1

PETROGLIFI I STECI
(simboli i znaenja)

Petko Nikoli Vidua

Kitchener, Canada, 2015

2
Copyright 2015 by Petko Nikoli

Na koricama:
Solarni simboli na petroglifu-piktografu (Villa Traful, Los
Lagos, Neuqun Province, Argentina) i simboli vinanskog
pisma i steaka.

Ova publikacija u cjelini ili u dijelovima ne smije se

umnoavati, pretampavati ili prenositi u bilo kojoj formi ili
bilo kojim sredstvom bez dozvole autora, niti moe biti na bilo
koji drugi nain ili bilo kojim drugim sredstvom distribuirano
ili umnoavano bez odobrenja autora.

Sva prava za objavljivanje ove knjige zadrava autor.

.
.
.
.
.
.
.

3
SADRAJ
Uvod 5
Misterije velike i misterije male 6
Petroglifi i steci 7
Misterija geoglifa Chirgua 75
Porijeklo ruskog krsta 79
Bibliografija 81
O Autoru 82

4
UVOD
Simboli su slikovni znaci ovjekovog duhovnog bia, poruke bez rijei, duhovni
putokazi i molitve utanja. Oni su ovjekova slikovna veza sa Tvorcem i nebeskim
svijetom, oni su sveti znakovi i Boija slova.
Boija slova ispisivana su na tijelu, na kultnom hljebu, kultnim predmetima, na
odjei, na posuu, kuama, oruju, ivotinjama, urnama, nadgrobnicima, po prirodi na
kamenju i po stablima drvea. Ako je Boije slovo uklesano u kamen, to je petroglif
(petro stijena; glif urezivanje). Na kamenu nacrtano Boije slovo je piktograf (pikto
obojeno; graf pisanje). Ako je Boije slovo neim obiljeeno po zemlji, to je geoglif
(geo zemlja; glif urezano, obiljeeno).
Boija slova imaju maginu mo, jer gdje su ona ispisana, tu se okupljaju one
duhovne sile iz ijeg je svijeta to slovo potie. Kao to se ljudske vojske okupljaju oko
simbola svog roda, plemena i naroda, tako se i duhovna bia okupljaju oko svojih
znakova. Ako je na nekom mjestu izobraen znak Sunca, tu svraaju bia svjetlosti; ako
je na nekom mjestu znak zlih duhovnih sila, tu je stanite zlih duhovnih bia.
Po tome koje, ije i kakve simbole koristimo, po tome se svrstavamo u vojske
svjetlosti, ili u vojske tame: svastika vojske Sunca je svjetlozlatna; svastika vojske tame
i propasti je crna.
Znaenja mnogih Boijih slova su zaboravljena, a zaborav je uslijedio prvenstveno
iz jednog prostog razloga: koritenje i itanje Boijih slova postalo je privilegija grupe
svetenika i ljudi kojima su to znanje svetenici htjeli da kau, dakle privilegija onih koji
su se svojom silom nametnuli ljudima za posrednike izmeu ljudi i Boga, odnosno onih
koji su odbacili Boje zakone i ljudima nametnuli svoje line zakone. Tako su svetenici
sebe proglasili Boijim slubenicima i ljudima su u ime Boga po svojoj kreaciji nametnuli
svog Boga i vjerske zakone tog Boga.
Kad je ovjek poeo da vlada ljudima, ovjek vladar postepeno je silom svoje vlasti
iz srca ljudi uklanjao iskonsku prirodnu vjeru u Boga, a sebe je svojim kultom pred tim
ljudima veliao kao Boga. U drevnim vremenima prvosvetenik je ujedno bio i car.
Sprega lane duhovne i svjetovne vlasti vodila je svijet u stanje u kojem se svijet danas
nalazi: negiranje svih Boijih zakona i opte bezakonje:
Moe li se istina ukrasti, naruiti, okrenuti? Naravno da moe. Istinu mogu ukrasti
jedino oni koji ne poznaju Istinu. Crkva i ostali mogu ukrasti istinu, ali ne i Istinu. Moe
se istinom manipulisati u svijetu ljudi, ali ne i Istinom u svijetu linosti. (Dragan
Milojkovi, filozof i pjesnik iz Nozrine).
Organzovana zloupotreba vjere i zakona od monih pojedinaca i grupa dovela je i
do zaboravljanja znaenja i upotrebe Boijih slova. Zato upotrebu Boijih slova najdue
nalazimo kod naroda koji kroz istoriju nisu imali diktatorski centralizovanu dravnu
vlast, ili tu vlast nikad duom nisu potovali, ve su ivjeli u plemenskom ureenju sa
neslijeenom drevnom vjerom i zakonima obiajnog narodnog prava.
Po vremenskoj granici upotrebe Boijih slova u svijetu prednjae Srbi i ameriki
Indijanci, jer i jedni i drugi koriste Boija slova i dan-danas, mada su i oni znaenje tih
slova skoro zaboravili i u neznanju esto ih pogreno tumae. Svrha ove knjiice je da
se obnovi znanje o pravom, izvornom znaenju drevnih Boijih slova.
.

5
MISTERIJE VELIKE I MISTERIJE MALE
ta je misterija? To je ono to nam je ulima potpuno ili djelimino dostupno, a
umom ne znamo ta je to, otkud to, koja mu je svrha i cilj. I tako imaju velike i male
misterije: ima kosmos kao velika i ima na kamenu uklesani znak kao mala misterija.
Drevni ovjek praistorije osmatrao je nebo, udio se svemu, a onda je na kamenu
nacrtao znak vienog. I velika misterija kosmosa sva stade u mali znak nacrtan na
kamenu. I na kamenu ostade kroz milenijume do dana dananjeg.
I gle uda: taj isti znak pojavljuje se i kod ljudi bronzanog doba, biljee ga i ljudi
gvozdenog doba; koriste ga ljudi s poetka hrianske ere, poznat je i ljudima srednjeg
vijeka, a slikamo ga i mi danas. I taj znak nalazimo irom svijeta: u Evropi, Africi,
Australiji, u obje Amerike! Nalazimo ga po velikim ljudskim stanitima i po malim
usamljenim ostrvima Pacifika.
U poreenju sa misterijom kosmosa, taj mali znak je mala misterija po veliini, ali je
velika misterija po pitanju svog izvornog porijekla, po pitanju svog pojavljivanja u svim
vremenima irom svijeta i po pitanju svog znaenja.
Ovdje su na oiglednim primjerima sa preko 100 slika pokazani isti i slini znakovi
na petroglifima, piktografima, geoglifima i stecima od praistorijskih peinskih crtea do
kraja srednjeg vijeka.

Sl.1. Galaksija (Hubble Space Telescope image) i petroglif.

6
PETROGLIFI I STECI

Sl. 2. Motiv mira i blagoslova Suneve Boje ruke na petroglifu lijevo (Langar,
Ishkashim district, Mongolia) i na steku (Raka Gora, Mostar).

Sl. 3. Blagoslov Boga Sunca na petroglifu (La Proveedora, Caborca, Sonora, Mexico) i
na steku u Radmilji kod Stoca.

7
 Sl. 4. Blagoslov Boga Sunca i Majke Zemlje. Mu vlada danju, ena vlada nou:
Antropomorfni prikazi Sunca i Mjeseca: lijevo je indijanski petroglif (pleme Algonkian,
izmeu 900-1400. god., Peterborough, Ontario, Canada) i motiv na steku u Radmilji
kod Stoca.

Sl. 5. Blagoslov Boga Sunca kao motiv na petroglifu i na steku. ta radi Bosanac na
steku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku!, izree glupost Miroslav Krlea,
napisa to i mnogi Bonjaci, u svom nepoznavanju simbola, esto citiraju tu glupost.

8
 Sl. 6. Piktograf (Ongna, Chhattsgarh, India) i steak (Radmilja, Stolac).

Sl. 7. Svastika u Sunevom kolovratu na indijanskom petroglifu (Moab, Utah, USA) i

svastike na stecima (Opravdii, Bratunac).

9
Sl. 8. Iznad je motiv na indijanskom petroglifu (Newspaper Rock, Utah, USA), a ispod je
motiv na steku (Klanik kod Viegrada). Oborene ruke znak su vremena jeseni i zime.

10
 Sl. 9. Petroglif (Angosturas, Colombia) i steak iz Radmilje.

Sl. 10. Solarni krst kao indijanski petroglif (Tularosa Valley, New Mexico, USA) i solarni
krstovi na steku (Kokorina, Gacko). Krst je simbol jeseni, zime, proljea i ljeta: ispod
horizontale su jesen i zima, a proljee i ljeto su iznad.

11
 Sl. 11. Krug Sunca sa dvanaest podioka simbol je vremena godine. Iznad je krug
godine na indijanskom petroglifu (Sego Canyon, Utah, USA), a ispod simbol godine na
steku (Banjevii, Drinjaa, Zvornik).

Sl. 12. Sunce sa dvanaest zraka kao dvanaest mjeseci godine (neolithic petroglyph,
Gaura Chindiei Cave, Romania) i cvijet sa dvanaest latica kao simbol Sunca sa
dvanaest mjeseci godine (steak, Kovai, kod Bilea).

12
Sl. 13. Sasvim lijevo na slici je jedan od simbola vinanske kulture. U sredini je petroglif
(Petroglyph Cave Art, Utah, USA), a sasvim desno je slian motiv na steku (lokalitet
Barevite, Mokro, Litica). Iznad take ukrtanja su proljee i ljeto, a ispod jesen i zima.

.
Sl. 14. Kolo kao motiv indijanskog petroglifa (Moab, Utah, USA) i motiv kola na steku
(Baina, Makarska).

13
Sl. 15. U gornjoj polovini slike je petroglif sa simbolinim ematskim prikazom godinjih
doba: jesen i zima su u dnu kao noge, a izmeu njih je penis kao zimski solsticij. Ruke
su proljee i ljeto, a glava je ljetni solsticij (Gila Bend, Ariznona). Sve isto prikazano je
na stecima u donjem dijelu slike, samo su izraajna sredstva umjetnika razliita (s
lijeva: Bijela Rudina, Bobotov dub, Bilea; Pargani, Mramorje, Zvornik; Han Hrea,
Sarajevo).

Sl. 16. Taka izmeu nogu je Sunce zimskog solsticija (lijevo je petroglif na Havajima, a
desno steak u Nikiu).

14
Sl. 17. Spirala na petroglifu je zimski, a glava u vrhu je ljetni solsticij. Ruke su proljee i
ljeto, a noge jesen i zima (Tibacay, Cundinamarca, Colombia). Isto to prikazano je na
motivima steaka (s lijeva: Zvirii, Ljubuki; Cista, Velika gomila, Imotski).

15
 Sl. 18. U donjem desnom uglu petroglifa na gornjoj sekciji slike vidimo krug Sunca od
kojeg vodi vertikalna linija ka drugom kraju kamena (Puu Loa, Hawaii). Ovaj krug
Sunca (glava) je taka letnog solsticijia. Pored vertikale je estokraki cvijet Sunevog
drveta ivota. U dnu linije je zimski solsticij (slika vrha je nepotpuna i bolji prikaz je na
slici 19). Lijevo od glave (Sunca) preko ruke je uklesan krst sa trouglom u podnoju. To
je krst Mladog Sunca, Malog Boga (Boica Svaroia) prikazanom na steku desno
(Bisaine, Trebinje).

16
 Sl. 19. Antropomorfni prikaz godine. Ruke su proljee i ljeto, a glava ljetni solsticij.
Preko lijeve ruke desno od glave je naopako okrenuti krst Mladog Sunca koje se raa
na dan zimskog solsticija (vidi sliku 18). Krst je okrenut prema dnu slike gdje je zimski
solsticij predstavljen kao srednja linija izmeu jeseni i zime (Puu Loa Petroglyphs,
Hawaii).

17
 Sl. 20. Lijevo je antropomorfni krst na petroglifu (Puu Loa, Hawaii). Taka u dnu je
simbol zimskog solsticija (prvog dana zime). Desno je antropomorfni Svaroiev krst
kao motiv na steku na Bjelanici kod Sarajeva.

Sl. 21. Vertikalna linija na petroglifu lijevo je putanja Sunca od jug ka sjeveru i obratno
(Chesta Rock, Peru). U poetnom dijelu linije je taka zimskog, a u vrhu je taka
ljetnjog solsticija. Na sredini linije je simbol ekvinocija. Desno je steak (Zijemlje polje,
Mostar).

18
 Sl. 22. Ljudska figura sa podboenim rukama na bokovima tipian je primjer
prikazivanja solarnih boanstava drevnih religija irom svijeta. Na prvoj slici gore lijevo
je preistorijski petroglif iz Irana (Niyavaran, Iran), a do njega je petroglif iz Mongolije
(Langar, Ishkashim district, Mongolia). U donjoj sekciji slike su motivi na stecima
(Radmilja, Stolac i desno Cista, Imotski).

19
Sl. 23. Motiv ravnodnevnice (ekvinocija) na petroglifu (Gold Canyon, Arizona) i steku
(Rastievo, Rastieva maeta, Kupres).

Sl. 24. Prvi s lijeva je petroglif iz Afrike (Toulou Shelter, Ndele, Central African
Republic). U sredini je indijanski petroglif iz Kanade (Petroglyphs Provintial Park,
Ontario). Sasvim desno je steak (selo Dii kod Ljiga)

20
Sl. 25. Otvorena ruka je znak pozdrava iskrenog srca i dobre namjere. U ruci je drevni
umjetnik preslikavao svoju duu sa svevremenom porukom duama onih koji budu
gledali na kamen naslikanu ili uklesanu ruku: "Ova ruka putuje, da se s tobom rukuje".
U gornjem lijevom uglu ove slike je preistorijski peinski petroglif (Chauvet Cave,
France), a do njega je petroglif iz Mongolije (Langar, Ishkashim district, Mongolia).
Ispod je indijanski petroglif (Petroglyph Point, Mesa Verde National Park, Colorado,
USA) i motiv ruke na steku (Boljevii, Srebrenica).

21
 Sl. 26. Na slici su prikazani antropomorfni i zoomorfni motivi vremena godine sa
krugovima Sunca. Sekcija u vrhu su petroglif (Three Rivers Petroglyphs Site, New
Mexico) i steak (Donji Jugovii, Gacko). U srednjoj sekciji su petroglif (Tuscon,
Arizona) i steak (Gornji Studenci, Ljubuki). U dnu lijevo je petroglif (South Mountain
Park, Arizona) i steak (lokalitet Markuzina ograda, Lovre, Imotski).

22
Sl. 27. Piramide Sunca sa Bojim ezlom na praistorijskom petroglifu (Valmonica, Italy)
i na stecima (Jela uma, Olovo i desno Junakovac, Olovo).

23
 Sl. 28. Suneve ljestve su simbol Sunevog penjanja i silaska u pravcu jug-sjever i
sjever-jug. U gornjoj sekciji slike su petroglifi (s lijeva: Lake Mojave, Arizona; V-Bar-V
Heritage Site, Arizona; Neuspaper Rock, Canyonlands, Utah). Ispod su steci sa
motivima Sunevih ljestva na stecima u Radmilji.

Sl. 29. Suneve ljestve na petroglifu (Winnemucca Lake, Nevada) i na steku krstai
(Kovai, Kovaki krst, Velimlje).

24
 Sl. 30. Boje ezlo (Ra), ravasti Boji skiptar ivotvornog Sunca (Y), nalazi se i na
petroglifima i na stecima. Na lijevoj strani slike je petroglif (McConkie Ranch, Utah), a
na desnoj strani su steci (Rastievo, lokacija Jezero, Kupres; ispod je steak u selu
Donji Bakii, lokacija Klisa, Olovo). Uz Boje ezlo na petroglifu sa strana u sredini vide
se dva kruia, dva sunca: sunce proljea i sunce ljeta, dok na steku umjesto ta dva
kruia stoje spirale sa istim znaenjem, a su iznad dva kruna ispupenja uz rozetu.
To nam ujedno kazuje da kuglasta ispupenja na stecima nisu nekakve jabuke (kao
to se mislilo), nego su to krugovi Sunca.

25
 Sl. 31. Boje ezlo: nadgrobnik (Tiya stones, Gurage Zone, Ethiopia), petrolgif (Peria
River Canyon, Utah) i na steku (Zabre, Stolac).

Sl. 32. Raljasti simbol Y je ideogram najstarijeg imena Sunca: Ra! Na piktografu lijevo
oko Sunca su dva takva ideograma (Wabakimi Provincial Park, Ontario). Ideogram Y
nalazi se i na petroglifu u sredini slike (Painted Rock Petroglyphs Site, Arizona). Sasvim
desno je ideogram Y na steku (Gvozno, Kalinovik).

26
 Sl. 33. Petroglifi sa simbol Ra (Y): to je mistini simbol Bojeg Trojstva.

Sl. 34. Bog Sunca sa ezlom na petroglifu (Sego Canyon, Utah) i na replici steka iz
Donje Zgoe kod Kaknja.

27
Sl. 35. U vrhu slike je praistorijski peinski crte bika sa ravastim simbolom Sunca Ra
(Chauvet Cave, France). U donjem lijevom uglu znak Ra je na petroglifu u Saudijskoj
Arabiji (Shuwayamas, Saudi Arabia). U sredini je indijanski petroglif sa znakom Ra u
Arizoni, a sasvim desno je simbol Ra na steku u Zviriima kod Ljubukog.

28
 Sl. 36. Boje ezlo sa spiralama na petroglifu (Paria Plateau, Arizona) i na steku
(Pridvorica, lokalitet Doganja, Ulog). Spirale u vrhu su simboli ivotvronog Sunca
proljea i ljeta.

Sl. 37. U ovom poloaju Boje ezlo oznaava proljetni ekvinocij, kraj zime i poetak
proljea (petroglif iz Sibira i steak iz Bratunca kod Srebrenice).

29
Sl. 38. Gore lijevo je (Cueva del Bujeo, Spain), na petroglifu (Chacabuco, Atacama
Desert, Chile) i na steku (Uzarii, arampovo, Mostar).

Sl. 39. Lijevo je Boje ezlo na peinskom piktografu (Tanum, Sweden), a desno na
steku (Gradac, Banja Koviljaa).

30
Sl. 40. Boje ezlo na petroglifu (Casa Malpais Petroglyphs, Arizona) i na steku
(evljanovii, Olovo).

Sl. 41. Boje ezlo na vrhu solarnog krsta (Petroglyphes caledoniens, Nouvelle
Caledonie) i na steku (Kutine, Kalinovik).

31
Sl. 42. Kvadrat sa dijagonalama je solarni simbol mira godine sa etiri godinja doba. U
gornjem lijevom uglu slike je kvadrat sa dijagonalama i simbolima Sunca (Piedra
Horizontes, Sasaima, Cundinamarca, Colombia), a ispod je slian petroglif (La Florida,
San Miguel, Cajamarca, Peru). Gore desno je steak sa kvadratom izdijeljenim
dijagonalama (Radmilja, Stolac). Ispod je steak sa rombovima izdijeljenim
dijagonalama. Romb je simbol Boje mudrosti, znanja i kreativnosti, a etiri dijela romba
su etiri godinja doba (Lukovii, Imotski).

Sl. 43. etiri godinja doba kao motivi na petroglifu (Chaco Canyon, New Mexico) i na
steku (evljanovii, Olovo)

32
Sl. 44. Simbol vremena godine na indijanskom petroglifu (Sego Canyon, Utah, USA) i
simbol godine na steku (Banjevii, Drinjaa, Zvornik).

Sl. 45. Sasvim lijevo je geoglif (Cerro Pintados, Chile) simbol je ljetnog solsticija. Do
njega je isti simbol na dva petroglifa (Moab region, Utah; Grimes Point Archeological
Site, Fallon, Nevada). Sasvim desno je isti simbol na steku (Orah, Bilea).

33
Sl. 46. Sunevo nebesko kolo ivota na petroglifima je na lijevoj strani slike (Newspaper
Rock, Utah; Western Mojave Desert,Naval Air Weapons Station, China Lake,
California), a desno su motivi Sunevog kola na stecima (Donji Bratac, Nevesinje;
Rajake Pivnice, Negotin). Sunevo kolo sa osam podioka je ema cvijeta ivota, dok
na petroglifu iz Kalifornije i na steku iz Rajakih Pivnica Sunevo kolo ima po dvanaest
podioka, to su simboli dvanaest mjeseci godine.

34
 Sl. 47. Kretanje Sunca peko neba godine ima tri smijera: svakodnevno kretanje istok-
zapad, polugodinje kretanje sjever-jug i polugodinje kretanje jug-sjever. Svakodnevno
kretanje istok -zapad kroz godinu prerasta u Sunevu putanju (ekliptiku): pola godine u
vrijeme proljea i ljeta Sunce je iznad nebeskog ekvatora, a pola godine u vrijeme
jeseni i zime je ispod ekvatora. Ova kretanja zabiljeena su i na petroglifima i na
steima.
Na priloenoj slici u vrhu na petroglifu (Upper Napo river valyey, Equador) cik-cak
linijom prikazano je godinje kretanje Sunca. Na drugom petroglifu lijevo ispod (Lobo
Canyon, Cebolla Willderness, New Mexico) prikazana su dva Suneva godinja
kretanja: u pravcu sjever-jug i u pravcu jug-sjever (krug Sunca u dnu je zimski solsticij
(zimska ravnodnevnica), a "rogovi" u vrhu su proljee i ljeto). Na steku u Brtanovu
kod Splita (dole desno) u uramljenom prostoru prikazana je godinja putanja Sunca
kroz sva etiri godinja doba: krug Sunca u sredini je mjesto nebeskog ekvatora gdje se
deavaju prelazi zime u proljee i prelaz ljeta u jesen (ravnodnevnice ili ekvinociji).
Iznad kruga Sunca je Sunevo kretanje kroz vrijeme proljea i ljeta, a ispod je kretanje
u vrijeme jeseni i zime. Van uramljenog prostora prikazana je godinja Suneva putanja
(na dijelu ispod uramljenog prostora po sredini cik-cak linije povuena je linija nebeskog
ekvatora).

35
 Sl. 48. Neki solarni simboli traju jo od vremena vinanske kulture i sreu se irom
svijeta. U gornjem lijevom dijelu slike je vinanski simbol godine sa godinjim dobima.
Znakovi >< oznaavaju Sunce istoka (<) i Sunce zapada (>). Mjesto njihovog spajanja
pokazuje proljetnu i jesenju ravnodnevnicu (ekvinociji) i to je na liniji nebeskog ekvatora.
Tri donje linije znakova od pravca istoka <<< oznaavaju tri mjeseca zime (Sunce je
zimi ispod nebeskog ekvatora), a tri gornje linije su tri mjeseca proljea kad je Sunce
iznad nebeskog ekvatora. Kod znakova >>> tri donje linije su tri mjeseca jeseni, a tri
gornje su tri mjeseca ljeta. Zato znakovi <<< pokazuju da su zima i proljee na istoku,
a znakovi >>> pokazuju da su ljeto i jesen na zapadu? Od istoka se podie Sunce, a
podie se i od juga ka sjeveru od poetka zime pa sve do kraja proljea i zato proljeu i
zimi simbolino pripada istok. Sunce se na zapadu sputa, a isto tako od prvog dana
ljeta pa do kraja jeseni Sunce od sjevera se sputa ka jugu, te zato ljetu i jeseni pripada
zapadni dio neba. U gornjem desnom uglu slike je petroglif saTibeta: tu je sve isto
prikazano kao i na vinanskom simbolu. U donjoj sekciji slike lijevo je motiv na steku
(Opliii,Stolac). I tu je simbol isti kao dva prethodna, samo malo doraeniji: u sredini
sa krajeva su dvoje crtice kojima je obiljeen pravac nebeskog ekvatora. Znakovi
>>><<< upisani su u vei znak X, a u vertikalni prostor znaka X upisana su dva znaka
"v", to znai "dole, jug" i to su jesen i zima, dok znakovi " ", znae "gore, sjever", i to
su proljee i ljeto. Oko ovih znakova prostor je popunjen uspravnim linijama. Slian
znak nalazi se i na steku krstai (Podgradinje, Donje Hrasno, Hutovo), samo su tu
znakovi >< poredani po estokrakoj emi cvijeta ivota.

36
 Sl. 49. Runa "dagaz" (Daeg, Daez, Dagr) je simbol svjetlosti, dana i godinjih doba.
Rije potie iz sanskrita. Sanskritsko "dagdha" sa kratkim "a" na kraju znai "upaljen,
ueen", a sa dugim "a" na kraju oznaava prostor oko Sunca na zenitu. Inace rijec
"dagaz" u bukvalnom smislu znai "dan". Na slici gore lijevo je Navajo petroglif na
kojem je runa dagaz spojena je sa kukuruznom stabljikom koja raste iz simbola
iskonske zemlje (Crow Canyon, Colorado). Gore desno vidimo rune dagaz na drugom
petroglifu (Largo Canyon, New Mexico). U donjoj sekciji slike su rune dagaz na steima
(lijevo je steak iz Ubokog kod Ljubinja, a do njega steak u Gornjim Barama kod
Kalinovika).

37
 Sl. 50. Ovdje imamo priu o krugu iznad "polumjeseca". Da bismo to tano razjasnili i
objasnili, posluie nam "tibetanska" rije "hum" prikazana na drevnom petroglifu (gornji
lijevi ugao slike). Rije "hum" nalazi na kraju tibetanskih mantri kao to je "Om Mani
Padme Hum". Znaenje ove mantre je mistino, te joj zato u prevodu na engleski
odreuju raznliite smislove, a to isto vai i za rije "hum". Neki pretpostavljaju da "hum"
znai "mudrost", neki tvrde da je to "lotusov presto", trei govore da je "jedinstvo", itd.
Sad emo po smislu srbskog jezika pokuati da odgonetnemo znaenje cijele
mantre "Om Mani Padme Hum". "Om" je Bog, Um. "Mani" znai "dragulj" i sa tim se svi
slau, a dragulj je bljetav, sjajan, te bukvalno znaenje rijei "Mani" jeste "sjaj",
"svjetlost". Rije "Padme" znai "lotus", a drevna tibetanska simbolika lotusa je istoa,
novo raanje. Sve su to atributi Sunca. Ostala je jo rije "Hum" oko ijeg znaenja
postoje razliita tumaenja sve do totalne suprotnosti. ta je "Hum"? To svi znamo: hum
je visina, vis na kojem je kraljev ili carev presto, a poto je u drevnim vremenima Sunce
bilo Bog, dakle je Sunev nebeski presto ujedno i Boji presto . I evo kako bi u prevodu
znaila pomenuta mantra: "Bog Svjetlosti na nebeskom prestolu". To je bio smisao
mantre iz vremena prije budizma, a u budizmu je dobila duhovni smisao: "Umno Svjetlo
na nebeskom prestolu." I to je znaenje kruga Sunca nad "polumjesecom", jer je
"polumjesec" podnoje Suncu, a to podnoje je juno nebo ispod Sunca na dan ljetnog
solsticija i prvog dana ljeta kad Sunce dosee svoju najviu taku na zenitu. Na
stecima vidimo motive Boga Sunca na nebeskom prestolu o ljetnom solsticiju na
Vidovdan (sve slike osim slike u gornjem lijevom uglu). Sunce je nekad prikazano kao
kugla, nekad kao krst, nekad rozeta, nekad kolovrat.

38
Sl. 51. Leptir (ili vilin konjic) kao solarni simbol na praistorijskom peinskom petroglifu
(Valcamonica, Italy) i leptir na steku (Bujii, Dubrovnik).

Sl. 52. Spirale (pite) su simboli Sunca, krunog toka neba i ciklusa vremena.
Na vrhu slike je simbolina predstava Sunca na petroglifu (Alta Vista, Nayarit, Mexico).
Ispod su spirale na stecima (Hruta, Nevesinje i desno anii kod ekovia).

39
 Sl. 53. Ovdje vidimo drevni simbol Vidovdana, najdueg dana na ljetni solsticij. Po
njegovom obliku vidi se da su od njega nastala i latinino i irilino slovo V (B), prva
slova rijei "vid'. Spirala desno je sunce (vid) proljea, a spirala lijevo je sunce (vid)
ljeta.
U gornjoj sekciji slike lijevo je znak V na petroglifu (San Marcos, Jalisco, Peru), a desno
su petroglifi sa istim znakom (Las Labradas, Sinaloa, Mexico; Caicara del Orinoco,
Bolivar, Venezuela). U dnu slike lijevo je simbol Vidovdana na steku (Dobria poljana,
Borci, Konjic). U sredini je steak sa istim motivom (Stupari, Kladanj) i desno na bonoj
strani steka su dva simbola Vidovdana (Vratar, Jasik, epa).

40
 Sl. 54. I ovdje je prikaz ljetnog solsticija i prvog dana ljeta. Iznad su prekolumbovski
petroglifi meksikih Indijanaca (Xihuingo ruins, Teo Ti Wakan, Mexico), a lijevo ispod je
petroglif iz Afrike (Fezzan, Mesak Settafet Plateau, Libya). Tu su i dva steka sa
simbolima istog izgleda i znaenja (Nabojine, Kladnj; Cista, Imotski).

41
Sl. 55. Tri grane jednog stabla uperene u vis simbol su vrha Sunevog drveta ivota. Taj
vrh je dan ljetnog solsticija u kojem je kraj proljea i poetak ljeta: desna grana pripada
proljeu, lijeva ljetu, a vertikalna grana u sredini je dan smjene ovih godinjih doba. U
gornjem lijevom uglu slike je trograni vrh Sunevog drveta ivota na petroglifu
(Cajamarca, Peru) i na steku (Cista, Mala gomila, Imotski). U donjoj sekciji lijevo su
dva ista motiva vrha Sunevog drveta ivota na steku u Drinovcima kod Imotskog, a
do njega je motiv na steku sa lokaliteta Novina u Lokviiima kod Imotskog. Do njih je
steak sa motivom Sunevog drveta ivota sa est velikih grana. Desno od stabla su tri
grane kao tri mjeseca proljea, a lijevo su tri grane kao tri mjeseca ljeta. Tri granice u
vrhu su tri vremenska zbivanja na dan ljetnog solsticija: do pola dana je proljee, od
pola dana nastaje ljeto, a srednja grana je momenat njihove smjene (Komin, Kalinovik).

42
 Sl. 56. Ljetni solsticij (prvi dan ljeta) simbolima obiljeen na indijanskom petroglifu u
Arizoni i na steku kod Viegrada.

Sl. 57. Ljetni solsticij na prvi dan ljeta: od prvog dana zime na zimski solsticij Sunce se
penje desnom stranom sve do vrhu na zenitu kad na ljetni solsticij prelazi u ljeto. Od tog
dana poinje lijevom stranom da se sputa sve nie do sljedeeg zimskog solsticija. I
tako se iz godine u godinu vrti ukrug (motivi na petroglifu i steku).

43
Sl. 58. Lijevo je na petroglifu simbolino prikazan zimski solsticij (Lobo Canyon, Cebolla
Wilderness, New Mexico): u jesenje dane Sunce silazi niz lijeve stepenice ka zimskom
solsticiju i dan biva sve krai. Kad na dan zimskog solsticija sie niz najnii jesenji
stepenik, tad prestaje jesen i poinje zima, te se Sunce polako penje uz desne zimske
stepenice i dan postaje dui. Donji dio ovog simbola na petroglifu skoro je isti kao to je
prikazan na steku (Lipenovi, Buria hrast, Krupanj).Ovo je jo jedan dokaz da su na
stecima prikazani solarni simboli, a ne obine are kao ukrasi.

Sl. 59. Romb kao solarni simbol ima znaenje Bojeg znanja, mudrosti i kreativnosti.
Lijevo na slici je romb na praistorijskom petroglifu (Newgrange tomb, Ireland), a desno,
kao motivi bordure, prikazani su rombovi na steku (Opliii, Stolac).

44
Sl. 60. Svastika ima etiri kraka i oznaava etiri godinje sezone po tri mjeseca: zima,
proljee, ljeto i jesen. Polusvastika ima dva kraka i oznaava dva godinja perioda od
po est mjeseci: kad je sputena lijeva, a podignuta desna ruka, to je period od zimskog
do dana ljetnog solsticija. Ako je oborena desna, a podignuta lijeva ruka, to je vrijeme
od ljetnog do zimskog solsticija. Polusvastika je simbol Sunevog vaskrsenja iz junog
u sjeverni period, jer kad Sunce izae iznad nebeskog ekvatora, poinje da vaskrsenje
zivota na zemlji. To je pravac iz donjeg u gornji svijet, iz mrtvila u ivot, iz zemlje u
nebo. Slike s lijeva odogzgo: 1. svastika vaskrsenja na neolitskoj keramici kulture
Stareva (5800 - 5300 g. st. ere), 2. svastika vaskrsenja na peinskom crteu nalazi se
tano na liniji nebeskog ekvatora (Bandiagara Cliffs, Mali Rock Art Site), 3. svastika
vaskrsenja na fenianskom (filistejskom) novcu naenom u dervnoj filistejskoj
(palestinskoj) Gazi, 4. svastika vaskrsenja na keltskom novcu, 5. polusvastika na
petroglifu na Havajima. Donja sekcija slike s lijeva: 1. polusvastika na petroglifu na
Havajima, 2. polusvastika na steku: krst u desnoj ruci je Svetovidov krst godine u taki
ljetnog solsticija, a u lijevoj ruci je Sunce u taki zimskog solsticija (Kalac, Fatnica,
Bilea).

45
 Sl. 61. Polusvastika na petroglifima (Chevelon Creek, Arizona; Fremont, Indian State
Park, Utah): oborena desna ruka znak je sputanja Sunca od dana ljetnog solsticija, tj.
kracanje dana sve do kraja jeseni i prvog dana zime na zimski solsticij. Podignuta lijeva
ruke pokazuje podizanje Sunca od dana zimskog solsticija do sljedeeg ljetnog
solsticija.

Sl. 62. Znak je brahmanski znak broja 8. Broj 8 je simbol vjenog ivota i
beskonanosti i od ovog znaka, preko prelaznih formi, izveden je dananji znak broja
8 .Brahmanski znak je polovina svastike, polusvastika koje pokazuje put odozdo na
gore, sa zemlje u nebo, znak vaskrsenja.

46
Sl. 63. Lijeva figura prikazuje antropomorfno Sunce ljeta, a desna proljea (Petrified
Forest National Park, Arizona).

Sl. 64. Lijeva figura blagosilja suncem proljea, desna suncem ljeta.

47
 Sl. 65. Dupli krstovi, kao simboli vremena godine, sastoje se od vertikalne i dvije
poprene linije. Vertikala je znak Sunevog puta od juga ka sjeveru i obratno. Sa desne
strane vertikale dvije poprene linije simboli su zime i proljea, a sa lijeve strane
predstavljaju ljeto i jesen. U vrhu slike su dupli krstovi na indijanskim petroglifima (Duck
Valley Indian Reservation, state line between Idaho and Nevada). Ispod su dupli krstovi
na stecima iz Vrlike kod Knina (3, 4, 6), a etvrti je u G. Studencima kod Ljubukog.

48
 Sl. 66. Antropomorfni prikaz jednookog Sunca na indijanskom petroglifu (Lobo Canyon,
Cebolla Wilderness, New Mexico) i jednooka solarna boanstva na stecima (gore
desno: Gornje Bare, Kalinovik; dole s lijeva: ovnica, lokacija Troskoti, Mostar; Banjdo,
Podvele, Mostar; Priluka,Livno).
.

49
Sl. 67. Iznad su simboli Sunca na petroglifima (Three Rivers, New Mexico; Pu'u Loa,
Hawaii) i na stecima (Niki i Radmilja).

50
Sl. 68. Na piktograf u vrhu slike je kukasti simbol (Cueva del Pirutano, Spain).
Ispod lijevo je steak sa istim simbolom (Novo Selo, Kupres), a desno je motiv na
drugom steku (Bie polje, Mukoa, Mostar).

Sl. 69. Lijevo je petroglif sa kukastim simbolima (Coso Range, Little Lake,
California. Krugovi u sredini su simboli ekvinocija (ravnodnevnica). Isti takav kukasti
simbol je na steku (Ledii, Trnovo, Sarajevo).

51
Sl. 70. Kukasti simbol na petroglifu (Natural Bridges, New Mountain, Utah), slovo
P u fenianskom, latinskom i vinanskom pismu, te etiri ista kukasta simbola oko krsta
na steku (Zeleno polje, Rogatica).

Sl. 71. Steak kod Prolom Banje i indijanski petroglif (Tommy Charles, Discovering
South Carolinas Rock Art, 2010, fig. 65. p. 73).

52
 Sl. 72. U vrhu slike je petroglif drevnih junoamerikih Indijanaca (Toro Muerto, Peru).
Tu je Sunce oko kojeg je krst i svastika sastavljena od etiri kukasta simbola J. Iste
takve simbole vidimo oko krsta na steku (Zeleno polje, Rogatica). Kad su etiri znaka
J u sastavu svastike, niko se nee zapitati ta znai samo jedan znak J, jer na steku
vidimo te znakove odvojeno. Taj znak je prvi glas i prvo slovo sanskritske rijei "peru",
to je jedno od sanskritskih imena Sunca, vatre i darodavca. Tog oblika je i
starofeniansko slovo P (). Dakle su mnogi stari narodi, meu kojima si i Indijanci i
graditeji steaka, sauvali sjeanje na sanskritsku rije "peru" i nekadanje prvo slovo P
kojim je ta rije ko zna kad pisana, a razliite svastike samo stilizovane varijacije
drevnog slova.

53
 Sl. 73. Solarni simboli C (S), kasnije tkz. ognjila ili ocila, simboli su raanja, ivota i
besmrtnosti. Kao motiv nalazimo ih i na petroglifima u raznim stilizovanim varijantama.
Gore desno stilizovano C je upisano u univerzalni simbol iskonske zemlje (Lobo
Canyon, Cebolla Wilderness, New Mexico). Pored ovog petroglifa je motiv na steku:
solarni krst sastavljen od etiri stilizovana simbola C (Prijevor, Bilea). Lijevo ispod je
stilizovani simbol C u korijenu drveta ivota iskonske zemlje na steku iz Donje Zgoe
kod Kaknja (sada u Zemlajskom muzeju u Sarajevu). etiri simbola C oko krsta u kolu
ine kolastu azdiju. Po njoj je nazvana i vrsta odjee vlastelina srednjeg vijeka.

54
 Sl. 74. Simbol C (S) kao grane drveta ivota na petroglifu i na steku.

Sl. 75. Sunce iznad rogova bika na piktografu lijevo (Lascaux Cave, France) i na steku
(Lovre, Bekavci, Imotski).

55
 Sl. 76. Univerzalni solarni simbol C (S) ima znaenje raanja, ivota i besmrtnosti.
Stilizovan javlja se u razliitim varijantama: sa spiralama ili bez spirala, a od srednjeg
vijeka stilizovan je kao ognjilo (ocilo). Najstariji nalaz ovog simbola je na kultnom hljebu
Starevake kulture. U vrhu slike je simbol C (S) na indijanskom petroglifu (Saguaro
National Park, Sonora, Arizona). Na sljedeoj slici je takoe indijanski petroglif (Cerro
Las Letras, Venezuela). Ispod velecuelanskog petroglifa je bordura steka iz Gosia
Hana kod Konjica, a sasvim u dnu je steak iz Banje Koviljae.

56
Sl. 77. Lijevo je indijanski petroglif (Petroglyph Canyon - Zion National Park, Utah), a
desno steak (Okletac, Bajina Bata): u sredini su simboli jesenjeg i proljetnog
ekvinocija, zbivanja koja se deavaju na liniji nebeskog ekvatora. U dnu su prikazani
jesen i zima, a izmeu njih je zimski solsticij na prvi dan zime.U vrhu su proljee i ljeto
za ljetnim solsticijem na prvi
dan ljeta.

Sl. 78. Lijevo je motiv na petroglifu: pag (ue) vremena povezuje istok i zapad (Las
Labradas, Sinaloa, Mexico). Desno je isti motiv na steku (Mulje, Avtivac, Gacko).

57
Sl. 79. Iznad su piktografi sa naslikanim konjem i bikom. Ispred konja je simbol sa pet
linija: etiri paralelne linije su etiri godinja doba, a najdonja ukoena linija je zimski
solsticij na prvi dan zime. Isto to oznaava znak na bikovoj nozi, samo tu nema linija
proljea i ljeta. Iznad rogova bika vidi se dio kruga koji je predstavljao Sunce. Bik
predstavlja sazvijee Bika (Lascaux Cave, France) . Na stecima je vrlo slian motiv
(Stupari, Kladnj i desno Nabojine, Kladanj).

58
 Sl. 80. Perunika na petroglifu (Inga, Brazil) i na steku (Vtrtoe, Gradina, Bosanski
Petrovac).

Sl. 81. Lijevo je petroglif iz Uzbekistana, 18 km zapadno od grada (Navoiy,

Navoi, Uzbekistan. Tu je Bog Sunce u svom svjetlosnom oreolu sa dvanaest zraka.
Svaki zrak je jedan mjesec godine. Dvije figure na ivotinji nose Sunev presto i to su
jesen i zima. Linija koju njihove ruke pridravaju simbol je linije nebeskog ekvatora.
Dvije figure iznad sa strana prestola su proljee i ljeto. Proljeu pripada podnoje
prestola, a ljetu pripada gornji dio na kojem Bog Sunce stoji. To je antropomorfni prikaz
Sunca na nebeskom prestolu na dan ljetnog solsticija (prvi dan ljeta) kad Sunce dostie
svoju najviu taku na nebu. Ljudima drevnih kultura bio je to najsvetiji dan godine i tad
su u znak zahvalnosti Suncu kleei prinosili rtvene darove (to se vidi i na ovom
petroglifu). Desno od petroglifa je antropomorfni prikaz Sunca na steku (Cista,
Imotski).

59
Sl. 82. Lijevo na slici je petroglif sa Havaja. To je drvo ivota. U sredini je solarni krst sa
etiri godinja doba u kojima drvo obitava. U dnu su dva stable sa ilama kao jesen i
zima, a taka izmeu je zimska kratkodnevnica na zimski solsticij. Na trostrukoj grani u
vrhu sa strana su proljee i ljeto, a u sredini je ljetni solsticij i prvi dan ljeta.
Dvije slike na desnoj strani su motivi na stecima

Sl. 83. Zmija sa krugom Sunca na petroglifu (San Rafael Swell, Utah) i na steku
(Turovi, Trnovo, Sarajevo).

60
Sl. 84. Simbolina predstava Boje ruke kao simbol javlja se jo od vremena vinanske
kulture (slika u centru). Poslije se nalazi na slovenskim urnama (dvije predstave u vrhu
Przeworsk culture, 3rd century BC - 5th century AD) i na petroglifima, gdje su
predstavljene i Boje noge (donja slika lijevo, Gadaos Cave, Inarajan, United States
territory of Guam). Motiv Boje ruke nalazimo i na srednjevijekovnom steku krstai
(Mihii, Ljubinje).

61
 Sl. 85. Na slici lijevo je antropomorfni prikaz godine na petroglifima (Gila Bend,
Ariznona): glava je ljetni solsticij sa prvim danom ljeta, ruke proljee i ljeto, stomak je
linija nebeskog ekvatora sa jesenjim i proljetnim ekvinocijem, a noge su jesen i zima.
Penis je zimski solsticij na prvim dan zime. Isto to oznaeno je krstovima na stecima
desno (Banjevii, Drinjaa i Orehovac, Lastva, Trebinje).

Sl. 86. Razlika izmeu lijevog krsta na indijanskom petroglifu (Three Rivers, New
Mexico) i duplog krsta na steku je u tome to krst na petroglifu osim godinjih doba
poprenim linijama i ljetnog i zimskog solsticija na vertikali, u sredini ima i preku sa
krugovima proljetnog i jesenjeg ekvinocija, a na steku su samo etiri godinja doba sa
ljetnim i zimskim solsticijem na vertikali (Borina, Banja Koviljaa).

62
 Sl. 87. Lijevo na slici je piktograf iz Montane. Prikazani su krugovi Sunca na liniji
nebeskog puta, a je desno isti motiv na stecima u Nikiu.

Sl. 88. Od sumerskih peata pa preko drevnog vedskog hinduizma, solarna boanstva
su esto izobraavana sa uperkom koji stri, to je simbol Sunevog plamena (lijevo
je petroglif: Coso Range, Big Sheep Canyon, California; desno steak: ivolje, elec,
Kalinovik).

63
Sl. 89. Ljetno sunce isplaenog jezika na kalendaru Maja (Mayan Calendar, Field
Museum in Chicago, Illinois) i Sunce vrelog ljeta na steku (Berkovci, Mionica,
Kolubara).

Sl.90. Sunce isplaenog jezika na petroglifu (Three Rivers Petroglyph Site, New
Mexico) i na steku (Vrsjenice, Peterska visoravan).

64
Sl. 91. Bog Sunca sa krunom prikazan na petroglifima (El Encanto, Chile; Gold Canyon,
Arizona) i na steku (Kobilja, Mramor, Skender Vakuf).

Sl. 92. Spirale na petroglifima i na stecima.

65
Sl. 93. Solarni simbol C (S), simbol raanja, ivota, besmrtnosti i simbol srbskog grba
nalazimo i na petroglifima (Altavista Site, Compostela, Nayarit, Mexico; Three Rivers
Petroglyph Site, New Mexico) i na stecima (urevik, Tuzla).

66
Sl. 94. Znak ljetnog solsticija: uzdignuto Sunce u desnoj i uzdignuti krst u lijevoj ruci na
piktografu (Tanum, Sweden) i na steku (Raka Gora, Mostar).

Sl. 95. Raanje kao motiv na piktografu australijskih Aboridina (Kakadu, Australia)
i na steku (Ravno, Ravanjska vrata, Kupres).

67
 Sl. 96. U gornjem dijelu slike su svastike na petroglifima, a ispod na steccima.

Sl. 97. Triskelion svastika na petroglifu (Newgrange tomb, Ireland) i na steku (Boljevii,
Srebrenica).

68
Sl. 98. U vrhu slike lijevo je "vanzemaljac" na petroglifu iz Australije, ali i mi imamo iste
takve "vanzemaljce" na naim stecima (peostale dvije slike). Uistinu to i jest
vanzemaljac: Bog Sunca.

69
Sl.99. Antropomorfni prikaz lica Sunca na peinskim crteima (Mataral, Santa Cruz,
Bolivia) i na steku (Boljuni, Stolac).

70
 Sl. 100. Petroglif (El Nancito, Panama) i steci (Dugo polje, Blidinje; Boljuni, Stolac).

Sl. 101. Motiv na petroglifu (El Nancito, Panama) uraen je istim oblikom linija kao to
su linije na steku (Kotezi, Ljubinje).

71
Sl.102. Krst na petroglifu (Los Nancitos, Panama) i na steku (Boljuni, Stolac).

Sl.103. Lijevo na petroglifu je uvijena spirala, znak grmljavine (Tierra Colorada,

Tehuacalco Guerrero, Mexico). Znak grmljavine je i na stecima (Zvirii, Prine,
Ljubuki, a ispod je steak u Kamenici, Lemia brdo, Drinjaa).

72
Sl. 104. Petroglifi (Writing on stone, Alberta) i tit sa grba Mrnjavevia.

73
 Sl. 105. Sa steaka sve nama poznati simboli (Museo de Sonora, Mxico).

Sl. 106. Solarni simboli na petroglifu-piktografu (Villa Traful, Los Lagos, Neuqun
Province, Argentina). Ispod su simboli vinanskog pisma i steaka.

Ovim smo zavrili temu posveenu simbolima petroglifa i steaka uvjerivi se da su

njihovi simboli istovjetni ili vrlo podudarni. Na osnovu toga vidimo da graditelji steaka u
duhovnom smislu nikakve veze nemaju ni sa "bogumilima", ni sa gnosticima, ni sa
hrianstvom, niti sa dananjim muslimanima Bonjacima, jer ako tu duhovnu vezu sa
pomenutima imaju ljudi kamenog, bronzanog i gvozdenog doba; ako tu
vezu imaju drevni stanovnici Havaja, Australije i ameriki Indijanci prekolumbovskog
vremena, onda to imaju i graditelji steaka.

74
MISTERIJA GEOGLIFA CHIRGUA

Sl. 107. Chirgua geoglif.

Osim petroglifa (usjeeni u kamen) i piktografa (slike na kamenu), postoje i geoglifi:

znakovi na tlu zemlje oznaeni kanalima ili kamenjem.

Jedan od geoglifa je i geoglif 6 km sjeverno od venecuelanskog mjesta Chirgua

(Geoglifo of Chirgua, ili Geoglifo Bejum, Venezuela). Pretpostavljaju da je napravljen u
vremenu izmeu IV-XI vijeka. Uoblien je kanalima irine 50-70 cm do 1-1,50 m,
dubine 20-40 cm. Duina geoglifa po kosini brda iznosi 56,7 metara, a najvea irina
oko 32 m.

Prikazan je kao antropomorfno Sunce: dva kraka u dnu su dvije noge. Taka
njihovog spajanja je mjesto zimskog solsticija sa prvim danom zime. Odatle ide
vertikalna linija tijela do glave, a na glavi su kao dva roga, to su simboli proljea i ljeta.
Taka njihovog spajanja je mjesto ljetnog solsticija i prvog dana ljeta.

Centralni dio, koji predstavlja glavu, sainjen je od etiri koncentrina kruga.

Najmanji, centralni krug, je sa dijametrom duine izmedju 1,8-2 m, drugi krug je
dijametra 4,4 m, trei oko 8,8 m i najvei krug je sa dijametrom oko 14,2 m. To su

75
dananje mjere i treba uzeti u obzir da je vijekovna erozija tla uslovila odreivanje mjera
sa priblinom zvaninom vrijednou.

Sl. 108. Geometrijska ema geoglifa prema kosoj strani brda.

Poeemo sa geometrijom centralnog kruga sa dijametrom od oko 1,8-2 m.

Jedna godina im pune 52 nedjelje (sedmice) sa po 7 dana:
365,242 : 7 = 52,17742857 = broj nedjelja (sedmica) u godini.
Uzmimo li broj 7 kao obim kvadrata ABCDA, svaka strana kvadrata bie duga po 1,75
mjernih jedinica. Povrina kvadrata iznosie 3,06245 m, a krug tolike povrine imae
dijametar duine 1,974664376 mjernih jedinica. Najmanji krug u centru geoglifa
zvanino ima dijametar od 1,80-2,00 m. Veliina ovog kruga pokazuje nam ta je
nepoznati astronom imao na umu kad je pravio ovaj krug: duina vremena jedne
nedjelje od 7 dana.

Drugi krug je geometrijska simbolika duine pola mjeseca, je poto godina ima
365,242 dana prosjena duina jednog mjeseca je 30,43683333 dana, a polovina
mjeseca je 15,21841667 dana. Uzmimo da je obim kvadrata ABCDA 15,21841667 m,
sto znai da je svaka strana kvadrata duga po 3,804604167 m, a povrina kvadrata je
14,47501287 m. Krug T sa tolikom povrinom imae dijametar duine 4,293037894 m
(to je za 10,6962106 cm manje od zvanine mjere). Dakle je drugi krug simbolika
polovine mjeseca.

76
 Trei krug je sa dijametrom oko 8,8 m. Ako je obim kvadrata ABCDA 30,43683333
m, jedna strana duga je 7,609208333 m, a povrina kvadrata je 57,90005146 m. Krug
T sa tolikom povrinom imae dijametar 8,586075788 m (to je za 21,3924212 metara
manje od onog zvaninog oko 8,8 m).

Sl. 109. Geometrija kruga i kvadrata

etvrti i najvei krug ima dijametar oko 14,2 m. Ako je obim kvadrata ABCDA 50 m,
strane kvadrata duge su po 12,5 m, a povrina kvadrata je 156,25 m. Krug T sa tolikom
povrinom imae dijametar 14,10474555 m (to je za 9,525445 cm manje od zvaninog
oko 4,2 m). Znaenje etvrtog kruga je 50 dana, pedesetnica. U Bibliji broj 50
spominje se mnogo puta. Broj 50 je zbir 3 + 4 + 5. Bog je naredio Mojsiju da je svaka
50. godina sveta jubilarna godina (markirani ciklus od po 7 x 7 godina). To je oprosna
godina i te godine nita se ne sije, zemlja odmara.

Zato je 50 godina tako vaan ciklus? Da vidimo: 50 godina po 365,242 dana je

1862,21 dana. Uzmimo to kao mjernu jedinicu duine jedne strane kvadrata T. Ako
naemo povrinu tog kvadrata i tu povrinu pretvorimo i povrinu kruga, krug e imati
dijametar duine 20 606,58189 mjernih jedinica. irina Kraljeve odaje u Velikoj piramidi
je 20,60658189 mjernih jedinica (ini). Visina Piramide je 5813,011885 ini:
20 606,58189 : 5813,011885 = 3,544906203

Uzmemo li broj 3,544906203 kao obim kvadrata T i povrinu tog kvadrata

pretvorimo u povrinu kruga, krug e imati dijametar duine 1 mjerne jedinice (broj 1), a
obim kvadrata je 3,14159 mjernih jedinica. To znai da je brojevima etvrtog kruga
uspostavljena veza izmeu ovog geoglifa, Velike piramide i broja Pi.
Dakle, poevi od centra veliinom krugova prikazani su dijelovi godine: 7 dana
(centralni krug), pola mjeseca (drugi krug), jedan mjesec (trei krug) i 50 dana (etvrti
krug). A mi idemo dalje!

Ugao = 31,3866868

77
 Duina BC = 29,5 m to je simbolika broja dana od pojave jednog do pojave
drugog mladog Mjeseca. Od take B do horizontalne linije u dnu nogu preostaje jos
27,2 m i to je simbolika broja dana vidljivog Mjeseca.
Ako na Google Earth strelicu brouzera postavimo u centar krugova, dobijemo
sljedee koordinate: 10 15' 51,88" N, 68 10' 11,54" W. Geoglif je dakle udaljen od
grinikog meridijana 68,169872222 stepeni. Polovina broja 68,169872222 stepeni
34,08493611 stepeni:

- tangens 34,08493611 = 0,676667534,

- sinus 34,08493611 = 0,560421266

Duina geoglifa po kosom tlu brda je 56,7 m (AC), a sinus ugla 34,08493611 je
0,560421266.
56,7 x 0,560421266 = 31,77588578 m.

Uzmimo broj 31,77588578 m kao razmjeru 1:100 000 i dobiemo 3177,588578 km.
etiri ove duine daju.... 12 710,35431 km i ako ovo uzmemo kao dijametar jednog
kruga, krug e imati obim od 39 930,727 km, to je obim Zemlje u pravcu sjever-jug.
Griniki meridijan odreen je tek u drugoj polovini 19. vijeka i kako je projektant ovog
geoglifa mogao znati dananju geografsku duinu na kojoj se nalazi petroglif
Idemo dalje sa misterioznim mjerama.

Podna duina Velike galerije u Piramidi je 47,78070609 metara. Podijelimo ovu

duinu sa duinom geoglifa: 47,78070609 : 56,7 = 0,842693229 i ovo je je tangens
nagibog ugla brda gdje se nalazi geoglif: 40,1206123 stepeni (arheolozi kau da je taj
ugao oko 40 stepeni).

Duina geoglifa od zimskog solsticija u taki spajanja nogu (jeseni i zime) do take
ljetnog solsticija na vrhu najveeg kruga (EF) na Google Earth mapi je oko 27 metara. I
gle:

a) 27,02746751 = 730,484 m = to je u danima vrijeme od dvije godine;

b) 27,02746751 : 4 = 6,756866878

6,756866878 = 45,65525 m, to je u danima pola godinjeg doba,

c) 365,242 : 27,02746751 = 13,51373375

13,51373375 = 182,621 = pola godine.

27,02746751 : 2 = 13,51373376

I sad se postavlja pitanje: ko je osmislio ovaj geoglif?

78
PORIJEKLO RUSKOG KRSTA

Sl. 110. Petroglif u sjeverozapadnoj Rusiji (Lake Onega, Cape Besov Nos, Karelia,
Russia).
Ovaj petroglif nalazi se u sjeverozapadnoj Rusiji (Lake Onega, Cape Besov Nos,
Karelia, Russia). Procjene njegove starosti su razliite, ali je jedno sigurno: stariji je
nekoliko hiljada godina od vremena postanka hrianstva .
Zvanino se tvrdi da su krst dodali ruski monasi u 14-15. vijeku, monasi koji su ovu
antropomorfnu figuru Sunca nazvali avolom (besom). Meutim, niko sa sigurnou ne
zna je li to bilo u 14. ili u 15. vijeku, a eto svi znaju da su krst dodali monasi.
Pogledamo li u bazi krsta trougao sa krugom Sunca (trougao nije izvorni hranski
simbol i nikad u hrianskoj ikonografiji nije sluio kao osnova hrianskog krsta) i kad
vidimo krug Sunca uz glavu figure, logino je da su trougao (zimski solsticij) i krug

79
Sunca uz glavu (ljetni solsticij) bili spojeni. Da je to zaista tako bilo, svjedoi jo uvijek
vidljiva uklesana cik-cak linija od trougla do Sunca.

Sl. 111. U odnosu na liniji horizonta donja preka je pod uglom od 23,5 stepeni (desno
je steak u Meskovicima kod Kladnja).
Dakle: ta je ovaj krst? Krst je vrijeme godine: trougao je zimski solsticij, kosa
preka donjim krakom pokazuje izlazak Sunca na zimski solsticij, a gornjim krakom
pokazuje zalazak Sunca na ljetnji solsticij. Sve to svjedoi ugao kose preke prema
horiznotalnom pravcu iz centra gdje ona presijeca vertikalu krsta: 23,5 stepeni. To je
ugao kojim se Sunce kree: 23,5 stepeni ispod nebeskog ekvatora na dan zimskog
solsticija i 23,5 stepeni iznad nebeskog ekvatora na dan ljetnog solsticija.
Gornja, horizontalna preka obiljeava proljee (desni krak) i ljeto (lijevi krak). Znak
T u vrhu krsta je najvia sjeverna taka Sunca na prvi dan ljeta, tj. na ljetni solsticij
(zato je i Sunce prikazano iznad te take). Da je to tano, svjedoi nam srednjevijekovni
steak na kojem je prikazano drvo ivota sa istim znakom T na vrhu (slika 111, desno).
Monasi su mogli jedino da ukleu ono IC XC u vrhu krsta i nita vie, ali je veliko
pitanje: zato bi monasi pored lika avola klesali krst i Hristovo ime? Oni su onim IC
XC samo sakrili istinu o postojanju tog krsta mnogo prije vremena primanja hrianstva
u Rusiji.
Isti takav krst nalazii se na ruevini prehrianskog hrama u Polju Grabovica kod
Bilea u Hercegovini.

80
Bibliografija:
efik Belagi, Steci kultura i umjetnost, IRO Veselin Maslea, Sarajevo, 1982.
efik Belagi, Steci - kataloko-topografski pregled, "Veselin Maslea", Sarajevo,
1971.
Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stecima, Veselin Maslea, Sarajevo, 1965.
Tommy Charles, Discovering South Carolina's rock art, University of South Carolina,
2010.

81

..

O AUTORU

Petko Nikoli Vidua roen je na Vidui kod Kaknja na dan Sv. Petke 27.
(14.) oktobra 1951. godine. Osnovnu kolu pohaao je u Modrinju, optina
Kakanj, i u Perinom Hanu kod Zenice, a srednju u Zenici. Studirao u Sarajevu.
Kao prosvetni radnik radio u zenikim osnovnim kolama. U Kanadi ivi i radi od
1993. godine. Autor je knjige poezije Nebeski glasonoa objavljene 1990.
godine u izdanju Knjievnog kluba Studenac u Tenju, te knjige Steci, la i
bogumili objavljene u izdanju Izdavake kue Pei i sinovi, Beograd, 2014.
godine. U vremenu od 2014-2015. godine obavio je tri knjige u elektronskom
izdanju: Perunovi zapisi, Zabranjeno znanje i Boja slova.

82