You are on page 1of 11

PROGRAM IZRADA KONICA ZA P ELE

I.

UVODNE NAPOMENE

Raznolikost ekosistema Srbije, ije bogatstvo florom i faunom ilustruje pristutvo 3.600 razliitih biljnih vrsta, od kojih su mnoge lekovite i aromati ne, ukazuje, pored ostalog, na proizvodnju velikih koli ina nektara kao osnovnog preduslova za razvoj pelarstva i proizvodnju prirodnog meda u umskim podru jima Srbije. Naalost, i pored ovoga, pelarstvo u Srbiji jo uvek nije postiglo takav stepen razvijenosti koji bi odgovarao objektivnim mogu nostima p elarenja kod nas, ve zaostaje i u odnosu na druge poljopriv-redne grane. Nesumnjivo je, dakle, da Srbija sa veoma povoljnim klimatsko-floristi -kim podrujima, autohtonom rasom pele - Apis melliphera carnica L., te izborom dobrih konica i savremenom tehnologijom pelarenja moe vrlo brzo posti i zna ajnu proizvodnju prirodnog meda. U skladu sa tim, izra en je program pro izvodnje prirodnog meda u umskim podrujima Srbije ija se realizacija zasni va na kooperaciji sa seoskim domainstvima, radnicima koji su ostali bez polsla usled jedstava NATO snaga i drugim zainteresovanim gra anima. Program izrade konica za pele osmiljen je praktino kao prate i pro gram programima razvoja pelarstva i prozvodnje meda. Naime, smatra se da 30 konica predstavlja minimalni broj po kooperantu. Nadalje, finansijsko-ekonomska analiza rauna se na prosenom nivou od 50 i 100 p elinjih dru tava, odnosno 50 i 100 komada konica po kooperantu, s obzirom da se kroz dve do tri godine p elinjak u vlastitoj produkciji moe poveati i do 200 p elinjih drutava, a to podrazumeva nabavku dodatnog broja konica.

II.

OPIS PROIZVODA A. Opte napomene

Konica predstavlja pelinji stan, adaptiran od strane oveka za lake korienje pelinjih proizvoda. Dugi niz godina, sve do 1750, usavravale su se konice sa nepokretnim saem, kada je prona ena konica sa pokretnim sa em koja predstavlja revolucionarni pronalazak savremenog p elarstva. I ove konice, iju osnovnu jedinicu predstavlja ram ili okvir, su se vremenom menjale i usavravale, tako da se do danas razvio i zadrao niz razliitih tipova konica. Sve njih karakteriu odreene prednosti i nedostaci, ali jo uvek ne postoji jedinstvena standardna konica. Od poznatijih tipova, kao to su: poloka, Alberti-nideri eva (A), Dadant-Blatova (DB), Langstrot-Rutova (LR) i u novije vreme Fararova konica, najrairenija je Langstrot-Rutova ili LR konica i kao takva se smatra

najprihvatljivijom za savremeno pelarenje. U skladu sa navedenim, ovim programom je predviena izrada upravo te konice.

B. Konstrukcija LR konice B.1. Opti izgled konica Opti izgled konice sa presecima po duini i irini prikazani su na slici 1.

Sl. 1 Prikaz LR konice: a) Opti izgled; b) Presek po irini i duini konice B.2. Delovi LR konice Standardna LR konica sastoji se iz sledeih delova: podnjaa.................................................. 1 kom. nastavak...................................................3 kom. (najee) polunastavak............................................3 kom. (neobavezno) dvotreinski medini nastavak................. 3 kom. (neobavezno) 3

ventilacija sa hranilicom...........................1 kom. matina reetka........................................1 kom. (neobavezno) poklopac...................................................1 kom. krov 1 kom. ramovi (okviri).......................................... 30 kom. (standardno) Opti izgled podnjae sa regulatorom leta, te preseci po duini i irini sa dimenzijama dati su na sl. 2.

Sl. 2 - Podnjaa LR konice: a) izgled podnjae sa regulatorom leta b) presek podnja e po irini i duini Na sl. 3 prikazana je konstrukcija nastavka, a dimenzije u mm date su u tabeli 1.

Sl. 3 Konstrukcija nastavka Gore levo prednja i zadnja stranica s presekom sa strane, desno leva i desna 4

stranica sa presekom sa strane; dole sastav stranica na zupce; sasvim levo (dole) detalj s poluutorom i limenim nosaem za okvire

Tabela 1. Dimenzije nastavka u mm OPIS prolaz za pele iznad satonoe (ispod poklopca) spoljanja visina okvira razmak ispod okvira do donje ivice nastavka visina nastavka 10 okvira po 36 mm prostor za pregradnu dasku unutranja irina nastavka leva i desna strana nastavka po 20 mm spoljanja irina nastavka spoljanja irina okvira 2 prolaza za pele izmeu okvira i prednje i zadnje stranice po 7 mm unutranja duina nastavka prednja i zadnja stranica nastavka po 20 mm - spoljanja duina nastavka IZNOS (mm) 7 232 3 242 360 12 372 40 412 450 14 464 40 504

VISINA

IRINA

DUINA

Konstrukcija polunastavaka i tzv. dvotreinskih nastavaka (ILINOYA) su identine prikazanoj konstrukciji nastavaka. Jedina razlika je ta to je visina polunastavaka 147 mm, a ILINOYA nastavaka 170 mm. Ventilacija sa hranilicom predstavlja pomo ni deo vrlo vaan za seobu p ela i zumsku prihranu, kako bi se nadomestio nedostatak prirodne hrane za potrebe p ela i stimulaciju njihovog razvoja. Prikaz krova LR konice sa presecima po duini i irini dat je na sl. 5.

Sl. 5. Krov LR konice: a) izgled krova, b) presek krova po irini i duini Od svih izvedbi okvira ili ramova najprihvatljiviji je tzv. Hofmanov ram, iji je izgled sa detaljima izrade prikazan na sl. 6, a odgovaraju e dimenzije celog okvira i poluokvira date su u tabeli 2.

Sl. 6. Hoffman-ov okvir: a) prikaz elemenata veze b) Root-ova izrada Tabela 2. Dimenzije Hoffman-ovog okvira za LR konicu VRSTA OKVIRA SASTAVNI DEO OKVIRA satonoa CELI OKVIR bona letvica donja letvica satonoa POLUOKVIR bona letvica donja letvica DUINA (mm) 480 232 450 480 137 450 IRINA (mm) 26 36 20 26 36 20 DEBLJINA (mm) 20 9 10 20 9 10 BROJ (kom) 1 2 1 1 2 1 6

Na slici 7 prikazana je Haneman-ova reetka koja se stavlja iznad plodinog nastavka, a sa ciljem spreavanja polaganja jaja u medini deo konice.

Sl. 7. Matina ili Honeman-ova reetka Kod izrade konica, radi kompatibilnosti u prometu opreme i p elinjih proizvoda, vano je pridravati se standardnih dimenzija. U tabeli 3 date su dimenzije sastavnih delova LR konice u mm.

Tabela 3. Dimenzije sastavnih delova LR koice u mm. NAZIV DELA NAZIV DETALJA pod gredica gornja letvica donja letvica zatvara leta stranica stranica metalni nosai okvira stranica stranica metalni nosai okvira stranice sranice daska (irinski spoj.) BROJ DUINA KOM. 1 557 2 557 1 372 1 372 1 372 2 412 2 504 2 372 2 412 2 504 2 372 2 557 2 460 1 537 IRINA 384 50 20 20 20 242 242 30 147 147 30 65 65 420 DEBLJINA 20 20 20 10 20 20 20 0,6 20 20 0,6 20 20 20

PODNICA

NASTAVAK (PLODITE ILI MEDITE) POLUNASTAVAK

KROV

III.

SIROVINA Za izradu LR konica koristi se sledei materijal: amova daska, debljine 25 mm, lipova daska, debljina 32 i 40 mm, 7

vodootporna furnirska ploa topole, debljine 20 mm, lesonit debljine 3,2 mm, iano platno sa okcima 3 mm, pocinkovani i tamparski Al lim debljine 0,6 mm, kolarski ekseri 50 mm, parafin ili neko drugo zatitno sredstvo (lazurni lak i sl.), lepak za drvo. IV. TEHNI^KO-TEHNOLOKO REENJE A. Tehnologija izrade U skladu sa konstrukcijom konica, izrada ovih proizvoda sastoji se od izrade pojedinih delova i njihovog sklapanja u uobiajeni zavrni oblik i formu. Isto tako, izrada pojedinih delova sastoji se od izrade konstruktivnih elemenata koji se nakon obrade sastavljaju u sklopove delove konica. Svaki od pomenutih delova konica izra uje se izvo enjem niza razli itih tehnolokih operacija. Generalno posmatrano, pri izradi konica glavne operacije su sledee: priprema proizvodnje, krojenje elemenata ili formatizovanje perploe i lesonita, bazno blanjanje (ravnanje abrihtovanje) i po potrebi izrada sljubnice (figovanje) za irinsko slepljivanje, spajanje, blanjanje na konanu debljinu elemenata (dihtovanje), fino kraenje na tanu meru, odnosno formatizovanje, izrada elemenata veza, buenje rupa, sastavljanje delova, zavrno figovanje sastavljenih delova, bruenje, zatita delova parafinom ili lazurnim lakom, opivanje limom (kod krova). B. Izbor opreme Za znaajniju proizvodnju konica potrebno je predvideti posebne maine za izvoenje pojedinih operacija, odnosno izradu pojedina nih kon-struktivnih elemenata konice koji bi se montirali u sklopove, a ovi u gotove konice. Na ovaj nain je praktino omoguena serijska proizvodnja konica. Meutim, ovim programom se u poetku rada predvi a manji obim proi zvodnje, odnosno manja investiciona ulaganja u opremu, potrebne objekte i broj zaposlenih. Nakon odreenog vremena za uhodavanje rada radionice, jasno je da se moe ii u pravcu dokupljivanja potrebne opreme, dodatnog zapoljavanja potrebnih izvrilaca ili generalno u pravcu razvoja programa proizvodnje konica. Za poetni rad radionice predvi ena je sledea oprema: kombinovana stolarska maina 1 kom.

stona glodalica 1 kom. runa brusilica, stega i uobiajeni sitni stolarski alat. Kombinovana stolarska maina treba da je opremljena sa: stolom sa krunom testerom, blanjalicom za bazno ravnanje (abrihter) radne irine 500 mm, debljaom ili dihtom, tako e radne irine 500 mm suportom sa futerom za bruenje. Kod stone glodalice (frezera) istie se samo zahtev za duinom radne osovine od 270 mm, dok prema ostalim karakteristikama moe da se predvidi obi na glodalica. Obe maine, tako e, mogu da se nabave kao nove ili kao repa-rirane, koje u potpunosti zadovoljavaju, a u investicionom pogledu su jeftinije. C. Objekti U pogledu objekata za proizvodnju konica u manjim serijama potrebno je predvideti: proizvodni prostor (radionicu) povrine oko 50 m 2, nadstrenicu za prijem rezane gra e i odlaganje gotovih proizvoda povrine oko 30 m2. Magacin pomonog materijala se ne predvi a kao poseban objekat, jer se isti moe organizovati u sklopu radionice. V.

RADNA SNAGA U poetku radionica zapoljava ukupno tri radnika ili: KV stolara 1 radnik NK radnika (pomoni) 2 radnika UKUPNO: 3 radnika

Razvojem radionice predvia se nabavka procesne opreme za izvo enje pojedinanih operacija (umesto kombinovane stolarske maine), a to bi se odrazilo i na dodatno zapoljavanje potrebne radne snage.

VI.

OBIM I VREDNOST PROIZVODNJE

Iskustveni podaci koji se odnose na normative vremena izrade konice ukazuju da jedan radnik za 8 sati rada moe da izradi 1/2 konice. Polaze i od navedenog, predviena 3 radnika dnevno mogu da izrade 1,5 konicu, odnosno 33 konice meseno, raunajui sa 22 radna dana u proseku. Kako je trina cena gotove konice 50 . po konici, proizilazi da je vrednost proizvodnje na mesenom nivou: 33 kom. x 50 . = 1650

VII.

EKONOMSKO-FINANSIJSKA ANALIZA A. Investiciona ulaganja

A.1. Objekti U sluaju da u sklopu porodine kue ne postoji ve izgra en prostor koji bi se mogao izdvojiti kao proizvodni prostor, programom se predvi a izgradnja potrebnih objekata najjednostavnije konstrukcije, bez specijalnih zahteva kod izbora materijala. Cena kvadratnog metra ovakvih objekata je oko 200 DM./m 2, tako da se predvi aju investiciona ulaganja u objekte: 80 m2 x 100 = 8000 . A.2. Procesna oprema Programom je predviena nabavka reparirane opreme sa slede im cenama i ukupnom vrednou: kombinovana stolarska maina (1 kom) stona glodalica (1 kom) brusilica i stega za sastavljanje alati UKUPNO: Ukupna ulaganja u objekte i opremu iznose: 8000 + 7500 = 15500 . B. Trokovi proizvodnje B.1. Osnovni materijal Utroak osnovnog materijala (amova i lipova rezana gra a) odre en je na osnovu iskustveno ustanovljenih normativa potronje prema kojima se iz 1 m 3 ove grae moe izraditi 10 komada konica, a uee amove gra e u odnovu na lipovu iznosi 70% : 30%. Sa nabavnom cenom amove gra e od 300 DM/m 3 i lipove grae od 200DM./m3, proizilazi da je meseni troak na ime osnovnog materijala: amovina 0,07 m3 x 33 kom. x 300 = 350 ./ mesec lipa 0,03 m3 x 33 kom. x 200 = 50 ./ mesec UKUPNO: 400 ./mesec, ili priblino 450 ./mesec. B.2. Pomo ni materijal S obzirom na iskustvene podatke potronje pomonog materijala po konici te nabavne cene istog, predvi a se ukupni meseni utroak pomo nog materijala u vrednosti od: 3.5 . 33 konice = 116 . meseno. Prikaz strukture trokova dat je u tabeli 4. Tabela 4. Struktura i vrednost mesenih trokova Red . br. NAZIV TROKA VREDNOST TROKA (.) 3500 1500 500 1000 7.500

10

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

Osnovni materijal Pomoni materijal Alati i rezervni delovi Elektrina energija Transportni trokovi Usluge odravanja Amortizacija Bruto zarade i nadoknade Ostali trokovi UKUPNO: C. Finansijski rezultat

450 100 25 25 25 15 10 550 25 1240

Planira se realizacija mesenog obima proizvodnje tako da je: UP = 1650 meseno. Kako su ukupni rashodi prikazani u tabeli 4 predvi eni sa: UR = 1240 . meseno, proizilazi da je razlika: UP UR = 1650 1240 = 410 . meseno pozitivna i predstavlja mesenu bruto dobit. Raunajui sa stopom poreza na dobit od 25%, dobija se neto dobit u iznosu od: 820 x 0,75 = 307 . meseno. Porez na dobit je 103 . D. Prora un praga rentabilnosti NAZIV TROKA FT Osnovni materijal Pomoni materijal Alati i rezervni delovi Elektrina energija Transportni trokovi Usluge odravanja Amortizacija Bruto zarade i naknade Ostali trokovi Porez na dobit UKUPNO: U E E: VREDNOST U VT 450 115 25 25 25 10 80 25 140 8% 47 10.25 120.25 73% 307 307 9% Neto dobit

25

11

You might also like