You are on page 1of 12

HRVATSKAHISTORIOGRAFIJADO20.ST.

Hrvatskahistoriografijausrednjemvijekuihumanizmu
izvori za rani hrvatski srednji vijek su oskudni, a najznaajnije djelo toga doba je De
administrando imperio Konstantina VII. Porfirogeneta (29., 30. i 31. poglavlje je o
Hrvatima)nastalojeoko950.godine
povijesni podaci mogu se pronai i u marginalijama liturgijskih spisa (posebno iz dalmatinskih
gradova) i u hagiografijama (Muenitvo sv. Dujma, Adam Pariki, ivot i udesa sv. Ivana,
trogirskogbiskupaiz12./13.st.)
Korulanskikodeksiz12.st.bitanjezaprouavanjehrvatskepovijestiu11.i12.st.
veliki broj prijepisa dokumenata iz ranog i razvijenog srednjeg vijeka (do godine 1399.)
objavljen je u Codex Diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae (urednik
TadijaSmiiklas)
svakigradpisaojeosvomsvecu
Srednjovjekovninarativniizvori
LjetopispopaDukljaninaiz2.pol.12.st.
tzv. Hrvatska redakcija Ljetopisa popa Dukljanina donosi mnoge podatke koji se razlikuju
odlatinskeredakcije
najvanije djelo tog razdoblja je Historia Salonitana Tome Arhiakona iz 13. st. Historia
Salonitana Maior sauvana je u prijepisu iz 16. st. i sadri mnoge podatke o ranoj hrvatskoj
povijestiprijepisimadodatke
djelo Mihe Madijevog O podvizima rimskih careva i papa iz 14. st. znaajno je za
hrvatskirazvijenisrednjivijek
djelo Obsidio Jadrensis (iz prespektive Zadrana) i djelo Chronica Iadertina (iz perspektive
Venecije)iz14.st.govoreoopsadiZadra1345.gradbraniAnuvinac
Historia Ragusii Ivana Ravenjanina iz 14. st. i djela Phillipa de Diversisa iz 15. st.
govoreoDubrovniku
za povijest Slavonije u razvijenom srednjem vijeku znaajna su djela Ivana Arhiakona
Gorikog
BaltazarAdamKrelipiepovijestZagrebaiZagrebakebiskupije
Humanistikahistoriografija
Antiki uzori po uzoru na rimske historiografe iji su spisi otkriveni. Obnavljaju se antiki
anrovi(satira,autobiografija)
postojikontinuitetzasrednjivijekidaljesecijenekranskevrijednosti(npr.uzornivladar)
koritenje arhivskog materijala Bracciolini prikuplja, a Lorenzo Valla interpretira izvorne
spise
Historiografija se sekularizira, ali povjesniari su i dalje u veini klerici naputaju se
augustinska periodizacija (6 carstava, Konstantinovo je posljednje) i srednjovjekovne
predodbe(objanjavanjepovijesnihdogaajaBojomvoljom)
Humanistikihistoriografinahrvatskomprostoru
ista forma kao i srednjovjekovni anrovi KRONIKE (Dujam Krankovi, Stjepan Bilii) i
GENEALOGIJE(MatijDri)
u 2. pol. 15. st. pie vie ljudi iz razliitih stalea Koriolan ipiko (povijest svojih ratnih
pohodaumornarici),AntonioVinciguerra(Mleanin,pieoKrkuiFrankapanima)
Nikola Modruki roen u Grblju kraj Kotora, biskup i diplomat svjedok pada Bosne
1463. napisao povijesni spis De bellis Gothorum (O gotskim ratovima). Djeluje u Italiji i
upravljapapinskimgradovima.Pisaojeapologetskaiteolokadjela
HumanistikahistoriografijauDalmacijiiDubrovniku
Marko Maruli antiki natpisi u Dalmaciji, spor oko rodnog mjesta sv. Jeronima, preveo
jeLjetopispopaDukljaninanalatinskijezik
Ludovik Crijevi Tuberon Dubrovanin, pie povijest svoga vremena, kritian je, ali ne i
sustavan Dubrovnik i ira regija krajem 15. i po. 16. st. Odbacuje teoriju o autohtonosti
Slavenaismatradasusedoseliliu7.st.
Ivan Polikarp Severitan ibenanin, profesor u Italiji, bavio se povijeu Italije i
Dalmacije
Martinibenanin1489.kronikaDalmacije
TomadeNigrisdipomat,prikupioizvorezapovijestSPLITSKECRKVE
imun Koii Benja modruki biskup, pie o povijesti Dalmacije i prikuplja zbirku
dokumenata,poznatojenjegovodjeloPsaltir
FranjoGrisogoniFranjoFumat16.st.,dvijekronikeZadra
BernardinGeraldodominikanac,1510.pieivotopiseistaknutihDubrovana
Vinko Pribojevi dominikanac i teolog sa Hvara, 1525. napisao djelo o povijesti Slavena.
Historiografiju smatra didaktikom literaturom, bavi se antikom, za njega su Slaveni
autohtoninaBalkanu.Aristotel,AleksandarVelikiobrojnidrugizanjegasuSlaveni
KasnosrednjovjekovnahistoriografijauSlavoniji
oskudnijiizvoriidjela
lepoglavski prior Marko iz Dubrave (kraj 15. st.) pie kroniku pavlinskog reda (danas
izgubljena)posluilaBengeruzapovijestpavlina
najznaajniji izvor za ugarsku i slavonsku povijest 15. st. je Antonio Bonfini i njegovo djelo
RerumHungaricumDecades,1495.,nalatinskomjezikupouzorunaLivija
Ivan Turoki Chronica Hungarorum, pisana u stilu srednjovjekovnih genealogija i
kronika
Istvan Verboczy Tripartitum, 1514., ugarsko obiajno pravo, o porijeklu Maara i
ureenjuugarskohrvatskogkraljevstva
Izvorizahrvatskupovijestu15.st.
od 1. pol. 19. st. u Maarskoj se sustavno objavljuju zbirke izvora za ugarsku povijest (i
srednjovjekovnuHrvatskuiSlavoniju)
ZbirkeAugustinaTheineraizTajnogvatikanskogarhiva
ZbirkaizvoraizmletakiharhivaimeLjubia
Zbirkeizvoraohrvatskimislavonskimplemikimrodovima
ZbirkeizvorazapovijestZagrebakebiskupijeAndrijaLukinovi

Hrvatskahistoriografija16.i17.st.
Glagoljske kronike s poetka 16. st. piu ih franjevci glagoljai imun Klimantovi i njegov
nastavljaimunGlavi
protuturski govori i izvjetaji popularan su anr poetkom 16. st. Antonio Rosaneo
(opsadaKorule),StjepanBrodari,Bartolorevi
protestantski pokret izraen je u Sloveniji (Primo Trubar) i iri se na Istru i u manjoj mjeri
naDalmaciju
najznaajniji istarski protestantski autor je Matija Vlai Ilirik: Katalog svjedoka istine,
Magdeburkecenturije
u Dubrovniku u 16. st. nastaje niz djela o gradskoj povijesti Lodovico Beccadelli, Frano
Gunduli,EuzebijeCaboga
DinkoZavorovikrajem16.st.prouavapovijestibenikaiDalmacije
IvanTomaiautorjekronikeohrvatskojpovijesti,donosizanimljivepodatkeianegdote
AntunVramecjeu2.pol.16.st.napisaokronikunahrvatskomjeziku(kajkavskonarjeje)
Historiografija17.st.uIstriiDalmaciji
FaustVraniautorjenekolikopovijesnihdjelaohrvatskomprostoru
IvanTomkoMrnavipiecrkvenuidalmatinskupovijest
Dubrovaki historiografi nastavljaju pisati kronike grada Serafin Razzi, Jakov Lukarevi,
ivo Marinov Gunduli. Prouavaju i dalmatinsku i slavensku povijest Mavro Orbini: Il
regnodegliSlavi
Franjo Glavini iz Istre pie crkvenu povijest: Historia Tersettana, Origina della
provinciaBosnaCroazia
zadarskipovjeniarimunLjubavacdjelujesredinom17.st.ipiepovijestZadraiDalmacije
PavaoAndreispiepovijestTrogira
senjski biskup Sebastijan Glavini putovao je u Rusiju kao poslanik cara Leopolda pie
povijestLikeiKrbavetejeautordjelaoRusiji

Historiografija17.st.uSlavoniji
zagrebaki biskupi bave se povijeu svoje biskupije Nikola Stepani Selniki, Benedikt
Vinkovi,PetarPetreti
NikolaIstvanffypisaojeopovijestiranognovogvijekado17.st.
Pavao Jugusti pie o povijesti Zagrebake biskupije: O znamenitim osobama zagrebake
crkve
RafaelLevakovipieocrkvenojpovijestiuSlavoniji,mnoganjegovadjelanisusauvana
Juraj Rattkay pie prvu cjelovitu povijest hrvatskih zemalja sredinom 17. st. Memoria
regumetbanorumDalmatiae,CroatiaeetSlavoniae
Franjo Ladany nastavlja i korigira Rattkayevo djelo: De gestis banorum Regni Slavoniae,
pieiopovijestiobiteljiDrakovi
mnogispisizagrebakihpovjesniara17.st.suizgubljeniiliufragmentima
IVANLUIotachrvatskehistoriografije
1604. roen u Trogiru, studirao u Rimu i Padovi. Privren domovini, ali objektivan. Ocem
hrvatske historiografije proglaen je u 19. st. 1630. stekao je doktorsko znanje. U Trogiru je
radio kao sudac i skupljao je arhivsku grau. U Rimu je uio od tamonjih erudita. Bio je u
sukobusmletakimvlastimaumrojeuRimu.
Djelaivotopissv.IvanaTrogiraninaprvokritikipisanohistoriografskodjelo
DeregnoDalmatiaeetCroatiaelibrisexrodoslovlja,karteDjelojeposvetio
PetruZrinskom
NatpisiDalmatinski
kustosvatikanskebibliotekeStjepanGradibiojeLuievprijateljisuradnik
Franjo Raki povodom 200te godinjice njegove smrti napisao je djelo u kojem ga hvali kao
obzirnogipravoghistoriografainajveegdomoljubaizDalmacije
autonomaVitalianoBrunellinapisaojenajopirnijiradoLuiunekedijelovejeizostavio
BarePopariizniojepretpostavkuofalsificiranjuLuievogdjela
Ferdoiigahvaliianaliziranjegovumetodologiju

Hrvatskahistoriografija18.st.
Dalmacija u prvoj polovici 18. st. povjesniari se nastavljaju baviti povijeu gradskih komuna
(MarkoDumaneo,JeronimKavanjanin,AleksandarGazarovi,MatijaNieti)
popularno je i prikupljanje antikih i ostalih natpisa (Marko Dumaneo, Nikola
MichielliVitturi)
znaajan je rad Antuna Matijaevia Karamanea bavio se mnogim temama: povijest Visa,
Splitskenadbiskupije,epigrafija,numizmatikaisl.
u prvoj polovici 18. st. Filippo Riceputi poinje raditi na monumentalnoj povijest Ilirika:
Illyricum Sacrum sa suradnicima obilazi mnoge dalmatinske i talijanske arhive, a njegov rad
nastaviojeDanieleFarlatti
i dalje su popularne polemike teme: rodno mjesto sv. Jeronima, poivalite relikvija sv.
Dujma,mjestobrodolomasv.Pavla(JakovSalei,Ignjaturevi)isl.
DUBROVNIK
DonoRastibiojevrlouvenuenjaksvogadoba,autorjevelikepovijestiDubrovnika
Ignjat urevi nastoji napisati veliku povijest Ilirika Historija Ilirije djelo je nedovreno,
mnogotogajesauvanourukopisu
Dalmacija u 2. pol. 18. st. u Zadru je popularno istraivanje pravoslavlja u Dalmaciji (zadarski
nadbiskupMateoKaraman,SimeonKovaevi)
uibenikudjelujeLukaVladimirovikojipieopovijestiBosne
GaparVinjalipiepovijestDalmacije
JulijeBajamontibavisepovijeuSplitaodantikedo18.st.
idaljesepiudjelaopovijestigrada
ZAGREBISJEVERNAHRVATSKA
Pavao Ritter Vitezovi intenzivnije istrauje hrvatsku povijest. Rodom je iz Senja. Za njega
su Hrvati Iliri, a kasnije su to svi Slaveni. Zatim su Iliri i Maari i Rumunji, a onda i svi Slaveni
od Baltika do Crnog mora. Vitezovi pie i tiska kroniku na hrvatskom jeziku te prikuplja
isprave. Prilikom razgranienja nakon mira u Srijemskim Karlovcima 1699. pisao je opis i
povijest Dalmacije i Hrvatske nakon razgranienja nastavlja pisati politike spise Croatia
rediviva. Bavio se i heraldikom Stemmatographia. Djelo Plorantis Croatiae saecula
duo znatno je utjecalo na kasniju predodbu o hrvatskim zemljama u ranom novom vijeku. Pie
mnoga povijesna djela na hrvatskom i latinskom jeziku. Polemizirao je s Luievim djelima
(Lui pie u korist Venecije, a Vitezovi u korist Austrije). Dokazuje da Dalmacija ne postoji
vedajetosveHrvatska.Odplemstvajetraiodamualjusvojeispraveigrbove
zagrebaki biskupi i kanonici nastavljaju pisati crkvenu povijest (uro Patai, Martin
Brajkovi,uroMarcelinoviiTomaKovaevi)
nastavljaju se tradicije iz prethodnih stoljea pie se povijest pavlinskog reda (Ivan
Kritolovec,NikolaBenger)iobiteljskegenealogije(npr.obiteljPatai)
Baltazar Adam Kreli napisao je djelo De regnis Dalmatiae, Croatiae, Sclavoniae
motitiaepraeliminares,PovijeststolnecrkveZagrebake,Annuaeiitd.
Nikola krlec Lomniki prouavao je povijest prava, prikupljao arhivsku grau i
najzaslunijajeosobazaosnivanjedravnogarhiva
FranjoKsaverPejaeviprouavaojesrpskupovijest
AndrijaBlakovibavisearheologijominumizmatikom
TOMAKOVAEVI
od 1694. zagrebaki kanonik, pie povijest Zagrebake biskupije. Zavrio je teologiju i
filozofiju u Rimu. 1708. sudjelovao je na saboru u Pounu. 1710. imenovan je kustosom
Zagrebakebiskupijeprouavaojearhivzagrebakogkaptola
FilippuRiceputijuiDanieluFarlattijupomagaojepripisanjudjelaIllyricumSacrum
sva njegova djela sauvana su u rukopisu prikupio ih je Ivan Kukuljevi Sakcinski, a
uvajuseuHAZU
pisaojeivotopisezagrebakihbiskupaikanonikatepovijestgradaSiska

Hrvatskahistoriografijau1.pol.19.st.
znaajan je rad maarskih povjesniara Jurja Praya, Stjepana Katone, Johana Christiana
Engela i srpskog Jovana Rajia koji pie o povijest Srbije, Hrvatske, Bosne i Bugarske.
Rajijepoznavaogrkijezikibizantskukulturu
u Istri i Dalmaciji i dalje su popularne gradske povijesti (Pier Antonio Biancini, Martin
Botterini,IvanFereti,MarkoLauroRui,AndrijaCiccarelli)
Grgur Stratico autor je mnogih analiza o drutvenom i politikom stanju u Dalmaciji u 2. pol.
18.st.
u dubrovakoj historiografiji i dalje je glavna tema gradska povijest npr. Franjo Marija
Appendini
zagrebaki povjesniar Josip Mikoczy prouava hrvatsku povijest u doba narodnih vladara,
autorjeipovijestihrvatskihbanovado15.st.
Ivan Nepomuk Buan sastavlja povijest ugarskih kraljeva do 14. st., a Mijo tivali bavi se
svjetskompovijeu(npr.povijeupapa)
lokalnupovijestpiuAdamAlojzijeBarieviiFranjoKlohamer
Matija Petar Katani bavi se arheologijom (opisima antikih spomenika), filologijom i
geografijom.BaviseiteorijamaoporijekluHrvata
MartinuroKovaiureujezagrebakibiskupskiarhivteprikupljaiobjavljujerazneizvore
u Sarajevu djeluje kroniar Mula Mustafa Baeskije, autor znaajne kronike svoga vremena
(2.pol.18.st.)pienaturskomjezikuiarapskompismu
DOBAILIRIZMA
Ilirizam nije univerzalan, ima mnogo razlika u miljenju, a paralelno s hrvatskim pokretom,
narodnipreporodiodvijajuseiudrugimpokrajinamaAustrijskogCarstva
Ljudevit Gaj zanimao se za hrvatsku povijest, ali je ostavio samo nekoliko manjih djela i
komentara
UDaniciizlazebrojnihistoriografskilanci(mnogipolitikeprirode)
Gedeon Ernest Mareti svestran povjeniar, pie lokalnu povijest, uglavnom na njemakom
jeziku
Valentin Kirini prikuplja mnoge dokumente i bavi se pravnom povijeu hrvatskih zemalja,
radiuZagrebu
ilirskipokretpotaknuojeintereszahrvatskompovijeu,posebnozaranisrednjivijek
nastavni rad Romualda Josipa Kvaternika, profesora u Zagrebakoj gimnaziji, vrlo je
znaajan
u doba ilirizma, Dalmacija ne pokazuje interes za narodnim preporodom. 1844. izlazi Zora
Dalmatinska,ahistoriografiseidaljebavegradskomilokalnompovijeu
IvanKatalinipiepovijestDalmacijenatalijanskomjeziku,nijeuspioobjavitiinahrvatskom
Franz Petterer prouava povijest Dalmacije i pie djela na njemakom jeziku, bio je svestran
povjesniar
NikolaOstojiiPetarNisiteobavesearheologijom
Don Giovanni Franceschi od 1845. do 1847. izdaje tjednik La Dalmazia u kojem su izali
brojnihistoriografskilanci
Historiografskiraduvrijemeapsolutizma
u Zagrebu se osniva Drutvo za jugoslavensku povestnicu i starine te se pokree asopis
Arkiv za povestnicu jugoslavensku (urednik Ivan Kukuljevi Sakcinski, pokrovitelj Josip
Jelai)
Drutvosebaviprikupljanjemizvornegrae,starihpredmetainarodnebatine
u asopisu svoje radove objavljuju povjesniari iz svih hrvatskih zemalja (Mirko Oegovi,
AnteStarevi,AntunPavi)
u Dalmaciji mnogi autori nastavljaju s historiografskim radom (Nikola Tomasseo, Jerko
utina), a u asopisima se objavljuju historiografski lanci (Osservatore Dalmata, Serbski
dalmatinskimagazin,Dubrovnik)
IVANVEAR(1775.1839.)
sveenikiprofesor
djeloOgledaloIliriumaposvetiojebiskupuJurajuHauliku
biojezanesenilirizmom
IVANKUKULJEVISAKCINSKI
1816.1889.
povjesniar, politiar, knjievnik, saborski zastupnik i upanijski dunosnik, suradnik u
novinamaipolitikimglasilimavodealinostjavnogivotau19.st.
politiki program: juni Slaveni u federativnoj jedinici unutar Monarhije hrvatski jezik i
hrvatskavladaneovisnaodugarsketeritorijalnacjelovitostHrvatske
otkrivanje, uvanje i vrednovanje hrvatske povijesne batine radi afirmacije nacionalnog
identiteta
samouk,razliitekompetencije,uzorhrvatskimpovjesniarima
zaBachovaapsolutizmavieseposvetiohrvatskojpovijesti
od 1848. do 1861. bio je arhivar Zemaljskog arhiva arhivsko gradivo dio je nacionalne
batine,ciljmujevratitihrvatskespiseizmaarskiharhivaisustavnoobjavljujegradivo
od 1855. do 1868. konzervator graevnih spomenika za Hrvatsku i Slavoniju. Umjetnika
ispomenikabatinajetemeljnasastavnicanacionalnogikulturnogidentiteta
putovao je po Dalmaciji, Bosni, junoj Italiji i Albaniji i prouavao natpise s epigrafskih
spomenika.Napisaojeiizvjeasputovanja(Putneuspomene,PutovanjepoBosni)
meuprvimajeprouavaoglagoljicuuznanstvenomsmislu
velikibibliofilkupovaojetojevieknjigamogao
1850. postaje predsjednikom Drutva za jugoslavensku povjestnicu i starine
istraivanjeiprikupljanjestarinaipovijesnihizvoraradinacionalnogotpora
1851.1875. djeluje u asopisu Arkiv za povjestnicu jugoslavensku profesionalizacija
hrvatskehistoriografije
Kukuljeviindividualnoshvaapovijestpojedincisupokretaipovijesnihprocesa
biojesklonkulturnojpovijesti,nastojaojeprobuditinacionalnusvijest
napisaojeprekostotinubiografskihstudija
raspraveopovijestigradovairegija
studijeopojedinimpovijesnimrazdobljima
OTISNUTAIZVORNAGRAA
uz materijalnu potporu biskupa Strossmayera i Ivana Maurania objavio je nekoliko
zbirkaizvora(uzpomoM.MesiaiI.K.Tkalia)
Iura regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae, 13, Zagreb, 1861./62. zbirka
dokumenata namijenjena saborskim zastupnicima u hrvatskom i zajednikom saboru. Sadri
temeljnedravnopravnedokumente,3sveska:1.)javnopravneispraveod852.do1790.
2.)saborskispisi
3.)zakonskilanci,povelje,kraljevskeodredbe
od1222.do1844.
imapaleografskihikronolokihgreaka
zbirka Listine Hrvatske, Zagreb, 1863. kulturna povijest, razni tekstovi na glagoljici, latinici
i irilici od 1288. do 1599. crkvene, gradske i sudbene isprave, korespondencija Krste
Frankopana
Nadpisisredovjeniinovovjekinacrkvah,javnihiprivatnihsgradah
zbirkaRegestadocumentorumregniCroatiae,DalmatiaeetSlavoniae
Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae u 2 sveska, 1874./75.
zbirka latinskih dokumenata iz gotovo svih vanijih hrvatskih arhiva pravna i kulturna povijest,
sadri vie tisua isprava (od 503. do 1200.) ima pogreki u datiranju (npr. Trpimirova
darovnica, zapazio Tadija Smiiklas) dodatak sa ispravama stranih vladara i papa natpisi iz
doba narodnih vladara zbirka je esto osporavana (poetkom 20. st. nastaje Smiiklasov
Codex)
KronikahrvatskaizXII.veka(kronikapopaDukljanina)
Kukuljevi je pisao i o pojedincima i plemikim obiteljima (Orii, Flora Zuzori, obitelj
Frankapan,PavaoSkali,odvaIvanaVojkovia)
Slovnikumjetnikahjugoslavenskih
GlasovitiHrvatiprolihvjekova
oMedvedgraduDogaajiMedvedgrada,oZavodusv.JeronimauRimu,GradSenj
oumjetninamaZrinskihuakovcu
StarineuZagrebuinjegovojokolici
Sa fotografom Ivanom Stadlom 1870. izdao je monografiju Graanska i vojnika
Hrvatska (slike Samobora, zagrebake katedrale, Kalnika, Krapine, Trakoana, Trsata,
Susedgrada)
BorbaHrvatahsMongoliiTatari
NEOBJAVLJENAGRAA
rukopisnidnevniciod1834.do1840.
Grboviporodicahrvatskih
ActaZagrabiensis(14.18.st.)
OpisLikeiKrbave
ActaZriniana
StarineigrboviuDalmaciji
namjeravaojenapisatihrvatskupovijestodnastarijihvremenadougovorasKolomanom
FranjoRaki1828.1894.)
sveenik,kanonik,povjesniar,jezikoslovac,doktorteologije
RimZavodsv.Jeronima
poznavateljsvjetskihprilika,govoriolatinski,grkiimnogedrugeeuropskejezike
60tihidosredine70tihgodina19.st.biojesaborskizastupnik
saStrossmayeromjesudjelovaouosnivanjuNarodnestranke
pisaojezaPozor
zalagaosezarevizijuHUnagodbe
suosnivaiprvipredsjednikJAZU
dravninadzornikzemaljskihkolauHrvatskoj
pokuavaouskladitisvojehrvatstvosjugoslavenstvomHrvatiiSrbisuzanjegajedannarod
Srbima je zamjerao to su previe isticali svoju narodnu svijest, premalo rtvovali za
jugoslavenstvo
Najvanija izdanja JAZUa: Documenta, 1877. i Historia Salonitana Tome Arhiakona,
1894.
NajvanijadjelaFranjeRakog:
BogomiliiPatareni
NutarnjestanjeHrvatskeprijeXIIstoljea
Nacrthrvatskehistoriografijeod1835.do1885.godine
nijeizdaoinapisaostarijuhrvatskupovijest,iakojetvrdiodajeimaurukopisu
PovijestBugarske
PovjesnikIvanLui
PoveljebosanskogkraljaTvrtka
Prilogzapoviesthrvatskihuskoka
RiekapramaHrvatskoj
IzpraveourotibanaP.ZrinskogaiknezaFr.Frankopana

You might also like