veliki izazov, za
uravnoteženjem ponude i potražnje, pred prometni sektor. Ako promet učinkovito ne
odgovori na te izazove, ugrožava turističku ponudu , a samim time i cjelokupni turistički
proizvod.
Prethodni stavovi i činjenice ukazuju na pozitivne međuovisnosti prometa i turizma.
Na žalost, u tom odnosu između ovih djelatnosti postoje mnogobrojni konflikti i problemi.
Promet, a prvenstveno prometna struktura, mogu vrlo malo ili uopće ne mogu kratkoročno
mijenjati obujam i strukturu ponude. Turizam se obično manifestira kao sezonska pojava i tu
se u prometu često javljaju nepremostivi pritisci zadovoljavanja prometne potražnje. Zato bi

14
produžavanje turističke sezone bili jedno od mogućih rješenja ovog konflikta. Također, to bi
imalo i pozitivan ekonomski utjecaj za obje djelatnosti i za nacionalno gospodarstvo.
Prometni sustav i turizam, gledajući sa šireg funkcionalnog i s posve mikro-
lokacijskog aspekta, u svom djelovanju koriste isti prostor i isto vrijeme. To stvara
problematičan odnos između turističkih aktivnosti i prometa. Također, promet i turizam
konkuriraju često na iste ograničene financijske potencijale za dugoročno financiranje
investicija i/ili kratkoročno financiranje tekuće aktivnosti unatoč funkcionalnoj međuovisnosti
i međusobnoj uvjetovanosti (npr. odnos prihoda i troškova prometa i turizma u vrijeme
turističke sezone; izvori, obujam, struktura i uvjeti korištenja kratkoročnih i dugoročnih
kredita, proračunski poticaju, subvencije i/ili porezne i druge olakšice). Održavanje,
proširenje i modernizacija postojećih, te izgradnja novih turističkih kapaciteta iziskuje od
prometnog sustava istu stvar, a u praksi se to predviđa na štetu jedne i/ili druge djelatnosti.
Turisti u mjestima svog odmora očekuju visoke ekološke standarde kako bi se zdravstveno,
psihički i fizički obnovili za radne napore i za ekološki rizičnije sredine iz koje najčešće
dolaze. Međutim, promet, poput brojnih drugih sektora, u svim, pa tako i u turističkim
mjestima, često narušava željene ekološke standarde. U tome sudjeluju sve prometne grane, a
najviše cestovni promet.
Zahvaljujući prometu, opća, ali i turistička mobilnost je dominantna činjenica suvremenog
doba, ali su njezine granice ograničene sposobnostima funkcioniranja prometnog sustava.
Ograničenja se posebno dobro vide u naseljenim mjestima, od kojih su opet najsloženiji oni u
većim gradovima u kojima se prometna pokretljivost sve više pretvara u prometnu tromost.
To najviše postaje vidljivo u vrijeme turističke sezone i blagdana. Ti konflikti su s jedne
strane posljedica nasljeđa, te razvitka prometa i turizma, a s druge su strane posljedica brzog
razvoja, te loših koncepcijskih prostornih i urbanističkih rješenja. Neki od problema mogu se
identificirati u sljedećim činjenicama:
 Uz konflikte vozila i vozila, još su češći konflikti između vozila i pješaka. Smatraju se
najtežim prometnim problemom u kojem nemoćni pješaci „gube bitku“ s posljedicama
stresa, lakših ili težih tjelesnih ozljeda, pa i smrtnih ishoda;
 Nedovoljno parkirališnog prostora za automobile, parkiranje na zabranjenim i
nedopuštenim površinama, oduzimanje mjesta pješacima i invalidima parkiranjem
vozila na mjesta predviđena za njih – trajan su i sve veći problem u velikim
gradovima, turističkim naseljima i otocima, posebno tijekom turističke sezone;
 Pretijesne i neplanski izvedene ulice, zbijene zgrade i malo slobodnog prostora za
promet u starogradskim jezgrama sve više ugrožavaju stanovnike i turiste;
 Nedostatak prostora i loša prometna funkcija luka, te neprikladna lokacija i loša
prometno-tehnička rješenja trajektnih pristaništa stvaraju prometne gužve i probleme u
normalnom funkcioniranju prometa. Osiguravanjem parkirališnih mjesta na obali, uz
zadovoljavajuću organizaciju javnog turističkog prijevoza ovaj konflikt bi se bez
nekih poteškoća mogao riješiti na obostrano zadovoljstvo;
 Razvitak turizma, posebno nautičkog, sve više naglašava probleme korištenja malih
luka i marina. Ugroženost kupača zbog vožnje motornih plovila u zonama kupališta i
preblizu obali sve je veća. Ti problemi iziskuju sve veću vizualnu kontrolu takvih
područja, odlučniju akciju kontrole i zaštite kupača;
 Naselja u kojima postoji željeznički promet također imaju prometne konflikte,
međutim oni su još teži zato što su u pravilu luke, trajektna pristaništa, željezničke i
autobusne postaje i sl. smješteni u istoj zoni. Dio tog problema proizlazi iz pogrešne
lokacije željezničkih postaja, zbog nedovoljnog prostora u prometnim sjecištima, te
zbog nedostatka regulacijskih i sigurnosnih mjera na prugama i postajama;
 Također, neki su zrakoplovni terminali s ekološkog i sigurnosnog aspekta smješteni
preblizu naseljima i turističkim zonama. Buka i zagađenja imaju negativno djelovanje
na stanovništvo, turiste i krajolik;

15
 Jedan dobar dio putova u naselju i ulica nije građen za dvosmjerni promet koji se po
njima odvija, posebno u vrijeme turističke sezone, a nisu u stanju ni podnijeti teret
zbog nedovoljne debljine i otpornosti, te anemičnih prometnih standarda. Zbog toga
dio prometnica ubrzano propada. Treba obratiti pozornost i na nedostatak pješačkih
hodnika;
 Sve veći interes turista za boravak u ruralnim naseljima i pružanjem u njima dijela
turističkih usluga izazvali su domino efekt popravka i adaptacije starih, i izgradnje
posve novih stambenih zgrada. Vrijednost, atraktivnost i turistička privlačnost ovih
prostora porasla je upravo zbog izgradnje prometnica i lake pristupačnosti motornih
vozila. Promet će se povećati s povećanjem broja posjetitelja i korištenjem ovih
prostora, što će sve više izazivati, uz brojne druge, i prometno-infrastrukturne
probleme.

16
Zaključak

Promet se definira kao složen dinamički sustav koji je u interakciji sa svim gospodarskim
granama i djelatnosti. Prometni sustav sačinjavaju njegovi razni elementi i podsustavi.
Analizom prometnog sustava po vertikali definiraju se četiri aspekta ustroja, i to: tehnički,
tehnološki, organizacijski i ekonomski. Tehnički aspekt je najvažniji aspekt iz razloga što
obuhvaća tehnička sredstva kao što su transportna sredstva, putovi kojima se ta sredstva kreću
i prometna čvorišta, koja služe za promjenu mjesta održavanja završnih operacija.
Tehnološkim aspektom definira se proizvodni proces u prometu, odnosno stvara se novi
prometni proizvod i/ili nova prometna usluga. Analiza organizacijskog aspekta polazi od
činjenice da se svakodnevno unapređuju društveno-ekonomski odnosi, te da se usavršava
tehnologija i tehnika proizvodnje. Ekonomskim aspektom prometni se sustav povezuje s
ekonomskim sektorom i bilo bi poželjno kada bi bio više funkcionalno usklađen s
ekonomskim zahtjevima određenog prometnog podsustava jer o stupnju usklađenosti izravno
ovisi stupanj uspješnosti, učinkovitosti i profitabilnosti svih struktura, svih resursa te svih
potencijala tih podsustava. Smatra se temeljnim motivom, svrhom i pokretačkom snagom
prometnog sustava. Nakon što se prometni sustav analizirao po vertikali, treba ga analizirati i
po horizontali, a tada se zapravo analiziraju podsustavi cestovnog, željezničkog, zračnog,
pomorskog, poštansko – telekomunikacijskog, cjevovodnog prometa i prometa na unutarnjim
plovnim putovima.
Suvremeni cestovni promet najrazvijeniji je i najrašireniji oblik kopnenog prometa i njime se
prevozi najviše putnika, a dijeli se na putnički i teretni. Željeznički promet je najstariji oblik
prijevoza i ekološki najprihvatljiviji, međutim razvojem cestovnog i zračnog prometa gubi na
značenju. Zračni promet je relativno mlad, ali je jako bitan dio gospodarskog sektora zbog
brzine prijevoza, dok je pomorski promet najvažnija pomorska djelatnost koja omogućuje
globalno gospodarsko povezivanje. Poštansko – telekomunikacijski promet je promet koji se
bavi poštanskim prometom (slanje, prijem i uručivanje pošiljaka) i telekomunikacijskim
prometom ( prijenos riječi, zvuka, slike i podataka u obliku elektronskih i elektromagnetskih
signala). Cjevovodnim prometom prevozi se nafta, plin i voda. Gospodarski je
najprihvatljiviji oblik zbog jeftine i brze gradnje, a prihvatljiv je i s aspekta zaštite okoliša,
međutim negativno je to što postoji mogućnost puknuća. Promet na unutarnjim plovnim
putovima je najrentabilniji oblik transporta i njegovom razvitku teže sva gospodarstva.
Analiza povezanosti prometnog sustava s okruženjem, posebice s ekonomskim ustrojstvom,
ekonomskim sustavom i ekonomskom politikom, ukazala je na nezamjenjivu i važnu ulogu
prometne djelatnosti u sklopu nacionalnog gospodarstva. Ukazuje na to da postoji povezanost
prometnog sustava i pojedinih prometnih grana sa svim aspektima ljudske aktivnosti.
Također, potrebno je analizirati odnos prometnog sustava s nekim specifičnim elementima
okruženja, a oni su: ekonomski razvoj, teritorijalna podjela rada, razvoj nerazvijenih područja,
sustav obrane i zaštite, ljudski okoliš, te pojedine gospodarske djelatnosti.

17