POJEDINANI RAZVOJNI PROJEKTI

UZGOJ BAJAMA (BADEMA)

1. UVOD
Bajam je vrlo hranjivo, energetski bogato, te cijenjeno i traeno voe na domaem i inozemnom tritu. Sadri vitamine, bjelanevine, ugljikohidrate, kvalitetne masnoe, mineralne i aromatine tvari. Radi visoke energetske vrijednosti i posebne ugodne arome potranja je u stalnom porastu. Bajam se iroko primjenjuje u prehrambenoj industriji, najvie u konditorskoj, proizvodnji okolade, kolaa, sladoleda, farmaceutskoj industriji, kozmetici, ...

U proizvodnji bajama kao i u maslinarstvu, Sredozemlje je s Italijom i panjolskom dugo prednjailo. Vei su proizvoai jo Iran, Maroko i Portugal. U Sjedinjenim Amerikim Dravama proizvodnja je brzo rasla, pa danas u ukupnoj svjetskoj proizvodnji koja premauje 200.000 t, sudjeluju s vie od 50%. Neke zemlje biljee i pad proizvodnje. Najvei pad proizvodnje ima Italija. U Kaliforniji, gdje u Sjedinjenim Amerikim Dravama ima najvie nasada bajama, nasadi se natapaju. Ve due vrijeme mi imamo oko 700.000 stabala, iji urod od oko 700 tona zadovoljava manje od petine potreba. Zato se, uz koritenje nadomjestaka, godinje uvozilo i do 400 tona jezgre. Uz to domaa proizvodnja je niska i nestabilna, jer prevladavaju ranocvatue sorte, koje u vrijeme cvatnje i poslije oplodnje stradavaju od niskih temperatura. Najvei dio sadanjih stabala bajama posaen je na krtim tlima, gdje druge kulture nisu mogle rasti. Novi bajamici sade se kasnocvatuim sortama, da bi izbjegli mrazove i dali plodove bolje kakvoe. Obzirom da ovo podruje ima prirodne uvjete za uspjean uzgoj bajama, kratko emo opisati osnovne parametre ove proizvodnje.

2. TEHNOLOKI UVJETI PROIZVODNJE

Utvrditi uvjete za uspjean uzgoj bajama znai odrediti svojstva tla i klime pojedine lokacije. Ope je prihvaeno miljenje uzgajivaa o bajamu kao skromnoj kulturi. Vie topline bajam podnosi dobro. Bajam nazivaju "kraljem sunih predjela". Ipak, bez vode ne moemo dobiti siguran i redovit urod, pa ga sadimo tamo gdje moe dobiti bar neto padalina. Osobito su vrijedne one koje padnu u vrijeme

vegetacije. Ako je dobar raspored padalina tijekom godine, bajam intenzivno raste, dobro i redovito rodi. To se postie i natapanjem dok traje rast mladica i ploda, pa je dobra vlanost bajama potrebna do polovice srpnja. Sadnice bajama proizvodi Institut za jadranske kulture i melioraciju kra u Splitu, proizvoai u dolini Neretve, a u novije vrijeme i drugi.

2.1. Ekoloki uvjeti

2.1.1. Klima

Bajam kao tipina mediteranska vona vrsta zahtijeva dosta topline, izraziti je heliofit. U stadiju mirovanja podnosi i temperature ispod - 20 C, a u fazi cvjetanja cvjetovi pozebu na -1,1 C do 2 oC - 2,5 C. Za dobru oplodnju cvjetova vano je da skupi dovoljnu sumu inaktivnih temperatura. Prema koliini i vremenu oborina badem ima specifine zahtjeve u pojedinim fenofazama, naroito poetkom srpnja, kada se intenzivno nakupljaju lipidi i proteini. Ako u tom razdoblju izostasnu oborine, natapanje bi bilo vie nego potrebno.

2.1.2. Tlo

Bajam kao vona vrsta najbolje uspijeva na dubokim, laganim, prozranim, dobro dreniranim tlima s dobrim vododrnim svojstvima, dostatno opskrbljenim s humusom i mineralnim hranjivima. Takva teksturna svojstva imaju pjeskovito-ilovasta ili ilovasta tla, kojih ima dostatno u hrvatskom priobalju, ali isto tako uspijeva na skeletoidnim tlima s dostatno sitnog tla (estice pijeska, praha i gline) na otocima i uzobalju. Budui da se do sada badem uzgajao na sjemenjaku, koji duboko i snano prodire u tlo, takva tla bila su predispozicija za sadnju badema. Uvoenjem novijih podloga (hibrida Myrobalne npr. Marianna 2624) areal uzgoja proirio se i na neto tea glinasta tla.

2.1.3. Poloaj

Budui da je izraziti heliofit, pogoduju mu june ekspozicije s blagom do srednjom inklinacijom, a nikako udoline, odnosno potencijalna mrazita u vrijeme cvatnje.

2.1.4. Sortiment i podloge

Najrairenija podloga u nas jest sjemenjak gorkog badema. Danas je u svijetu najrairenija podloga GF677 krianac badem-breskva, za tea tla preporuuje se podloga ljiva (Marianna 2624), jo imamo sjemenjake pojedinih sorata bresaka i badema i niz novo selekcioniranih podloga (Tetra, Penta, Ishtara itd.). Od podloga u nas prevladavaju sorte (Non Pareil, Primorski, Aromatini, Priceza i sl.), a u visokorazvijenim zemljama u 95 % novih nasada prevladavaju etiri sorte i to: Ferragnes, Supernova, Tuono i Genko. Odlika tih sorata jest dobra i redovita rodnost, kasna cvatnja, dobar randman jezgre (od 35-40 %), malo dvostrukih sjemenki, polutvrda kotica i dobra kvalitativna svojstva jezgre. Zadnje tri sorte i autofertilne su. Ferragnese, podrijetlom iz Francuske, ima srednje do bujno uspravno stablo. Cvate kasno, pa izbjegava mrazove. Dobri opraivai su joj odlike: Ferraduel, Filippo Ce o, Jaltinski, Texas, Tuono, Fra Giulio i Ferstar. Rodi redovito i obilato. Plod dozrijeva poetkom rujna a teak je u suhom stanju prosjeno 3,5 grama. Od ostalih dobrih sorata valja navesti: Ferraduel, podrijetlom iz Francuske, ima stablo srednje bujno i razgranato. Cvate kasno, a dobri opraivai su joj odlike: Ai, Ferragnese, Filippo Ceo, Texas i Tuono. Dozrijeva srednje rano, redovito i obilno. Prosjena teina suhih plodova je 4,7 grama. Prosjeno ima ispod 1% dvostrukih jezgri. Primorski je sorta podrijetlom iz Rusije. Stablo je srednje bujno rastresite kronje visea rasta. Nije samooplodna. Dobri opraivai su joj: Ferragnese, Ferraduel i Texas, dozrijeva srednje kasno. Umjerene je rodnosti. Prosjena teina ploda u suhom stanju je 2,6 grama. Nema p lodova s dvostrukom jezgrom, a ljuska je polutvrda. Nikitski, sorta podrijetlom s Krima, ima stablo umjereno bujnog rasta s okruglastom dobro razgranatom kronjom. Cvate kasno, a dobri opraivai su joj: Primorski i Krimski. Plodovi dozrijevaju srednje rano. Prosjena teina suhoga ploda je 3,5 grama. Polutvrde je ljuske, s randmanom jezgre do 40%. Jaltinski, sorta podrijetlom s Krima, iroke kronje s mnogo obrastajuih izboja. Stranooplodna je, a dobri opraivai su joj:
Ferragnese, Nikitski, Primorski. Dozrijeva srednje kasno. Prosjena teina suhoga ploda je 2,0 grama, a ljuska je polumekana s randmanom oko 50%. Mana joj je to stvara oko 10 % dvostrukih sjemenki. Filippo Ceo, podrijetlom iz Italije, raste umjereno bujno i uspravno. Samooplodna je, al i bolje rodi uz strano opraivanje. Dobri su joj opraivai: Ferragnese, Tuono i Geno. Plodovi dozrijevaju srednje rano, obilato, na kratkim rodnim izbojima. Prosjena tein a suhoga ploda je 4,2 grama. Ljuska je tvrda s randmanom jezgre od 40 do 45%. Udio plodova s dvostrukom jezgrom je dosta visok. Troito (grki tip Tuona), Falsa Barese (autofertilna), Francoli, Laurane Avijor (autofertilna), Pepparudda (autofertilna), Fra Giuli o Grande, itd.

2.1.5. Sustavi uzgoja

U suvremenim bademicima prevladava uzgojni oblik kotlasta kronja ili vaza. Zapravo je to i jedini oblik u novim suvremenim i intenzivnim nasadima. Vano je istaknuti da se primarne skeletne grane formiraju na 50-60 cm visine. Razmaci sadnje variraju ovisno o plodnosti i tipu tla, pa se na podlozi GF677 preporuuju 6-7 m x 5-6 m.

2.1.6. tetnici i bolesti

Badem je jako osjetljiv na bolesti: suenje granica sa cvjetovima (Monilia laxa), kovravost lista (Taphrina deformans), upljikavost lista (Stigmina carpophila). tetnici badema su ilogriz (Capnodis tenebrionis) pogotovo u mladim nasadima, lisne ui (Myzus persicae...) i titaste ui (Parthenolecanium persicae...). Pri nabavi sadnog materijala valja biti vrlo oprezan radi mogue nazonosti virusa, te na moguu nazonost bakterioza (Agrobacterium tumefaciens, Pseudomonas syringae).
Zatitu od bolesti i tetnika u bajamicima treba provoditi redovito. Zatitu valja provoditi prema ekolokim principima ili integriranim naelima zatite.

2.1.7. Berba

Kada plod bajama sasvim dozrije, lupina puca i plodovi ispadaju. Plodovi ne dozrijevaju ravnomjerno. Najranije dozriju plodovi na vanjskom dijelu kronje. Berba u malim bajamicima obavlja se runo u mree st a vlj e n e pod stabla. Dok se u veim bajamicima primjenjuju tresai.

3. EKONOMSKI POKAZATELJI
3.1. Ulaganje u podizanje bajamika

Godina prije sadnje i prve tri godine uzgoja do poetka raanja, trokovi se penju do 75.000 kuna po hektaru. U ovim trokovima veliki udio je ljudskog rada. Tablica: Trokovi podizanja bajamika na 1 hektaru, kroz prve 4 godine. GODINA PRIJE SADNJE Poravnavanje terena Dovoz mineralnog gnojiva Dovoz organskog gnoja Dubinska obrada tla Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje organskog gnojiva Kn/ha 1.250,00 120,00 2.400,00 10.000,00 480,00 2.100,00 5.852,00

Mineralno gnojivo Stajski gnoj T Trokovi analize tla Utovar i istovar mineralnog gnojiva

4.550,00 700,00 200,00

UKUPNO

27.652,00 Kn/ha

PRVA GODINA (priprema i sadnja) Dovoz mineralnog gnojiva Raspodjeljivanje mineralnog gnojiva Poravnavanje terena

100,00 120,00 700,00 260,00

Dovoz i razvoenje sadnica 1.600,00 Meuredna obrada 260,00 Mineralno gnojivo 1.155,00 Kolci 10.000,00 Sadnice 200,00 Vezivo 1.000,00 Vezivo 650,00 Sredstva za zatitu bilja 500,00 Iskolavanje terena 200,00 Priprema sadnica 150,00 Istovar sadnica 1.485,00 Sadnja 1.550,00 Okopavanje 550,00 Prskanje UKUPNO 20.480,00

DRUGA GODINA (armatura) kn/ha Meuredna obrada Prskanje Stupovi za ogradu Sredstva za zatitu bilja Sadnice za nadosaivanje iano pletivo za ogradu Nadosaivanje sadnica Rezidba mladica zimska i povijanje 1.600,00 740,00 4.760,00 880,00 700,00 4.800,00 200,00 500,00 2.835,00 Postavljanje ograde 950,00 Okopavanje u redu UKUPNO TREA GODINA Meduredna obrada Rasprivanje atomizerom Sredstva za zatitu bilja Rezidba mladica zimska i povijanje 17.965,00 Kn/ha 1.600,00 1.100,00 1.500,00 1.500,00 950,00 Okopavanje u redu UKUPNO SVEUKUPNO 6.650,00 72.747,00

Pete godine i dalje potrebno je nastaviti odravati nasad: okopavanjem, gnojidbom, prskanjem, rezidbom i po mogunosti natapanjem, te pravovremeno izvriti berbu.

3.2. Prihodi i rashodi

Redoviti trokovi proizvodnje: materijal, traktorski rad i ljudski rad, raunaju se od pete godine starosti nasada, tj. kada se postie treina punoga uroda nasada i oni iznose 25.000 -40.000 kuna. Od pete do osme godine potrebno je i do 500 sati rada, te do 70 sati strojnoga rada. U etvrtoj godini postie se 25 % od ukupnog roda. Pravi rezultati vidljivi su poslije sedme godine, kada je redovit urod preko 70% od pune proizvodnje, pa se poinju vraati uloena sredstva. Puni rod nasada oekuje se u osmoj godini ekonomskog vijeka. etvrte godine na jednom hektaru ostvaruje se 500 kg, pete godine 1.000 kg, este 1.300 kg, sedme 1.700 kg, a osme godine 2.000 kg jezgre po cijeni do 40 kuna za kilogram to iznosi oko 80.000 kuna. Obzirom da je ivotni vijek bajama 25 pa i vie godina, uz redovito odravanje bajamika, efekti su u dugom razdoblju vrlo povoljni. Interna stopa rentabilnosti je 17%, to je godinja stopa prinosa investicije. U uvjetima kreditiranja kad je kratki grace period, program nije likvidan u prvim godinama dok se ne postigne najmanje 50 % planiranog uroda. Uzgoj na jednom hektaru trai malo rada, pa ga lako moe obaviti manja obitelj kao hobby. Trite dobiva 2.000 kg jezgre a obitelj dodatni prihod. Prodati bajam, po dobrim cijenama, ve dugo nije p roblem. Otkupljuju ga u ljusci i jezgri (oko 5 EUR za kilogram jezgre) brojne poljoprivredne zadruge, tvornice okolade, likera, kolaa, kozmetike, ...

Poticaj za podizanje 1 hektara nasada bajama na ovim podrujima iznosi 22.700,00 kuna.

4. ZAKLJUNA OCJENA

Na temelju iznijetog valja zakljuiti: Na podruju opine Starigrad ve stoljeima se uspjeno uzgaja bajam, stoga postoje svi preduvjeti za njegovu uspjenu proizvodnju, Bajam se ovdje uzgaja tradicionalno ekstenzivno pri emu mu se ne pridaje velika trina vrijednost, Uz bolju valorizaciju, trno usmjerenje, odabir kvalitetnijih sorti i potivanje agrotehnikih mjera suvremenog uzgoja, bajam je ovdje mogue uzgajati plantano, Plantanim sustavom uzgoja obiteljska gospodarstva se profesionaliziraju, te imaju bolji agrotehniki nadzor uzgoja, olakanu berbu, laki plasman i bolje ekonomske rezultate, Suvremeni bajamik uz potivanje agrotehnikih mjera i rokova daje dobar urod, a gospodarstvo ostvaruje financijsku dobit od cca 35.000 kuna po 1 hektaru nasada bajama.