t hnomon

SOLARN
ENE R G I JA SUN C A

PULA. YUGOSLAVIA

IE

@r:---- - - - - - - --,
APARATI
J E U V A

SI M

RU KA M A

Energetska nam buducnost nHe nimalo sVijetla.

Rezerve nafte polako nestaju a uran i ugljen sve su manjg
ekoloski podobni. No, preostaje nam nepresusiv
cists i besplatna izvor - sunceva energija nsslm je rukama.

energija sunca u

d svih solarnih sistema najekonornicni

ji su oni za pripremu topla vode . U pul
skom TEHNOMONTU na tom je podru cju postignuta zavidna kvaliteta, asortiman je bogat a potrainja stalno raste . Ako se proizvodnja godisnje povscava za 20 posto uz novosti, promjene i nadopune sistema nema bojazni za buducnost. Niz hotela, kam pova i turistickih naselja, od Kanfanara do Dub rovnika vee je opremljeno nekim od solarnih uredaja ovog proizvodaca, TEHNOMONTOV salami sistern THERMOSOLE za pripremu topIe vade. Trenutna je novost masovna proizvodnja novog tipa solarnog spremnika kop ima . kao i prethodni, jednu iii dvije ogrjevne spirale koje se mogu zarnijeniti i cistiti jer su ugradene s prednje strane s rastavljivim prirubnickirn spojem pa se lagano vade i demontiraju . Jasno, u kompletu je i toplinska izolacija, slektricni grijac, kao i sva ostala regulacijsko-up SOLARNI MODUL SM15 ravljacka oprema pa ovaj uredaj treba samo spojiti na instalaciju. kornpektni sklop koji sadl ii TEHNOMONT je medu prvima u Jugoslaviji poceo proizvoditi so ekspanzijsku posudu, larne module pa je i to dokaz inventivnosti. Solarni modul sadrzi clfk ulacijsku crpku, sigurn osni ekspanzijsku posudu, cirkulacijsku crpku i ventile. U sistemu THER von til, zasune, nepovratni vontil, MOSOLE su sva tri elementa i treba ga samo prikljuciti na instalaciju stn vim: za punjenje i prainj onje W dva termometra i manometar. potrosns tople vode. Osim kolektora tip SKT 40 postoji i model SKT Svu je spojeno a prikljuC CI su 50 koji ima malo drukciji apsorber (aluminijski profilirani lim i bakrene /oIC) 25 (0 I") c'jevi) a verzija SKT 50 Sima poseban selektivan premaz, taka C;1 rr.oze raditi i pri visim temperaturama. Kompletiranje ovog sistema je vrlo jednostavno pa ako vidite naprimje r na susjednom krovu tri kolektora TEH NO 50LARNI KOLEKTOR SKT 40 MONT SKT 40 znaci da je rijec 0 sistemu 50LARNI80JLER 58 301 j C ravni ploeas& ko/eklor ima 58302 TERMOSOLE 33 (3 kolektora i spremnik bakreni apsorber, kaljeno ' sadriaj bo jlera 300 titara 5 ad 300 litara). i stakJo i kue ;ste jed nim izmjen jivacem lop/ine Ovakvi investicijski zahvati isplate se 'dimenz ije1964x 1034 r 86cm, to od 1 ,63 In' (S8 301 ) ill dva ~.:smanjenjem troskova za energiju u toku '"'~.,. ~"'r4 ~ . , ., v " solama povrSina 1,9 ' m2 a to izmjenjivaea Iop/ine 1,63t 0,7 cetiri do osarn godina sto ovisi 0 klimat masapraznog je 49 kgdokje (S8302). Ugraden je i elC:=:=--., AAA~AAr 'I- In' skim uvjetima i rezimu potrosn]e vode. sad ri aj Ilu;da 1, 5 litara ektrogrijac 1500 WIesv; upVY~YYV No, stsdnja energije nije nuzna samo zbog , pn kljueci - dvija spoJnlce za ravljacko-regulacijski ele.... . ./ smanjenja troskova vee je i zalog boljoj bakrene cijevi e 12mm menD. buducnosti jer je glavni uvjet za ocuvanjs okolisa, (bi) .

O
.

'1/
I

,. 'J.'

5!

DOUR "MONTAZA" "Solsrna oprems"

52000 PULA, Industrijsks 27
Telefon: 052123-444,
telex: 25231 YU TMP PU

~ tehnomont

Oznake THERMOSOLE THERMOSOLE THERMOSOLE THERMOSOLE

23 33 46 56

Broj osoba do 4 5do 6 7do 8 9 do 10

Broj kolektora SK T 40 2 3 4 5

Sadrza] solarnog boJlera 300 I 300 I 2x300 I 2x300 I

oll,n-ll " 'tt'" a za

grijanje

~~~edobrog grijanja
tiilU dto~ olacija

"

SVE 0 GRIJANJU-nwidn
takav naslov zuuci pretenciozno. Ali ovo posebno izdanje magazina SAM nastaloje na temelju petnaestogodisnjeg iskustva koje smo kao redakcija stekli u kontaktu s cuateljima. Magazin SAM objavljivao je niz napisa 0 grijanju i informacija 0 proizvodima iz tog podrucja. To je poticalo niz pitanja citatelja, a ovo izdanje je zapravo jedan veliki odgovor na njih. Nastojali smo dati pregled raznovrsnih proizvoda i niz saojeta, tako prezentirani h da su korisni i profesionalcima i zanimljivi samovcima.

Izdavaeko-poslovni centar

41000 Zagreb, Avenija Borisa Kidrica 2 Telefon: (041)528460, 528-462, 528-507 Telefaks: (041)522-802, teleks: 22328 yu sam zg
Direktor i glavni i odgovorni urednik

I\"A.N KREUTZ Autor projekta i teksta je dipl. inz. BRANKO ILJAB, koji je zahoaljujuci suojim Specijalno izdanje SAM SVOJ MAJSTOR napisima u magazinu Autor projekta i teksta: dipl. inz, Branko Iljas SAM postao poz nat I Urednik izdanja: Tomislav Toth / kao strucnjak za to po St rucna redaktura: Josip Luka Pavlinusic drucje, pa je postao i Urede nje i obrada teksta: Lidija Oreskovic Gr-aficko uredenje: Mario Hodak i suojeursna medijska li Tomislav Toth cnost pojaoljujuci se u Xa slovna stranica: Tomislav Toth raznim TV i radioemi Teh nicko uredenje: Mirjana Mecava,
Lovorka Crha i
sijama. Baoeci se problemima grijanja..stednje energijc i Jadranko Markee
racionalizacijom troshooa grijanja, a uz to prateci novosti Crtezi: Ja d a nko Markee
u svijetu i sudjelujuci u radu raznih simpozija, inzenjer Unos teksta: Zdenka Jazbinsek
Iljas svoja saznanja na jednostavan i popularan naciti Craficka obrada: DTP Apple Macintosh
prenosi sirokom. krugu citatelja rnagazina SAM, a isto Voditelj DATA-centra: Marija Bozicevic
Dokumentalisti: Irena Majevskij i
tako brojnom auditoriju raznih TV i radioemisija. Uz Marjeta Kerovec njega na ovom projektu je radila i ekipa suradnika Uredriik za marketing i propagandu: magazina SAM, a svi zajedno ulozili su mnogo vremena i I :\iH'5 Kraljevic I Agencijske usluge: "Energetika-marketing" truda s osnovnom namjerom da se svima nama pomogne Pornocnik direktora za ekonomske kako bismo uz sto manje troshoua uziuali blagodati posIove: dipl. oecc Rajka Smolek grijanja. Osnovna komponenta svakog doma je njegoua Administrator: Ana Koren ( Predsjednik Savjeta IPC SAM: toplina. U doslovnom i prenesenom znacenju tih rijeci. Za prof dr. Darko Maljkovic prvo vam mi nudimo rjesenja u ovoj knjizi, a za drugo se Izdavac: i.p.c, SAM Tisak: TCR DELO 1990. morate sami pobrinuti.

SVE 0 GRIJANJU

Copyright IPC SAM

Dakle, s najboljim namjerama i s najboljim zeljama za toplinu nasili domova. Srdacno Vas ~

M"

Medunarodna prava posredovanjem VPA. Rukopisi, slike i crtezi se ne vracaju. Autorska prava su zasticena. Zabranjuje se svako pretiskavanje i prenosenje bez odobrenja, u cijelosti i u izvacima. Oslobodeno poreza na promet odlukom Republickog komiteta za prosvjetu, kulturu, fizicku i tehnicku kulturu SRH 1604/1-1975. Savjeti su izradeni na osnovi iskustva i strucnog znanja nasih suradnika s namjerom da pomognu Citateljima, ali ne mozemo preuzeti bilo kakvu odgovornost u slucaju neuspjeha.

6 GRIJANJE

NARUDZBENICA SAM SP ECIJAL- SVE 0 GRIJANJ U 90 . Na rucu jern knjigu

TZ

va

od poilu do v rande po prctplatnoj cijeni - 20 posto

jcftinijc kom , cijena po
primjerku 350 d + postarina.
Ukupna cijena .
Molim d a mi jc po izlasku iz tiska
knjigu posa ljetc pouzecern na
adresu:

Ime i prezimc Ulica i broj Postanski broj i mjcsto Datum Vlastorucni potpis Narudzbenicu citko popunile posaljite na ad resu nase redakcije: i.p.c. SAM, Avenija Borisa Kid rica 2/8B, 41020 Zagreb.

TOPLINA
ZIVOT ZNACI
LJUDSKO TIJELO JE SA VRSEN STROJ

Covjek, sisavci i ptice imaju izuzetno svojstvo da u svim uvjetima odrzavaju gotovo istu tjelesnu temperaturu. Nasuprot tomu neka bica, kao ribe, gliste i sl, neprekidno mijenjaju tjelesnu temperaturu odnosno prilagodavajuje temperaturi okoline. Temperatura ljudskog tijela iznosi 36,5 do 3TC i covjek je stalno odrzava bez obzira na vanjske klimatske uvjete koji se krecu u sirokorn rasponu od +53C u Sahari pa do -72C u Sibiru. Cak mala promjena temperature tijela znak je da nesto nije u redu i obicno vee zurimo lijecniku . Toplinu kojom odrZavamo svoju zivotno bitnu temperaturu dobivamo izga ranjem hrane uz prisutnost kisika. Dakle, i m i smo pee u kojoj stalno plamti tiha vatra. Sva proizvedena toplina ne ostaje u nama, vee se jednim dijelom predaje okolini. Kada ~ovjek ne bi odavao toplinu (kada bismo tijelo savrseno toplinski izolirali) onda bi u tijelu rasla temperatura za priblizno lCfh, tako da bi zajedan dan narasla na oko +60C. S obzirom da covjek umire pri temperaturi od 42C, takva bi situacija bila kobna. Toplinski udar pri povisenju temperature kao i tty. bijela smrt kada je covjek izlozen vrlo niskoj temperaturi, a ne moze je kornpen- / zirati svojom prirodnom automatskom termoregulacijom, ekstremne su tempera turne varijacije koje zavrsavaju smrcu.

TJELESNI TERMOREGULACIJSKI SUSTAV

Izgaranje hrane uz prisutnost kisika je proces proizvodnje energije koji se zove i bazalni metabolizam. Tako se u stanju mirovanja proizvede oko 80 Wenergije ili toenije 1,2 Wlkg tjelesne mase covjeka . Izvor te energije je zapravo u procesu izgaranja bjelancevina, masti i ugljikohidrata uz pr isutnost kisika koji udisanjem zraka unosimo u tijelo. Covjek ima izuzetno dobro izveden uredaj za regulaciju topline, tzv. termoregulacijski centar smjesten u medumozgu. Postoji jos i kemij sko reguliranje kroz upravljanje procesom sagorijevanja hrane, te fiziolosko re guliranje kroz zracenje i konvekciju topJine te isparavanjern, disanjem, izlucivanjern . Kad sobna temperatura padne tako da varn je neudobno, snizava se i povrsinska temperatura koze, cime je ujedno smanjeno odavanje topline okolnom zraku. Koza se najezi a zatim drhcu rnisici. Daljnje snizavanje temperature ambijenta moze dovesti do smrzavanja. Zanimljivo je da se najprije hlade ekstremiteti tj. noge i ruke (kod mnogih osoba, osobito kod zena , cest o su hladne noge), a tek zatim trup i glava. 'I'ijelo se kao vrlo savrsen stroj brani tako da cuva svoj vitalni dio. U obrnutom slucaju kad temperatura okolnog zraka prijede granicu udobnosti tijelo ce se u pocetku braniti pojacanorn cirkulacijom krvi kroz potkozne krvne We. Koz a se zacrveni i tijelo pocinje intenzivnije odavati toplinu. Ukoliko to nije dovoljno rasterecenje stupaju u akciju znojne zlijezde i tijelo se znoji. Kroz proces isparavanja znoja gubi se mnogo energije (za 1 Jitru znoja tijelo utrosi na ispara vanje oko 700 W odnosno 600 kcal odnosno 2400kJ). Ako ni to nije dovoljno da tijelo dode do normalne temperature, pojavit ce se glavobolja, malaksalost, a u ekstremnim slucajevima nastupaju grcevi i kolaps. Visoke sobne temperature znatno smanjuju sadrzaj vlage u zraku pa to cesto neugodno utjece na sluznicu gornjih disnih puteva (nos, grlo i veliki bronhi), Za pravi osjecaj ugode u prosto riji treba odrzavati: adekvatnu sobnu temperaturu (15 do 22C) srednju relativnu vlaznost (50 do 70%) eistocu zraka (dovoljno kisika i dr.)
ostali uvjeti (srednja temperatura zidova, elektricno stanje i dr.)

Za prikladno odjevene osobe

koje obavljaju posao u sjedecem
poloiaju, bez vdih fiziCkih
napora, najzdravija je sobna
temperatura zraka
izmedu 20 i 21C.

8 GRIJANJE

'4 ~V('~ . "T"i:' ~ T p. ~ fK ~i H;F'* Pt:.& ~

, .
~_ . ~ ~~",

l ... ", .

:~ :::~

%i::e:,:

SVAKI STUPANJ VISE - NEPOTREBAN TROSAK

Za stednju energije najvaznije je odrzavati primjerenu sobnu temperaturu. To ne mora uvijek biti temperatura propisana zakonom mada su to cesto i optimalna rjesenja,

_ _ - -1:- - ru cljivo

--

TOPLINA ZIVOT ZNACI

je odrzavati slijedece temperature u stanu: _ rni bor a vak i radne sobe: IS do 20C
.:: :-~ a 'a soba: 15 do IS C
:-: _- inj a i kuh inja s dnevnim boravakorn 16 do IS C
.-: _ ao n ica : 22C
ije i zahod: 20C :.:.s.'. suo poslije hrane trcskovi energije i grijanja najveci izdatak u dornacin _ ajbolj e je cesce provjeravati termometar. Mnogi ce reci da su to niske tern e, medutim zimi se u stanu ipak treba adekvatno odjenuti, sto znaci da ~ : .o siediti u kosulji kratk ih rukava. " tite! Sobna temperatura sarno za jedan stupanj (L'C) visa od 20C trazi a rr osak energij e od 6 posto. Pa ako vamje sobna temperatura od 24 do 25 C, , :e i do 30 posta energije vise nego sto yam treba. A to doista nije malo. ~ :! iznos tako usedene energije mozete kupiti termometar za svaku prostoriju . .- : pra tit i stanje svoje oko1ine i zivotnog ambijenta i stedjeti - bez srnanjenja -or a .

K '~W-

~I~.

.~ . .'.w D~~ ~
.
~.

"~ll' ~ '}",.h

: .

". "W .t,H'''''. :H. n f* ~H< ~'*l d ~ t~ w.S?~':. '\o~~:i.~

: ~~ , ~ ,.,. , ,, ,, :%

. ..

Ako zbog osieca] nelagode, hladnoce, ielite pojacati grijanje, najprije pogledajte iemperaturno stanje na sobnom termomeiru, jer moida je to samo trenutni tjelesni poremeca] iii pocetak bolesti.

,, "" lA
~

. i\ .':~ ;~ b~VfV m '":lJ ..f. 5'':\''1' ~~.~M~ h~.l3 . h" F

~ ~ *i ~ V ' I. .w ~ ~ "' .*

::;1 s ~ w" ~ ~ ~-:S ::: :-:;'i> ~ ~ ~ ~~ ;:: t';~$ IJ ~

e=r;;f1Mfffi. t: tl.CM t~i. ii:

Inienziono iskoristenie energije

bitno narusuie raunoieiu

okoline.

Troikoui saniranja steta

uzrokouanih zagadenjem
okoline su oko sest pula ueci od
ulaganja u zaititu .

.~ ~ AC tK OUNE
GRIJANJE 9

Mnoga znania koja smo stjecali kroz stotieca i koja su cesto bila usmjerena protiv prirode, sada treba iskoristiti za njezinu
renesansu ,

PLANIRANJE IIZVEDBA
ZIVOTNOG AMBIJENTA
KAKO JE TO BILO NEKAD

Hipokaust - centra/no grijanje lz antltkog doba, po ideji je pretec dana~nje klimatizacije.

Da bi odrzao najnuzniji uvjet iivota - temperaturu tijela, pracovjek se oblacio utopIa iivotinjska krzna. Otkricern vatre bitno je povecan komfor tadasnjeg covjeka. Plarnicci drva pruzali su ugodan boravak u pecini, rna kakva ona bila. Tada slijedi karboniziranje drva - drveni ugljen, koji ima vecu toplinsku vrijednost. Vee u antieko doba konstruiran je uredaj za eentralno grijanje, doduse, prirni tivno, ali po ideji cak preteca danasnje klimatizaeije. Bio je to hipokaust - sis tern koji smatramo prvim eentralnim grijanjem. Kako to i sarna r ijec kaze (gre . hypo - ispod, kaustos - zapaljen) rijec je 0 nacinu grijanja pornocu podrumske prostorije u kojoj su se naIaziIi stupovi (pilae) visoki 74 em od opeke iIi glinenih eijevi, oko kojih su strujali vruci dimni plinovi iz lozista. Loaiste je smjesteno pokraj zgrade, a kao gorivo je sluzilo drvo iIi drveni ugljen. Kada su se stupovi i strop dovoIjno zagrijaIi, vise se nije loailo. Zatvarao se dovod vrucih dimnih plinova u hipokaust, kao i otvor za odvod dimnih plinova iz hipokausta (neka vrst dimnjaka). Tada se u hipokaust pustao kroz posebne otvore svjezi zrak. Taj svjezi vanjski zrak strujio je preko zagrijanih stupova hipokausta i kao topli ulazio u prostorije gdje su boravili ljudi , U proslosti su se Ijudi osim otvorenim lozistem na drva grijali i na drveni ugIjen. U posebnim zdjelarna od bronee, bakra iIi mjedi naslagao bi se drveni ugljen, Sve to pripremalo se izvan prostorije, a kada bi se ugljen usario, unosio se u pros toriju. Ovakve posude susrecerno vee i kod Starih Grka, a lijepi primjerei pronadeni su i u Japanu, Kini, Italiji, Spanjolskoj itd. Smatra se da te posude datiraju iz 15. i 16. stoljeca. Peci s otvorenim losistima imale su velik nedostatak: dimni plinovi direktno su se sirili po prostoriji. Zbog toga se loiiste srnje stalo pokraj zida, obzidavalo i gradio se dimnjak. Tako dolazimo do tzv. kamina, koji u razlicitirn varijan tama egzistira jos i danas. Peci se stalno razvijaju i usavrsavaju kako bi se dobilo sto bolje odavanje topline i sto bolja regulaeija temperature. Tako se u 18. stcljecu u Engleskoj pojavljuje prvo eentralno grijanje vodenom parorn, au Franeuskoj toplom vodom, koje tek u 19. stoljecu dozivljava pravu evolueiju. U isto vrijeme biljezirno i zaeetak daljinskog grijanja vrelom vodom u zatvorenim sistemima pod tlakom iz kojih se razviIo daljinsko grijanje kompletnih gradskih cetvrti, pa i eijelih gradova kao najsuvremeniji oblik zagrijavanja prostorija.
ZAGRIJAVANJE PROSTORIJE

ZAGRIJAVANJE STUPOVA

II

. . 0

... .
. ;

. .?
1 " 1 '/1 -.

l .. ...

to GRIJANJE

_ -

PL ANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBlJENTA

KAKO JE DANAS
,-< ~..: ~ ~e naseljena podrueja nase planete su ona na kojima se prirodna toplina

srnjenjuju u pravilnom godisnjern ritmu (pojas tzv. umjerene klirne),

su upravo takvi klimatski uvjeti i najpoticajniji za razvitak ljudske
- , .: im osti i kreativnosti. I industrijska revolucija razvila se u umjerenom kli ' : :~ _ ;7} pojasu. Dakako, ona nije mimoisla ni nadine zagrijavanja covjekovih _ r: j radnih prostora. =-. _:.. 5U se stoljecima grijali uglavnom izgaranjem krutih goriva: drva i ugljena. : " ~ otkrivena nafta i zemni plin, pojavili su se i sistemi lozenja tekucim i _ - , rit im gorivima. Usporedno se razvijala industrija, a s njome je rasla :: _ inj a i distribucija elektricne energije, pa se i elektrika pocela koristiti za :' : <:.vanj e. U posljednje vrijerne, s energetskom krizom sve se uspjesnije .:aj u i sistemi koristenja topline sunca. =' an as rnozemo birati izmedu razlieitih izvora topline (goriva) kao i nacina, - - a zagrijavanja. Doduse, nismo svi u polozaju da mozemo birati : vecini ljudi zrs ovirna , nastanjenim u modernim zgradama, zadano je jedno i drugo. To, ~ ~ tl im, ne znaci da oni ne moraju znati nista 0 grijanju. Jednako kao sto je vazno . ra t i pravo gorivo i sistem zagrijavanja vazno je znati i prednosti i nedostatke, - ~ 'n funkcioniranja, ekonorniku koristenja, utjecaj na ljudsko zdravlje, mo . __ rosti i nacine regulacije te problematiku odrzavanja sistema koji smo prisiljeni - ri st iti. Osim toga valja napomenuti da je pri'licno nerazumno oslanjati se sarno - = iedan sistem (nacin) grijanja. Kad nestane pojedinih energenata ili se pokvari . = :e m, dobro je raspolagati alternativnim izvorima topline, tim prije sto su danas .: ~ 'om dornacinstvu dostupna makar dva energenta i barem teorijski, svi sis :c rni zagrijavanja. Poj am alternativni izvori topline (kao i terrninoloske nedorecenosti stirn u vezi) '- eo a detaljnije objasniti . Sama rijec alternativa oznaeava mogucnost izbora iIi-iIi pa i kod sistema koji :, ,3'Ui alternativni izvor topline stoji na raspolaganju osim osnovnog izvora i neki .: gi - alternativni izvor topline. Ivr ij ezeno je da se i noviji energenti kao Sunce, vodik, vjetar i ostali cesto - azivaju alternativnim izvorima top line sto nije potpuno tocno, Oni su dodatni ." aditivni izvori topline jer nije moguca prirnjena ili-ili vee se oni mogu sarno u , iredenirn okolnostima (kad ima dovoIjno vjetra, Sunca i sl.) iskoristiti kao dodatni izvor topline. Tako, naprimjer, solarni sistem - kadje dovoIjna insoIacija - sunceva e ergija se koristi za zagrijavanje potrosne tople vode, ali ugradeni grijac koji je snovni izvor za grijanje u svim vremenskim uvjetima se ne iskljucuje vee se u . ku suncanih dana, dodatno, putem solarnog sistema iskoristava energija sunca.
_ ,: _ '3

_ : ~ ::

Znanstvena preduidanja govoreda ce cijelo slijedece 21. stoljeee biti obiljeieno inte ligentnim povratkom prirodi.

wT1"OKOUNE

VRSTE UREDAJA ZA GRIJANJE

Uredaji za grijanje mogu se sistematizirati po razlieitim kriterijima: prema vr sti goriva, prerna nacinu prijenosa top line iii prema nacinu upotrebe. Ipak, suvrerneni sistemi zagrijavanja dijele se na dva osnovna tipa : tzv. Iokalne i en tr alne izvore topline. Lokalni izvori topline su oni kod kojih su izvor topline (loziste), odnosno proces nj enog oslobadanja i njena distribucija objedinjeni u jednom uredaju, To su, .ednostavnije receno, razne peci od onih starinskih na drva iIi ugIjen do moder nijih na naftu i plin pa i elektrienu struju (npr, termoakumuIacijske peci). Centralni sistemi za zagrijavanje iIi centralno grijanje su sistemi kod kojih je izvor topline (loziste) na jednom mjestu, a iskoristava se na drugom. Toplina se do mjesta upotrebe prenosi pornocu posrednog medija, koji je najcesce voda, ali moze biti i para, ulje iIi zrak. U prostor se distribuira posebnim uredajima. U stambenim prostorima to su najeesce svima dobro poznati radijatori. Na prvi pogled nista se nije promijenilo od antiekih vremena: neka vrst peci je i obicno ognjiste, odnosno ono svakako predstavIja Iokalni izvor top line, dok je hipokaust predstavnik sistema centralnog zagrijavanja, Medutim, unutar tih dvaju osnovnih koncepata zagrijavanja danas raspolazemo sirokim spektrom tehniekih mogucnosti i rjesenja, koja su prilagodena razlicitim zahtjevima i uvjetima koristenja. Svaki od ta dva osnovna sistema ima svoje prednosti i nedostatke te

GRlJANJE 11

_ _ _ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

Opstanku covjecanstva prijete

cetiri opasnosti:
totalni svjetski rat
svjetski ekonomski kolaps
globalna ekoloska katastrofa
demografska eksplozija

svoja podrucja primjene. Stoga ih prije odluke 0 nacinu grijanja tr eba temeljito upoznati, U obje grupe koriste se sve poznate vrste goriva. Opcenito, sistemi s lokalnim izvorima topline su kao investicijajeftiniji za manje prostore, ali manje ekonomicni u eksploataciji. Centralni su sistemi pak kao investicija skuplji, ali i ekonornicniji u pogledu iskoristavanja topline te ekoloski povoljniji s obzirom na zagadivanje kako mikro tako i makroklime. Medutim , najznacajniji su zahtjevi korisnika i njegov pristup grijanju. Naprimjer, zaposleni bracni par koji je izgradio raskosnu obiteljsku katnicu, dakako, s centralnim grijanjem, vec nakon dvije sezone zakljucio je da im se ne isplati loziti kotao i grijati cijelu kucu za onih nekoliko sati dnevno sto proborave u njoj. Cak im se cinilo udobnijim da se zimi smjeste u jednoj manjoj sobi u prizemlju koju su grijali obicnorn naftericom te da u toj sobi i spavaju! Od tada centralno grijanje ukljucuju sarno kad imaju veliko drustvo ili goste u kuci na nekoliko dana. Iako je teiiste razvoja u industrijskoj eri bilo na centralnim sistemima (pa tako danas uz toplovodne sisteme, staznog za jedan stan, do daljinskog za cijela na selja, poznajerno i centralna grijanja toplim zrakom sa ili bez klimatizacije, a u sklopu sistema koji kao medij za prijenos topline koriste vodu imamo radijatorsko, podno i konvektorsko grijanje), ni stare dobre peci nisu stagnirale. Sjetimo se samo relativno nove konstruk cije trajnozarece yeCi, da ne spominjemo sve poznate varijante na tekuca goriva, plin i struju. Cak i tako stara i provjerena zamisao kao sto je kamin dozivljava inovacije koje ga nastoje dovesti u pr ihlizrio ravnopra van odnos s drugim sistemima. Problematika grijanja danas je temeljito znanstveno obradena, a rezuJtati tih saznanja se koriste kako u konstrukciji losista tako i pri iskoristenju goriva, ra cionalizaciji prijenosa topline i njene distribucije u prostoru, sve do psiholoskih faktora utjecaja razlicitih sistema grijanja na covjeka .

KARAKTERISTIKE DOBROG GRIJANJA

Cijela grana fizike, termodinamika, bavi se problematikom "kretanja" topline. Tako dan as znamo da se toplina prenosi vodenjem, kad su dva tijela razliCitih temperatura u dodiru, ali i zracenjern, cak i kroz zrakoprazan prostor, kao sto nas grije sunce. Poznate su i duzine toplinskih val ova i njihov utjecaj na covjeka i druga tijela (npr. infracrvene zrake predstavljaju odredenu valnu duzinu toplinskog zracenja). Drukciji su efekti zagrijavanja vodenjem topline, a drukciji zracenjem (isijavanjern). Vecina uredaja za grijanje "ispor ucuj e" nam toplinu na oba ta nacina ali u raz licitim odnosima. Promisljenorn kombinacijom efekata postizemo ona svojstva uredaja koja odgovaraju zahtjevima suvremenog nacina zivota i brizi za zdravlje i radnu sposobnost covjeka. N a osnovi teoretskih saznanja i prakse, danas se od dobrog grijanja oeekuje da udovoljava slijedecim zahtjevima : zahtijevana temperatura u prostorijama mora se postici u sto kracern vre menu ; temperatura zraka u prostoriji mora biti ujednaceria u svim smjerovima; grijanje se treba dobro regulirati zbog racionalnog iskoristenja i udobnosti, u odnosu na promjene vanjskih uvjeta; grijanje ne smije kvariti zrak koji se udise i ne smiju se razvijati stetni pli novi iIi prasina; ne smiju se javljati sumovi niti propuh (pucketanje vatrice je dozvoljeno; to su psihcloski efekti grijanja); povrsinske temperature ogrjevnih tijela ne bi trebale prelaziti SOC. Ti su zahtjevi medusobno povezani, pa ako sarno jedan ne odgovara moze uzrokovati osjecaj nelagodnosti. Mnogi kaiu: " ... imam purio radijatora ali mi je hladno ..." ili " . . . pee je tako vruca da se sva usijala od topline, a mojoj je zeni hladno za noge" i s1. Grijanjeje idealno kadje u zoni glave tj. na visini od 1,7 m tocno 20C, u donjoj zoni malo toplije, a pri stropu temperatura malo niza. Ovakva je krivulja rezul tat covjekova metabolizma i potrebe za psiholoskim osjecajern udobnosti. Podrueje glave traii hladniji zrak. Prisjetite se samo koliko ljudi usred ljute zime izlazi na ulicu bez kape, a noge vole toplo (zato nosimo tople carape i cizme). Uostalom, ne kaze se uzalud: "Cizrna glavu cuva, subara je kvari!"

12 GRIJANJE
~-- ---------- ----- - -

_ -

- PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

16

20

24

16

20

24

16

20

24

16

20

24

16

20

24

16

20

24

Jdealnogrijanje

Podno grijanje

Kalijeve peCi

Radijalorsko grijanje

Lokalni izvori topline

Radijalo<skog,ijanje'
(radijalori na vanjskom liduj

sk a temperaturna slika kod razlicitih necine grijanja.

Pri
dsv enj u

izot ine u
okolni
- b ij en t

. medu

_- -- Iorskog 90
j p odnog . elika je qrijanja raztika.

l7~ 0 ~~~~~~~~!!~~::=__lJljdt:tf~11:dl~~J

-a k voj idealnoj slici najblizi je sistem grijanja s podnim ogrjevnim registrima : z ', pod n o grijanje dokje najnepovoljniji sistem radijatorsko grijanje. Zacijclo, ' ''... s podatak iznenaduje (pogotovo ako yam se radijator lijepo uklapa na bocni - - jer ispod prozora na vanjskom zidu nema mjestal). Ra dij a t or i uzrokuju intenzivnu cirkulaciju sobnogzraka, pa ako nisu uz vanjski ~ .; ispod prozora onda ne sprecavaju prodor hladnog zraka. Uz to cirkulacija nije - " erget sk i ni komforno povoljna jer uzrokuje stvaranje top log i pretoplog sloja u .:= 'rnj im dijelovima prostorije. Takvaje temperaturna slika vrlo nepovoljna, a kod -a dija tora na unutrasnjern zidu jos nepovoljnija .

Visinska temperaturna stika vrto je reztictte, Mo znscsjno utjece na ekonomicnost grijanja i na osjecs] ugodnosti.

Za osjecaj udobnosti vazno je daje temperatura ogrjevnog tijela - peri iii podnih instalacija - sto nih, jer to onda stvara manju cirkulaciju sobnog zraka, a to je vazrio za ugodan filing. Stoga i nije cudno da u svijetu prednjace sistemi 5 niskotem peraturnim rezimorn rada, sto jasno uzrokuje i povecanje povrsine ogrjevnih ele menata, ali primjenom dobre toplinske izolacije to se povecanje moze djelornicno kompenzirati. Navest cemo primjer: ako za sistem od 50/40C kao kod rezima podnog grijanja, zelirno postaviti radijatore koji se in ace postavljaju na sistem centralnog grijanja

GRI]AN]E 13

_ _ _ _ _ _ _ _PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

2,5

""'.----r nr __- ---,--

- - - - - -----.,

t .s m

15m a.75m

o.rs m
1m 2m 3m 4m 5m 6m

0,4 m

1.4 m

2,4 m

4,6m

Ovako izg/eda temperaturna stika kod radljatorskog grljanja ovisno vanjskog zida .
2,5m

uda/jenosti od

1,5m v,75m

Kod podnog grljanja stika je drukclja.

Podno je grljanje najraclona/nlje i po tempera turn o] sllci najbllle Idea/nom.

Radijatore uvijek treba postav/jati uz vanjski zid.

To je moquce csk i ako su to velike stak/ene povrsine.

(s rezimom rada 90/70C) moramo im povecati ogrjevnu povrsinu vise negoli trostruko da bi ucinak bio identican sistemu klasicnog eentralnog grijanja . Nadalje, u objektu sa sarno 4 em toplinske izolaeije u vanjskim zidovima toplinski gubiei se smanjuju za vise od 50 posto, sto znaci i manju ogrjevnu povrsinu radijatora i manje troskove za grijanje. U takvim se slucajevirna isplati niskotemperaturni rez im grijanja jer i on pridonosi ustedi goriva. U nasim stanovima cesto se susrece ovakva slika: zavjesa preko radijatora i jos k tome preko termostatskog ventila. Ponajprije, zavjesa smanjuje efekt odavanja topline, a termostatski ventil mora osjecati sobnu temperaturu, no ako ga prekrijete zavjesom gubi funkeiju. U glavi termostatskog ventila nalazi se tekucina koja mijenja volumen s promjenom temperature pa na taj naein djeluje na protok vode kroz radijator. Ako sobna temperatura poraste tekucina se prosiri i pritisne polugu koja smanjuje protok vode kroz to ogrjevno tijelo. Ako je taj ventil smjesten iza zavjese jasno je da ne osjeca sobnu temperaturu, pa treba prirnije niti izvedbu s tiealom (esjetnikorn) na kapilari koji se rnoze postaviti na zid po dalje od radijatora i zavjese tako da registrira stvarnu sobnu temperaturu. Dakle, radijatore uvijek treba postavljati uz vanjski zid. Gotovo svi proizvodaci radijatora imaju u svom programu i niske parapetne radijatore koji se postavljaju na nosaee pa se mogu postaviti i tamo gdje su staklene stijene od poda do stropa. Zavjese su kod radijatora poseban problem jer mnoge dornacice ceznu za dugim zavjesama ne mislici pritom da to uvelike umanjuje efekt grijanja.

14 GRlJANJE

_ _ _ _ _ _

PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

I"

I : \' .

-: tL

(
/
e ncj te zavjese spustetl - t eko radijatora, no ako _::5 zellte da yam vise do - -:fa postavite regulaciju preko termostatskog ventita s odvojenim osjetnikom.
f ,

ZASTITA OKOLlNE
OBU/IVA(A CETIRI
OBLASTI

odriavanje cistoce zraka

obradu otpadnih voda
obradu otpadaka
smanjenje buke

'1;::;1~;~~~':'r rrii:::;() ;,(~(:: ~ tJ ~\i: i:;: :

Zavjesa ispred radijatora sprece va pra vitnu cirkulaciju lop log zraka.

Ne postavljajle radijatore na unutresn] zidove, jer visinska se temperaturna slika u tom stuceiu znatno udaIjuje od idealnog grijanja pa je i osjecs] ugodnosti znatno smanjen.

II

Kaljeve peel odaju toplinu isijavanjem (tj. zrecenjem) pa su i ekonomlcno i ugodno rjesenie.

GRIJANJE 15

_ _ _ _ _ _ __ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

I najbolja toplinska izolacija cijele kuce - ioplinska [asada, sudjeluje u ukupnim troskooima izgradnje objekla s 3 do 4 posio, a doprinosi smanjenju troikoua goriva i do 50 poslo

Razumljivoje da je kod lokalnih izvora topline situacija ista kao i kod radijatora koji su smjesteni na unutrasnjern zidu. Dakle, razne peci, plinske, trajnoz arece, stednjaci i slicno takoder uzrokuju nepovoljnu cirkulaciju sobnog zraka pa je i kod njih osjecaj ugodnosti slabiji. No, zato je dobra stara kaljeva pee vrlo dobro rjesenje, jer osim ekonomicnosti odaje topliju isijavanjem tako daje cirkulacija zraka manja a osjecaj ugode jaci!

TOPLINSKA I HIDROIZOLACIJA
Vec je pracovjek shvatio znacaj toplinske izolacije i vatru s otvorenog prostora prenio u spilju. Medutim, ognjiste u spilji nije ispunjavalo neke od uvjeta nave denih u prethodnom poglavlju, pa su ljudi uskoro poceli graditi kuce i u njima lozi ti vatru. Problem cuvanja topline, odnosno toplinske izolacije svodio se na izbor gradevinskog materijala, a kako milenijima izbor gradevinskih materijala za kuce nije bio osobito velik, u krajnjoj konzekvenci na debljinu zidova. Zahvaljujuci razvoju industrije danas raspolazerno znatno vecim izborom materijala, a zahvalju juci razvoju znanosti egzaktno su poznata i njihova toplinska svojstva. Kadje rijec o grijanju, zanima nas toplinska vodljivost materijala. Poznatoje npr. daje ieljezo bolji vedic topline od drva. Iako je to svojstvo ponekad korisno, u gradnji ljudskih obitavalista ono nije pozeljno pa bi u kuci ieljeznih zidova bilo hladnije nego u drvenoj iste rnase, odnosno trebalo bi vise topline (goriva) da bi se u njoj postigla i odrzavala neka zadana temperatura . Ovom smo usporedbom vee usli u sri problema. Spomenuli smo masu materijala, a cijena zeljeza i drva po jedinici mase nije jednaka. Potrebno je dakle po stici sto povoljniji odnos izmedu cijene objekta i cijene njegova zagrijavanja. Ako stedimo na gradevinskom materijalu trosit cerno vise za grijanje, a ako pak pretjeramo u brizi za troskove grijanja tesko cerno pronaci materijale za gradnju koji bi u potrebnoj kol icini bili i cijenom prihvatljivi. Zato je potreban kompromis. Ma kako to na prvi pogled kompliciralo stvari, 0 grijanju ne mozerno razrnisljati ako zanemarimo problem toplinske izolacije. Kvaliteta, odnosno stupanj toplinske

IJ\S T I1A ()K{) t: i f;;~ E

IizO l i l'k a. 1

ZID OD
OPEKA

OSNOVNA ZBUKA

Sistcmi toplinskc zastitc prcporucuju se na

novim iii starirn zidovima s malorn iii
ncdovoljnom toplinskoizolacij skom
sposobnoscu.
JUBIZOL sistcm izradujcmo od
STIROPOR ploca odgovarajuce dcbljine,
Akrilnim Ijcpilom sc pricvrscuju plocc i
izradujc osnovna zbuka. Plastificiranc
mincralnc zbukc prcporucujcrno za
zavrsnu obradu Iasade.
Kod sistema KOMBIFAS-S fasadc upot rcbljavamo KOMBI-S plocc, To su
izolacijske gradevinske STIROPOR ploce
s obostranorn oblogom od
CEMENTOPORA, koji
omogucuje vccu cvrstocu i bolju pri onljivost za sve klasicne Iasade.

ZID OD OPEKA

KOMBIS PLOCE RAZBIZ MREilCA

CEMENTNI SPRIC PRODUZENA ZBUKA

ACRYNOLIT

izolirka.

Industrija izolacijskih materialov, 61110

Ljubljana, Ob zeleznici 18,
telefon: (061)443-096,
teleks: 31585 yu izo,
telefaks: (061)445-182.

JUBIZOL toplinska fasada

KOMBIFAS-S toplinska fasada

16 GRJjANjE

- - - -- - - - - _._._.__ .

_ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

_
S obzirom na mspolozive materijale, njihove eijene I cijene energije danas je prihvatljiva vrijednost koefieijenta k maksimalno 0,5 do 0,7 W/m2"K (znaci: gubitak topline po m2 i svakom stupnju Kelvinove skale razlike izmeau unutrssni I vanjske temperature, lzmzeno u vat/mao Vrijednost stupnja Kelvlna i Celsiusa je ista (vidt detaljnije u poglavlju 0 proracunavanju grijanja). Zid od eigle koji bi udovoljavao ovom kriteriju morae bi bitl debeo minimalno 80 em i zbog toga se u modernim gradnjama primjeniuje tzv. sendvic konstruke/je kod kojih grac1evinsklmaterijal {drvo, beton, eigla i sl.) ima primarno konstruktivnu funkeiju a lagani pjenasti materijali iii mineralna vuna u odgovarajucoj debljini oslguravaju potreban stupanj toplmske izolaeije. Zid moderne montsme kuce debljine 20,4 em s koefleijentom k 0,46 W/m2 k odgovara zkiu od pune elgle debljine 140 em.

X pune eigle debljine 38 em, kojem _ -: vsre puna drvo od 8,2 em nekad se
= trao zadovoljavajucim i u pogledu
: - - topline. Danas koefieijent njihove
_ s sti za toplinu (k=1,4 W/m2 'K) ne ja va propisima 0 cuvanju energije i
_: ' _ je samo za objekte u kojima se ne
sza 0 (kuc za odmor i sl.). A koliko je
5 jos kuc sa zidovima od 25 em bez ikakve dodatne toplinske izolaeije? '--

38 em

--'

140 em

irancsti prostora utjece ne sarno na gubitke topline, odnosno cijenu grijanja, ___ i na dimenzioniranje, oblikovanje, a katkad i na izbor sistema za zagrijavanje. 's ecorn, sto ekonornienije trcsenje energije nije sarno u interesu pojedinaca nego stva kao cjeline, pa sve moderne drzave na osnovi znanstvenih i empirijskih anj a imaju propise koji se odnose na toplinske karakteristike gradevinskih _ekata razlicitih namjena, a graditelji i projektanti ih se moraju pridrzavati. _- , kad je rijec 0 starijirn objektima iIi 0 individualnoj izgradnji toplinska izolacija e biti nedovoljna. Osobito u ovom posljednjem slucaju, ljudi su skloni stednji - pogr esnorn mjestu (sarno da je krov nad glavornl). Mozda nam se zbog toga i e inst ala cij e grijanja tako skupima, kad kcnacno i na njih dode red. Ako pritom ~ "zaobidemo" projektanta (opet da bismo "ustedjeli", jer i verzirani majstor "zna" Jrediti potreban broj rebara radijatora), a izvodac ce se jos i osigurati dodavanjem '~e g rebra vise, izbororn jaceg kotla, solidnijim dimenzijarna cijevi, jer sve se to - ze i zaracunati, preostaje nam jos sarno da cijeli zivot placarno nepotrebne -- sk ove takvog grijanja . Opet srecorn, danas su svakomu na trZistu dostupni razni materijali za ~ cplinsk u izclaciju k oji se mogu i naknadno ugradivati u sve i svakakve objekte . . . oizvodaci navode egzaktne podatke 0 njihovim toplinskim svojstvima . Dovoljno =- sje sti i izvesti dvije-tri varijante proracun a pa da postane jasno koliko se is _ at i ulozit i u izolaciju, a koliko u sistern za zagrijavanje, uzimajuci dakako, na ' ,, ~ it u dusu troskove eksploatacije, Ako yam ta matematika ne lezi, pametnije ~<:' j e nok r at n o) platiti projektanta umjesto da ostatak zivota nepotrebno placate ~ " ija vanj e okolne atmosfere. \"a kraju, nije bez znacaja ni cinjenica da provodljivost zidova, stropova i podova utiece i na udobnost ambijenta i ljeti kad ne trebamo grijanje. Dobro izolirane rostorije zadrzat ce duze ugodnu hladovitost kad je vani nepodnosljivo vruce, isto ka o sto ce se zimi lakse zagrijavati. Na prvi pogled moze se einiti da problernatika toplinske i hidroizolacije ne pripada temi grijanja . Nazalost, ne moze biti dobrog grijanja u vlaznoj zgradi! Osim toga sto nekontrolirana i suvisna vlaga kvari atmosferu, na otparavanje vlage t rosi se velika ko licina topline, pa je takvo grijanje toliko skupo da bi se brzo is
J .

Prije gradnje obavezno konzultirajte struinjaka kako biste energiju iskoristili sto racionalnije.

IJ~<ST IIA ~JKOjJ i!1.E

GRIJANJE t7

_ _ _ _ _ _ _ _ PLANIRANJE I IZVEDBA ZIVOTNOG AMBIJENTA

platila kvalitetna hidroizolacija. Pogresno je misIiti da se dobrim grijanjem moze "osusiti" zgrada kojoj hidroizolacija ne valja. Vlaga obicno prodire iz zemlje kroz temelje i zidove kapilarnim putem. Susenjern zidova samo "pravimo mjesto" za ~TghM ~~. ~~lt:@[~ n~ novu vlagu i tako u beskonacnost, Ne ulazeci u sve oblike stete od vlaznih zidova 0# ~ ktJhJft ~rU;~ \~di~ ili podova ovdje cerno samo naglasiti da i zbog grijanja hidroizolacija zgrade mora Dvostruki prozor, vrata i biti besprijekorna. Pogotovo u individualnoj gradnji upravo je hidroizolacija cesto prozori sa posebnim iermopan zrtva stednje na pogresnom mjestu ili nestrucnog izvodenja. siaklima, dobro brtv1jenje i s1. Prema tomu, bilo da je rijec 0 novogradnji ili starijoj zgradi, prije nego pocnete biino smanjuju gubitke topline. razmisljati 0 novom iIi bilo kakvom grijanju treba odgovarajuce rijesiti topIinsku izolaciju i uvjeriti se da je hidroizolaeija besprijekorna. Ulaganja u saniranje $'0 hidroizolaeije u starijim zgradama mogu biti veca od onih za centralno grijanje, pa taj moment takoder utjece kako na izbor nacina tako i na realizaciju sistema grijanja.

t '1

PROZORIIVRATA
U sirem smislu problematici toplinske izolaeije, odnosno cuvanja topline pripadaju i svi otvori na Ijudskim nastambama. Velik postotak topline gubi se kroz njih, bilo otvaranjem iIi dok su zatvoreni ako nisu dovoljno kvalitetno izvedeni. U nasim krajevima prozori moraju obavezno imati dvostruka stakla, pri cemu sloj zraka izmedu stakala sluz i kao toplinski izolator. Pritom su bolji moderniji prozori kod kojih se oba krila otvaraju zajedno, iako je kod starijih izvedbi taj sloj deblji. Razlog tomu je sto se kod modernih industrijski proizvedenih prozora vise paznje posvecuje brtvljenju. Svako grijanje predaje toplinu zraku u prostoriji, a ako taj zrak nekontrolirano bjezi on sa sobom odnosi i dio topline. Zbog toga danas prozori, a cesto i vrata, imaju po rubovima ugradena brtvila od meke gume iIi plastike. Vrata, osobito ako su vanjska, trebalo bi da budu dvostruka, iIi bar sendvie konstrukcije s termoizolaeijskom jezgrom izmedu ploha. Dakle, pri planiranju grijanja treba se osvrnuti i na kvalitetu prozora i vrata. Ako su stari i dotrajaIi, ako ne brtve dobro, treba ih popraviti iIi zamijeniti. Time ne samo da cete novae ugraditi na pravo mjesto, nego cete poboljsati i kvalitetu grijanja. Uz prozore i vrata koji ne brtve iIi nisu dobri toplinski izolatori ne moze se ostvariti jedan od glavnih uvjeta dobrog grijanja: ujednacenost temperature po eijeloj prostoriji, rna kako je raskosno grijali . A neujednaceno grijanje osim sto nije udobno moze i skoditi zdravlju!

.8 GRIJANJE.

~I

. -sa

Napetost

Zaprepaf;tenje

odusevtienie

ij azam

Otrelnjenje

Preplesenost

Zapanjenost

lIu stracije: Nenad Meeava

:2

u ~e n o s t i kon a cn o

Frustracija ... a tada je jedini tztez za...

... smirenje ... psihijatar

_ .

je nsrucio proizvod

Njegov zahtjev obradio je zastupnik tvrtke proizvoascs opreme ...

. . . i ovako je nsrucio za kupca.

Tehnicki biro tvrtke konstruirao je opremu po tom nalogu.

Oprema je isporucens i montirana . . .

... zatim su strucnjsci tvrtke proizvoaece pokuseti spasiti stvar.

Na kraju, kupac sam montira opremu.

Propagandni odjel tvrtke

proizvoasce prezentira na
kraju cijeli posao na svoj

necin.

GRlJANJE 19

---------------------------------------------------""""lI *' "____

OKIPOR JE TRAJAN TERMOIZOI1ACIJ:Sl(I::MATERIJAL

.:.: . .. ..

..

, ';;'. :'

..

U izgradenoj kuci . . . . OKIPOR se nc vidi, ali . . njcgova se prisutnost trajno osjcca u svim vanjskim konstrukci jama! Ispravno primijenjen i ugraden OKIPOR traje koliko i eijcla zgrada. Vise od cctvrt stoljcca vlastitog iskustva i dvostruko toliko iskustva inozern nih partnera, garanti raju da su prcdlozena rjescnja potvrdena dugogodisnjim iskustvima. Mi nc ckspcrimcntiramo s varna! Vjcrojatno znate, ali mozda nistc 0 tome dovoljno razrnisljali: OKIPOR jc univcrzalni izolaeijski materijaI. Vecina izolaeijskih matcrijala adlikuje sc dobrim izolaeijskim svojstvima, ali sarno u suhom stanju. Ako takvi rnatcrijali dodu u doticaj s vodom i vlagom - ~to se redovno dogada u uvjetima pri gradcnju - gubc

svojom strukturorn adjeljujc i ~titi starn beni prostor od nczeljcnih utjeeaja i

usrnjerava prosusivanje
prema vanjskim dijelovima objekta, Prednost OKIPORA su i njcgovc relativno vel ike rnehanicke cvrstocc, uz mogucnost lagane obrade i ugradbe. One mu daju najuniverzalnije rno gucnosti primjene na svim elementima zgrade, ad podova i zidova, do stropova i krovova. Za lijepljcnje i prcrnazivanjc OKIPORA postoji niz srcdstava na bazi plastike dispcrzirane u vodi. Takva sc sredstva primjenjuju sve vise za prcmazc zidova i drva (polikolori , hidroluks sisterni, siprokol i drugi), jer su pogadniji i manje opasni za rad i primjcnu. OKIPOR se ne smije lijepiti niti premazivati sredstvima

izolaeijske sposobnosti. Zbog toga ih treba zasticivati raznim dodatnim slojevima od vlaznih podloga, jer ne rnoze sc ~ekati da se podlogc potpuno osuse. Za prosusivanjc novogradnje ad gradcvne vlage, (vlaga u bctonu, zbuei i zidu), potrcbno je nckoliko godina, a pri gradenju vrijeme je zaista novae. OKIPOR je otporan na vodu. Odlican je tcrrnoizolator i rnoze se dircktno ugraditi uz jos vlaznc podloge, te

A Za adaptaeiju potkrovlja primjenjuju se troslojne kombi-plocc, kod kojih je OKIPOR debljine 4-5 em obostrano oblozcn drvolitom debljine minimalno 2 em. Kod sastavljanja ploca, koje sc jednostavno - klinovima s podloscima pribijaju na drvenu potkonstrukeiju, treba paziti da jezgra od OKIPORA bude na rubovima uvijek zasticcna oblogom. Ovakve su troslojne kornbi -plocc lake i dovoljno krutc, pa sc njima mogu izvoditi i pregradne stijene pri adaptaeiji potkrovlja. Unutrasnje plohe drvolita normalno se zbukaju. uz primjenu zieanog, anna tumog pletiva (tzv. rabic- rnreza).

folija kao kocnicu pari koja prod ire odozdo iz zagrijanih prostorija, a preko njega - direktno - bez posrednih slojeva (ljcpenka, folija) betonsku kosuljicu debljine 4 em Na medukatnoj ploci, sloj OKIPORA polozen izmedu nosivc plocc i zastitnog betona prigusivat cc buku uslijed hodanja na gomjim ctazarna, Dakle, OKIPOR je i akusticki izolator. Za ovakve namjene upotrebljava se speeijalni tip OKIPORA-ELASTIFICARANI OKIPOR, opet u kombinaeiji s polietilenskom folijom. Za oblaganje i termoizolaeiju fasada primjenjuju se OKIPOR FASADNE PLOCE od posebno stabiliziranog i kvalitetnog materijala (TIP S-3). Lijepc se i mehanicki dodatno ucvrscuju posebnim nehrdajucim drzacima, plasticnim dispcrzijarna oplemenjenim eementnim mortovima (oprez: uvijek i sarno na vodenoj bazi). Ploce se potom celicnim glodaliearna oslojavaju (zbukaju) tankim slojem istog materijala u koji se, kao

ojacanjc, ugraduje armatuma staklena mrczica, cije su niti jake poput eelicnih ziea. Cijcli sloj je debljine sarno oko 5 mm. Nakon vezivanja nanosi se finalni fasadni premaz iii druga obrada u tankom sloju. TERMOFASADA s OKIPOROM stiti zgradu i od prodora k ise tjerane vjetrom, nema neugodnih evjetanja i mrlja od salitre iz eiglane pod loge, dovoljno je mehanicki evrsta i trajna.

E
F

Umjesto opisanog oslojavanja vanjska obloga OKIPOROM mozc se zastititi i fasadnom eiglom.

B Podove negrijanih i provjetravanih

tavana ili dijelova tavana treba vrlo efikasno izo lirati, jer kroz te se konstrukeije, uz podove, gubi najvise topline. Primjenjuju se OKIPOR ploce polozcnc u dva sloja ukupne debljine 6 em . Sastave ploca treba u svakom sloju polagati na izrnjcnicno , Ispod ploca treba poloziti dva sloja polietilenskih

Kod ravnih krovova, koji su najkomplieiraniji dijelovi zgrade, OKIPOROM se mogu izvoditi kon strukeije koje garantira potpunu zastitu hidroizolaeijskog sloja. Nairne, postavi Ii se OKIPaR iznad hidroizolacije, u mokru zonu krova, hidroizolaeija ce biti zasticcna od promjena temperature - sm rzav anja i pregrijavanja - uvijek u zoni priblizno jednake temperature. Voda koja prelazi preko OKIPORA nece bitno smanjiti

( 1) DRVENA

......... .

_----------------E KUCU , UZVRATIT STEDOM I

(2" DRVOLIT 2 em

KONSTRUK

CIJA
OKIPOR 45 em

~ DRVOLiT 2 em
" ~ ! 2BUKA ARMIRANA

2 em

l (b
ttr;~I~~~~~' :::-;;!, J.: / (s)
."l.-~--~~ .ts) rr,;.
(1 BETONSKA KO~ULJICA .....6
4 em 2 x
3 em
x

RO M

hlapljiva otapala. To nitro bojc i lakovi, claz ure za drvo, bitu _I; ijc u nafti i dr. Hlapljivi IZ tih srcdswva ve pare - rastopit ce sti OKIPOR, isto kao ~to - _ kisclina rastopila tanku turnu mrezu kad bistc je _ 1 i prcmazivali! ' u OKIPOROM, uzvratit . ' dam i komforom!
'0
I

I -o:
.

CZ.)
).
I

<J)

(j;)

:i) FINAlNA FASADA ,~ 3mm ,2, ARMIA.

PLAST .
:J/
1 2BUKA 5 mm
OKIPOR FASADNI

~ '"*

<t) STROPNA 2BUKA

'(

FINALNI POD (PARKET) BETONSKA KO~ULJICA 4 em OKITEN FOLIJA I . 0 .2 mm ELASTIFICIRANI OK I POR 2 em NOSIVA PLOtA

(~ t~EPILO
~

(1)

d) OKIPOR
)J . /

ZID (OPEKA BETON) ,~ UNUTARNJA 2BUKA

/f\0.5Yt> '" .. -"/

(2 './ // /

@ NOSIVA

(3 ) OKITEN FOLIJA 2 1 mrn

PLOtA

0 2

l.~) STROPNA 2BUKA

o Zagreb, Zitnjak bb
Prodaja Zagreb, 041)231-781, 231-439 r daja Skopje, Gradski ovinski centar Kula 217, 91000 Skopje, 091)232-144, 228-435.
=
RESETANI SWUNAK OKIPOR PATENT ~ PLOCE 10 em ~ HIDROIZOLACIJA ) BETON ZA PAD , 6 NOSIVA PLOCA OJAC;ANA J. 0) STROPNA ~BUKA

[I

Q.;

CV

(31

~
2 l.

HU MUS

$
5 6

'4

FINALNI POD (PARKET ) BETONSKA KOSULJICA 4 em OKITEN FOLIJA 1 x 0 .2 mm ELASTIFICIRANI OKI POR 2 em NOSIVA PLOCA STROPNA 2BUKA

L-L

$
2,
4'

fl

/5

'f'

OPEKA OKIPOR 8,10 em HIDROIZOLACIJA ZID UNUTARNJA 2BUKA

izo lac ijsku sposobnost, niti mu ti stru kturu (podsjctitc sc: plovci rih mrcza takodcr su izradeni iz ORA). Plocc 5 gomjc strane moraju . zane krupnozmatim rcsctanim rn, iIi slicnirn prikladnim matcrija Treba primijeniti kvalitetni, pom i OKIPOR vec debljinc (jcr vodc ipak narusava toplinsku iiu). Za ovakvu primjenu su pogodnc

1
d " , FINALNJ POD
~ '2 ) BETONSKA j UICA KO~U

, 1)
I

'2 :

3J 4'

5)

::~~, POD (KERAM. PlOCICEj BETONSKA KO~ULJICA 4em j . OKITEN FOLiJA 1 x 0.2 mm OKIPOR 2 em (5' NOSIVA PLOtA ,,6) OKIPOR 4-5 em DRVOLiT 2 em \6) 2BUKA ARMIRANA 2 em

proizvedcne u ' rna (TIP 5 -3), cije su povrsinc

ian c profiliranim kanalicima za nje vode, ana rubovima imaju te urcze za medusobno prihvacanje ih ploca. Ovako postavljenom nsxorn izolacijom se sledi jer nisu .: i svi hidroizolacijski slojevi i . izc se trajnost i sigumost od procuri 1::." Posebno efektno mogu se izvoditi i , zclcni, ckoloski krovovi,

O R PATENTPLOCE

(4:

' 3) OKIPOR 5-6 em

OKITEN FOLiJA

J.

] 3 x 0.2 mm
~5 ' PIJESAK

() ZBIJENI . NASIP

SLJUNCANI

,1'

H pr ikazuj e primjenu OKIPORA u kon

.rckcij i poda, da bismo ga izolirali od ; ; occ i vlage iz podloznog tla. Ploce raj u biti rnedusobno cvrsto sljubljene,

a rubnom trakom od OKIPORA treba zastititi i podnozjezida. Po ovako pripremljenoj podlozi rnofc se hodati, uz malo paznjc i voziti kolica s materijalom pri polaganju zastitnog bctona. OKIPOR je jedini matcrijal koji se moze polagati i direktno na uvaljani i pijeskom posipani sljuncani nasip preko kojega je polozcna polietilcnska folija (proizvodi INA-OKI Zagreb), otpada izrada donje, podloznc betonskc ploce, cime sc postize znatna ustcda pri gradenju.

Podovc iznad podruma, gar ala i slicnih negrijanih prostora treba takodcr izolirati odozdo, s vanjsk e strane , U tu su svrhu najpogodnije DVOSLOJNE KOMAIPLOCE, gdjc jc OKIPOR oblozcn plocorn od negorive, mineralnim sredstvima impregnirane i slijepljcne drvene vune, tzv. drvolita, OKIPOR mora biti okrenut prema konstrukciji, jer mu gradevinska vlaga nc smcta,

;:;:::,:::':: :: @ ::::,: :::: :::::,::::: :,:::::::::::::::::::::::::::,:"""'":,:,:,":,,,,,,::,:,:,:::,:,:,:,:,:,::::::: ,: :: 1

v STEDI ENER IJD

::,: :,: : :: : : '::: : :': : : : : : : : : : : :,:,: : :,:,: : : : : :: : :: : : : : : : : :,:,: :,:,:,:,:,:,~~::. ,

Per It

PRIRODAN I EKOLOSKI CIST

IZOLACIONI MATERIJAL

Sigurno ne treba posebno naglasavati od kolike je voznosn topiotna i zvucno izolaelja objekata. Odrzavanje tem perature kuce. stone . poslovnog iii drugog prostora (grejanje) zncc: ravnomerno pokri vanje toplotnih gubitaka kroz spoljne zidove. podove I plafone objekata . To plotno izolaeija treba do svede te gubitke no sto nizi nlvo . Upravo to ostvaruje fasada omalterisana PER L1TOM po dobi vamo zid koji akumulira toplotu . Takvi su zidovi prijatni i topli. a uz to i izrazito skonorntcnl. U letnjem periodu fasadni perlitni molter spree avo zcqrevonle zidova. po u stanu Ierne: uvek prijatan oorcvok. PERLIT (Iogotip) je prirodan i ekoloskl ctst lzolaeloni materijal koji se dobija lz sirovog perlita tehnolosklrn proeesom ekspandiranja . Sirovi perlit je vulkansko staklo so 1 . 5 posta vezone vode . U hemijskom pogledu sirovina sadrZi vise od 65 posta sili eijum-dioksida . Geoloski. sirovina perlita je daeitna iii andezitna staklasta meso. Ekspandirani perlit je terrnlckl proees oslobadanja vezone vode no tem peraturi oko 1200C. Po karakteru proeesa ekspandiranja vidi se do je ekspandirani perlit terrnlcki umiren materijai. a istovremeno ooktertotoskt sterilan . EKSPANDIRANI PERLIT je neotrovan. neagresivan. a istovremeno otporan no kiseline I starenje . mosferskih) utieaja. kao i protlvpozorno zcstlto kon struke ija . Postupci nanosenja ova dva maltera se znccojno razlikuju i proizvodae ih daje stampane no vroccrno u kojima je pakovan molter.

TEHNICKE KARA KT ERIS TlKE

Perlitni malteri su izradeni od anor ganskih materija i imaju sledece osobine: I(o e ieijena t toplotne provodljivosti no iO"C: SUPERMAL 0.091 WjmK; PERMAL 0.081 Wjm K C -sroc o n o prit isak: SUPERMAL 0.69 M Po; ?::RMA L 1.36 MPa Vrlo c obro to plotn a i zvucno izorc c sc . o -oornos! no oozor i star enje , " e o rouzrokuje koroziju . Niski t CSKO o d rZav a nja . U c c r-osu no d ruge gradevinske I o ; e' ja le . lrnc juc: u vidu toplotni c t po-. d eb ljina SUPER MALA od 4 em iii PER ,A LA od 5.3 em nonetog no spo ljnu fosa d u odgovaro debljinomo : i< reeni molter 36 em. produznl molter U1 em . beto n 60 em. loki beton 28 em . ploco od gipsa 24 em. puna opeka 32 em . giter-blok 28 em. sljaka b lok 24 em , Perlitna fosoda mora se zostitlf od a tmos ferskih ut iea ja jednim tanjim siojem foso d nog premaza . To treba uraditi nakon 15 dana . kada se PERLIT pr osusi do dubine od 4 mm . Fasadni premaz mora biti vodoodbojan ali poropropuston . SUVOMESANI PERLITNI BETONI SASTAV: cement (JUS .B.Cl ,011), PERLIT, aditivi

U FAll EKSPLOATACIJE
znatno smanjenje troskovo grejanja prijatna klima stano i drugih ob jekata i leti i zimi manji troskovl odrZavanja estetski izgled No bazi ekspondiranog PERLITA (Iogotip) "TERM IKA' (Iogotip) j e razvila sledeei p roizvodni program

PROIIVODNI PROGRAM IA GRADEVINARSTVO

EKSPANDIRANI PERLIT P1 i P2 upot rebljava se u slobodno nasutom stanju kao termo i zvuc no izolaeija. kao agregat u termo i zvucno izolaeionim betonima I m alterima . Primenom perlita P1 i P2 pos nze se TERMO i ZVUCNA izola eija stambenih. poslovnih prostora i industr ijskih objekata u slucolu kada osta li elementi konstrukeije zotvoroiu pr ostor u koji se sipa PERLIT bez veziva . SUVO MESANI MALTERI SUPERMAL zo mal terisa nje spo ljnih zidova. a nanosi se ruc no iii mostrski s tim do se ugraduje lsklluclvo u jednom sloju. PERMAL zo malterisanje spoljnih i unutrasnjih strano spoijnih zidova gradevinskih objekata . a nanosi se lsklluc lvo rucno u vise slojevo . Ovakvim postupkorn postize se termo i zvucno izolaeija spoljn ih zidova. mehcnlcko zostlto od spoljn ih (at

PRIMENA PERLITA
U FAll GRADNJE

usredo u odnosu no eelokupne troskove (tanji zidovi. manja grejna tela. manja pee zo eentralno grejanje). orzo gradnja. lake malterisanje rnoqucnost malterisonja i ugradnje perlitnih betona u izvedbi 'sam svoj rnolstor",

VRSTE PROIIVODA: SUPERBET 1, SUPERBET 2, SUPERBET J.

PERLITNI BETONI za termoizolaeiju: podova. plafona i ravnih krovovo . upotrebljavaju se tamo. gde se od termoizolaeije zahteva : cvrstoco no prit isak, neosetljivost na hem ika lije.

~.

,J _ ;-a c njo . dugi vek _ : ~ -: a ost kva lit eta , - :: - a ~ e - grodnje u podove = - : ::: <d T SETON kao

. : : :; - va (kerornicko ploc lce. ~ :: J '1i pod i sl.) gde se - _- -;;.J direktno postovlio no
- :: : <:: ::>\/0 (tekstilni podovi) gde

,:.-= " b et on. zovrsn i sloj :.:. - - o frakcijskog betono u - : -.:: ':;( 0 3 em . : - : ::<J T SETONA U SLOJU ZA . - .(ROVOVA imo niz . : " cd ostalim vrstamo : . 'Jegova primeno elimi nise _ . :;c d nje slojo zo termlcku - _ ~ ( j e zo transport. : - ~ - , zo rod. Ugroduj e se i c: _ e oez posebnog fiziekog _ : : ::'1c c ojnije ne opterecuje _ (350 do 600 kg/m J ) . a po - se r-ioze i orm iroti ali poe~ : ~ ormoturom. obzirom do je e zostlcule ormoturu od

podlogo pork etu iii tekst ilnom podu. obavezno preko njego Izvestl kosulilcu sitnofrokcijskog b etona (pllvojuci pod) . SUPER SET 3. u sebi sjedinjuje dobre osobine terrn ozvucne Izolocije I nosivosti. Moze sluziti koo direktna podloga za kloslcni porket I ker ami eke pl octco . Pored podova pr imenjuj e se kod rovnih krovova zo podironje i termo izolo c iju.

L;;;=::""=;J

TERMIKA
preporucuje gotove suvornesone
moltere SUPERMAL i PER MAL. gotove
suvorn esori e perlitne betone : SUPER
SET 1. SUPERSET 2 iii SUPERSET 3. koji su
uz dodatak potrebnih kollclno 'lode
spremni zo ugrodnju.
Ukoliko se odtucite do somi spravljate
moltere i betone. postupite strogo po
re cepturama i uputstvima
prolzvodo co .
Pored PERLITA kojl se prlmenjuje u
grodevinarstvu 'TERMIKA' proizvodi :
AGRO PERLIT - primenjuje se u
poljoprivr edi. hortikulturi (zo
ozivljavanje reznlca) . uzgoj c vs c o u
industrijskim uslovima . koo dodatak
zemljistu zo uzgoj sobnog bilja .
regulisonje voono-vozcusnoo rezima u
tlu. trajno pobollsovonle agro
tehniekih osobina "tesklh" zernlllsto.
FILTRACIONI PERLITI (PF 1. PF 2. PF 3) se
koriste U: hem ijskoj. prehrambenoj.
faramac eu tskoj industriji. te zo
proclscovorjs vodo i t ehriotosklh
tekucinc. kao pornccno sredstvo za
filtraciju. po zohtevima ooqovorojuce
tehnologjj e .
SKUPLJAC SLJAKE - primenu nalozi u
livarstvu. zo izdvajanje nezeljenlh
primeso u livu putem zgusnjovanja i
koaguloclje sljoka .
Pcc otkorn 1991. godine ocekule se
nov proizvod 'TER MIKE' - novo gen
erocijo perlitnih prolzvodo. koji ce
svoju prim enu noel u p roc isco vc nlu
otpadnih vodo . zagadenih jez era i
mora . Ukrotko . svudo gde je potreba
zo eiscenjem zogodene okoline . Time
ce 'TERMIKA' umnogome doprlneti
borbi za oeuvonje covekovs sredine .
Zo sve informo c ije 0 primeni p erlitn ih
moltero i betono struenj a ci 'TERMIKE'
iz Zrenjan ina 'lam stoj e no raspolo
gonju. svojim tehn iekim savetima i
besplatnom instruktazom no objektu
ugradnje.
'TERMIKA' besplatno obuc ovo
kodrove za rod s p erlitn im proizvod
ima u gradevinarstvu.
"TERMIKA" - Dru~tveno preduzece za
proizvodnju i monlazu ler
moizolacionih materijala
23000 ZRENJANIN, Ecanski drum 4, leI.
(023)43 -020, lelefaks (023)44-303,
leleks 15523.

Predslavni~tva:

- l~
_

STA KUPITI

'

PROIZVODI SU HEMIJSKI NEAKTlVNI I NE IZAZIVAJU KOROZIJU.

Zo dobor kvolitet izvedenih ro d o vo pod logo mora biti c tsto. dovoljne nosivosti I zbijenostl do prim i op t erec enje od nodgrodnje. Podloga mora stititi perlitnl beton od podzem ne 'lode i difuzn e pare . PRIPREMA je krojnje jednostavno: vreco SU PERSETA se sip o u m esoucu od 100 I i dodo potrebno kolic ino 'lode od 12 do 171. Nokon mesonjo od 2 do 3 minute dobije se penasto mosa p erlitnog betono . Ugrodivonje se vrsi rozostironjem mose perlitnog betono i izvla eenjem metolnom rovnlccom po vodilicomo koje su radene od ist og materijalo iii od meto lo . Moso perlitnog b etono je penosta, meko I mora se minimolno sed a m dono zastititi od svokog meho niekog opterecenjo i od noglog

1. se primenjuje no - ~ d e se trazi izro zit o dobra ::-. ~ - a izolo c ijo . Preko njega se izvo di zastitni cementni - ~ o c o plivajuc eg podo ltd. :::-: ;)::T 2 se primenjuje u podo : ec e nosivosti (hole). u po ih krovovo . Preko njego se ~ _. e OI i kero rnlc ke plocice u .::~ - e -n molteru . Ako sluzi koo
IC KI PODACI : - . a no pritisok (M Po) :: ::: ::-e ~ ' n s k o moso suvog ::..;: --C)g b et ono (kg / m J ) :: e t to plo tn e provodljivosti -

: :- : ~

suseru o .
Op tim o lne temperature primene su: od + 5 do + 35C VRSTE PROIZVODA
SUPERBET 1 SUPERBET 2 SUPERBET 3

0 .5 300 0,072 0,9 10 10

1.2 450 0.08 4 1.02 17 17 600 0.108

2.72

CN/moK)
: ~ :: :? tem p ero turnog ~ ~ - :: - clr o (m m / mIl O O C)

_ - : ~ =- . gl ,,' zo 5 em

debljine PVC-vrec i (kg )

1.1 25

25

pokriveno sklodiste odignuto od podo godinu dono u neostecenoj fobrieki zotvorenoj ombolozi

. ;..1.

.A ;\JAPOMENA

SUPERSET proizvodi su suvomesoni. U njih se ne dodoje nisto sem 'lode . Pri pr ipremi SUPERSETA u mesolicu uvek sipoti ceo broj vreco .

71000 SARAJEVO, Ranka Sipke 5b, tel.

(071 )655-605
62000 MARIBOR, Du~ana Mravljaka
27, leI. (062)34-639, 303-343 .

Godine 1987. indusiriiski zahuktali razvoj progutao je oko 4000 milijuna iona naite i viSe od 2000 miliiuna tona ugljena.

KOJE GORIVO
ODABRATI?

Na ovo pitanje slijedi zacijelo i protupitanje moze Ii se uopce bir ati . Dakako, izbor je rnoguc jer na raspolaganju su yam uvijek, bare m dv 0 shj ed ecih ener genata : zemni plin kruto gorivo propan-butan (tekuci naftni plin) lozivo ulje elektricna energija Kako biste ih mogli medusobno usporedivati treba uzeti u obzir niz faktora, te tada medusobno usporedivati isti iznos topline - tj . ek vivaleritn i iznos. U nasern slucaju ekvivalentni je iznos od 11,63 kWh. Svakodnevno se naslusamo raznih prica 0 cijenama uglj ena , ogrjevnog drva, lozivog ulja i slicno. Mnogi usporeduju te cijene na svoj nac in i dol aze do vlastite racunice sto je najjeftinije. Pritom se cesto uzimaju krivi oda ci za ogrjevnu vri jednost sarnog energenta iIi se ne uracunavaju tr asportni t r oskovi j st u pa nj isko ristivosti. Mi uzirnamo u obzir sve te faktore . Tako npr. us pore duj erno koliko kosta jedan ekvivalentan iznos topline uvazavajuci i mogucnost kori stenja t og energenta na nasirn uredajima za proizvodnju toplinske energije . Dak le, ak o imate rno gucnosti mozete odabrati najjeftiniji energent.

ELEKTRICNA ENERGIJA
Mada se u oko 70 posta domacinstava u nasoj zemlji sta 0 . is \'o grije na kruta goriva , istraz ivanja pokazuju da je dodatni izvor toplin e ajcesce el ek t r icna en ergija. Svako takvo dodatno zagrijavanje vrlo je sku po jer po novom tarifnom sistemu osnovna tendencija elektroprivrednika - stedn ia sno je ostvarena pa je ta vrlo prakticna energija eak visestruko skuplja od ajjef ini jeg energenta - zemnog plina . Zbog toga broj dornacinstava koja se griju 15 ' iucivo elek t r icnom energijom stalno opada a uvjereni smo da ce i kao dod a : izvo opline izgubiti prvo rnjesto. Cijena ove energije razlikuje se po republikama i r egij a rna, ie r neki potrosaci placaju posebne doprinose za razvoj lokalne ele ktrodis t rib iv ne rnreze. Dakle, treba uzeti cijenu 1 kWh elektriene energij e po sk pljoj i j eftinijoj tarifi te pomnoziti sa 11,63 kako bi se dobio iznos cijene je dnog k vi -a lent riog iznosa topline za rubriku 2 u tablici.

5:

EKSTRALAKO LOZIVO ULJE

Ovajje energent sve trazeniji pa treba svakako i njega u s ored i 'a i, Ogrjevna je moe 1 kg ovog goriva oko 11,63 kWh a 1 kg = 1,16litara pa j e ta x ije na (dina r a po litri) ekvivalentnog iznosa topline 1,16 x ... dI1 = ... d/I 1,63 kWh.

ZEMNI PLIN
Mada i taj energent cesto poskupljuje, on je posljednjih deset ; 0 ina uvijek bio najjeftiniji. Distributer daje cijenu za jedan prostorni nor i reta r zernnog plina, koji ima priblizno ogrjevnu vrijednost od 9,26 kWh, pa za ek 'i a len t ni iznos treba 1,25 m" zemnog plina. Cijena ekvivalentnog iznosa je da k le 1,25 x . . . d/m" = ... dl11,63 kWh.

PROPAN-BUTAN (TEKUCI NAFTNI PLIN)

Oni koji kupuju ovaj plin u bocama zacijelo se skupo griju. Pcstoje manje boce od 10 kg tekuceg plina i one vece, a za ekvivalentni izn os topline od 11,63 kWh treba 0,91 kg ovog plina. Tako je dakle 0,91 x ... d/kg = ... dl11,63 kWh.

24 GRIJANJE

_ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI?

UGLJEN I OGRJEVNO DRVO

Kako postoji obilje raznih ugljena sve podatke iskazat cerno posebno tako da mozete sami tocno izracunati . Obicno je prosjecno ogrjevna vrijednost mrkog ugljena oko 5,2 kWh/kg pa za ekvivalentni iznos treba 2,23 kg tog energenta. Za ugljen je dakle 2,23 x ... d/kg = ... d/ll,63 kWh .

Sve ove podatke uvrstite u kolonu 2 tablice 0 troskovima grijanja

kod razlicitih energenata i dobit cete prave medusobne
odnose u - koloni 6.
USPOREDBA CIJENA RAZLICITIH ENERGENATA
VRST GORIVA Priblifna cijena ekviva lentnog iznosa top line d/11,63kWh
1 2

Troskovl prijevoza (za elektritnu energiju uzet je pausal u %)

3 5-10%

Stupanj iskoristivostl

Stvarna cijena (2+3) 4 d/11,63kWh

5

Koliko novca za isti

uclnak
6

4
96-98

...

Elektrlcna energija

dnevna skuplja nocna skuplja

t.oztvo ulje (El) Zemni plin Propan-butan (TNP) Ugljen

75-86 75-86 75-86 58-63

20-30 10-20

Treba reci da postoji niz razlicitih metodologija za usporedivanje troskova grijanja, odnosno cijene raznih energenata, a ova metoda obuhvaca sve vazne po datke i daje medusobni stvarni odnos - koliko novca za isti toplinski ucinak. Analizirajuci cijene u posljednjih deset godina slijedi zakljucak zemni plin je najjeftiniji energent vee cijelo desetljece i ako je moguce treba ga iz niz a razloga maksimalno koristiti skupini jeftinijih energenata pripadaju jo s ugljen, te lozivo ulje (posljednjih nekoliko godina) elektricnu energiju kao najplemenitiji energent, koji se dobiva nakon slozenog tehnoloskog procesa i to najcesce uz pornoc nekog drugog energenta trebalo bi zaista izbjegavati za potrebe grijanja a visoke cijene takoder govore tome u prilog.

LollVOUlJ[

(El )

PROPAN BUTAN [TNP)

EL ENERGUA t<.lCNA

KRUTO GOAIVO (UGLJEN) ZEMNIPlIN

1
1980

1961

1982

1963

1964

1985

1966

1967

1968

1969

D1JAGRMI ODt<.lSA CUENA flAzLltrnHENERGENATA U PERKXJU 19801969

Dijagram odnosa cijena rezticitln energenata u razdoblju od 1980. do 1989. godine. Podaci pokazuju da se za potrebe grijanja kod nas najvise koristi upravo ogrjevno drvo u kombinaciji s ugljenom.

GRIJANJE 25

_ _ _ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI? KOJE DRVO ODABRATI

Osim goleme koliCine poiroiene energije vise od 40.000 kemijskih spojeva koje danas primjenjujemo sadrii stetne sastojke po ljudsko zdravlje.

Mnogi od nas ne poznaju i ne mogu prepoznati vrstu drva koju L; e- .vci i pr ek up ci nude, pogotovo ako su cjepanice sloiene na kamionu. Najcesce ~ e ,.. : iaj e bukva i grab, a manje ostale vrste. To su ujedno i najbolje vrste ogrjevn ih c. "<1- _ - j vaznije je da ne nasjednete nekirn jeftinirn vrstama kao sto su jablan. L : :. ~ i : vrba, jer su gotovo dvostruko slabiji nosioci energije, ali nisu i dvostruk c : 'C ' : ' :i. U prosjeku moz erno zakljuciti da ogrjevno drvo (bukva, gr ai . 3.~ ' - i i hrast) irna u jednom prostornom metru ogrjevnu vrijednost oko 2100 :1\. ,\1 .-; " ~ : : ~ . cjepa ni ce oblije to ih u prostorni metar vise stane, dok razni nepravi l r i i ~: i l.ornadi znatno smanjuju kolicinu.
OGRJEVNE VRIJEDNOSTI POJEDINIH VRSTA VRSTA DRVA OGRJEVNA VRIJEDNOST 1 m 3 volumena (KWh) Breza Bukva , grab Hrast Jasen Jablan, lopola Brijest Vrba Omorika Bor, aris Jela Bjeloqoricno drvo Po 1 m 3 sloz e drva (KWh)

Dr . :..

..
-

\(1

.9
)

i.

Tabelami pregled ogrjevnih vrijednosti pojedinih vrsta ogrjevnog drva.

Crnoqoricno

drvo Cetinjace

2700 2800 2900 2900 1700 2800 2000 2100 2300 2000

1900 2100 2100 2100 1200 1900 1400 1500 1700 1400

-- - -

-R\ A

FAZE SAGORIjEVANJA OGR [

Predgrijavanje. To je pocetna faza u kojoj se zbog zrace . _ kretanjem toplog zraka, temperatura drva polako diie i to : prema unutra. U tom procesu zagrijavanja-susenja, ponaj p .: vlaga, dok na povrsini drva nastaju pukotine kroz koje izlazi . .:: ' polako prodire toplina sve do njegove jezgre. U procesu predg jos ne oslobada, vee se sarno trcsi pri susenju. Izgaranje plinova. Kad se drvo osusi, vrlo intenzivno do az pod uvjetom da muje temperatura veca od 150C. U pocetku sastavljeni od teze zapaljivih komponeriata, kao ugljicni die'. e mravlja i octena kiselina i slicno. Vee pri 200C ubrzava se p vrlo lako zapaljivi plinovi, kao ugljicni monoksid, metan, me ta visokokaloricni katrani. Za njihovo potpuno izgaranje potrebno j s

-e-

a 5e

Ovako izgleda proces sagorijevanja drva.

izgaranje plinova

predgrijavanje

26 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _

KOJE GORIVO ODABRATI?

Praces izgaran ja goriva je

kem:;sko ve ztUl;~ {lJhdut'iJuJ

gorivih saslojaka nekog
odaoanje topiine,
primarni zrak

energenta 11 kisikoll/ i: Zl'ti J..a

U2

Za potpuno izgaranje ogrjevnog drva u peel iii kaminu treba osigurati obilje zraka (i primarnog i sekundarnog) ali u samo tozlste ne smije stic! hladan.

sekundarni zrak kako bi se provelo tzv. sekundarno sagorijevanje. Taj dodatni zrak mora se prije nego sto ude u loziste zagrijati kako bi izgaranj e bilo doista potpuno. U protivnom zaostale goriv c cestice otici ce nei skoristene zajedno s dimnim plinovima u atmo sferu. Izgaranje drva. Ono s to je ostalo nakon procesa otplinjavanja i sagorijevanja zapaljivih i visokovrijcdnih plinova zapravo je drveni ugJjen. On izgara pri dovodu dovoljnih kolicina zrak a potpuno i bez zagadjivanja okoliri e. I tu vrijedi pravilo da ce se proces sagor ijevanja ostvariti bolj e ako je loz iste toplo i zagrijano i ako se sprij eci dovod hl adnog svj cze g zraka u lozi ste.

SAGORIJEV ANJEM DRVA - STITIMO OKOLINU

U procesu sag or ij eva nja drva oslobac1a se odrcdena en ergij a , k oja se u nj emu (drvo je zapravo golemi pretvarac en ergij e sunca) skupljala godinama. Svi s a s tojci koji s u bili potrebni pri procesu a similacij e (u gljicn i diok sid, voda, min erali itd.) u procesu sagorijevanja drva ponovno se oslobadaju. Zavrsetak tog procesa u hioloskom srnis lu id entican j e pro cesu koji zavrsava truljenjern drva u sumi . Na oba nacina ident.icno se zatvara prirodni kruzn i proces, pa se tako odrzava ravncteza ugljicnog diok sida u atmosferi. U sam om drvu sa d r za n i su slij ed eci elem en t i: ugljik oko 49 posto, kisik oko 44 posto, voda oko 6 po sto, te ostali nesagorivi sa stojci i dusik oko 1 posto. Prerna tom e, drvo n e saddi su mpor, pa se nje govim iz garanjem ne stvara stetni su m por n i dioksid te se upotrebom ogrjevnog drva izuzetno pridonosi zasti ti covj ekove okoline. Zacijelo ce mnoge iznen aditi cinj en ica da vise od 80 po sto drvnih sastojak a izgara u plinovitom stanju. Drvo je od svih krutih gor iva najbogatije plinovitim elemen tima, pa s t oga i ve ci dio ogrj evne vrij ednosti (ok o 70 posto) drva imaju upravo visokokaloricni pJinoviti sad rzaj i. (U drugom svjetskom ratu, na istocnoj fronti, Nijemci su drvni plin upotrebljavali za pogon kamioria. ) Za upo sredbu navedimo podatak da kod najboljeg krutog goriva - antracita - plinoviti sastojci iznose sa rn o 3 do 10 posto. Dakle, drvo je plinovito kruto gorivo (istinaje , mada cudno zvuci), gdje u procesu izgaranja sagorij evaju plinoviti sa stojci na stali kao proizvod u procesu toplinskog rastvaranja drva . Upravo zbog toga u procesu sagorijevanja javljaju se lijepi, dugi plameni j ez icc] koji ugodno is ijavaju toplinu. Kako je rijac 0 izgaranju plinovitih s a st oj ak a treba osigurati dovoljnu k olicinu svjez eg zraka, odnosno kisika, kako bi drvo potpuno sagorj clo . Osnovno je pravilo da svjeze sj eceno drvo ne moze sluz iti za ogrjev. Takvo drvo zbog visokog sadrzaja vlage ima upcla manju ogrjevnu vrijednost od suhog drva koje ima obicno do 15 po sta vJage. Dakle, drvo treba kupiti barem godinu dana ranije, dobro ga uskladistiti i zastititi od oborina, a tek nakon susenja uno postaje ogrjev. Drvom se mogu Ioz iti peri koje irnaju dovoljno veliko loziste i koj e su tome prilagodene. Osim vee naved enih prednosti zast.ite okoJine i potpunog izgaranja, treba spomenuti da se pri sagorij eva nj u drva ne stvaraju nikakvi agresivni spojevi i ne razvijaju se otrovni plinovi ako je proces izgaranja nepotpun. Mnoge ce iznena diti da takav ogrjev ostavlja malo pepela i nema problema s Ciseenjem, a i uno sto

GRIJANJE 27

_ _ _ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI?

se skupi treba sacuva ti, Nairne, taj pepeo je bogat kalijem, magnezijem, kalcijem, manganom , zeljezom i raznim fosfati rna, pa je odlicna hrana za razno cvijece i ukrasne biljke.

KAKO IZABRATI UGLJEN

Kod golovo svih energenata garivi su elemenli: ugljih (C) i kisik (f f), a u rnanjim pas
iocima i sumpor (5), dusik (N),

ie niz negorivih oslaiaka,

vlaga, iid.

Danas je vrlo tesko doci do pravih podataka 0 sasta vu i ogrjevni m vrijednostima nasih ugljena, pa tako i mi navodimo sarno neke podatke. No, i njih treba uzeti s rezervom jer sastojci i kvaliteta ugljena ovise 0 mjestu iskopa, vrsti tehnologije, nacinu filtriranja i slicno. Kako se kameni ugljen rijetko kad nade na slobodnom trzistu preostaje nam mrki i lignit. Usput, obratite paznju na podatke 0 sumporu, pepelu i ogrjevnoj vrijednosti svakog ugljena. Kameni ugljen ima visok postotak sumpora (Rasa - 9,3 posto), pa je time i jasnija polemika oko nove termoelektrane u Plominu na kameni ugljen iz Rase. Sumpor nagriza postrojenja (stvarajuci s vlagom - sumporastu i sumpornu kiselinu), a uz to vrlo stetno djeluje i na okolinu, ako se ne provedu sve zastitne mjere za smanjivanje sadrzaja sumpora u dimnim plinovima. Mrki ugljen iz Kaknja ima pak najvise pepela, dakle i puno ostataka pri sago rijevanju. Ugljen iz Zenice najboljije po ogrjevnoj vrijednosti od svih mrkih uglj ena, no sve to mozete usporediti tek kad saznate i cijene. Lignit je dobar, najjeftiniji je ali ima najmanju ogrjevnu vrijedn ost. Za sisteme centralnog grijanja najcesce se upotrebljava mrki uglj en korna dne granulacije, a za trajnoza rece peci sitniji mrki ugljen kao kocka, or a . i slicno. Briket koji se kod n as moze nabaviti obicno je iz uvoza, pa ima m nogo \; SU cijenu nego sto mu je uvecana ogrjevna vrijednost u odnosu na mrke vrste ug ljena, zato ga preporucujerno sarno ako imate malo prostora za skladistenje, U prosjeku treba ga 30 posta manje negoli vecine ostalih vrsta mrkih ugljena.

SASTAV I OGRJEVNE VRIJEDNOSTI POJEDINIH UGLJENA

VRST A UGLJENA UGLJIK iBAR (10-30 mm) RM;A (60-100 mm) 62 67 46 47 40 35 44 49 43 ELEMENTARNI SASTOJCI U POSTOCIMA SUMPOR 4,7 9,4 0,7 2,1 3,2 0,9 1,7 3,0 2,3 1,6 0,3 0,1 0,9 0,6 0,4 PEPEO-SLJAKA 21 9 15 15 19 19 24 16 16 9 VODAVLAGA
1

OGRJEVNA VRIJEDNOST 1 TONE UGLJENA(kWh) 7550 8080

4 23 20 22 31 12 15 22 31 53 48

BANOVICI (5-15 mm) BREZA (5-10 mm) MOSTAR (0-10 mm) ZAGORJE (0-35 mm) KAKANJ (5-10 mm) ZENICA (10-30 mm) TRBOVLJE (30-60 mm)

4920
5C (J()
~ 300

sssc
5; - ,:
~30
~: ' :
~~ . :

IVANGRAD-BUDIMLJE (5-100 mm) 42 KOLUBARA (30-60 mm) 23 KOSOVO (0-30 mm) 23 KREKA VELENJE (0-35 mm) PLEVLJA 33
29 34

11 15

2. : : 205C

27
13 12

24 42
37

I ~2S _
2Ti _
~-

NAB A V A OGRJEVA
Obicno se k aze, lako onima u Americi. Prate ko i '0 su Indijanci skupili drva, pa odmah znaju kakva ih ocekuje zima . I mnogi nasi gor st aci u alpskim predjelima, Lici, Gorskom kotaru, Kopaoniku i drugdje , tvrde da mogu prornatrajuci poje dine zivotinje kolike spremaju zalihe prognozirati k akva ce biti zima. Dakle, ako ne vjerujete meteorolozima, a ne mogu varn pornoci ni Indijanci niti gorstaci, preostaje yam jedino proanalizirati proteklu ogrjevnu sezonu na osn ovi cega mozete uz barem 20 posta dodatka i preracun avanja u drugu vrst energenta dobro ocijen iti koliko treba nabaviti drva il i ugljena. Ako postujerno priblizno odnose 1m 3 drva = 2100 K\Vh = 210 loz ivog ulja = 450 kg mrkog ugljena - lako cerno izracunati sve ostalo.

28 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ KOJE GORIVO ODABRATI?

Pretpostavimo li da smo za prosjecnu obiteljsku k ucu u toku jedne ogrjevne sezone potrosili ukupno 3000 litara lozivog ulja 30.000 KWh toplinskog ucinka ili elek tricne energije (kod elektrokotlova ili termoakumulacijske peci), odnosno priblizno 3200 m 1 zemnog plina, tada yam treba od krutog goriva
oko 6000 kg (6 t) mrkog ugljena
ili oko 13 do 14 m" ogrjevnog drva zacijelo cete i sami odmah zakljuciti da je ogrjevno drvo najjeftinije rjesenje , ali tada treba cesto loziti mada nema puno Ciscenja. Drvo nema sumpora, a pepela je sarno 0,5 posto. Uobicajena je kombinacija oko 80 posta ugljena i oko 20 posta drva za potpalu. Mala kalkulacija spomenutih energenata, jasno ce yam pokazati da je kruto gorivojeftinije od nekih ostalih goriva. Zato, buduci da je rijec 0 znatnim ustedama - drvo ili ugljen nabavite odmah kako biste ga pravodobno uskladistili i osusili prije ogrjevne sezone, jer ako u drvu ima 60 pcsto vlage, orio ima sarno 40 posta svoje uobicajene ogrjevne moci, a to znaei da yam je potrebna dvostruko veca kolicina, pa ne ok lijevajte. Jasno, nabavka krutog goriva ne dolazi u obzir ako imate neki drugi energent kao zemni plin (najjeftiniji zasad) ili Iozivo ulje (nesto skuplje), ali ako koristite butan-propan ili elektricnu energiju onda zaista treba napraviti kalkulaciju, sto yam se bolje isplati!

Proces izgaranja je kemijska

reakcija kod koje se stuara
ugljicni monoksid-dioksid
sumporni dioksid
dusicni oksidi

vlaga
organski spojevi
teski me/ali i ." prasina i 51.

li}~!I/r ! "ri;i~ O iO :>U !\] i~;

:>

210 I ekstralakog loZivog ulja

~

2100 kWh

\ ~.

1m 3 ogrjevnog drva = 2100 kWh = 210 1 lozivog ulja = 450 kg mrkog ugljena
za prosjeean stan od 60 m 2 u kontincntalnim krajcvima je potrcbno:
7,6m3 ogrjevnog drva 15,960 kWh elekt.ricne en ergije 16001 loz ivog ulja 3,45 t mrkog ugljena

GRIJANJE 29

PEel - L OKALNl
l ZVORl TOPLl NE

Mn og o je r a zloga zbog kojih obi cn e peci jos dugo nece izaci iz u potre be. l ako su, op cenito u zev si , neekori ornicnije od sis tema centralnog grij anj a, ta njihova negativna os obina ponekad se pretvara u prednost. Nairne, kada treba zagrijati sarno j ednu prostoriju, cesto j e ekon omicnij e naloziti pee n egoli ukljuciti eijeli sis tern centralnog grijanja (veliko eentralno loz iste koj e na minimaJnom kapaeitetu ne radi s optimaJnim koefieijentom iskoristenja, gubiei sistema itd.). S druge st r ane , pec je uvijek dobrodo sla kao alternativni izvor topline ako dode do kvara na eentralnom sistemu iJi n estane goriva. 'I'rece (iako cesto ne i najmanj e v azrio ), mnogi koji otkidaju od usta k ako bi izgradiJi svoj ''k rov nad glavom" jedno stavno nemaju dovoJjno novca da ugrade i pri licrio skupe in stalacij e eentralnog grijanja. U takvim slucajevim a i j edna reJativno jeftina pee osigurava toplinu harem u glavnoj prostoriji u kuci iJi sta n u , a postupno , nabavkom jo s j edne iJi dviju rj esava se grijanje i ostalih. Pritom j edn a pe e moze biti na kruto, druga n e t ek uc e gorivo iIi plin (ak o j e na ra spolaganju), a treca elek t r icna, pa se tako postize flek sibilnost u pogJedu izbora goriva i ekonomi cn ost u sirornastvu : grij emo se onoJiko koJiko si mo zerno dopustiti i onim gorivom koje nam je trenutno dostupno iJi n ajjefti nij e. Na kraju, i individuaJno sh va ca nje komfora je raz licito : iako se opcenito sm a tra da je eentralno grijanje najkomfornij e, nekome se m oze ciniti udobnijim pueketanje vatriee i r ek rea cij sko eijepanje drva iJi spremanje uglj ena n egoJi ovis nost 0 kompliciranim i nj omu nerazumJj ivim automatiziranim uredajima (i spacija listirna za njihovo odrzavanj e) iJi suha klima radijatorskog grijanja. Najce sce, peci nas griju na ob a vee sporrienuta nacina: zr ac enj ern kao i sunce, pa odmah, cim pe e proradi osj ecarn o toplinu, i konvekcij ski, tj . vodcnj em tako da se zagr ij a va okolni zrak i time potice njegova cirkulacija, a zrak op et zagrijava ljud e i predm ete u pro storu . Takav kombin irani na cin je najprirodniji, a to je takoder pitanj e udobnosti. Dakako , i eentralni s istemi s a drze oba ta na cina, aJi su in ertn iji, sporiji i prvenstveno predvideni i sr a cu n at i za zagrijavanje vod enjem topJin e. TopJina zr ac enja c sjeca se tek k ad sist ern postign e svoju punu radnu t emperaturu , a onda j e ona ve e manj e zn ac ajna . Peci djcluju brze , fleksibiJnije . lake se pod pojmom pee n ajces ce podrazumijeva pee s lozi st.ern na kruto go rivo, (drvo iIi ugJjen) , treba imati na umu da danas postoj e peci n a sva poznata goriva : kruta , t eku ca i pJin , ali i raz l icite kon struk cij e lokaJnih izvora topJin e kojim a kao energent slu z i ele k t ricn a st r uj a. Osirn pre rna vr sti goriva, peci se mogu sistem atizirati i prema nacinu odavanja t opl ine, zatirn prema brzini odavanja toplin e i nj en e akumuJa eije, pa prem a na cin u gradnje itd . N ama se najlogicnijirn eini izlaganj e po pov ijesnom prin cipu . Opi sat cerno ih p r ema pribli znorn r edo slij edu kojim se razvij ala tehnologija zag r ij a vanja Jjudskih ob it ava lis t a pri cernu treba odm ah nagla si ti da i naj starij a rj esenj a predstavlj aju s t a la n izazov ener getiearima, pa se kornbiniranj ern tradi cion aln ih i su vre m enih saz rianja n eprekidno javljaju nove konstrukcije koj e nastoj e odgovorit i dana snjim zahtjevima . U svakom pojedinom slucaju na stojat ce rno dati i sve ostale rel evatri e informaeije . Ipak, nagla sak je na rj esen jirna k oj a odgo varaju bar vecin i zah tjeva st o se postavljaju pred moderno grijanj e.

4
Golovo svi spojevi koji nasiaju u procesu izgaranja imaju neko slelno emisijsko djelovanje.

KAMINI
Kam in je zapravo dj elorrm icrio ogradeno kucno ognjiste. U pr a vo se zbog toga u z nj ega e rn ocion a ln o vezuje veciria Jjudi. Pu cketanje vatre , odsjaj pJamena na st r opu, t op lin a d ir ektn og zra cenja, sve to s t va r a po sebnu atmo sferu sigurnosti i blago stanja, za sticeno sti i budi u nama neke zapretan e atavizme. Nazalost, kamin j e i n ajn eekoncm ieniji n a cin grijanja. Njegov stupanj isko ristenja topl in sk e energ ije j e vrlo n izak, pa cak ni ljudi koj i do ista ziv e u blagostanju ne m ogu sebi d opustiti luksuz da se grij u sarno kaminom, ponajprije zbog pro zdrlj ivos ti goriva, te zbog sJabog ucinka pri zagrijavanju prostorija. Osirn toga, vr Jo se ce sto kamin i li dimnjak izvedu krivo : dimnjak n e vuce, drvo s la bo izgara i od grija nj a ni sta, a umje sto romantike ostaje zadimljena prostorija. Naj cesca

GRIJANJE 31

_ _ __ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

/
./

-'

-'

U lozi~te kamina treba obavezno dovesti svjeZi zrak.

Pri izgradnji treba postivsti ove odnose

greska je da mnogi kamini n emaju dovod svjezeg zr ak a u loziste . Drugi naj eesci uzrok slabog izgaranja krije se u krivo dimenzion ir a nom i l i pr evise odm aknutom loz istu u odnosu na dimnjak , a treci u sam om dim nja k u . Kamin se n e moz e prikljuciti na bilo koji dimnjak. Nekad, dok su kam in i bil i pra cti cno najsavrseniji nacin grijanja, majstori su svoje trikove za dobru izv dbu k a m ina cuval i kao tajnu. U starim englesk im kucarna gradenim u proslorn stolj ecu , ca k i kameni ugljen gori u kaminu bez dima i neugodnih mirisa! Usprkos nedostacima, ljudi se ni danas ne odricu k a mina . tovise, ion je doaivio znacajne inovacije pa cak i indu strijsku proizvodnju , t a x o d rnozerno biti sigur niji u njegovu pouzdanost. Kamin se dana s vecinorn gr ad i k ao dodatni izvor topline uz centralno grijanje, odnosno zbog ugodnije a t m osfer e. ~o , sv ejedno mora funkcionirati ispravno. Bilo da kupujete gotove elern ente ka min a iIi se sa m ovsk i upustate u gradnju, treba se drzati dimenzija i pro porcij a. Postoji i moderna varijanta kamina, s dobrim iskoriste nj ern topline. U loziste je ugraden sistem cijevi i dvostruke zeljezne stij en e, slicn o k ao kod kotlova za centralno grijanje, pa se na takav kamin moze prik ljuci t i i n ekoliko radijatora po rnocu kojih ce se u sklopu malog si stema centra lnog grijanja toplina bolje rasporediti u prostoru. Medutim, takav sistem ip ak ce raditi znatno manje ekonornicno od sistema s pravim kotlom za centralno gr ij a nj e. Razlog tomu su gubici topline kroz dimnjak, koji su kod kamina u vijek n aj veci kao i slaba mogucnost regulacije izgaranja.
TEHNICKI PODACI

Tip kamina

Velicina prostorije m3 II ZO III za II va III va

Dimenzije Potrebni profil dimnjaka (em) Os prikljucka Tloerlne loiiMa na dimnjaku (m) dimenzije em 3m<H<5m H~5m em
66/50/41 84170/45 66/50 /41 84170/45 70/56/55

ANTIKA TIP ANTIKA TIP ANTIKA TIP ANTIKA TIP SMREKA

90 120 170 270 120

25 30 25 30 25

20 25 20 25 20

2,00 2,20 2,00 2,20 2,10

87x55 108x62 87x55 108x62 86x65

I 240
I
350 240 350 300

Dovod svjeteg zraka (ern"

Masa (kg)

530 780 570 845 380

ZO Zra{;no grijanje VO Vodeno gr/janje H ... radna vis in a, koja se mjerl od gornjeg rub a lozi~ta do Ispusta dlmnjaka.

Postoje i rjesenja za povecanj e stupnja iskoristivosti kamina putem ugradenog sist em a za toplozracno grijanje. U ovom slucaju, zrak zagrijan u lozi stu kamina, cirkulira (r azvodi se ) prostorijom i li se cak vodi u susjedne prostorije. Dakako, si stemi zraka potrebnog za izgaranje i za zagrijavanje su odvojeni. Vrlo poznata konstrukcija je i lijevanozeljezni kamin tipa FRA1~KLIN koji je dobio ime po svom konstruktoru, cuvenom americkorn znanstveniku, piscu i drzavniku Benjaninu Franklinu, koji je i pronalazac gromobrana. Rasprostranjen

32 GR1]AN]E

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLlNE

Otvoreni kamin ANTIKA ZO

Sastav otvorenog kamina ZO Funkcionalni dlo: P - podloga kamina T - lemeljna plota KO - obloga lozista H - strsm]! elemenl 8 - bocn! element PK - plota nad toztstem K1, K2 - kape kamina RL - regulacijski poklopac
I

I I I

I
I

I
I

/ /

- 1

I
/
I

I I

Dopunska oprema:
PP posuda za pepeo KR resetke za loliste
iii
I
I

i e,
~
E
c

I I I
1 I

'"
N
~

... ..
:2
...
~

I
1
I

... on
I

--,
I

I
I

I
I
I

_J

0
GRlJANJE 33

25

_ __

_ _ _ _

PEer - LOKALNI IZVORI TOPUNE

Otvoreni kamin ANTIKA VO

Sasfav ofvorenog kamina ANTIKA VO FUNKCIONALNI 010: P - podloga kamina T . feme/jna plota KP donja ptoc lotista KIT izmjenjivat topline H . stratnji element PK - donja limena ptocs PK - ptoce nad lotistem K1, K2 - kape kamina RI regulacijski poklopac Oopunska oprema: PP posuda za pepeo Olmenzije u zagradama vate za ANTIKU VO TIP 1If. Kod izrade projekta instalacija treba voditi recune 0 tome, da je uredaj zasticen u skladu s vezecim propisims (ekspanzijska posuda, sigurnosni ventil, ventil za odzrativanje).
I

/
/
/ /

/
/
I

on
r

....

.,
'"

1 - - - -

-~. :: ",-

o
r

I I
I I,

I I i

I
I

,
I

I I

','; .v P
L -

. :-:: :. :.: .

, . _

r
I

t - ,- -

- - - -,.- - 14l16)"-(,:=;-'
55(6 ?1
81(87)

-f _.. ?~__

""

34 GRlJANJE

EL:I - LOKALNI IZVORI TOPLI NE

Sumporni dioksid 502 koji se

javlja pri izgaranju nekog
energenia, vrlo nepouoljno
djeluje na floru i un istaua,
odnosno smanjuje biljno
zelenilo - klorofil.

: ~;::.it~;:~:rrrl\!; :() ~::(~~) 1"" ~ f\:: :i;;:;

U svijetu priznat kamin FRANKLIN.

..J ,.

lflf llfrUl fl ff (

je posvuda u svijctu, a proizv odi se i k od na s (Ljevao n ica ze lje za i tvornica "Plam en" iz Sla von ske Pozege). Taj j e k a m in vrl o je d nos tav ne konstrukcije, a ima i vra t a za za tva r a nj e lozista, pa vee p r ed s tavlj a prije la z n i ob li k prc ma pecirn a. Kad se presta ne loz iti , vrata se zatv or e cirne se sp recava ci rk u lacija zrak a kroz loziste i brzo hladenje . Ak umu liran a t opl in a postup no se odaje u pro storiju pa je utolik o taj t ip eko n omi cn iji od p osv c k la sicni h iz ve db i. FRAN KLI N se maze i obzidati, (kameno m , cig lom) iii u gra d iti n a d r ugi n a cin pre rna es te t sk im kriterijima vlas ni k a. Os im sto s luz i k ao iz vor to pli n e, ka min je i ukra s pro sto rij e, pa u va nj sko rn izgl edu p ost.oji n iz varij a cij a . T o je uj edn o je d ino podrucj e gdje j e izvoda cu ostavljena pun a k r ea t ivn a slobo da , hez r izik a da se u grozi funk cioniranj e. Os i m toga , sva k i oh zid a k u m u li ra dio top line, k oja grije p r ostori ju i nak on pr e st a n k a lozenj a , pa j e u to m s rnis lu i k or ista n . Kam in i se got ovo isk ljuci vo loze drvom , k oje t r eba n a bavi t i na vr ije me, i dobro ga u sk lad is t.i t i i os usi t i. Vla zno drvo n aj veci di o to p line trosi za ispara vanj e vlage,

Kamini KO-KO - Beograd.

GRIJANJE 35

_ _ _ _ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

Otvoreni kamin SMREKA - toplozracni
Sastav otvorenog kamina SMREKA Funkcionalni dio: P - podloga kamina T - temeljna plo{;a KP - donja plo{;a lozista R - rekuperator K1, K2 - kape kamina RL - regulacijski poklopac Dopunska oprema: PP posuda za pepeo KR - resetk za tozist A - azbestna ploc - tervol plo{;e - metalni nosec; za prijecnu gredu nad tozistem
I I
o
N

I
I

.. ..
' :",

I
I I
I

- semotne ptoc

t,------
I I

I I I I I

...... ::
: . ~. :

1 ....- , --111

'.'

' . '

t -

<0
II)

~l

r -- - - - - - .-- _ ..:: :...-.. :. -- "

I I I 1- - I I
.1

-:-.

I
,

I
I
I

I
I

.
II)

L_ _

I
I
I I

'"

I ~ =_ _ _:. _: ~

43 ~.:: 1 9:-",( t'_--=---~

31

.'

..1'

77

36 GRlJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

.,.} ~ *'',.:'~ ~.f..~ 1d -: :-:X :;:.:-.: : '* ;"",: ~ ~ \d:::.~ . b

Sumporni dioksid 502 u atmosjeri, zajedno s vlagom iz zraka stvara razne sulfate, odnosno sumpomu kiselinu sto dovodi do stvaranja tzv. kiselih oborina. "';? $l tl>:~~*>: r-: it:,.<~ rt ~ ~ ~. ~ ~;<:~

J:WFDU 1'= :-~:: ~. r~ ::: ~~:~ ~ iZ~

~>:; t.' ~f'~P<~F>: ~~;:::!n ~:{~ . ~ ,~:

_: : 'ste kamina moze se dodatno oplocitl i kaljevim ptociceme u raznim varijantama.

;:fl;J ~ ~ ~ ;;\ '~~J~ f\V t~~ r1~! ~~~~

sirn toga gori lose i d imi i u najbolje gradenom kaminu, a onda nema nikakvog - - 'olj stva takvim st a r in sk im na cinom grijanja. U narodu postoji izreka da dim . ek ide prema budali (jer pametan se mak n e). Parafrazirajuci ovu izreku iem o reci : tko zna cijeniti ugodnost gr ij a nj a drvima, treba znati da drvo za - snj e mora biti suho.

OSTALE PEel NA KRUTA GORIVA

:\" a na sern trzistu postoji velik izbor r az licitih peci, ali ne i strucna usporedba i. ove kvalitete i funkcije. Opcenito , njihove su konstrukcije nastajal e u vrijem e -" d ste dnja energije nij e bila primarna pa se moze reci da standardne peci na kruta _ riva nisu osobiti s t edise. Iznimku u tom drustvu cini stari dobri kuhinjski stednjak \aKo je u prvorn r eou nam1jenjen KUhanju, u rnnogirn je uoma6nstvlma i dan as glavni pa cak ijedini izvor toplin e. Dobro rijeseriim loaistern s dugim putem dimnih plinova energija goriva se rnaksirnalno iskoristava, kako za kuhanje, pecnicu, tako i za grijanje, uz mogucnost regulacije toplin skog ucinka n a jednostavan nacin. Ostale peci ria kruta goriva odlikuju se uglavnom brzim odavanjem topline nakon pocetk a lozenja, a li i niskom akumulacijom . Drugirn r ijeci ma, koliko loz ite, toliko cete se i grijati . Dakle , i regulacija je primitivna. Te peci veCinom ne zadovoljavaju navedene kriterije dobrog grijanja, pa su uglavnom rjesenja za

Nsjobtcnl] pee! uvijek su najjeftinije rjesen]e, a mogu se obnoviti i vrlo ukusno uklopiti u svaki interijer.

GRIJANJE 37

_ _ _ _ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

Iz rijec7wg industrijskog bazena (INA, KOKSARA, TOPLANA) izoaceni

sumporni dioksid, odnosno kisele kise, uvelike uliece na .sume Gorskog koiara, od kojih je danas 71 posto bolesno ,

nuzdu, iJi alternativni (kakav-takav) nacin grijanj a. slucaj da povrsinska temperatura, bar djelornicno, prelazi gran ic ~ : C. _ '0 dirnnjak dobro ne vuce, pee se dirni i zagaduje prostoriju, a ak o vu . ':? ~ _ rse sto je cesto . : . ' ine odlaz i u slucaj u visirn zgradarna) tro si mnogo goriva, je r naj v ,- ' dimnjak. Akoje na isti dimnjak prikljuceno nekoliko peci . ' :: -: ' - zgr a dama), opet slabo gore. Osim toga, brojna mala lozista i dimnj aci vis . . .:.;;a 1u: u vanjsku atmosferu negoli manje vecih iako su istog ukupnog ka :0 zbog bolje regula cije izgaranja te zbog distribucije dim nih plinova, _. _ ' - eba imati na umu da sarno potpuno izgaranje ne zagaduje atrno sfe ru, -;0 tesko pos tici kod manjih peci . Ipak, izdvojit cerno jedan relativno malo pozn at tip. ;. ' - _r isu ta n tek nekoliko godina koji je vrlo rasprostranjen u nekim sj eve r ~ m a, poznat pod nazivom ENERGETIK. Pee je cilindricncg oblika, a vc . _ ed be. U ci lindru se nalazi vrlo pro strano lozi ste, prikladno za r azlici: ' . i t ih goriva, . . i k r oz koje i onih nize kaloricne vrijednosti. Oko cilindra su zavareni ~. _ kad se loziste intenzivno grije, uslijed zagrijavanja st ruj i ~ ~ - - . lazi hla dan a gor e izlazi topao zrak. Pee na taj nacin stvara cir ' .J ,' . i toplinu po prostoriji. Fleksibilna je u pogledu ucinka, kako iz ko i regu -ogoria . lacijom i prikladna za grijanje stanova, radionica, sk la

,.

::

Zacijelo cete se iznenaditi prometrejuci ovaj prizor: cuda cijevi, upravo je pee na kruta goriva za zrecno grijanje.

38 GRJjANjE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PEer - LOKALNI IZVORI TOPLINE

NACINI IZVEDBE CIRKULACIJE

A) Vodoravna cirkulacija topli plinovi stalno se uspinju prema dimnjaku cik-cak linijom. Ekonomicnost je manja nego kod ostalih nsclns i danas se rjede upotrebljava. Slicna je spiralna cirkulacija, no s dodatnom spiralnom stazom. Put je malo duzt, a sistem ekonomicnljl od horizontalnog. B) Okomlta cirkulacija topli pI/no vi u nekim se kanalima uspinju, a u drugima padaju. Prednost tog sistema je da se cijela povrslns peci jednolicnije grije, sto je ekonomlcni]e i cesto se upotrebljava. Znacajno je takoder da je kod okomltog sistema moquce voditi prve (tople) kanale dijelom peel koji gleda prema prostoriji, a druge (hladnije) dijelom koji gleda prema zidu, razliclto usmjeriti grijanje, dakle vise zagrijati prostoriju a manje zid iza peel. C) Kombiniran/ sistem sastavljen je od elemenata sva tri prije spomenuta nsctns. Ekonomican je / cesto se upotreba. D) Kombinirani sistem na jednoj niskoj kaljevoj poet (zatvoreni kamin). Vodoravni kanali su u sredini kamina, a okomiti u bocnim dijelovima.

Dodatn/ izmjenjivac topl/ne na d/movodu povecsve stupanj iskorlsten] pee! ENERGETIK oduzimanjem top line dimnim plinovima. Slican dodatak koristan je i kod drugih "ktssicnit: " tipova pee! ako d/mnjak dobro vuce.

KALJEVE PEel

Kaljeve peri isk or istavaju relativno visok stupanj topline proizvedene izga ranjem drva, odnosno ugljena (do najvise 80 posto ), a dragocjeno im je svojstvo akumuliranje topline u casu intenzivnog lozenja i postepeno zracenje: Prvo svojstvo postignuto je vertikalnim i horizontalnim kanalima (takozvanim cirkulacijama) kroz koje struje topli plinovi iz lozista peri . Time je znatno pro duzen put kojim se k recu vruci plinovi prije odlaska u dimnjak , te oni veri dio top line predaju samoj peri. Idealno bi bilo kad bi taj put bio vrlo velik, no to je n eizvedivo iz prakticnih razloga : peri bi morale biti nerazmjerno velike, dimnjak ne bi vukao a sagorijevanje bi bilo sporo i nepotpuno pri cemu bi se stvarao otrovni ugljicni monoksid. Drugo svoj st vo ostvareno je velikom masom, dakle velikim toplinskim kapa citetom , peri koja se zagrije da bi zatim jos satima nakon prestanka lozenja zracila toplinu. Rezultat toga je ugodno saznanje da dobru kaljevu pee ne treba stalno loz iti, vee je dovoljno 2 do 3 puta dnevno.

~-~ ~, ! ~ 1;"\ lI;

' jE
.

--

c!:!J

-" ..

. ~

GRIJANJE 39

_ _ _ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

Zbog razorne mod kiselih kisa u cijeloj Sloveniji zdravo je jos sarno 45,5 posta suma.

Zi\:;l:TI:l~~~ () ~(() t: ~ f~: ! f~

Upravo zbog tih svojih osobina kaljeve peci predstavljaju najbolje rjesenje tamo gdje nema plina. Jedini nedostatak kaljeve peci je relativno dugo vrijeme od pocetka lozenja do pocetk a zracenja topline. Kakoje put dimnih plinova vrlo dug, temperatura im je na izlazu iz peci niska. Nacini izvedbe tih prolaza kroz pee su r az liciti, No, kod svih dimnjak mora biti ispravan. Niska temperatura dimnih pli nova moze kod neispravnih i li ispucalih dimnjaka izazvati stvaranje kondenzata . Nasi proizvodaci, poput "Pion ira" iz Novog mesta, "Keramike" iz Krapine, "Kodric Ozas" iz Samobora, nude niz razlicitih modela kaljeva koji se mogu slagati u razliCitim varijantama. Jedna pee moz e se ugraditi u prezid i iskoristiti za za grijavanje dviju prostorija, s tim da se npr. loz] iz hodnika. Sve to pridonijelo je ponovnoj renesansi kaljevih peci pa su pro izvodaci ozivje li svoj proizvodni pro gram koji smo do prije nekoliko godina gotovo zaboravili. S obzirom da se kaljeve peci kupuju u dijelovima, velik su izazov za kucno majstore, ali i razlicite sarnozvane strucnjake. Zbog toga cesto krasna kaljeva pee ne funkcionira kako treba. Osnovne upute za gradnju mogu se dobiti od svakog proizvodaca kaljeva, mozete promatrati kako to rade majstori, ali pri gradnji ove vrste peci najveci strucn i problemje strujanje dimnih plinova. Pravi strucnjak mora prema dimnjaku, na koji ce pee biti prikljucena, zriati odabrati nacin vodenja i duzinu kanala kroz pee. Nema smisla odvracati samovce od tog posla, oni ee pokusati otkriti i tu tajnu. Uostalom, osnovni j e materijal gotovo neunistiv, pa se lose sazidana pee moze srusiti i podici nanovo . Ali , cuvajte se nadristrucnjaka. Najpouzdanije je zidanje kaljeve peci, cije su yam reference poznate, povje riti majstoru tj . onomu tko vee ima iskustva i cije s u rnuster ije zadovoljne njegovim poslom.

Kaljeve peel - niz

moqucnosti, lijepl oblici,

vlsoka efikasnost i ugodnost.

42 GRIJANJE

_ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLINE-----

10

TRAJNOZARECE PECI
Trajnozarece peci posljednja su rijec u razvoju tehnologije grijanja krutim go rivima. Princip njihove konstrukcije primjenjuje se danas vecinorn i kod kotlova za centralno grijanje, ako su predvideni za lozenje krutim gorivom. 'I'rajnozareca pee moze se loziti gotovo svakim krutim materijalom k oji gori (izuzev slarne, lisca i slicno, ne zbog toga sto to ne bi izgaralo u ovoj peci, vee zbog neprakticnosti). U praksi, to su sve vrste ugljena i drva, rnoze se, dakako, loz iti i mjesovito, ukljucujuci i say gorivi otpad. Stupanj iskori stenja toplinske energije goriva seze do 80 posto. Jedna od velikih pre dnosti trajnosarece peci je sto se ne mora cesto lcziti jer raspolaze velikrrn spremnikom za gorivo, k oji je dovoljno napun iti nekoliko pula dnevno, ovisno 0 intenz itetu grijanja. Druga velika prednost je v rlo dobra regu lacija izgaranja, prakticki od nule do maksimuma, sto pridonosi stednji goriva. Ima regulator grijanja k oji se postavi na zeljeni stupanj lozenja, pa pute m ter mostatskog elementa prema potrebi povecava ili smanjuje dovod zraka za izga ranje i tako spr ecava cia se pee razgori preko zadanog intenziteta grijanja, ali i da se ugasi. 'I'eorijski, tu pee ne bi trebalo gasiti tokom cijele sezone sto olaksava lozenje, a ne povecava potr osnju goriva (pec je uvijek topla pa nema gubitaka pri zagrijavanju peci i dirnnjaka). U praksi, gasi se sarno zbog ciscenja . Dodamo Ii k lome kornpaktan izgled i relativno male dimenzije, bez sumnje, to je vrlo moderan ure daj. Pee je osim toga gradena tako da intenzivira strujanje zraka u prostoriji, a lime i distribuciju topline, pa se pornocu jedne peri ponekad rnoze grijati i cijeli manji

" U
1

1.

u
l

e
1-

Dusiini oksidi, spojevi koji nastaju pri izgaranju, stvaraju u zraku dusicnu kiselinu koja izaziva osiecenie korijenja biljaka kao i lisca.

~; ~:i~~~!;:}trr~:::i~:!:t (:J ){ () t:~N;:::

a
g
1

a
e

Na domscem

su trztstu
najcesce
trajnoiareee

peci tip MAGMA i WESO HELlOS.

stan . I Ijubitelji svjetlucanja plamena u sumraku doci ce na svoje, jer te peci redovito ispred lozista imaju vrata s vatrostalnim staklom da se vidi plamen. Velika paznja posvecena je brtvljenju svih otvora sto i omogucuje pravu kontrolu izga ranja, a osim toga ta pee prakticno nikad ne dirni, bez obzira na kvalitetu izga ranja (osim ako u takvom momentu otvorite loziste). Ako je gorivo lose ili ste namjerno prigusili loienje prije dodavanja goriva, tj. otvaranja poklopca za lozenje, treba nakratko potpuno zatvoriti dovod zraka (polozaj regulatora 0) pa nece izlaziti dim dok lozite pee. 'I'rajnoz arece peci prilagodene su velicinorn za zagr ijavanje manjeg (dvosob nog) stana. Ako raspored prostorija ornogucuje priblizno centralno postavljanje peci, sto u prvom redu ovisi 0 po lozaju dimnjaka, onda se njome moze zagrijavati cijeli stan. Princip rada je slijedeci : gorivo se obicno ubacuje odozdo u spremnik ljevkasta oblika, ispod kojega je smjestena resetka za izgaranje, a ispod nje pepeonik. Vrata za ubacivanje goriva i cijelo loz iste s pepeonikom hermeticki su zabrtvljeni, a zrak potreban za izgaranje dovodi se kontrolirano kroz otvor na pepeoniku. Plamen i dimni plinovi oplakuju pri izgaranju spremnik goriva i tako ga suse i predgrijavaju prije nego dospiju u zonu izgaranja, a na svom putu do dimnjaka

GRiJANJE 43

_ _ _ _ __ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

Rucica za rastresanje resetke

11---

Dusicni oksidi su vrlo opasni za liudsko zdravlje pa koncen tracija ad 280 mg NO. l m3 dovodi do smrtnog zapaljenja pluca, a 47 mgjm' izaziva bronhitis.
n~A :$ .~ .

Topli zrak Dimni otvor (iza spremnika)

- - -"*
.

((

==fi=~rr:==:J~~~r l;~== Poklopac za loienje Topli zrak

. - -0

Regulacija zraka
za izgaranje

Jf!~~:~i!1111;11~1.: ~ !~: ~
..................:.....
:.: . : .~ . . . . . .

:" f~ ' J~ ~~:~:~:::::;: ~ ~ '\h ~\,: : ~AfH:.~

P,\ .. ~:::d q H" . . M

Spremnik goriva --- . .- - Vanjski plast - Resetka-_ __ _ . Zona izgaranja

... .

Pepeo __...._ Svjeii zrak

ll-Jr-'-".J.. r=G~e~;::;;::~~t~l== Olvor-zaklopka Zrak za Izgaranje

"""--'L_~

Svjeii zrak

Prlnclp rada

treinotsrece
peel.

griju i relativno veliku vanjsku metalnu povrsinu lozista koje je oblozeno posebnim limenirn plastern iIi kaljevima s otvorima pri dnu i pri vrhu, sto izaziva inten zivno strujanje zraka u meduprostoru, Hladan zrak ulazi dolje , preuzima toplinu od lozista i zagrijan struji kroz gornje otvore u pro stor. Na taj se nacin u okolnom prostoru stvara cirkulacija i brzo siri toplina. Prigusirno li dovod zraka, gorivo ce polako tinjati , a kad temperatura padne ispod zeljenog stupnja regulacije terrnoclanak ce pojacati dovod zraka i ono ce se razgorjeti. eim se postigne prijasnje stanje, dovod zrak a se opet automatski smanjuje. Na taj nacin se odrzava bilo koji zeljeni iritenzitet izgaranja, odnosrio grijanja. Na prednjoj stran i su velika vrata za eiscenje i vadenje pepela, koja su takoder hermaticki zabrtvljena i ne otvaraju se dok pee norrnalno radi, Resetka se povre meno cisti protresanjem polugom izvaria. Ucestalost ciscenja ovisi 0 kvaliteti goriva. N a dornacern trzistu su najcesce trajn ozarece peci MAGMA i WESO -Helios. Proizvodaci osiguravaju servis i rezervne dijelove. Ako se pee in tenzivno lozi visokokaloricnirn gorivom, nakon nekoliko sezona treba zarnijeniti glavne dijelove lozista.

, -d

..
~

PECI NA TEKUCE GORIV O

Razne peci na lozivo ulje (naftu) ili mazut slu ze najcesce za zagrijavanje tvor nickih hala, garaza i skladista. Takve peci imaju plamenik kao kotlovi central nog grijanja. Zrak se dovodi ventilatorom, a gorivo rasprsuje pornocu crpk e, paje za njihov pogon uvijek potrebna i elektricna energija. U vrijeme jeftine nafte, sto je nazalost za nas proslost, bio je vrlo popularan tip peci za dornacinstva na tekuce loz ivo ulje,jednostavne konstrukcije bez elektroopreme. Pec je cilindricnog oblika, a tekuce gorivo se preko posebnog regulatora dovodi iz bocno ugradenog sJ>rem nika na dno cilindra gdje se zapali ubacenirn komadicern goruceg papira. Cim se loz iste malo zagrije gorivo pocinje isparavati, intenzitet izgaranja se povecava, a snaga se regulira dotokom goriva. Zrak za izgaranje dotj ece slobodno kroz dvo struki plast lozista i kroz rupice po obodu ulazi u prostor izgaranja. Sto je izga ranj e intenzivnije i dotjecanje zrakaje uslijed termosifonskog efekta (zrak u plastu loz ist.a ugrijavajuci se struji brze) vece pa se na taj nacin automatski regulira smje sa goriva i zraka. Kao dodatna sigurnost da se pee ne bi pre vise razgorjela uslijed kvara regulacije goriva, na usisu zraka su zaluz ije koje se automatski zatvaraju uslijed strujanja ako ono premasi odredenu brzinu. Sprernnik i loziste su, slicno kao i kod trajnozarece peel, srnjasten i u posebnom

T'"

:.. .. ~ ....

44 GRIJANJE

_ _ _ _.

PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

B
a) vecin uljnih pee! ima isparni plamenik U obliku lonea b) Predaja stvorene top line U uljnoj peei

t<:"t'~"'O~ ~jA F$. H~~GI ~~ ~ t:r,. . *", t~~ :<: ~~ ~ ~ ~ .:.~~ ' l:$' ~"", . r <: S:>J * % "",, *~. ~~ ~
Smog je rezultat djelovanja sunceoin zraka na spojeve dusicnih oksida i ugljikovodikil, a pritom nastajeozon kilo i ostali produkti te reakcije.

A
Ruplce za zr~
0000 00000

j
fl.

~ T ~T ~ U' AKO'L ~q;::. w,: ~ i. . . $* ~ ~~ > ? ~ . %:; ~ ?mi

o
0

D
Proees regulaeije dotoka ulja U isparni plamenik: I-Izlaz lolivog ulja Iz spremnika (1) /I - ulaz lolivog ulja u regulator protoka ulja (2) 11/ - Izlaz dozirane koliclne ulja Iz regulatora IV dotok ulja u isparnl plamenik

c
1

r .......

~ I

~ -_
~

(i)

i i
00000 0 00 0

"

. . /!
<>Loooo ooooo

Ulaz zraka

/
o
1;1

\.

0 0 000000 0000000

~---2J
Djelovanje ogranlcivaca

za sagorljevanje kod uljne

peel.

vanjskom plastu, pa se i toplina prenosi na slican nacin, strujanjem zraka izmedu plasta lozista i vanjskog plasta peci . Teorijski dobro zarnisljene, popularne nafterice nisu u praksi bile bez mana. Miris izgaranja nafte nije se osjecao jedino ako je bio idealan dimnjak, ani upaliti pee nije bilo bas uvijek lako. A tek kad bi pocola dimiti! Ako dimnjak sarno malo losije vuee izgaranje je lose, pee se brzo prlja, a onda i jace dimi. Tako je najveca prednost nafterica bila jeftino gorivo, kojim se relativno jednostavnije baratalo negoli ugljenom i drvima. Mogli ste ga donijeti u kanistru od 5 ili 10 litara s obliznje crpke, koliko ste trenutno imali novca ili mjesta. Za lozivo ulje nije potrebna drvarnica, pa su se tako mogli grijati podstanari i studenti u skladu sa svojim mogucnostirna . Iako naftnih peci ima jos na trzi stu, njihovo zlatno doba je proslo zbog poskupljenja goriva ali i zbog nedostataka. Danas si za cijenu lozivog ulja mozete priustiti i komfornije grijanje, a za one siromasnije koji su prisiljeni trpjeti niZi komfor, cijena losivog ulja je previsoka.

GRIJANJE 45

_ _ _ __ _ __

PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

Smatra se da je koncentracija od 80 Ilg/m3 ozona normalna, a iznad 150 Ilg/m3 nastaje smog i smanjuie se vidljivost, a iznad 300 Ilg/m3 moguca su
akulna plu cna oboiien]a.

Plinske peci su efikasno rjesenje grijanja.

PLINSKE PEel
Ako n em a t e n ovca za izve db u ce ntraln og gr ij a nja . .i m ogucn os t p r ik ljuconj a n a m re zu zem no g pl in a , o n da s , n ajbolj i izbor m edu lokalni m iz vorirn a t opl in e . Osirn s t o pl in izgara uz n ajm a nje zagad iva nja ok oline a imaju ci na n ovih nal a z is t a i r a z vijenu k ontin en t alnu m rez u d ist rib., d a ce se ubuduce pli n orn g rijat i j os vise sta n ova. Daka ko , osi m p r ik ljuck a n a plin sk u mr ez u , p li n tr e ba a : sva k og trc sila, sto d on ekl e k omplicir a i posku pljuje s a rnu izv or topl in e. No, pl in sk e peci mn ogo m anj e ovise 0 d im j a dimnj ak a posta vlj aju pos eb n i zah tj e v i u s lucaj u lozenj a t" a' iIi :' , ko

- _ -nt ,
- nja ra t i do , lni d bu le st

Ako i nema dimnjaka u toj prostoriji moquce je i pee! i plinske bojlere spojiti tako da imaju odvod produkata sagorijevanja na fasadu.

J ...,
JI

46 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PEel - LOKALNl lZVORl TOPLINE

dirnnjacara). Nairne, mnoge plinske peci i ne trebaju dimnjak, vee je dovoljno napraviti samo otvor kroz zid (tzv. fasadna izvedba). To uvjetuje postavljanje plinskih peci uz vanjske zidove, pa se mogu postaviti ispod prozora sto je, kao sto vee znamo, najprikladnije mjesto za grijace tijelo sa stanovista strujanja i dis tribucije topline u prostoru. Plinskim se peCima jednostavno rukuje, brzo se zagrijavaju, imaju cisto izga ranje i uz to vas k reditiraju. Utrosena energija placa se naknadno, (a ne una prijed kao kod vecirie drugih energenata), i periodicki, obicno jednom mje secno iIi u dva mjeseca. Otpadaju svi problemi s nabavkom i spremanjem goriva i ostale brige oko toga . S druge strane, osnovni troskovi prikljucenja na plinsku mrezu su prilicno visoki, a i gradevinski zahvati oko uvodenja instalacije u stare zgrade cest o su poprilicni . Osim toga, treba imati na umu da plin sa zrakom stvara eksplozivnu smjesu pa kvaliteti izvodenja plinskih instalacija i ispravnosti plinskih aparata treba posvetiti najvecu paznju. Ovdje nema mjesta samovskom sna lax enju i improvizacijama: sve mora hiti izvedeno u skladu s vrlo strogim propisima . Zbog toga plinske in stalacije smiju izvoditi samo ovlasteni (ate sti rani) majstori. Nesrece s plinom nisu ceste, uglavnom zbog toga sto se to pravilo postuje, ali su vrlo razorne ako se to dogodi. Plinske peci proizvode se kao zracece (isijavajuce) i kao konvekcijske. U prvom slucaju plinski plamenik zagrijava sarnotno tijelo il i element od metala, koji predaje toplinu prctezno isijavanjem u okolni prostor. Takve su peci vscinorn manje snage i predvidene za zagrijavanje pomocnih prostorija kao sto su kupaonice, zahodi i sl. Konvekcijske peci gradene su tako da zagrijavanjem predaju toplinu okolnom zraku i intenziviraju njegovu cirkulaciju u prostoru, slicno kao trajnozarece iIi uljne peci . Redovito su opremljene r egulatorom snage na bazi tsrmoclanka i piez o upaljacern. Ne reguliraju se kontinuirano, pojacavanjern ili smanjivanjem plamena, vee paljenjem i gasenjern, pa su toplinskom u cinku pri licrio skokovite. Udobnost grijanja plinskirn pecima zbog toga se ne moze uspor editi s udobnoscu centralnog radijatorskog grijanja, a ni ekonornicnost nije u istorn rangu. Pee se autornatski pali i gasi kad temperatura padne, odnosno naraste preko zadane vrijednosti, a u intervalu kad ne grije, gori sarno kontrolni plarnicak, koji ima sigurnosnu funkciju : uslijed nekontroliranog istjecanja plina on bi se na vrijeme upalio i izgarao u peci umjesto da se sir] po prostoriji (opasnost od eksplozijel), a ako bi plina privremeno nestalo u m rez i, gasenjern ovog plarnicka ohladio bi se termoclanak koji time zatvara dovod i take opet sprecava nekontrolirano istjecanje kad plin ponovo dode. U nastojanju da se iskoriste prednosti cistog izgaranja plina na trz istu su se bile pojavile tzv. kataliticke peci na tekuci naftni plin (propan-butan), kojima nije potreban prikljucak na plinsku mrezu niti dirnnjak. Nazalost, ta varijanta bas nije ekoncmicna, s obzirom na cijenu, a problematika dobave plina u bocama pokazala se i opasnom. Takve peci intenzivno trose kisik iz amosfere, pa ako je prostorija dobro zatvorena mogu izazvati trovanje, odnosno gusenje stanara. Nakon niza nesreca te su peci zabranjene . Medut.im, kako nisu i un istsne, valja znati da mogu posluzit.i sarno kao neekonornicno i provizorno rjese nje za nuzdu, za tem periranj e natkrivenih,otvorenih iIi dobro i stalno provj elravanih vecih presto rija. U zatvorenim prostorima ne poma ze ni znanje 0 njihovoj opasnosti. Simp tom trovanja propanom je laguna pospanost, a prije nego sto covjek shvati od cega mu se spava moze zaspali zauvij ek . Na kraju, ne zbog zastrasivanja nego radi sigurnosti, slicno se (srecorn rijetko) dogada i s normalnim plinskim pecirn a kad veza s va njskorn atmosferom (koja u pravilu mora osiguravati kako izl az dimnih plinova tako i dovod svjezeg zraka za izgaranje) nije propisno izvedena. Ukratko, plinske peci predstavljaju udoban, ekonorn ican i siguran nacin za grijavanjajedino uz strogo postivanje propisa i ako in stalaciju kompletnog uredaja postavi strucnjak.

Postoje i posebne kupaonske plinske grijalice.

ELEKTRO I TERMOAKUMULACIJSKE PEel

Usprkos tomu sto je struja najskuplja, elek tropeci se zbog vrlo jednostavne i prakticne upotrebe vrlo cesto koriste. Danas je eleklricna energija na raspola ganju gotovo svugdje, a osim toga predstavlja najCisCi ohlik energije, bar kad je rijee 0 grijanju. Elektricne peei mogu se svugdje postavljali prikljucuju se i ukljucuju jednostavno, ne treba im ni dimnjak niti kisik za izgaranje, nema problema s lozenjem i eiseenjem niti nosenja goriva.

GRIJANJE 47

_ __ _ _ _ _ _ PECT - LOKALNT IZVORT TOPLTNE

"

III

.,

O E O AC

Najte~ce

su verzije raznih etektricnin radijatora. Poneki mogu biti radijatori i elektrokotao za sistem grijanja cijelog stana.

Ipak, elektropeci sluze najcesce za pornocno ili al t e _ . ,. nje , zbog skupoce energije . Kao vrlo dobro rje senje za slucaj nu zd e . -: : ; r em en o zagrijavanje manjih prostorija sluze razl icite konstruk cije E- 17": r a d ij a t or a . Oni imaju elek tricni grijac, napunjeni su termalnim ul j e r_, ;;u (ob icn o na kotacicirna) i mogu se postaviti bilo gdje u stanu. S. a ga ~- _ : -; , '" iz m e d u 1 i 2 kW, a uz pornoc r edovno prigrad enog termostata (r eg , ' ,,: 5e unutar te snage programirati za bilo koji stupanj grijanja . Kad s _ -r n a odredenu izabranu t emperaturu, termostat iskljuci grijac sv e do ,' S2 ' a i ispod te temperature, tj . dok toplinu ne preda okoJini. Vrlo s u _.. :_ r pe r ira nje spavacih soba i grijanje u prijelaznom razdoblju , kad s .: _ uc iva ti vece uredaje, a ipak jos (il i vise ) nije dovoljno toplo da bi 5 8 ; 10 bora viti bez grijanja . e k t r ok ot a o Postoje i vece izv edbe, s jacim grijacsm , koje mogu p 1 cr p k orn i za sistem centralnog grijanja. Opremlj en prigrad en om :: - ~ p r os t or ij u ekspanzijskom posudom, takav se radijator obicno po s ta rna. To je i cjevovodima povez uje s nekoliko obicnih radijator a c.& - ." elegantno, ali naza lost skupo rjesenj e, koje se isp la t i sa - ' : . r ij a m a gdje : . : n e rn a mo se stalno n e boravi (k uce za odmor, manji lokali i li s l. . : gucnosti da se racionalno koristijeflinija tarifa ele k tr icne _ - . 7 rnog u cn os t akumulacije toplin e kod ovakvog s istema mala. E ventualno jedini nacin ekoriomicnog grijanja, ele :', moakumulacijska pee za sto je pretpo stavka jetfi n ij a s . . "t in ij om energije j dvotarifno brojilo . Te peci akumuliraju to 1 ~ xe mase strujom, putem ugradenog e lektrcgrijaca zagrijava sa r; :

48 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PEer - LOKALNr rZVORr TOPLINE

}\7 ER%i ! ~ js ~ ll l" " 'i . ~ '""tP <>\ r ru t,,~~~ ~,~ ~: , ~M ~ 'l \ ""' \\ .... $.w. ~ ""h
Sam ozon (OJ ) ima u uisim slojevima atmoslere korisno i zastitno djelovanje od stetnih ultraliubicastili zraka sunieuog
spekira.

EUER

ji~iltS1TrA t:)K OU Nr~:

Elektricni kalorifer - efikasno rje~enje za kupaonice.

(zbog cega i jesu ekstremno teske), a akumulirana toplina trcsi se danju, dok je struja skuplja, bez ukljucivanja grijaca. Modernije izvedbe imaju i ventilator koji pospje suje konvekciju (izmjenu topline izmedu sa rnot nog tijela i zraka u prosto riji ) cirkulacijom zraka, pa se regulacijom rada ventilatora, tj . programiranjem na zadanu temperaturu rnoze kontrolirati sire nje topline. To znaci da je s obzirom na ogranicenu akumulativnost potreban prilicno tocan proracun takvog grijanja, sto rezultira popril icnim inicijalnim ulaganjem u potrebnu kolicinu peci . Ako pro racun nije tocan ili su fin ancij e za investiciju u takvo grijanje premale, rjesenj e je jednostavno ali opet skupo : ukljuci ti grijae i za skuplje tarife. U tom pogledu vrlo je povoljno ako postoji jeftina tarifa i poslije podne. Kad se u svim prostorijama st a n a rijese lokalni izvori topline, obicno problem ostaje kupaonica . Za nju je najbolje rjesenje neka brza grijalica. Novije verzije imaju ugraden i termostat koji ih automatski isk ljueuje kad se dostigne zelj ena temperatura. Najpogodniji su kaloriferi koji u sebi imaju ele k tr ogrija c i ventila tor. I ovdje termostat upravlja radom grijaca i ven tilatora pa se moze regulirati. U kupaonicama se zadrzava mo povremeno pa ih ne treba sta lno grijati no dok se kupamo treba biti vi sa temperatura negoli u ostalim prostorijama. Zato grijanje u kupaonicarna mora biti flek sibilno, a to ce se najlakse postici kaloriferom. Dobro j e stalno od rzavati neku rninimalnu temperaturu kako bi se spr ijecila konden zacija, a kad ustreba, kaloriferom se brzo postize i ona visa. S obzirom n a mali volumen prostorije, ekcncmicnost grijanja ne mora biti u prvom planu.

KOMBINACIJE
JEDNA PEe ZA CIJELI STAN
Princip grijanja nekoliko prostorija s jednirn lokalnim izvorom topline zasniva se na prirodnoj cirkulaciji zraka . Uobic ajerio je da je pee uz n eki unutra snji zid , jer j e tamo i dimnjak. Zagrijani topl i zrak dize se pod strop is te prostorije gdje je pee iIi kroz neki otvor, kanal i sl. , u prostoriju pokraj ili iz na d . Na hladnim st rop nim povrsinama iIi vanjskom zidu, odnosno prozoru, taj se zrak ohladi i spusta na pod, a cirkulacijom zraka u prostoriji strujanje ga opet usmjeruje na pee i tako se ostvaruje kruzna cir kulacija . Ovo kretanje zraka j e neosjetljivo, jer su brzin e st ruj a nja vrlo male, tj. ok o 0, 1 m/s. Da bi se to nesmetan o odv ijalo treba dobro zabrtviti vrata i prozore. Ugrad njo rn pe ci u pregradni zid mogu se zagrijavati dvij e su sjedn e prostorije. Oko peci treba postaviti zast.itnu masku da bi se povecalo uzgonsko vertikalno strujanje, a topli zrak se onda u smjerava u obje prostorije . Zeli li se neka prosto rija sarno povremeno grijati, u taj se istrujni otvor moz e ugraditi zaklopka . Pri podu u obje prostorij e treba ornoguciti ulaz hladnog zraka , jer j e to osnovni uvjet za kruznu cirkulaciju kroz pro storiju. Za grijanje prostorija po vertikali postoji nekoliko mogucnosti . Zelite li bar malo zagrijati hodnik, kroz njega mora povratno cirkulirati hladni zrak. Za pro vod toplog zraka u gornju prostoriju nacinits neki limeni kanal s istrujnom

GRIJANJE 49

_ _ _ _ _

PECI - LOKALNI IZVORI TOPLIN

~ . .e-: .. - - .... .. .

t
I~
I

>.

'~ ~
'k
-- -7 -....;_ ----: -.~.::

=--~ ===---=--~~ -=~- ~-.:_--- : -~ -

r:
---J

".

Jednim lokalnim izvorom topline moze se grijati i vise prostorija.

b= - . = =-==

..

r' -,

..
-~

1=
l;
I

~-

\t= .

I
II

,
,

' ~ }-

11 -

I
.!? t;;/
..

. 1

I~

c:: ~ ~

_---

resetkorn. Razne resetke za distribuciju zraka izraduju kod na s i "Klimaoprema" - Samobor. Za dvije prostorije u gornjoj etazi ijednu u donjoj potrebni s u kanali i prirodna cirkulacija toplog zraka. Postoje i druge mo cirkulacije zraka, pri cernu z.racne kanale treba izvesti tako da ~ odrz avati (treba ih povremeno cistiti) i ako treba iskljuciti u rc ugradene zaklopke. Dakako, za grijanje se moze iskoristiti i ne a pee, ako se prednja maska lijepo i estetski oblikuje, i postavi st ru ~ ce dati osnovno obiljezje interijeru.

j ana

~ ~.

50 GRIJANJE

~rn

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVORI TOPLINE

KALJEVA PEe - KOTAO

S obzirom da sve kaljeve peci treba preslagivati nakon nekoliko godina usput se u loziste moze ugraditi mali izmjenjivac topline. Na taj se izrnjenjivae-kotao spoje radijatori pa dobivamo kompletirani sistem centralnog grijanja s kaljevom peci. Dakako, u tom je slucaju veca i potrosnja goriva, ali takvo rjesenje omogu cuje grijanje svih prostorija, a lozi se sarno u dnevnom boravku gdje je kaljeva pee. Taj sistem ima i niz drugih prednosti. Naprimjer, u sobi u kojoj je pee nije

Minikotao - izmjenjivac top line.

L--

.::lO

kalijeva pee s ugradenim grijacem u lozislu

potreban radijator, moze se izgraditi sistern s prirodnom cirkulacijorn pa je na taj nacin sistem neovisan 0 elektricnoj energiji, ali tada su razvodne cijevi malo vecih dimenzija. Mnogi proizvodaci kaljeva poceli su proizvoditi uloske za kotlove sto omogucuje izbor i narudzbu i kaljeve peci i uloska cak nekoliko velicina i slicno. Ako se takav sistem radi za cijeli stan, kucu ili slicno treba odgovarajuce dimenzionirati i pee, a ako je izvedena instalacija s prisilnom cirkulacijom (dakle s crpkom) tada se topla voda za pranje i kupanje moze pripremati preko sistema centralnog grijanja sto je jeftinije negoli elektricna energija.

Shema spajanja instalacije.

GRIJANJE 51


_ _ _ _ _ _ _ _ PECI - LOKALNI IZVOR~-,~

-~-

ptoctc nude vee i gotove

top line u vl{;e vetlcins za ugradnju u kaljevu pee.
Izmjenjllva~e

Prolzvot1a~i

kaljevih
polazni vod
povratn] vod

Cuntralno grijanje

Elel<tr;c.,

_.

is ~ se Ileli''!

Kod sistema sa prisilnom clrkulacljom moguee je ostvarltl prlpremu potrosne top Ie vode preko sistema grijanja.

52 GRIJANJE

Reduciranje sadriaja ozona u visim slojevima atmosfere poveeava utjecaj ultraljubicasiog zradenja, pa pri jacem izlaganju sundeoim zracima postoji opasnosi od
raka koie. Ultraliubicaste zrake

SISTEMI CENTRALNOG
GRIJANJA

utjeeu i na promjenu klime, te na biljni svijet.

..

7 ~<ri':l'~:;'l tV!,f t \ * H~H~ , :~. . if,.< ",d~ * ~~ . ~ h: r

. :-:
Q

~:,

"@ ,:-i "$.. ~.:::::.. ~ o} ::: ....~

:, ff :! . : .. :f, J . f, :! .r. ,:. . .' I .. ''' .....

.' !. ,

i.'.IIlllIfl:i f:~I:~l l lf~I I~~fi~ ]l..t{.~~~r~

;:;:::::::;::::::::::

::::::::::::::::::::::::::::::::: ::;:::::::::\ :

Kako i sam naziv govori, rijee je 0 sistemu grijanja gdje se proizvedena toplinska energija s jednog mjesta distribuira po prostorijama koje treba zagrijati. Od kotla vode cijevi (jednocijevno iIi dvocijevno grijanje iIi sistem podnog gri janja) do ogrjevnih tijela po pojedinim prostorijama (radijatori, konvektori, cijevne podne zmije i sl.), a cijeli takav sistem obicno ima i neko automatsko upravIjanje i dodatne sigurnosne uredaje. Lozenje na jednom mjestu omogucuje znatno boIju iskoristivost topline, ujednacen rezirn rada i kvalitetnu reguIaciju sistema. Stoga takvi sistemi pred stavIjaju najracionaIniji naein zagrijavanja prostorija. Prijenosnik topline od izvora (kotla) do mjesta zagrijavanja obicno je voda koja se u izvoru topline zagrijava i kruzenjern do ogrjevnog tijela na mjestu gdje je instalirano grijalo odaje toplinu. U obicajen je rezirn rada sistema centralnih grijanja 90' u poIaznom i 70 'C u povratnom vodu. Kod sistema podnog grijanja ti su rez irni niz! i iznose 60'/50' iIi 50'/40'C, a i inace se nastoji snizavati rezirne rada toplovodnih sistema grijanja jer je tada u prostoriji ugodnije. Neki sistemi grijanja za prijenos toplirie od izvora do zagrijavane prostorije ne koriste vodu vee zrak. To su tzv. zracni sistemi, toplozracno grijanje iIi klimatizacija (ako je ugraden i rashladni uredaj i sistem za ovlazivanje). No, ti su sistemi kod nas rijetki i obicno ih susrecerno kod vecih posIovnih objekata.

DVOCIJEVNI SISTEM
Toje najcesCi tzv. klasicni sistem postavIjanja cijevi centralnog grijanja. Dvije cijevi se paraIeIno vode od kotla po unutrasnjosti objekta do svakog ogrjevnog tijela. Donedavno se ovaj sistem vrIo cesto primjenjivao s prirodnom cirkuIacijom (ci rkuIacija vode u sistemu ostvarena je djelovanjern gravitacije), U tom slucaju posebnu paznju valja poklcniti vodenju i dimenzioniranju cijevi. Cijevi se vode od kotla do ogrjevnog tijela u stalnom usponu. Pazi se na broj Iukova i armature, a cijevi su vecih dimenzija kako bi otpori u mrezi bili sto manji i bolja prirodna cirkuIacija uslijed djelovanja gravitacije. Na starijim objektima mogu se vidjeti vrIo debele cijevi sto je siguran znak da je primijenjen prirodan nacin cirkuIacije vode u sistemu. Ovakav nacin postavIjanja cijevi moze se primijeniti u kucarna gdje se ispod stanova nalazi kotIovnica. Ispod poda grijanog prostora vodi se cijevna mreza
Klasican iii dvocljevni sistem. Principjelna shema instalacije jednocijevnog grijanja

54 GRlJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

Shema usponskih vodova N
8~
~>

o~

o-

~Nf, m~
~>

0,

-a

a:

i
,.,;. l\
r

.n:; Na:

_a ~fT

~>

o~

~>

0,

II)~

I
oo~

2280

21

/?
N

.~------

3000 22 1,

-a~! ~> a:: 1900 iT

24

N 8;

~" ~ f co> -a::

~a.

or
~

100)

r'J"

,l1
I I

231I
1

POTKROVLJE
I

I 5280-112' I

-a g,' f- I tON
I'-~

~>

~>

,a::

8~

I
o~

- a

~>

10

I I

~~ro~

N>

'!
13410-314"

11 2040 'IIV' 16 JJ.

I

a:
2400 17

1I)<'l

~~r~
cr

~>

I 1900112' I

0>
~a.

, ~ O<'l

I 1900112' I
I
I

->

I I
I

~~r'It>
-a::

18~r 19LI
4--9 940":"314' t

A!
1530 I 3490112' 18 ~ I

I
I
I

4-- -------,

9720-314'
3690-112'
o~

- - - - - -- - - --..I --------------t 7550-1'4'

,

KAT

0>

Ie
O<'l

I I
I I I
J

"

o~

to>

~~ fa::

~Q.

Iil

-a f g,' N
N>
,

~>

Iil~

~~. J

900

2730 I 3~ 4 :r. l ____ ---..I)

r'"j~

~ LI.

a:

0.
IT

8~ ~a.
1 .

10

760-3IB"

o<'l

8(;)
;:~

~Ie ,<'l 11

a:: 570 7 318' l'8'

'<'l 1'->

-a. ~.-

~>

-a. ~" Ie ra::

T

10 ->

I
I
1320-318" I

I
I
I

I
1

a:

700 "",
61.1
T

I~

1320 lUi

sll.1

PRIZEMUE

prema svak om ogrjevnom tijelu koje moze biti sarno iznad razvodne vodoravne mreze. Nairne, gravitacijska cirkulacija bazira se na einjenici daje ugrijana voda laksa od hladne. Uslijed toga ona se iz kotla dize uvis (ako moze), a na njezino mjesto pritjece ohladena voda iz radijatora. Osnovna je prednost ovakvog sistema sto nije vezan za elektricnu energiju (nema cirkulacijske crpke), pa ako nestane st ruj e moze zagrijavati stan . Nedostatak su debele cijevi (skuplja instalacija) i ogranicenost vodenja rnreze zbog postivanja zakona fizike. Upravo zbog toga najcesce se primjenjuje dvocijevni sistem s prisilnom ci rkulacijom. U sistemu postoji cirkulacijska crpka koja tjera toplu vodu po cijevima kroz ogrjevna tijela. Presjeci cijevi su manji, a nema ogranicenja u vodenju razvodne mreze. Ogrjevna tijela mogu biti ispod vodoravne razvodne mreze (gomji razvod - tzv, potopljeni radijatori s ispusnim slavinama zbog praznjenja) ili iznad nje (donji razvod - gdje su na gornjim najvisirn radijatorima odzracni ventili i1i odzracna mreza s odzracnim loncicern). Na shemi usponskih vodova vidi se dio vodoravne razvodne mreze i dio verti kale grijanja obiteljske kuce. Neki su radijatori iznad a neki ispod vodoravne razvodne mreze, sto omogucuje prisilna cirkulacija vode u sistemu. Mnogi se pitaju kako dimenzionirati cijevi. Pokusat cerno objasniti najjednostavniji nacin dimenzioniranja za prosjecnu obiteljsku kucu, Dimenzije cijevi ovise 0 koliCini i brzini strujanja vode, odnosno 0 raspolozivom tlaku ugradene

GRIJANJE. 55

_ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA

cirkulacijske crpke. Zelite li ugraditijednu od _ objekt s dobavnim tlakom od 3 do 4 m VS i pro. .-: - slijedecih dimenzija u odnosu na toplinski uci n ac racunanog mjesta: do 2000 W - dimenzije cijevi promjera 3/8" - _' _:._ se ugraduje promjer lJ2"- odnosno NO 15) do 6000 W dimenzije cijevi 0 1/2" - N015 od 6000 - 15.000 W - dimenzije cijevi 0 314" - _. od 15.000 do 28.000 W - dimenzije cijevi 0 od 28.000 do 57.000 W - dimenzije cijevi 0 1 - . 0_ _ Napomene: Oznake u colima se sve vise napus t -> NO -nazivni otvor ili ND - nazivni dijametar ili NV - nazivna velicina i slicno, a broj 15, 20, 25 . . . Dakako, ovo je gruba podjela i treba posluziti kao 0 : ;. Treba uzeti u obzir i utjecaj gravitacije, polozaj pojedi medusoban polozaj u odnosu na balans otpora u sis te r ~ da u sistemu uvijek postoji odredena rezerva te man e nece poremetiti funkcioniranje sistema. Ako je na svakom radijatoru ugraden prigusni v mozete i naknadno balansirati rnrezu u cilju sto pray] n _' tople vode do svakog ogrjevnog tijela. Za dvocijevni sistem najcesce se koriste celiene besa v . cijevi) koje se spajaju autogenim zavarivanjem. Ar ma ~ zasun u kotlovnici, cirkulacijske crpke) se spaja navoj ni zz - _ se narezuje navoj, stavlja se brtveni materijal (kudelj a; : stvara vodonepropustan spoj. Ponekad se u dvocijevnom sistemu upotrebljavaju bID: jetkost, jer su skuplje od celicnih pa se uglavnom primje sistema.
0

_
O J obit elj ski

ii evi ce biti

mreze iza - : egava , pa

Na sloj ozona razarajuce djeluju freoni (sredstva u raznim sprejevima i rashladnim sistemima) i kaloni (protupoiarna sredstua) pa ih nuino treba reducirati. ~~ '0.'*~"~ :* ~'#t.f~'fl''{'~ f .*, fEw _t~ ~ ~ s (-.* *- d:~ i ~~. ~~'l::~ : ~~ d u"*~ \..$h'Y'l"n'~ .

:e obicno

umm. niranju . _- ~ :e njihov - ns ta t ir at i

-s-

. - :. on ir a nj u

-= nlinske -. .ivent il, ~ ,:jevima :.d .: I 'em se

JEDNOCIJEVNI SISTEM
, Ovaj je sistem u usporedbi s klasicnim dvocijevnim im a kojih nije naisao na siru primjenu. Posljednjih godina situacija _ u korist jednocijevnog sistema koji sad predstavlja korak d To prvenstveno rnozemo zahvaliti novim konstrukcijama a grijanje koje su ornogucile posve nov nacin ugradnje i ogrjevnih tijela, proracune i slicno,
Prlkaz prorecun I sheme spajanja kod jednocljevnog grljanja
10

8AGAT.

Krug 1.2 Du:!fna 21m

5 ,69kW

__I

Ogrijevna lijela
1 =4,0

3 =1,3

2 = 3,7

5 = 2,32
6 = 1,57
7= 1,8 8= 2,6
p~36800Pa

4 = 0,64

9= 2,9 10=3,5 11 =3,8

56 GRlJANJE

- - - - - - - - - -_ _ SISTEMI CENTRALNCXi GRIJANJA

Jednocijevno grijanje izvodi se u vodoravnim cirkulacijskim krugovima. U visekatnirn zgradama izvodi se okomita centralna instalacija (celicne cijevi), a za svaki kat predvida se zaseban cirkulacijski krug (jedan ili vise krugova), Vodoravno se postavljaju bakrene cijevi (0 12x1, 15xl ili 018x1) a vrlo rijetko se upotrebljavaju celicne cijevi. S obzirom na povecane otpore u svakorn krugu preporucuje se da u jednom krugu toplinski kapacitet ne bude veri od 10.000 do 12.000 W. Osnovna je prednost ovog sistema sto se razvodne cijevi vode kroz pod (u glazu ri) i'li u kutu izmedu poda i zida (gdje se mogu pokriti parketnorn letvicorn) pa se instalacija ne vidi. Bakrene se cijevi polazu u cementnu glazuru ili zbuku, a zasticuju se plasticnirn ovitkom (tzv, WICU-cijevi) i li se provlace kroz plasticne cijevi (vicino-cijevi koje kod elektroinstalacije sluze za vodenje elektrovodova). Cijevi se spajaju vrlo jednostavno, bez lemljenja i zavarivanja, pomocu patent spojnica odnosno konicnih spojnica. Osim toga cijevi se lako savijaju, cak i rukom, a za to se preporueuje posebna klijesta koja ne smanjuju presjek cijevi na pregi bu. Uza skroman alat, ovakav sistem grijanja moze izvesti gotovo svaki samovac. Preporueuje se jedino da napravite tocan proracun sistema, zbog specificnosti . Voda temperature 90C polazi iz kotla prema prvom radijatoru, tu se ohladi pretpostavimo za oko 3C te sa 8TC dclazi na drugi radijator gdje se ohladi za oko 3C itd. Tako do svakog slijedeceg radijatora stize malo hladnija . Zato su prvi radijatori u krugu malo manji, a zadnji veri, uzevsi u obzir korekciju zbog promjenljive temperature tople vode koja dolazi na svako ogrjevno tijelo. Osim toga otpori u svakom krugu pri jednocijevnom sistemu moraju se tocno odrediti zbog izbora cirkulacijske crpke kako biste bili sigurni da ce se ugradenom crpkom (kod plinskih bojlera) provesti dobra cirkulacija vode kroz sistem. Prednosti ovog sistema su: olaksano postavljanje, skrivene cijevi, te mogucnost da sami obavite vecinu poslova. Nedostaci su pak skuplje cijevi, nuznost tocnog proracuna zbog specificnosti sistema i malo skuplja armatura . Na svaki radijator dolazi jedan specijalni ventil koji je ujedno najvazniji dio sistema. Ventila ima nekoliko vrsta, a mogu irnati i termostatsku glavu. Najcesce se postavljaju sarno na donji prikljucak radijatora pa kadje ventil otvoren, topla voda kroz jednu produznu cijev procirkulira kroz radijator, kroz isti se ventil vraca natrag te ide prema slijedecem radijatoru. Kad se ventil zatvori, topla voda cir kuJira sarno kroz ventil prema slijedecern ogrjevnom tijelu, a u radijatoru gdje je ventil zatvoren tada ne kruzi topla voda. Ovaj se sistem grijanja sve cesce primjenjuje i kod nas, a u nekim je zemljama na prvom mjestu (SR Njernaeka, SSSR). Kod nas postoji nekoliko proizvodaca

U "Montrealu" u Kanadi 16.

rujna (sepiembra) 1987.,24 zemlje svijeta i EEZ potpisale su Montrealski sporazum 0 supsiancama koje razaraju ozonski sloj. ]ugoslavija taj sporazum jos nije potpisala.

v
I,'

I
Shema TKM-sistema
II

I
I

"

Prozori i vrata mogu biii

pravi ponori gubitaka energi]e.
Ostaklite sva vrata i prozore
u stanu i slubistu zgrade.
Provjerite da Ii svi prozori i
uraia dobro brtue, jer to vam
jamci 10 posto ustede topline .
Svaki prozor opremite
roletama i zavjesama.
I kulije za rolete treba
iznutra dobro toplinski
izolirati.

s dva
c/rkulacijska kruga

,'c~ ~~

\\

1/

GRIJANJE 59

_ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

____"______"'
Montaia ventila na radijator.

..... montszu.

A/at potreban za

Postavljanje radijatora na zid.

Oznatavanje cijevi.

Rezanje cijevi.

Stezna matica i brtveni prsten.

60 GRlJANJE
I

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

.
I'
, ~-=-

..

Spajanje cijevi s venti/om

Pritezanje stezne matice

Zevrsen insta/acija kojoj nedostaje samo kutna /etvica

---

____

Odmatanje cijevi

Savijanje cijevi u kutu

Polozene cijev

Princip rada TKM ventila

opreme za jednocijevno grijanje ("Im os"-Ljublj an a , "Bagat"-Zadar, "Istra"-Kula, "Kooperativa't-Garesnica), a poneki rade cak i kompletan proracun sa shemom spajanja i specifikacijorn dijelova ("Imos"-Ljubljana, sistern TKM ), ako irn dostavite potrebne nacrte i gradevinske podatke. Pornocu sheme spajanja uz potreban alat mnoge poslove mozete izvesti sarni.

GRIJANJE 61
- '-""

_ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

PODNO GRIJANJE
Podno je grijanje poznato od davnina. Prisjetite se hipokaust sistema. Topli zrak grijaoje pod i svoju toplinu prenosio u ambijent kuce. Pocetkorn stoljeca javlja se incijativa za ponovno uvodenje ovakvog sistema grijanja. Vee 1930. sistem podnog grij anj a razvijaju Francuzi. U pocetku to su bili sistemi s celiCnim cijevima koje su zalivene u beton stvarale poprilicno problema zbog istezanja i korozije. Sadasnja razina tehnike grijanja i upotreba plasticnih cijevi ljudska teznja za komfornijim stanovanjem, kriza energije i ostale tehnicke rnogucnosti isle su u prilog podnom grijanju pa danas od toga nema boljeg rjesenja. U girnnastickirn dvoranama, bazenima, crkvama, staklenicima kao i u obiteljskim kucama cesto se susrecu plasticne cijevi kojima se izvodi podno grijanje.

U Zeneui donesena je posebna konvencija 0 kontroli i mjerenju zraka 1979. godine. Protokol 0 smanjenju 502 donesen je u Helsinkiu 1985., no /ugoslavija ga do danas nije potpisala.

OSNOVNE PREDNOSTI Usteda energije. Kako bismo se ugodno osjecali temperatura zraka na visini
(1,7 rn) treba iznositi 20T. Da bi se to postiglo nuzno je izazvati pravilno i ugodno kruzenje toplog, odnosno hladnog zraka. Najvaznija je prednost podnog grijanja sto se priblizava krivulji idealnog za razliku od radijatorskog grijanja, pa moze biti i za 1 do 2C niza temperatura u prostoriji ada se ne izgubi osjecaj ugodnosti. Bit ce ugodno toplo, a u zoni pri podu jos ugodnije. Buduci da IC niza tempera tura u prostoriji donosi ustedu od priblizno 6 posta energije, na ovaj naein moze se ustedjeti poprilicno energije. Proizvodaci opreme isticu da se ovim sistemom ustedi i do 30 posta energije, no daljnja usteda vezana je uz dobru toplinsku izolaciju sto je u vecini slucajeva nuzno, (osobito za obiteljske kuce u kontinentalnoj zoni), Ugodnost ambijenta. Kako je ovo niskotemperaturni rezirn grijanja, rijec je o sistemu 60/50C iIi 55/45T iIi slicno (radijatorsko grijanje ima rezim rada 901 70C), zrak ne gubi mnogo vlaznosti, a nema ni velike cirkulacije zraka u prosto riji paje mikroklima prostorije vrlo ugodna. Temperatura povrsine podaje najvise do 30C sto je bitna razlika u odnosu na radijator cija povrsinska temperatura moze biti i do maksimalno 90T. Ostale prednosti podnog sistema su : Cijevi su plasticne pa ne korodiraju. Veca je korisna povrsina prostorije, nema problema sa zavjesarna a ne treba postavljati ni zastitne ploce sto moze remetiti pravilnu cirkulaciju zraka kod radij a torskog grij anj a. Ovakav se sistem rnoze adaptirati i za upotrebu sunceve energije iIi energije toplinske crpke. Moze se kombinirati s radijatorima, no u tom slucaju treba adekvatno pre racunati podatke pojedinih radijatora na rezirn rada pod n og grijanja. Jednostavno se postavlja i u samovskoj izvedbi uz dobar proracun i postivanje uputa proizvodaca.

OSNOVNI NEDOSTACI
Skuplja instalacija. Neki elementi potrebni pri montazi ove instalacije poskupljuju u odnosu na radijatorsko grijanje. Tu su gradevinski radovi

...,

,.

44.4
4 '..

..

._-_ .. .. _-_.
-..,,~--_

U odnosu na radijatorsko centra/no grijanje cirku/acija top/og sobnog zraka je komfornija

Svako podno grijanje daje osjecaj ugodnosti

62 GRJ]AN]E

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOO GRIJANJA

(postavljanje cementnog estriha, noseca mreza za cijevi i slicno). Nuzna je i dobra toplinska izolacija no to su pocetne investicije koje se u nekoliko godina vrate kroz ustedu na gorivu, pa je to prije prednost negoli nedostatak. Uostalom dobra toplinska izolacija preporucuje se pri gradnji bez obzira na sistem grijanja, jer ima visestruke prednosti . . Ogranieenost primjene. Ima situacija kdd treba izvesti neke dodatne tehnicke zahvate. Nairne, cijevi se mogu ugraditi u onu povrsinu koja nam je na raspola ganju. Kad su gubici topline veci od mogucnosti ugradnje mogu se dodatno ugra diti radijatori ili povecati izolacijski sloj da se smanji gubitak topline. Npr. u kupaonici je korisna povrsina relativno mala, a gubici topline vrlo veliki, jer je potrebna visa temperatura (22 do 24 'C), negoli u ostalim prostorijama. Nuznost toenog proraeuna. Zbog specificnosti treba tocno odrediti toplinske gubitke u svakoj prostoriji, proracunati sve elemente podnog grijanja, osobito obratiti paznju na vrstu poda i medicinskofizioloske zahtjeve. Nije svejedno da li je pod od kerarnickih plocica i'li parketa, jer to su vrlo razliciti vodici topline pa

Prikaz podnog grijanja.

16' 20' 24'C

16' 20' 24'C

16' 20' 24'C

Visinska raspodjela temperature u prostoriji Legenda: 1. idealna raspodjela topllne po vislni prostorije; 2. stvarna raspodjela odredeni slstem grljanja; 3. pretoplo; 4. prehladno.

za

GRIJANJE 65

_ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

U Sofiji je donesen protokol 0

smanjenju emisije NOr 1987. godine (do 1995. iu emisiju ireba smanjiti do razine iz 1987.) koji obavezuje na kontrolu ispusnih. plinova motornih vozila. Jugoslavija do danas nije potpisala taj proiokol.

se obicno parket, itison, tepih i sl. izbjegavaju ili se uzimaju u obzir preko ko rekcijskih faktora . Previsoke temperature poda nisu zdrave zbog dizanja prasine i poremecenja cirkulaeije kod covjeka pa obicno temperatura poda ne prelazi 30 C, a u dnevnom boravku treba biti i niza. U svijetu vee postoji niz proizvodaca opreme za podno grijanje. Vecina sistema zasniva se na plasticnim eijevima (polietilen, polibutilen, polipropilen i sl.) koje se vezu na nosivu mrezu i zalijevaju betonom. To su sistemi tvrtki : "TA", "Wirsbo", "Rehau", "Terratherm", , "Velta" i s1. Zanimljiv je primjer tvrtke "Joeo", tzv, JOCO - SYSTEM, koja izraduje cijevi od plemenitog celika koje su uvaljane u gotove izolacijske ploce i presvucene aluminijskim limom . Ovakav sistem ima nekih prednosti. Najzanirnljiviji prirnjer sirokih mogucnosti upotrebe dobro izabrane cijevi je niz eijevi od sintetickog elastomera tvrtke "Solaroll" iz SAD. Te vrlo ela sticne erne eijevi, jednostavno se polazu i montiraju, a takvih su svojstava da se mogu iskoristiti cak i za kolektore sunceve energije. U Jugoslaviji sisteme podnog grijanja s polipropilenskim eijevima proizvode i montiraju "Totra"-Ljubljana i ''1'0 PO"-Novi Sad, as umrezanirn polietilenom "RE"-Maribor i ''1'rgoterm"-Zagreb.

TOPLINSKO IZOLACIJSKI UVJETI

Prvi osnovni uvjet da biste mogli postaviti podno grijanje je dobra toplinska izolacija. Vecina proizvodaca ove opreme jasno i precizno definira granicne koefieijente prijelaza topline te za dobivanje tih vrijednosti daje strukture zidova i podova. Vrijednosti maksimalno dopustenih koefieijenata prolaza topline su slijedeca: Vanjski zid
K = 0,46 W/m 2 h oK
Pod n a zemlji odnosno strop prema negrijanom potkrovJju
K = 0,35 W/m2h O K
Staklene povrsine K = 2,00 W/m 2h oK Da biste zadovoljili ove vrijednosti treba uciniti slijedece: Vanjski zid Ako je od suplje opeke i li betonskih bloketa tr eba izolaeiju od minimalno 6 do 10 em stiropora, mineralne iii staklene vune, poliuretana i s1. Vanjski zid od drukcijeg gradevinskog materijala u vecini slucajeva treba jos deblji, sloj izolacije sto dakako ovisi 0 strukturi zida odnosno 0 toplinskoj vodljivosti pojedinih elemenata zida Podovi i stropovi - ovisno 0 strukturi poda iii stropa koji mogu biti razliciti, a obicno su isti ili nesto bolji negoli zidovi, nuzan je sloj toplinske izolacije u vecini slucajeva oko 6 do 10 em Stakl ene povrsine - moraju biti svakako od dvo slojne iii troslojne staklene izolaeije, odnosno tzv. termopan-stakla. Sve ostale kombinacije ne pruzaju dovoljnu toplinsku zastitu. Nuzno je da prozorsko il i staklo na vratima cdlicno nalijeze na okvir kako bi se toplinski gubiei na ventilaeiji sveli na minimum. Dakle, dobra toplinska izolaeija je vrlo vazan uvj et, no ova se investieija (bez obzira 0 kojem se sistemu grijanja radi) vrlo brzo amortizira kroz smanjenje izdataka za gorivo. Zato ovaj izdatak nije nedostatak podnog grijanja, jer u doba stednje energije eak i zakon propisuje obavezno tzv. povecanu toplinsku zastitu k uca pa se cini da je podno grijanje dobro i zato sto nas tjera da provedemo dobru toplinsku izolaeiju. Osnovni cilj ovih uvjeta je da se gubici topline u kuci svedu na tu mjeru da ih ugradena instalaeija podnog grijanja moze pokriti i u najhladnijim danima, s obzirom na ogranicenje temperature i raspolozive podne povrsine, J asno, sistem podnog grijanja moci ce zagrijati i prostorije koje nernaju tako dobru toplinsku izolaciju, ali tada ce rez irn rada sistema biti visi od dopustenog, a podne tempera ture vise od uobicajenih i propisima struke dozvoljenih, sto moze izazvati nezeljene posljediee.

POLAGANJE CIjEVI I MONTAZA

Najprije treba zavrsiti sve zidarske i instalaterske radove. Jasno, treba voditi racuna da se vrata ugraduju malo vise za debljinu sloja podnog grijanja. Isto take vazno je da u kupaoniei i na ostalim mjestima bude gotova sva vodovodna i kanalizacijska instalaeija, te da podni izljevi - sifoni i ostali podni prikljucci (za

66 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

kadu, skoljku i s1.) budu na on oj vi sin i gdje ce bi t i bu duca gornj a r azin a poda . Kada se podno grijanje jednom postavi, ne srn ije se vi se dirati ni ko p a t i po p od u kako se ne bi ostetile cijevi i betonsko-izolacijski sloj . Prije polaganja cijevi b etonsk u po d logu t r eb a izra vnati i d ob r o oci st it i, bo cne zidove u visini poda toplinski izolir a ti, sto sp r eca va dodir t op log bet on sk og sloja s hladnijim vanjskim zidom. Obicno se izreze stiropo r sirine 8 ,5 d o ] 2 em i deb lj in e 10 mm te postavi uz rub prosto r ije k od vanj sk ih zid ova . T a d a se polaz e podna izolacija. Ukoliko radite s plocama de blj in e 1 em , a t r eb a ya m deb lj in a 2 em , p loce treba slagati tako da se rubovi pok r ivaj u . N akon t oga prek o izolacije polozit e plas ticnu foliju debljine 0 ,02 mm od P E -mat erijala ili n ek u drugu parnu bran u . Fo lija se mora na rubovima pre k r ivati bare m 15 em . Nak on folij e postavite arrna turnu mrezu, koje treba na rubu priveza t i jednu uz d r u gu ta nkom zicom ta ke da se ne rnicu i da cine cjelinu. 'I' ek tad a po laz ite pl a s t icne cij evi. Po cn it e od razdjeljivaca. Mjedenom spojni com pr icvrst it e je za ve ntil na razdj elj iva cu . Spajanje eijevi ovim spojnieama vrIo j e vazno pa treba pos tu piti po u p u t a m a dobavljaca opreme.

Jugoslavija je jedna od rijetkih zemalja svijeta gdje je bezolovni benzin skuplji od obiiinog, ':'{ I'" "':l>~<' ~ ;~" ~ rUt ~'*~~ H:; ~ F
";'; "

L~f\) l '~' ll\; ~~:;:lili\~\.j: iJ r~~ ~f:~

:~~I!i~ !il~ ~i~ 1<1 1 1 1 ! lf!! I!:if!l f!:I : :! ~<i :!I'I.! J.I!f.:;r.['.I :.! .~:.
1

> :.:.::::;:;:::.::::.::.....;.:.

Kod podnog grijanja uvijek se prvo na pod polate izolacija i parna brana.

Zatim nosiva mreta za cijevi.

Ovakvim spajanj em osigurali smo vod on eprop u s ta n spoj cij evi 5 ve nt.ilorn odnosno r a zdjeljivacern . Sam razdj elj ivac i sabirn ik posta vljaju se n a pogodno mjesto negdje u sredini st a n a t a k o da s u uvij ek pristu pacni, pa se mogu jednostavno kontrolirati i podesavati. Kad so pr icvrst i po cetak eijevi, kotr ljajte kolut i pricvrscuj t o cijev za arm a turu pomocu obujmiea, u sk la d u s projektom . Jasno j e da gu sce 'pola ga nj e eij evi daje vise topline po cctvorriom metru povr sine pod a . Pot r ebna duz inu cij evi ovi sno o razmaku iznosi:

Bcm 10 em 125 em 15 em 20 em
Prije ogrjevne sezone zatvorite sve ventilacijske otvore.

Cije vi se prlc vrste prema prorecun u.

--

GRIJANJE 67

U plinou ima se nako n

Postoje i gotove podne

izgaranja pojavljuje i ugljicni

monoksid koji je otrouan za
liu de, no ne steti uegetaciji niii
gradeuinskim objektima.

ploce.

Polalu se lagano i brzo.

Dan e duz irie od n ose se n a cis t u povrsin u poda , a treba j os dodati i du z inu eijevi d o r azdje ljivac a i s a b irn ik a . C ij ev i se p ol a zu najc esc e u obli k u spiral a. Najcesci j e r azmak m ec1u eij e vim a (po loze n im a u s p ir a lu ) 15 em s t o zna ci d a j e pri pola ga nj u s pi r a le r azmak eij evi 3 0 em . T ek k a d se iz s redi ne s p ir a le v raca m o natrag n a obo d vid imo d aj ednim k olutom (10 0 m ) m ozerno podmi riti p r iblizn o 15 rn? podn e povrsin e . Za vece povrsin e potrebno j e r azviti jo s j ed an k olut iIi spaj a ti eijev na cijev. Vaz no je nap om enuti da proizvodac polipropilenskih eijevi dozvoljava najmanji r adijus zakrivlj enja 15 em . T o se odno si n a eij evi u prostoru gdj e j e tem pe r atura vi sa od 20 C . Pr i nizim t eperaturama cijev treb a z a grij ati, b il o d a ih is p u n ite t opl om vodom ili zagrij a vate toplim zrak om iz fen a od no s n o k alorifera. Cij evi se n e s m ij u za grij avati direktn o ot vore n i m plamenom . Za manj e r a zmake eij evi p otreban j e i ma nji rad iju s zak r ivljenos t i od 15 em (raz mak eij evi 3 0 em). Za t o p roizvcdac nud i tvor n ick i izra de n e pe tlj e koje treb a za va riti na cijev s dva dv ostruka nagl avk a . K od p oli etil en skih (u m reza n i poli et.il en ) cije vi mogu se p osti ci i m anj i radijusi zak r iv ljen os ti, a i eijevi s u mn og o clastic ni je. K ad se poloze svi krugovi i cijevi spoje n a razdj eljivacu i sabi rriiku treba napra viti tz v , hladnu probu. Cijevi se napune vod om pod tlak om od 6 bara i ispi tuju se 24 sa ta. Ako priti sak ne padri e , z nak je da j e s is te m vodori epropustan, p a moze te

Kod polipropilenskih cijevi TOTRA

pomocu dvostrukih naglavaka mogu se

spajati i cijevi.

Spajaju se eiektricnim rucnim aparatom za polifuzijsko zavarivanje (280 C).

68 GRIJANJE

SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA--

Sve cijevi su potozene i spojene na

razdje/jivac i sabirnik.

Zstlm slijedi ispitivanje tj. h/adna proba.

nastaviti s radovima. Pri zalijevanju betonom cijevi ostaju pod tlakom vode. Za mijesanje betona upotrijebite rijecn i sljunak granulacije najvise 4 mm. Kod ovih radova valja paziti da ne ostetite cijev, pa nabavite kolica s gumenim kotaCima i vozite ih po dasci polozenoj preko cijevi. Debljina sloja betona ovisi 0 vrsti gornje podloge poda te na kraju struktura gotovog podnog grijanja izgleda kako je pri kazano na ilustraciji. Sloj se treba susiti sto duze, do 28 dana, a nakon toga grijanje treba pustati polagano u redovan rad tj. temperaturu vode podizati za priblizno lO'C dnevno. Betonu se mogu dodati razni aditivi za sporo stvrdnjavanje. Glavno je da se beton sporo susi i da se polako stvrdnjava te da nigdje ne popuca plivajuca ploha.

/r
.--=--~~"':' ''::''=!.--- -==-Toplinska izolacija vanjskog zida jemin. debljine 10em }

Kerarnicke plodcs Praduini mort

cijevo17/13 eijev a 20 /6 ( ; Noseca mreia cijevi

" 9- ' .' ~ ..

..

\...- .- -

'

:' o ' \ \l , ., /. i-

/, . ; .
I

v "-.. . .. Do
~
I

~-"

.'. / ~_ (:_'.'~~~ I:' (.;,: ,~ , _<:'/~ .. .

..

,DC>' '
oJ

'.

',I ' , ;"

( '- '~ 1\

-=------- <~~~?;d~':f-CYj .\I: :.It~~ . --"""".cK"-';;;~_ . .

11;;

("::--.->

'J j'\

< " J O " ~_ '

/ /[
/

"

( -

).

0, )

_ " .

, (; D
_
I I'-' _.'
'0

Lj

(I

/ "

,,_

,:.,:

' .~

<J, ., ~_

,~ - Armirano belonska

konstrukcija

Struktura poda kod gotovog podnog grijanja. ' - - - - - - - - - - - - - - -

Beton kvalitele MB 35 Debljlna sloja: min. 4em, k?d keramike, kamena, betonskih ploca,PVCpod lSI. min. 6 em kod tepiha, Toplinska izolaeiia tapisona, parketa i 51. ( okipor, pora/en, polislirol, lervol, lendapor i 51. ) min. = 30mm kod poda nazemlji ' min. = 20 mm kod kala iznadgrijanihprastorija

Na sjevernoj sirani slana iii kuce planiraiie manje siaklenin poursina.

:;1::.:!;~!,~: rrrlr.it~: 'I: : : :! !::(1(): L :lli\] ;il ;;

-'-'

GRIJANJE 69

SISTEMI CENTRALNOG GRlJANJA

.:~t::tl~~J ~~i m~~1 :~?t. ~~:::flt. ::~:: :l~L:m ~ \~ ~f;;

~l' ~t :f;fr:~r~~~~~==: :~\ i::::::.tl t::\. ~ ~ ~ ~ ~ ~::;~1~ t~:~

Zbog velike potrosnie fosilnih goriva iz dana u dan sve je ueci udio ugljicnog dioksida u atmosferi.

Pri dodavanju aditiva treba p rovjer iti da li su agresivni za cijevi po dnog grijanja, Pon ekad se velika povrsina (dnevni boravak il i sl. ) gdj e je izvede no nekoliko cijevnih zrnij a (krugova podnog grijanja ) lijeva betonom u dva iIi vise na vr a t a . Tada ploce treba odijeliti manjim dilatacijskim fugama (jasno, po duzoj st r a nici pros torije) pa se velika ploha pretvara u n ekoliko manjih. Svaka od t ih ploha - pli vajuci pod - moze se u sezoni grijanja slobodno istezati - dilatirati , pa se pri vecim povrsinama 0 tome obavezno mora voditi br iga . Podno grijanje j e za pravo topli plivajuci pod kojemu se mora ornoguciti d isa nj e u sezoni grijanja. N akon polaganja cijevi gotovog poda r a zdjelji va c se pov ezuje s k ot lovni com gdje se nalazi kotao i ekspanzijska posuda , eirku la cij sk a oprem a i sve ostalo. Za podno grijanje nuzno je ugraditi sistem a u t oma t ske r egula eij e i to potpune. Bu d u ci da je rijec 0 ni skotemperaturnom rezim u pr ogram a t or treb a podesit i tako da pri minimalnoj vanjskoj projektnoj tempera tu r i (ob icno je to za nase kon t in en t a lne krajeve -IS ' do -IS 'C) temp eratura u pol a zno m vodu ne bude vi sa od 50 ' (60 ') C. I pri ovom n aeinu grijanja treba b a lan sirat i s is t em d ok se n e pos t ig n e zelj en a temperatura u prostorij a m a . Sist emi pod nog grij anj a vrlo su i n er t n i pa se n e pre porucuje cest.o iskljucivanj e niti rad sa sn izan im n ocn irn t empe r a t ura ma.

ELEKT RICNO PODNO GRIJ ANJ E

Premd a je elektricna struja danas najsk uplji en erg en t , ne mozerno za obici taj si gurno najj ednostavn iji nacin podnog g rij a nj a . U p ogledu u la ganja sv ak ak o je n ajpovoljn ij i, jer otp a daju kornpletni tro skovi ko t lovnie e s a spr em n ik om gor iva, kotlom, pla m en ik om i ostalom opremom, uk ljucujuci i potreba n prost or za nj ih . Uzirnaj uc i u obz ir da j e podn o gr ij a nj e opcen it o najek on ornicniji sist e rn grij a nj a , u izvjesni m slucajevim a i primjena naj skuplj eg energen ta u najeko n om icnijern sistemu rn oze se pok a zat i kao rjesenj e koje se is plati . N a pr imj er , ako j e r ijec 0 poslovni m p r ost orij am a i pri ro di posla gdje se t rosko vi grijanja n a indirektan nacin mogu za ra cunati k or isn iku u sluge , a u fa zi u laga nj a s u t r osk ovi iii r a s pclozivi prostor ogranicen i, Takoder, is pla ti se a n a liza da Ii j e ra spolczi v nova e b olje uloziti u kotlovsko post r oj enj e , uz irnajuci u obz ir i tro sk ove njegova cd rzava nj a u toku eksploataeij e, ili u poboljsanje toplinske izol a eij e pros torij a , st o i el ektr icno podno grijanje moze u cin iti ek on orn icn irn . Na k r aj u , elektricno podn o grija nj e rn oze biti pravo rje senje kao kombiriacija s nek irn d rugi m sistem om iii al t ernati vni izvor topline. N e treba sm et n u t i s uma, oso bito pri a da ptaeiji i nov ogradnj i, da se vee zapaza tendeneij a izjedriacavanja eije n a svih en ergen ata po j edin ici sn a ge (po kilovatu ener gij e). U SR Nj erna ck oj su se prij e de setak i vis e godina, m ogle vidj et i i ovakve reklame: "El ektricna energija n ij e t a k o sk u pa ka o s to se mi sli ". Postoje raz.l icit i sisterni podn og grij a nja elek tri cn orn st r uj om , a princip j e u osnovi uvij ek ist i. G rij a ca tijela isporucuju se kao mreza ili folij a s u gra d enim

Mrelastl
podnl etektrtcn! grijacl tvr tke --' ITT.

'-

70 GRIJANJE

_ _ _ _ _ __ _ _ _ __

SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

alektricnirn ot pororn koj i prolazom elektricne struje proizvodi toplinu. Takva mreza ili folija ugra duje se u plivaj uci pod i pr ik lj u cuj e na m rezu. I to j e sve. Daka k o, pr i izvodenju elek t r icn e in s tala cij e treba paziti da se dim enzionira za izracu n a n u pot rosnju , uo stalom kao i u slucaju bilo koje vr ste elektricnih trc sila . Podno se grij a nje obicno prikljucuje na strujni kru g prostorije, a ako j e povrsina veca dob r o j e da se podijeli u barem dva str ujna kruga, kako bi ste se u slucaju ispadanja j ed noga m ogli provizor n o i r edu cira n o grijati preko drugoga . Postoji i mogucn ost r egu lacij e temperat u re svak og p oj edin acn og kruga, sto iskljucuje nezeljene efekte koj i bi mogli umanjiti pr ed n osti sistema podnog grijanja. Ka o u vij ek i svugdj e, odluk u m or a don ije ti stanar , odn osn o inves tito r , a svrh a ovog pri k a za j e da ukaz e n a prob lem e, prednosti i nedost a tk e odredenog siste m a. P redn osti su ocigledne: cista i j edn osta vna izvedba i regulacija, jedan od najp rikla dnijih nacina za gr ij a va nja , odsutnost il i bar min imum odrz av anja i n ajm anj i opseg instalacije, odnosn o ba lastn og, posredujuceg dijela postrojenja (kot lovn ica ), Kao nedo statke osi rn cijene energenta, t reba uz eti u r a zm a tr a nj e i trajnost takvih ogrjevnih tij ela, j er tro skovi zamj en e, s obzirom na nacin ugra dnj e koji j e prakti dki id entican s topl ovodnim podn im grijanjem , m ogu biti znacajni, Najvecu pa znju t reba posvetiti garan cijama proizvodaca, a usput, bez obzira n a garancij e, sa z n a t i stvarne reference, odnosno koliko su te ga r ancij e pouzdane. Elek tricni grijac u foliji E LPAN -T ERMO TLAK, k od na s se proizvodi u 'l'rzinu pokraj Lj ublj a ne, a u raznim varijantama proi zvodi se i u nekim zemlj a m a
Evro pe .

Ugljicni dioksid CO2 stvara

tzv . efekt staklenika, jer taj
plin propusta kraikoualne
suneeve zrake, a nocu sprecaoa
emiliranje lopline u suprolnom
smjeru.

Elektrlcn! grijac u toli]! sistem ELPAN TERMOTLAK.

Kako bl sprijeclli dlfuziju kisika, proizvoc1acl cijevi i podnog grljanja prolzvo de cljevi s vlsestojnim neprobojnlm omotscem.

GRiJANJE 71

_ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRIJANJA

: . IT

Efekt staklenika izaziva globalno pouisenje temperature

zraka, mora i tla koje izaziua
znacaine klimatske promjene
na cijeloj planeti.

Sistem je vrlo jednostavan. Sastoji se od folije sirine 45 cm koja u sebi ima ugradenu polistirensku mrezu koja je vedic elektricne struje i odaje toplinu. Na razmaku od 33 cm u foliji se nalaze dva bakrena vodica na koje se dovodi elektricna energija. Kako su oni na rubu polistirenske rnreze koja u sebi ima rastvor - sloj vodljiv za elektricnu energiju - moze se mijenjati otpor odnosno vodljivost, Ta je folija zapravo elektrootporni grijac. Sistem je doista jednostavan i vrlo primjenljiv jer se razlicitim osobinama tog vodljivog sloja izrnedu dva vodica moze postici i razl icita vodljivost, a samim time i razl icito odavanje topline koje se krece od 45 do 115 W po metru folije. To ujedno zriaci da se rnoze postici top lin a od 100 do 250 W/m2. U vecini slucajeva toplinski gubici su ispod tih vrijednosti, a kako se moze regulirati i sobna temperatura gornje povrsine poda ovaj je sistern primjenljiv u svirn uvjetima.

. TF

PODNO GRIJANJE - DA ILl NE

Difuzija kisika. Niz eksperimenata pokazao je da kroz stijenku cijevi, ako je izradena od raznih plasticnih materijala, kao polietilen, polipropilen, polibutilen i slicno, kroz odredeno vrijeme prodire kisik. Tako infiltrirani kisik, kojeg kolicina ovisi 0 tlaku, povrsini cijevi, gustoci stijenke cijevi i slicno, uzrokuje proces korozije na metalnim dijelovirna sistema. To znaci da je sistem cijevi siguran, ali je zato na metalnim dijelovima (kotao, ventili i sl.) proces korozije intenzivniji, pa se stvara i vise taloga . Zasad nema pouzdanih podataka, koji bi ukazali kolika bi steta na taj nacin nastala, pa opcenito prevladava misljenje da za uobicajene sisteme podnog grijanja u obiteljskirn kucama nema opasnosti i da ne treba poduzimati neke zahvate. Za vece se zgrade moze izvesti indirektan sistem ili u sistem pogonske vode dodavati inhibitore (kemijski spojevi koji na sebe vezu kisik iz pogonske vode) pa na taj nacin nema slobodnog kisika, a niti k crczije. Zasad ne postoji dokazana evidentirana steta od difuzije kisika, pa s vremenom i ta bojazan polako nestaje. No, proizvodaci su, vee nakon prvih diskusija 0 toj temi, vrlo efikasrio sprijecili mogucnosti difudiranja kisika, zastitivsi cijev viseslojnirn ornotacem s neprobojnim slojem (folija i slicno) koji sprecava prodor kisika . Zacijelo su takve cijevi skuplje, ali izbjegava se bilo kakva bojazan .
:t .

. ,,;;

DA LI jE PODNO GRljANjE STETNO ZA ZDRA VLjE

Smatra se da se podno grijanje po svojim karakteristikama priblizava idealnom. No, ovaj sistern u odnosu na ostale ima dva nedostatka: zbog uzgoriskog cirkuliranja zraka poda dize se pra sina tople podne povrsine protuprirodno djeluju na kardiovaskularni sistem . Dakako, i ostali sisterni grijanja irnaju svoje n edostatke, ali kod ispravno projektiranog i izvedenog sistema podnog grijanja ove se negativnosti mogu izbjeci. Podno se grijanje ugraduje u podne povrsirie koje su ogranicenog sadrzaja i ve licine , pa sarnim tim tu postoje lirniti . Dakle, ako je objekt dobro tcplinski izoli ran, a to je uvjet za instalaciju podnog grijanja, tada je duz ina i razmak cijevi u podu takav da se postuje osnovni uvjet da temperatura poda ne prijede 2TC. Tada podne temperature nisu visoke, ne dize se prasina nib topli pod utjece na krvotok. Cak, dapace, mnogi koji su se tuzili na hladne noge i neugodan osjecaj da je u kuci prohladno, kod sistema podnog grijanja osjecaju se mnogo ugodnije. Pritom je sobna temperatura redovno za dva do tri stupnja niza, a utrosak energije i do 30 posta manji. Dakle, najvaznije je dobro izol irati objekt i postivati pravila da se izbjegnu negativni efekti jer se sistem podnog grijanja po efikasnosti, komforu i ekon ornicnosti svrstava na prvo mjesto.

...

.S

ANKETA 0 PODNOM GRIJANJU

Dvostruko staklo u prozorskom krilu je i duostruko bolja stednja topline.

Jedna strucna organizacija u SR Njernackoj napravila je siroku anketu medu korisnicima, proizvodacima, trgovcima, projektantima, izvodacima i ostalima koji su se susreli s tim sistemom grijanja. Odgovori su zanimljivi pa ih prenosimo u skracenorn obliku.

1. KOMFOR
Da li je podno grijanje ispunilo vasa ocekivanja u pogledu ugodnosti?
95% - da, potpuno
2% - nije zadovoljno
3% - nema mislje nja

72 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SISTEMI CENTRALNOG GRUANJA

2. TEMPERATURA PODA
Kakav je vas osjecaj u odnosu na povisenu temperaturu poda?
91 % - vrlo ugodan
4% - temperatura poda je previsoka
4% - temperatura poda je preniska
1% - nema misljenja
3. PREPORUKA Da Ii biste i drugima preporucili podno grijanje?
92% - da
2%- ne
6% - nema misljenja
4. TROSKOVI GRIJANJA Kakoprocjenjujete svoje troskove grijanja?
85% - vrlo niskirn
8 - visokim
7% - nema misljenja
5. SOBNA TEMPERATURA Znate Ii daje kod podnog grijanja sobna temperatura za 2'C niza negoli kod radijatorskog grijanja? 89% - da 8% - ne 3% neopredijeljeno 6.0DNOSI Smatrate Ii da se klasicno radijatorsko grijanje s rezimom rada 90170'C moze preporuciti? 27% -da 70,5% - ne 2,5 % - nema rnisljenja 7. ClJEVI Koje cijevi preporucujete za sistem podnog grijanja?
88% - polietilenske, polipropilenske i sl.
11% - bakrene cijevi
1% - obicne zeljezne cijevi
8. SISTEM Koji sistem grijanja preporucujete?
(Odgovori su bili predlozeni u vise varijanti - poznati sistemi grijanja)
65% - podno grijanje
27,5% - radijatorsko 60/50 'C
7,5 % - radijatorsko 90170'C
9. BUDUCNOST NISKOTEMPERATURNIH KOTLOVA Kakvo znacenje pridajete niskotemperaturnim kotlovima?
88% - veliko
11 % - srednje
1% - nikakvo

Ako se podvostruCi udio CO2 doci Ce do porasta srednje godisnje temperature Zemlje za 1,5 do 4,5C, sto ce izazuati topljenjegolemih ledenih masa na polovima. Osim toga razina mora podigla bi se za oko 0,5 metara. ,'fl.=~i =A 1f';: '$;.tf]' ~ ~". ~W " ::. '?,o) ~ . 1 :~. . ~ '~ .::-" . .:.;:: .. . " ~- :r~:j: '::r.-:~: . ik':' 1"; i i:is .* \4 *~, ~"::' ,~< ~ ~ i:~:".

"'**

Termoizoiirajuca stakla zadriauaiu vise topline.

GRIJANJE 73

6
Vanjske (zimske) projektne temperature u Jugoslaviji
.:.:.:.:.:.; .:.;.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.: .: .: .:-: .: .;.;.:.; .:.:.:.; .:.: .; .;.:. :. :.: .:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.: .: .:.: .:.: .:. :.:.

PRIBLIZAN PRORACUN
GUBITAKA TOPLINE

Onaj tko nije studirao termodinamiku i ostaJe discipline ove znanosti zaista n e moze izracunati toplinske gubitke neke prostorije. Kako bismo vam ipak ornogucili da barem priblizno odredite vrijednosti toplinskih gubitaka prostorije i tako priblizno odredite potreban broj clan aka nekog ogrjevnog tijela (radijatora), navodimo jedan primjer prihliznog proracuna koji ce vam pomoci da dodete do podataka najslicnijih onima do kojih bi dosao strucnjak za grijanje. Ovim primjerom ze limo pomoci da pri nabavi opreme ne kupujete nepotrebne nizove radijatorskih clanaka i ne trosite gomiJu novca na pretjeranu izolaciju. Uzeli smo u obzir i danasnje stanje gradnje objekata, ali i uobicajene izolacijske materijale koji se pritom primjenjuju. U mnogim prirucnicima 0 grijanju naci cete jednostavne savjete za razne slucajeve, ali ne i upute za proracun grijanja u slucaju kad su svi vanjski zidovi dobro izolirani. UKUP I TOPLINSKI GUm CI SU Q u = P X K] x ~ x ~ (W) pri cernu je P =povrsina prostorije za koju se racunaju toplinski gubici uz pretpostavljenu prosjecnu visinu prostorije od 2,6 m. U slucaju da se visina prostorije razlikuj e od pretpostavljene, prirnjenjuju se slijedece vr ijed n os ti: p = P stv. x 0,8 (visina ispod 2 ,4 m) P = p s tv . x 1,0 (visina 2,4 - 2 ,7 m) P = Pstv. x 1,2 (visina 2,7 - 3,2 m)

SOSNA I HERCEGOVINA
-2 0 -18 -21 -10 -16 -18 -24 -18 -18 -20 -20 -18 -20 -17 -21 -18 -18 -21 -20 -16 -16 -15 -17 -18 -6 -6 -18 -20 -16 -20 -16 -18 -18 -21 -17 -6 18 -20 -6

Banja Luka Bosanski Brod Bihac Bijelo Polje Bilece Bijeljina Bjelasnica Bosanski Novi Bosanska Grad lska Bosanska Krupa Bosanska Dub ica Brcko Bugojno Viseqrad Gacko Glarnoc Corazde Titov Drvar Doboj Duvno Zenica Jablanica Jajce Kiseljak l.jubuski Mostar Nevesinje Orasje Prozor Prijedor Sarajevo Sanski Most Sokolac Travnik Tuzla Trebinje Foca Han Pijesak Capljina

Klimatska karla Jugoslavije JUS U.J 5.600.

Zagro

,i

I'
I

.....;.:.:.:.:.:.:.:.:;...:.:.:.:.:.::::::: :.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:.:. :. :.:.:. :":: :::::::::::::::::::::::::::::: :::::

CRNA GORA

Bar Bijelo Polje Budva Virpazar Danilovgrad Ivangrad Kotor Kolasin Mratinje Milocer Mojkovac Niksic Pljevlja

-2
-17

-1 -6
-12 -18

-6
-20 -18

OZNAKA

E3 Gradevinska klimatska zona I

Gradevinska kllmatska zona II

12'e

-ie-c
24'e Srednje vrijednosti najnlzih godlsnjih terreeratura u zoni

-4
-18 - 12 -19

ITITIIIIill Gradevinska klimatska zona III

GRIJANJE 75

_ _ _ _ _ _ _ _ PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE

Tennlck! i top lin ski podaci za lijevanoa/uminijski radijator L/POV/CA tip SE-5DD S.

TIP

A mm

mm

C mm

Teiina
clanka

mm

Sadriaj vade
u clanku

Ogrijevna
povrsina

Taplinski
ucinak

kg

m /cl.

clanka W 129

SE-500S

600

500

60

75

1.40

0.40

0.38

.>(.

'" e
;u

'" c

'"

.s 'c"
0
~N OJ

",-

sr: E

.,
.<if
.~

"8 >

co

8~
0,38 0,76 1,14 1,52 1,90 2,28 2,66 3,04 3,42 3,80 4,18 4,56 4,94 5,32 5,70 6,08 6,46 6,84 7.22 7,60 7,98 8.36 8,74 9.12 9,50 9,88 10,26 10.64 11,02 11,40

:~~

c '" > c

llCi
.~ CD

Taplinski ucinaku W/cl za tapluvodusa Tm = 80 C i pri temperaturi prostorau C 5 175 350 525 700 875 1050 1225 1400 1575 1750 1925 f-l2100 2275 2450 2625 2800 2975 3150 3325 3500 3675 3850 4025 4200 4375 4550 4725 4900 5075 5250 10 159 318 477 636 795 945 1113 1272 1431 1590 1749 1908 2067 2226 2385 2544 2703 2862 3021 3180 3339 3498 3657 3816 3975 4134 4293 4452 4611 4770 12 153 306 459 612 765 918 1071 1224 1377 1530 1683 1836 1989 2142 2295 2448 2601 2754 2907 3060 3213 3366 3519 3672 3825 3978 4131 4284 4437 4590 15 143 206 429 542 715 858 1001 1144 1287 1430 1573 1716 1859 2002 2145 2288 2431 2574 2717 2860 3003 3146 3289 3432 3575 3718
~

"'.:!.

~.

"O~

~"8
~>

18 135 270 405 540 675 810 945 1080 1215 1350 1485 1620 1755 1890 2025 2160 2295 2430 2565 2700 2835 2970 3105 3240 3375 3510 3645 3780 3915 4050

20 129 258 387 516 645 774 903 1032 1161 I 1290 1419 1548 1677 I 1806 I 1935 2064 2193 2322 2451 2580 2709 2838 2907 3096 3225 3354 3483 3612 3741 3870

22 124 248 372 496 620 744 868 992 1116 1240 1364 1488 1612 1736 1800 1984
~1UB

24 117 234 351 468 585 702 819 936 1053 1170 1287 1404 1521 1638 1755 1872
l>lB>I

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

60 120 180 240 300 360 420 480 540 600 660 720 780 840 900 960 1020 1080 1140 1200 1260 1320 1380 1440 1500 1560 1620 1680 1740 1800

0,40 0,80 1,20 1,60 2,00 2,40 2,80 3,20 3,60 4,00 4,40 4,80 5,20 5,60 6,00 6,40 6,80 7,20 7,60 8,00 8,40 8,80 9,20 9.60 10,00 10,40 10,80 11,20 11,60 12,00

1,40 2,80 4,20 5,60 7.00 8,40 9,80 11,20 12,60 14,00 15,40 16,80 18,20 19,60 21,00 22,40 23,80 25,20 26,60 28,00 29,40 30,80 32,20 33,60 35,00 36,40 37,80 39,20 40,60 42,00

2232 2356 2480

~OU4

2106 2223 2340

~4/0

2728 2852 2976

J1UU

3224
:334B

2574 2691 2808 2925 3042

:310>1

4004 4147 4290

3472 3596 3720

3276 3393 3510

76 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLINE

K 1 koeficijent gubitaka toplin e To je najvazniji element proracuna i treba ga pazljivo odrediti na slijedeci nacin: Za debljinu zida od opeke 25 em i 6 em (ili vise) toplinske izolaeije u vanjskom zidu (stiropor, tervol, toplinska fasada) 50 70 3 do 6 em toplinske izolaeije u vanjskom zidu (toplin sk a fasada) do 3 em toplinske izolaeije u fasadi , odnosno do 6 em toplinske zbuke na vanjskorn zidu 90 110 zid bez ikakve toplinske izolaeije (sarno obicna zbuka) Za debljinu zida od opeke 15 em , ali bez ikakve toplinske izolaeije 130

Vanjske (zlrnske) projektne temperature u Jugoslaviji

Risan Sveti Stefan Sutomore Titograd Tivat Ulcinj Herceg Novi Cetinje -6

-4 -4
-5 -6 -4 -1 -13

POSEBNI DODACI SlOVENIJA ako je jedan zid prostorije okrenut prema sjeveru + 15 Ajdovscina Bled ako je susjedna prostorija negrijana +5 Bohinjsko jezero + 15 ako prostorija za koju radimo proraeun ima balkon ako prostorija ima izuzetno velike staklene povrsine iIi sarno jednostruke (St. Puzina) Bovee prozore + 15 Vrhnika ako je volumen prostorije:
Golnik a) iznad 200 m" + 10
Gornji Grad + 20
b) iznad 400 rn" Gorica Koefieijent KJ.. predstavlja, dakle zbroj "prvog" podatka i nekih "dodataka".
Dravograd K 2 ' klimatski k oef ic ije n t
Dorn na Kocni Taj koefieijent ovisi 0 lokaeiji objekta u kojem se nalazi "nasa" prostorija. Pritom
Ilirska Bistrica
Izola

:;:;:;:::::;:: :;:;:::;:;:; :::::;:;:;:;:::::::::;:::: : : :; : : : : :: :: : ::;:: :;:;:: :: ::~:::::;:;:;:; :::::::::::::::::: :;:::::;:;::

-9 -15 -21 -15 -21 -15 -18 -9 -18 -18 -15 -8

Shema spajanja insta/acije centra/nag grijanja.

8
III

i
1200
23 2'1
<Xl

sa
8
r-

0 0

5b

1000

III

"I'

810 21

24 , - - _-rr- ,
I
I

8
<Xl

112'

:
I

I
I

'"
11-10

214C 16

I
I

I
: I

12

2280112'

- ---- -

--

--

Lz 13

KAT

~
o

8
28a!-1!2'

i
I

'

8 -

pad3cl1oo

i
I

s oil
970

1430

02
..

T __
._

"

1;

Ii

:1

01
_ 1 __

:!
_1 .. 5.1-1O.1E:.
clll'Odgorwa

~ -~ p,iii 3a1cii---- - -VARFlEX M

'In--,,;;,1--~
oJ,)

PRIlEMLJE
143O\'
[ .

'i7 pu~en~o2"

r-"''-'''''-=-?---.

r;: r - -

Cu qev 2.010.1

usiSlla kO&1ra ~
U II

!p3Ol1/3 . R5!4' ~ T ' 1 j_ _ ___ -_._.t10 n321

n c \. :f.. ), . R3VCOT .
_ MT~"RS30 ,l,R514' I I lopol'Olti l-'--' ') R5/4' 4 ! l.. JT ~ . J N'IY\1'EN" iAiniplamel1lk kolaO 1 9479514' RP4A 2512 I ~. " . . . . . wasl\1u'" ,J . I PEI.t 115 i .S't\ radiJaklrsl<i 'tll/lbi IlXl9iMke .' TVT 0514 ,;; _ ._ ,- '_ . _. _.~ sudllTlel1llJeoll2'!ON 151 WL214 A (21t43kwl . 'S, Kiat' (ON 32) / -\00 25,61 RL25-S'----/ '-7"-'

1- '- ' - ,

;r. 7

q ,

!:2;

PODRUM

GRIJANJE 77

_ _ _ _ _ _ _ _ PRIBLIZAN PRORACUN GUBITAKA TOPLI NE

Vanjske (zlrnska) proje ktne temperature u Jugoslaviji
Jeruzalem -18 Jesenice -18 Jezersko -21 Kamnik -18 Kocsv]e -24 Kopar -6 -21 Kranjska Gora Kredarica -24 Lesce -18 Ljubljana-Beziqrad -18 -18 Mar ibor-Tezno Murska Sobot a -21 -9 Nova Gorica Novo Me sto -21 Postojna -18 Ptuj -21 Radgona - 18 Rade ce kod Zidanog mosta -18 Hatece-Plan lca -21 Roqaska Slat ina -18 -21 Ravne na Koroskem Hibnicka Koca na Pohorju 21 -21 Rudno Polje -18 Siovenske Konj ice Titovo Velenje -21 Tolmin -12 Trbovlje -18 Celje -21 -2 1 Crnomelje . 8martno kod Sloven Gradeca -24
.........;...
:::::::::: :: : :: : : : :: ~:: :::: .::::::: :::::: :::::

se mi sli na ge ogra fsk i polozaj i nadmorsku visinu, a vrijedriosti se odreduj u prema tabliei vanj skih projektnih t emperatura (t) koje su radene na temelj u zimskih k lirnatskih zona na podrucju Jugoslavije. Pogledajmo n ek e kar ak t er ist icne od nose vanjske proj ektne temperature (t) i klimatskog koe ficijenta (K). Ako je t = -22 'C , onda je ~ = 1,5 - 20 'C I~ = 1,4 K, = 1,3 -18 C ~ = 1,15 - 15C ~ = 1,0 - 12C _10C ~= 0 , 9 -8'C K, = 0,8 -6'C K, = 0,7 POSEBNI PODACI za nadmorske visine do 400 valja dodati + 0,05
+ 0,10
od 400 do 800 m + 0,20 iznad 800 m Koefieij ent K, vezan je, dakl e, s vanj skorn proj ektnorn temp eraturom i uv eca n za dodatak koji odreduje nadmorska visina objekta. K 3 - koeficijen t sobne temperature Ak je u sobi 24 C, onda je K;l = 1,3
K:l = 1,2
22 'C 20C K, = 1,1
18C K, = 1,0
15C K, = 0,85
10C K , = 0,60
Unosenje m svih ovih vrijednosti u izraz za Qu m ogu ce j e priblizn o izr a cu n a ti gubitke toplin e. Primijenimo l i to na tablieu s podaeima 0 toplin sk om uc inku pojedinih ogrj evnih tij ela nije t esko odrediti broj cla nak a radij ator a . Na kraju treba jos reci da se u nas proracun grijanj a cesto pr epusta samozvanim majstorima koji povrsno i "po iskustvu" odreduju br oj grij a cih tije la pa se nep o trebno rasipa novae i energija . Greske su pon ek a d to lik e da je u st a nu i 50 posta vi se grijacih tijela nego sto j e potrebno. Pri tak vim "pr or a cu n irna" najgor e je sto se pojavljuju velike neujednaceriosti tempera t u r e po prost or ija m a, sto stvara neugodnu klimu u stanu i n ep otreban utrosa k energij e. Metoda koju smo yam ovdj e pokazali predsta vlj a veliko poj ed nosta vljenje proracuna, a Ii ornogucuje pribl izno tocno izrac u na va nj e svih potrebnih vr ij ed nost i za pojedine pro storije i ogrjevna tij ela . U slucaj u da gubitk e topline treba izracunati za neke posebn e i li ekstremne sit u a eij e, naj bolj e b i bilo da pror a cu n prepustite . strucnoj ustanovi . Kad na taj nacin izracunate pribl izne topl in sk e gubitk e m ozet e odrediti ogrj ev no tijelo iz podataka koje daju pojedini proizvoda ci, a zati rn n a pravit i sh ernu spaja nj a Na taj se nacin mogu odrediti i potrebne topl in sk e snage poj edin ih lok alni h izvora toplin e kao : TA - p eci, kalj eve peci , t ra j n ozar ece peci i slicn o.

HRVATSKA
-18 -18 -18 - 18 -6 -20 -18 -20 -18 -3 -24 -4 -18 -18 -2 -18 - 18 - 18 -9 -15 -6 -18 -18 -3 - 16 -9

:.:. :::::::::::::::::::: ;:::;:

Banova jaruga Bjelovar Brestovac Belje Benkovac Varazdin Vinkovci Virovitica Vukovar Veliki l.os inj Gospic Gruda Garesnica Daruvar Dubrovnik Donji Miholjac Delnice Dakovo Zadar Zagreb Imotski Jastrebarsko Karlovac Kastel Stari Krizevci Knin

1 8 GRIJANJE

_ _ _ __ _

PRIB LIZA N PRORACUN GUBITAKA TOPLINE

Vanjske (zlmske) projektne temperature u Jugoslaviji

Kop rivnica Krk Kutina Lepoglava Lip ik Makarsk a Nasic e Nova Gradi ska Ogulin O patija Osi jek Paz in Plitvicki Leskovac Pet rinja Porec Pula Rab Rijeka Rov inj Siunj Siavo nska Pozeq a Sisak Siavo ns ki Brod Spli t Senj Slje me Sam obo r Spacva To pusko Trogir Fuzine Brana Hvar Cres Crikvenica Cako vec Cazma . Sibenik

-18

-6
-18 -21 -21

Titov Veles Stip

-18
-14

l:a:~: : :: ;:' : :: ::'{ :: :: : : =;:: :: : ::::::::: ::i: : : : : ::; :;:;:: :;: ::;::t;::::=;:;<\: :g : : :

SRBIJA

-4
-18 -18

-20 -6
-18

Apatin -18 Arandelovac -16 A lek sinac -16 A lek sandrov ac (Zupan ski)

20
Ar ilje Alibun ar Backa Pal ank a Ba cka Topl a Banja Koviliaca Bajin a Bast a Boljevac Batocin a Bos iljgrad Baeko Petrovo selo Bel a Crkva Beograd Bo r Bu janovac Bajmok Becej Valjevo Vranje Vrba s Vrs ac VladiCin Han Vml aca Banj a Vla sin a Vl asot ince Varv ar in Gornj i M ilanovac Go lubac Dim itrovgrad De spotov ac Diveibar e Drag as Dakovica Zajscar Zemun Zi atibor Zrenjanin Indija Ivanjica .Josan icka Banja .Jas a Torn ic Kik inda Knjazevac Kok in Brod Ko stol ac -18 -18 -18

-6
- 18 -21 -7

-20
-18 -18 -18 -18

-6 -4 -8 -6 -1 6 -20
-18 -18

-20
-18

-19
-15 -15 -18 -18

-4 -6
-18 -15

-20 -19
-15

-20
-21

-19
-22 -18 - 17 -18 -18

-4
-18

-2 -6
-6

-20
-18 -6

-20 -19
-18 -18 -18 -18 -18 -15 -18 -17

::: : : : ::::::::~:::::::::::: : :; :::;:::::::::::::?~},:::::::~::::::f::: :: :: : :: :::::::::: :::: :::; ::::::::::: : j:::::~:

MAKED ONIJA

Bito lj Be rovo Gostiv ar Dem ir Kapija Debar

Dslcevo
D evd elija Kumanovo Kavadarc i Kic svo KOca ni Kriva Palanka Kruse vo Kum anovo O hrid Prilep Skopj e St rum ica Tetovo

-18 - 18 -21 -13 -15 -18

-17
- 18 -18

-9 - 16
-12 -18 -15 -15

-20 -20 -20 -20

-18

-20
-18 -17 -18 -18

-19
- 15 - 10 -15 -14 -12 -18

Koviijaca
Kul a Kragujevac Kraljevo Krusevac

Kostol ac Kacanik Kucovo Kovin Le skovac Loznica Lazarevac Lapovo Mladenovac Mataruska Banja Majdanpek Negot in Ni s Ni sk a Banja Novi pazar Novi Sad Novi Knszevac Odzaci Pali e Pancevo Privoj (na Limu) Pazova Podujevo Paracin Prijepolje Pee Pirot Prosevo Pristina Prizren Prokuplje Pozarovac Ribarska Banja Senta Smederevo Smederevska Palanka Sombor Surdulica Svilajnac Sokobanja Sremska Mitrovica Sremski Karlovc i Srem sk a Kamen ica Svetozarevo Srbobran Titovo Uzice Titova Mitrovica Tutin Tr stenik Topol a Temerin Cuprija Uzieka Poz eqa Urossvac Crvenka

-18

-20
-18 -18 -18 -18

-16
-18 -17

-20
-18 -18 -15

-16 -1 9
- 18 -18 -18 - 18

-16 -20 -16 -20

-18

-20
-15 -18 -15 -17 -15 -17 -18

-20 -19
-18

-20
-18 -18 -18 -18 -18

-16
-18 -18 -18 -18 -17

-20 -20
-15 -18

-20
-18 -18 -18 -18 -18 -18 - 18

Za suncanin dana prozor

postaje izvor topline. Podignite
. rolete i razmakn iie zavjese kako
biste iskoristili pasiunu
energiju sunca.

Ccka

-20
-18 -17

Cacak Sabac
Sid

Kursurnlija

GRIJANJE 79

Sistem centralnog grijanja je komforno i racionalno rjeien] grijanja vaseg iiuotnog ambijenta.

DIJELOVI SISTEMA
CENTRALNOG GRIJANJA

Kad se odlucite za centra1no grijanje, predstoji yam jos niz od1uka u pog1edu izbora opreme. Nova rjesenja i poboljsanja na ovom p1anu pojav1juju se svako dnevno, pa ih treba pratiti i poznavati. Kako bi bile moguce bilo kakve usporedbe, treba poznavati, bar global no, postojeci izbor. U tom pog1edu nase je trziste prilicno dobro opskrb1jeno, ali kupci su cesto nedovo1jno informirani i skloni razlicitim sugestijama Hi utjecaju propagande, pa cesto pogresno izaberu. Treba mis1iti i na buducnost, kako u pog1edu izbora energenta, tako i mogucnosti etapne gradnje i1i dogradnje sistema. U razvijenom svijetu smatra se da svakih desetak godina treba obnoviti sisteme grijanja. To se ponajprije odnosi na kotlove i uredaje za izgaranje goriva kao sto su npr. p1amenici i slicno . Ogrjevna tije1a i razvod (cj evovodi) mogu sluz iti i duze, dok venti1e i regulacij ske uredaje treba mijenjati, sto zbog dotraja1osti, sto zbog novih i bo1jih tehnick ih rje senja koja su se u meduvremenu pojavi1a. Lakoje dokazati da se, pogotovo u pog1edu stednje goriva, sta1no usavrsavaju tehniek a rjesenja kot1ova, p1amenika i sistema automatske regu1acije, pa ustede u eksploataciji mogu ubrzo opravdati troskove zamjene. Danas vee postoje takve konstrukcije da se pitamo da 1ij e to uopce kotao. Odgovor na pitanje zasto obnavljati staro postrojenje centra1nog grijanja nastojali smo i zorno predociti. Dakako, jos je vazn ije da pri postav1janju novoga ne izaberemo e1em en te koji su zastarjeli i neekonorni cni .

Dovod zraka

lzlaz plinova

Dovod plina Keramicki izmjenjivac -!oziste - sapniste limjenjivac topline

Ventilator

Zaklop'.<a za izjednacavanje

Plinska armatura

Cirl<ulacijska crpka Upravljacki slog sa digitalnim displejem

PresJek kroz novi kotao tvrtke "BERNARD" tip SUPER VR koJi ima niz novosti, kao npr. mikroprocesorski upravlJan rezim rada i stupanJ iskoristivosti od 95 posta uz izuzetno nisku emisiJu {;tetnih plinova - NOx du{;ii:nih oksida.

80 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

USTEDA!
OSTAU GUBICI (OHLADIVANJEj 230/. .'.

UTROSENA ENERGIJA 100%

GUBICI NA DIMNIM PLiNOVIMA 15% STARO

POsm()JE~E
TOPLINSKI GUBICI NA KOTLU 38 %

I
::::

POTROSNJA ENERGUE MANJA30%

ISKORI'~NJE I
62'10

UTROSENA ENERGIJA 100'10

?
TOPLINSKI GUBICI NA KOTLU 11%

~
KOTLOVI

ISKORISTENJE

Za~to treba obnoviti staro postrojenje za centra/no grijanje?

Glavni dijelovi uobicajenih sistema centralnog grijanja su kotao, cjevovodi, ogrjevna tijela, armature (vent.i li i ostali zaporni elernenti), ekspanzijska posuda, te uredaji za regulaciju i kontrolu procesa grijanja. Ako je rijec 0 tekucern gorivu, vazan dio predstavlja tzv. uljno gospodarstvo, tj. oprema za prihvat, skladistenje i dobavu goriva do plamenika kotla. Kao i lokalni izvori topline (peci) i kotlovi se konstruktivno razlikuju prema vrsti gorivabali i po nekim drugim karakteristikama, od kojih je najznacajnija namjena s 0 zirom na kapacitet: nije naime jednaka konstrukcija kotlova za tzv. atazno grijanje, grade nih za manje prostore do velicine srednjeg stan a i onih za velike sistema. Prvi cesto moraju bitt prilagodeni radu u sarmrn stambenim pro storijama, bez posebne k otlovnice, no sve te razlike najbolje ce se uocit.i iz opisa pojedinacn ih konstrukcija. Kao gorivo opet u obzir dolazi kruto, tekuce i plin, pa cerno predstaviti najznacajnije konstrukcije od svake vrste, pri cernu se iz svakog pojedinog opisa vidi za k akvu namjenu je doticni tip predviden.

KOTAO-STEDNJAK
Kotao-stednjak je najjednostavnija i najmanja konstrukcija, a predviden je uglavnom za etazno grijanje stanova. Lozi se krutim gorivorn i posebno je prikla dan za rnanje prostore jer sluz] centralnom grijanju I kuhanju. Osim toga, omo gucuje i najjeftiniju instalaciju centralnog gnjanja, jer obicno u prostoriji gdje je smjesten nema potrebe za drugim ogrjevmm tijelom (radijatorom). Takav manji sistern, za kakve je predviden, najlakse je izvesti kao ~avitacijski, bez cirkulacijske crpke i skupe automatike l cime se uz ostalo postize i neovisnost 0 elektricnoj energiji. Pretpostavka je, dakako, da onaj tko na njemu kuha, vodi racuna i 0 re guITackiJi.. . ra dui . kih UJU u ga b anitirma s t an d ar d mih k u himjs I e Ieme a VI se k ot IOVI. re d ovno iz nata, a i izgledom su im prilagodeni. Pee obicno ima dva lozista pri cernu donje sluzi za zimski pogon kad treba loziti vise, a gornje sarno za kuhanje, ljeti, kad treba zagrijavati sarno gornju plocu . Kod nas takve modele proizvode TVT-"Boris Kidric", ITP-Ribnica, KIV-Vran sko, EMO-Celje, "Helios"-BanoviCi, "Plamen"-Slavonska Pozega, "Gorenje"-Titovo Velenje itd.

Ovakve kotso-stednjsk. kombinacije, proizvode mnogi za na~e trzist.

GRIJANJE 81

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

18

PresLek steaniske-peci-kotts
ETAZ

s tennicktm podacima.

Prije konacne odluke 0 izboru sistema, opreme i instalacija potraiiie obavezno savjet
slrucnjaka.

\
~

~'
-

5-

24

22

Zf\S~nli~~~ ~) !(!~~:::HJN iii::::

12 ~

' j
~' I-

'1-._ ._._.
3-.......

._. ""._ ; ,..

-

- l- . - . - . _ . ,

. - - . - - I-.
"

23
o
III
OJ

) .

~
7-
6- --

-. /-

'" ._ ._ ._ . -j:e ._ .

._ _._._._._._. _ ., .i

1-21

16
"'-- 8

'- 9

11-

~t

-r
\

1. Vanjska vrata 2. Pokrov stednjaka 3. Ploca za grijanje 4. Okvir ptoce za kuhan]e 5. Vrata za punjenje goriva 6. Vrata za pepel 7. Unutrssn] vrata 8. Pomicne resetka 9. Kosa resetke 10. Ljetna resetk 11. Pepeonik 12. Regulator propuha 13. Klapna regulatora 14. Zimska pregrada 15. Ljetna pregrada 16. Zaklopka za ciscenje 17. Pogonska zaklopka 18. Kotlovska voda - polazni vod 19. Kotlovska voda - povratni vod 20. Potrosns topla voda 112" - izlaz 21. Potrosns topla voda 112" prikljucak za hladnu vodu 22. Dimniprikljucak 23. Protocni grijac potrosne tople vode - izmjenjivac topline 24. Prikljucak termometra i regulatora propuha

Tahnlekl podaci za raztlclte tipove modela ETAZ

TIP PEel

15

20

25

10 do 25 8 do 20 6 do 15 Ukupna loplinska snaga kW 8 do 22 7 do 18 Nominalna loplinska snaga na strani vode kW 5 do 13 2 do 2,5 1,5 do 2 1 do 1,5 Toplinska snaga za grijanje proslorija kW do 14 do 12 do 10 Topl inska snaga potrosne lople vode kW 10 do 20 10 do 20 Potrsban potlak Pa 10 do 20 Dimnokalranski bro j za dimne plinove DKS (maks. dop. 100) 25 6 do 24 Vrijeme sagorijevanja s jednim punjenjem h 6 do 24 6 do 24 do 81 do 81 Iskorislivosl u zimskim uvjelima % do 81 do 24 do 36 Kol icina ugljena za jedno punjenje kg do 30 220 Masa peel kg 160 190 200 do 300 250 do 375 Volumen gr ijanog slana m 150 do 225 Gorivo sve vrsle dornacih uoliana (30 -60 mm qran .), drvo (0,5 kCl, duz . 25 em) 600 Dimenzije : sirina (s) mm 400 500 600 dubina (d) mm 600 600 850 vis ina (v) mm 850 850 (J 146 (J 146 (J 146 Vanjski promjer dimnog prlkliucka mm

Kako su podaci za gotovo sve modele priblizno jednaki, dat cerno detaljnij i opis jednog rjesenja, proizvodaca KIV-Vransko, koji je svoj model i nazvao ETAZ. Po nekim svojim svojstvima taj je model kompletniji od drugih, jer npr. sadrz i i pripremu potrosne tople vode . Bijeli, emajlirani kotao-stednjak na prvi se pogled ni po cemu ne razlikuje od slicnih modela. No, kad se zavirite u unutrasnjost, primijetit cete niz znacajnih novosti. Ima veliko loziste, a pregrade na putu dimnih plinova, kao i zaklopka za

8 2 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

pocetak rada, osiguravaju veri stupanj iskoristivosti. Vratasca su velika, lijep dizajn, ali i nov izrnjenjivac topline u samom plastu kotla. Proizvodac je, kako bi omogucio i pripremanje potrosne tople vode, u bocne stijenke lozista ugradio izrnjenjivae topline, odnosno cijevnu zmiju, koja je uronjena u toplu vodu iz si stema centralnog grijanja. Na taj nacin hladna se voda prolazom kroz taj izmje njivac zagrije i dobiva se topla voda za kuhanje, pranje i kupanje . o rez irnu rada kotla zacijelo ovisi i k olicina tople vode, pa je potrebno i razdo blje prilagcdavanja. Ta ideja 0 pripremanju potrosne tople vode za prosjecan stan vrlo je ekonomicno i dobro rjesenje. Do mjesta gdje zelite montirati ovaj stednjak-pec-kotao morate osim uobicajenih prikljucaka za sistem centralnog grijanja dovesti i prikljucak za dovod hladne vode i odvod tople potrosne vode do mjesta potrosnje (kuhinja, kupaonica i slicno). Ti su prikljucci dimenzije 0 1/2", a na dovod treba ugraditi obican zaporni ventil i

1
" <.

11

10

4 -15

r:

14

Shema spajanja cjelokupne instalacije '--

--'

1. Trajnozareci stednjak KIV-ETAt 2. Venti! za odzrscivsnje 3. Cirkulacijska crpka 4. Manometar 5. Ogrjevno tijelo 6. Ekspanzijska posuda 7. Sigurnosni venti! 8. Venti! za punjenje i praznjenje 9. Termometar kotlovske vode 10. Temperaturn o sigurnosni venti! 11. Kontakt temperaturno sigurnosnog venti!a 12. Potrosnja sanitarne vode 13. Venti! za zatvaranje hladne vode 14. Protupovratni venti! nepovratna zaklopka 15. Mirkoomekslvac sanitarne vode 16. Protocnl grijac (ugrac1en u stednisk).

nepovratnu zaklopku (kako bi se sprijecio protok u suprotnom smjeru), dok se sam sistem zagrijavanja potrosne tople vode osigurava pomocu toplinskog sigurnosnog ventila s kapilarnim osjetnikom. Termostatski sigurnosni ventil je vazan element opreme kod svih toplovodnih kotlova i 0 njernu ce jos biti rijeci u poglavlju 0 sigurnosnoj opremi. Pogresno bi bilo kotao-stednjak promatrati kao sirotinjsko rjesenje. Svugdje gdje se centralno grijanje moze rjesavati-unutar raspolozive snage ove vrste kotlova treba najozbiljnije razrnotriti i tu mogucnost, bez obzira na kuhanje. Kompaktna izvedba, moderna tehnick a rjesenja i opsluzivanje u stanu (nije potrebna kot lovnica) prednosti su zbog kojih se mozda isplati predvidjeti i malo vecu kuhinju, pa iz nje grijati cijeli stan ili cak obiteljsku kucu. Nairne, ako centralno grijanje zelimo rijesit.i kao sto je danas uobicajeno, sa cirkulacijskom crpkom, automatikom, a ekspanzijsku posudu ionako mora imati svaki sistem, onda je potreban prostor i za te elemente sistema. I tu postoje prakticna rjesenja kod kojih se cijeli komplet, sa zatvorenom ekspanzijskom posudom ugraduje kao viseci element kuhinje iznad kotla-stednjaka, pa se i ne primjecuje da je kuhinja ujedno i kotlovnica. Takvi sistemi su vrlo cesti u razvijenom svijetu ito ne sarno tamo gdje je krutog goriva u izobilju i gdje je ono najjeftinije. Postoje i plinski stednjaci-kotlovi koji osim normalne cetir i ploce za plinsko kuhanje sadrze i svu vee spomenutu opremu, ukljucujuci opet i mali izrnjenjivac za kontinuiranu pripremu tople vode, kapa citeta 5 do 10 lImin. S plinom kao gorivom moguca je jos kompaktnija izveda zbog manjeg 10zista i izrnjenjivackog dije la kotla, pa sve sto je potrebno stane u jedan element i vee je medusobno povezano. Na takav uredaj treba samo prikljuciti ulaz i izlaz instalacije centralnoggrijanja, te instalaciju tople vode i struju, sto ionako mora irnati svaka modern a kuhinja. Nacin funkcioniranja gotovo je identican jednom drugom plinskom uredaju, kao i vecina ugradenih elemenata, pa cemo odmah predstaviti i to zanimljivo rjesenje etaznog grijanja.

GRIJANJE 85

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

bo

.... ..... . ..... .

Proizvodac WAMSLER tz SR Njemacke nudi ovaj zanimljiv tednjak-bojler kotao.

.... .....-.

, ......
"

" '

..... '

KOMBI PLINSKI APARAT

Rijec je, dakako, 0 bojleru za kupaonicu kao izvoru topline za cijeli stan. To je rjesenje nazalost dostupno sarno onima koji su prikljuceni na plinsku mrezu. Zemni plin je u pravilu jedino gorivo koje ima smisla koristiti za grijanje pa su ovi aparati, koji su se razvili na osnovi klasicnih protocnih plinskih bojlera za priprernu tople vode i prilagodeni za taj energent, iako mogu raditi sa svakom vrstom plinovitog goriva uz minimalne prilagodbe (zamjena plinskih sapnica), Proizvodaci najcesce i isporucuju sapnice za sve poznate plinske mjesavine koje su u upotrebi danas, pa treba tocno znati kojim se plinom raspolaze i po potrebi ih zamijeniti. Najcesci naziv tih uredaja je kombi-bojler jer istodobno sluz! za centralno grijanje i pripremu potrosne tople vode, iako dan as vee postoje i posebni plinski aparati koji iskljucivo sluze za potrebe centralnog grijanja i ne moraju se postaviti u kupaonicu , nego u bilo koju prostoriju stan a gdje za njih ima mjesta, kao sto je npr. predsoblje. U nekim se slueajevima isplati cak i baterija od dva takva pa ralelno ugradena aparata, bolje nego posebna kotlovnica s pratecorn opremom (a p a ra ti su, i kombi i ovi drugi ogranicene snage, slicno kao i kotlovi-stednjaci, uglavnom do 30 kW,) Kombi-aparatjednim sistemom sagorijevanja plina, daklejednim sapnistem, plamistern i sl. rjesava prakticno sve toplinske potrebe dornacinstva, osim kuhanja. Kao st o se vidi iz sheme aparata, potrosna voda se zagrijava indirektno, posre dovanjem vode u sistemu centralnog grijanja u posebnom malom izrnjenjivaeu. U aparat je osim toga ugradena i cirkulacijska crpka, zatvorena ekspanzijska posuda i oprema za potpuno automatski rad. Pritiskorn na gumb aparat se pre bacuje na Ijetni rezim rada, kad voda iz sistema centralnog grijanja cirkulira sa rno u aparatu i tako zagrijava potrosnu vodu. Dakako, aparat se automatski ga si kad voda dostigne zeljenu (postavljenu) temperaturu ili na komandu sobnog termostata i ponovno se upali kad treba. Nedostatak kombi-aparata je u tome sto u slucaju kvara korisnik ostaje i bez grijanja i bez tople vode. Cirko-aparati su konstruirani sarno za centralno grijanje, pa su jednostavniji i jeftiniJi. U tom slucaju nabaviti dva specijalizirana aparata (cirko-aparata i plinski pro tocni bojler) je dakako, skuplje. Tome treba dodati i dvostruke prikljucke na plin i dimnjak, a nije bez znacaja ni to sto dva aparata zauzimaju dvostruko prostora, iakoje rijec 0 relativno malim uredajima ovjesenim na zid. Na ovaj nacin usprkos

86 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Funkcionalni presjek kombi bojlera- TIP TURBO s dodatnim oduzimanjem top line dlmnim plinovima VAILLANT tip thermoblock turbo

vew.

111

,. . .. .

Kao sto i turbo-auto ima uecu snagu od obidnog, talco i kotao s oznakom turbo ima bolju iskoristivost. ",~.z, s; . l\M. i ~;,<;'~ . ~ M: ii:::;' %"\l~iF:" e ...t.::>'*

-]

10- 11

,dt d

sm..

H :;

...
M-

.. ---..a='"r "' .ti=;~:.:il1

. .
71_

oo

50

.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;:.;..;.:.;.;.; ;..::;.:-:-:;:.;:;.< :.:..;

70

1~~I!~f:1'1~:lf~I~lllli~lI11Iflf~[jl'lllltl

\~d\tf' . ~h~

vecim troskovima, osigurali ste i grijanje i pripremu tople vode pa takav sistem una toe povecanim troskovima preporucujerno zbog vece pogonske sigurnosti , Bez obzira da li je rijec 0 kombi, cirko iii protocnorn bojleru za toplu vodu 10ziSta su redovno izvedena kao tzv. atmosferska, tj. takva kod kojih gorivo izgara pri atmosferskom tlaku, za razliku od pretlacnih, gdje poseban ventilator (u sklopu plamenika) dobavlja zrak za izgaranje. J asno je da takvi sistemi zahtijevaju i bolji

1
11

..

17

;I

. n

'00

I,

10
II

1,
~-

," ," ,
'17

a.

..

1.

:a e a

)g
_ 1

le

iti

U
Funcionalni presjek suvremenog cirko-plinskog aparata.

'0

lin ra,

GRIJANJE 81

_ _ _ __ _ _ _

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Plinskl kombl sparat: rjeava I grljanje I potrosnu toplu vodu, (sistem A), mada je bolje slsteme odvojltll ugradltl nekl clrko-aparat (slstem 8) zs grljanje.

1~\I~~j: :.);:ili: i:ili~iillij~~~1:i : ;: i:1~\ij~:::i : ~: : i[

Zasad je zemni plin vrlo ekonomican ekoloski povoIjan energent pa ga treba maksimalno iskoristauati za grijanje.

..
"

::;:;:;:;:;::: ;:;:;:;:;: ;: ;: ;:;::

.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.;.

r-or----5
......- - 6

dimnjak nego kod plemanika gdje ventilator uspijeva progurati dimne plinove i u manje povoljnim slucajevima, Kako bi se nekako doskocilo tom problemu i da se sto bolje iskoristi toplina, noviji su modeli obicno opremljeni tzv. turbo-uredajern. Oni u odvodnu dimnih plinova imaju ugraden dodatni izrnjenjivac topline i ven tilator. Toplina izgaranja plina iskoristava se pornocu ovog izrnjenjivaea do maksimuma, a ventilator sluzi za svladavanje dodatnih otpora strujanja, koji se pojavljuju zbog izrnjenjivaca. Zbog toga se takvi aparati mogu ugraditi i tamo gdje je mali potlak dimnjaka ili cak na fasadu. U ovom posljednjem slucaju kroz otvor na fasadi usisava se svjezi zrak za izgaranje i izbacuju dimni plinovi. Za izgaranje kod aparata koji rade gotovo kontinuirano trose se znacajne k olicine kisika, a kako se uglavnom ugraduju u male prostorije, dovodenje zraka izvana je nuzno. Tamo gdje se aparati ne mogu povezati s vanjskom atmosferom preko fasade izvode se dimnjaci s dvostrukom stijenkorn, tzv. sistem LAS. Kroz vanjski plast dovodi se svjezi zrak, a kroz sredinu se odvode plinovi. Na taj nacin ova lozista disu slicno zivim bicima, kod koji se svjezi zrak i stetni plinovi i dovode i odvode istim putem kroz organizam. Valja napomenuti da nesretni slucajevi u

88 GRIjANjE

_ __ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

kupaonieama nisu uvijek doslovno trovanje plinom. Koncentracija kisika u dobro zatvorenoj prostoriji uslijed izgaranja naglo slabi, pa covjek jednostavno zaspi u kadi. Obicno se tek naknadno iz istrage sazna da plinski boljer (ili pee) nije bio ispravno prikljueen. Dakle, ako nije izveden dotok svjezeg zraka izvana, kupao niea ne smije biti potpuno zatvorena za vrijeme kupanja. Postoje i posebne verzije plinskih bojlera i kotlova vece snage za ugradnju u kotlovniee. Plinske kotlovniee, bile male ili vece podlijezu strogim propisima protueksplozijske zastite i bez strucno izradenog projekta ne smije se upustati u njihovu izgradnju.

U svakom prostoru gdje postoji otvoreno loiiste treba osigurati dovoljno svjeieg zraka za poipuno sagorijevanje goriva .

PLINSKI BOJLERI I KOTLOVI

Plinski bojleri se takoder izvode s atmosferskim loaistima i spremnikom vode razliCitog sadrzaja (130, 160, 1901), gdje je trajno akumulirana odredena kolicina tople vode. Prednost ovog sistema je da se regulacijom voda moze odrzavati na
Pripremu potrosne tople vode treba osigurati

~(;:fl~;lTlf:~: C H ; (()tJ N ~2

protocnim
ptinskim aparatom.

/Ii plinskim bojlerom ko]l sadrii 130, 160, 190 titara tople vode.

temperaturi do 4S'C sto je dovoljno za kupanje, pri cemu je talozenje kamenea neznatno. Na taj se nacin moze toplom vodom opskrbiti vise kupaonica iii izljevnih mjesta, umjesto da se za svako ugraduje protocni aparat. Jedan takav bojler dovoljan je za potrebe vece obiteljske kuce. Plinski kotlovi s lijevanozeljeznim blokom i atmosferskim lozistem koriste se za eentralno grijanje tamo gdje snaga kombi iIi cirko-aparata nije dovoljna. I oni su gradeni obicno u tzv. blok-izvedbi, s lozistem, eirkulaeijskom erpkom, auto matikom i ekspanzijskom posudom u jednom kucistu, Kotlovi s lijevanozeljeznirn blokom (kucistern) mogu raditi i na niskotemperaturnom rezirnu, bez opasnosti od kondenzaeije u kotlu. Poznato je da ako se temperatura u loaistu spusti ispod 60'C (kod celicnih kotlova s ugradenim plarnenikom), dolazi do rosenja na unutrasnjoj stijenki, a to stvara agresivni talog i smanjuje prijelaz topline. Zbog karaktera strujanja dimnih plinova, u odnosu na strujanje vode u kotlu, ovdje ne nastupa ta pojava, pa se temperatura u loaistu moze prilagodavati potrebama sistema. Otpada potreba za posebnim ventilom za mijesanje, a stupanj iskor'istenja topline je veci, kao i vijek trajanja kotla.

GRIJANJE 89

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

....

Kuciste regulatora kotla

sa sigurnosnim cuvarern tem perature, regulatorom tempe rature i predvidenim otvorom za stednu automatiku SPR (spremno za prikljucak),

Motorna dimna zaklopka*

sprecava pothladivanje kotla dok plamenik nije u pogonu.

Stedna automatika*
sluzi za upravljanje klizne tem perature kotla u ovisnosti 0 vremenskim prilikama.

Regulator temperature
za podesavanje zeljene kotlov ske temperature.

~-+------"":ve n til*

Automatski odzracn!

Tablica podataka
daje informacije 0 najznacaj nij im tehnickirn podacima ko tla i pokaziva da je kotao ispi --~ tan i odobren po DIN-DVGW i od strane LOS - Ljubljana.

Cirkulaciona pumpa* Termoskretnica

Dodatna sigurnost pornocu ukapcanja termonapona preko sigurnosnog cuvara tempera ture. Osigurava ravnomjerno pro strujavanje kroz cijeli sistem qrijanja,

L.~Sl
Termo-Manometar
Pokazuje temperauru vode u kotlu od 0 0 C do 120 0 C i tlak u sistemu od 0 do 4 bar.
It
t'
I '

Kombinirani magnetski plinski ventil

daje plin prema potrebi bez stupnjevanja. Regulira, uprav Ija i nadzire protok plina s dvo strukom siqumoscu i n<1 taj nacin garantira rad bez smetnji.

Piezo-upaljac
Laganim pritiskom na dugme pali potpalni plamenik.

Univerzahii plinski plamenik iz plemeniiog telika

posebne konstrukcije garantira tiho palje nje plamena do ravnomjernog plamenog tepiha i rad postrojenja s izuzetno malim surnovirna.

sastavni elementi jednog plinskog kotts tip HC-HYDROTHERM-PLAMEN

90 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

~I
postoje I posebnl pl/nskl kotlovl, pa 5e ne mora uVljek korlstltl ptlnski kombl-aparat.

e-- - - .....

PUT voos iUzd" tO I p " '6jel<1

PUT DtMN . PliNOYA

~ Po p rt!cnj prt: ~ j"'''k '

KOTLOVI NA KRUTA GORIV A I UNIVERZALNI KOTLOVI

Ako racunica pokazuje da je za vas lozenje krutim gorivom najekonornicnije, ne treba se ustrucavati i smatrati taj nacin grijanja primitivnim, Danas postoje konstrukcije kotlova na kruta goriva visokog koeficijenta iskoristenja topline i stupnja automatizacije lozenja, Ako za vase potrebe nije dovcljan kapacitet kotla stednjaka iii yam je komplicirano svakodnevno donositi gorivo u kuhinju, oda berite kotao na kruto gorivo koji se smjesta u posebnu prostoriju, u blizini sprerni sta za ogrjev ili, u manjim dornacinstvima u istoj prostoriji s ogrj evom.
Moderne verzlje kat/ova na kruto gor/vo Imaju ntz novost/, pa tako pocetek procesa krutog gor/va lms dlrektno odvoc1enje dlmnin pllnove.

Kako se ne bi gubila toplina akumulirana u zidovima i predmeiima, prostoriju treba provjetravati potpunim otvaranjem prozora i urata, ali nakratko (do tri minute) .

GRIJANJE 91

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Izbjegavajte ugradnju unioerzalnih kat/ova jer to nije racionalno rjeSenje.

If:)tS:nTj\ O;{(}U t~!l:

.:\\

Na tdiStu postoje razlicite konstruk cije takvih kotlova, pa pazite da vas ne zavede cijena ili univerzalnost kotla. Za prvi slucaj moze se opcenito reci: koliko para, toIiko muzike. J eftinija rjesenja u bliskoj su vezi ili sa slabijim stupnjem iskoristenja goriva iIi s primitivnijim lozenjern iIi manjom trajnoscu kotIa, a nije rijetkost ni kombinacija svih tih "svojstava", U slucaju univerzalnih kotlova, prikIadnih za lozenje krutim i tekucirn (bez obzira da Ii odmah kupujete i plame nik), pa cak i plinovitirn gorivom, neminovan je niz] stupanj iskoristenja u sva tri slueaja, Za svako pojedino gorivo u IoziStu se razIikuju strujanja i procesi i ono mora biti tome prilagodeno ako se zeli dobro iskoristiti, PogIedajmo najprije jedan moderan kotao, prvenstveno konstruiran za kruta goriva. Rijec je 0 trajnozerecern toplovodnom kotlu proizvodaca "Ferrotherm" koji ima oznaku FF. Po tehnickim rjesenjima, visokom stupnju iskoristivosti, te po izuzetnoj dodatnoj opremi, moze se ubrojiti medu najsuvremenija rjesenja te vrsti i u nas i u svijetu. Posebna mu je karakteristika sto uz visoku iskoristivost goriva u njemu sagorijevaju i stetne tvari koje inace nesagorjele odlaze u dimnjak i zagaduju okolinu. Vee su prva ispitivanja (ria modelu FF 25) dala izuzetan rezultat - stupanj iskoristivosti od 80 posto . Podsjetimo se da je to dosad bila gotovo nedo stizna granica jer su klasicni kotlovi na kruta goriva imaIi iskoristivost od 55 do najvise 70 posto. Novi propis u SR Sloveniji, kojim su znatno postrozeni mnogi kriteriji vezani uz iskoristivost i potrosnju energetskih resursa, objavIjen u "Uradnom listu SRS" od 11. X. 1984 . godine, precizirao je najmanji stupanj iskoristivosti kod kotlova na kruto gorivo u rasponu od 74 do 80 posta ovisno 0 kapacitetu kotla.

Kod norma/nog /ozenja put dimnih plinova je du/ji pa je I stupanj Iskoristivosti veci.

92 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Zacijelo, i to je dokaz da je ovaj kotao pretekao propise, a po nizu inovacija, tah nickirn rjesenjirna i dodatnoj opremi , doista se moze nazvati - kotlom buducncsti, Osnovna mu je karakteristika posebno tehnicko rjesenje lozista koje omogucuje proces donjeg sagorijevanja, odnosno trajnog gorenja po cemu je i sam kotao dobio naziv. Ovaj je princip poznat vee otprije, kod manjih trajnozarecih peci, ali nije se upotrebljavao kod kotlova. Ne ulazeci u dublje strucne analize i objasnjenja tog postupka izgaranja ukratko cerno objasniti kako se u loziste dovodi i primarni i sekundarni zrak za proces izgaranja, a raznim pregradama osigurano je dodatno i potpuno izgaranje ishlapljenih, a nesagorjelih plinskih supstanci goriva, dok samotno loz iste u donjoj zoni zbog svog akumuliranja top line s visokom tempera turnom razinom od 630 do 700C omogucujo potpuno izgaranje krutih zaostalih cest ica goriva, kao cadi i ugljicnog monoksida. Zato je i sarno loziste malo neobicno konstruirano, sto se i vidi na njegovu presjeku. Zbog potpunog sagorijevanja nije sarno veca iskoristivost goriva i znatno manji trosak grijanja, vecje i zagadivanje okoline mnogo manje, pa ovaj kotao udovoljava ekcloskim zahtjevima. Taj smo kotao izdvojili sarno kao primjer, uz napomenu da moderan i kvalitetan sistem sagorijeva nj a krutog goriva imaju i modeli nekih drugih proizvodaea. Najsigurniji vedic za odabir kotla je znanje, odnosno poznavanje razliCith konstrukcija i njihovih osobina. Bez sumnje danas su najnaprednije konstrukcije na principu trajnozareceg lozista, Osim dobre regulacije i visokog stupnja iskoristenja, te niske emisije stetnih tvari, njihova je prednost i jednostavno

Modeli SPECIAL proizvodsc TVT "Boris Kidrit" predvideni su za kvalitetno kori~tenje krutog gorlva i imaJu gotovo kienticno loii~te.

>--~

- 8,
<!J ~
I

I
-;\
16 16

I
I
18
I

~
<;)

~
I

18

itt ~
!
00
I ,

w~j h- 1 1
1 -

l
12

I o-.=:. ~ - : Ill,

----.
7

II>

~ 5

l\:;I[:~-=-------'---El-

-- 8 --1

i- - - -

L --- L,-

Model

Kapacitel kod ugljens

Volumen bojlera

Kapacltet bojlers

1(olicina vode bojleru

L,

L2

B,

HI

H,

Promjer dimnjaka

Promaja Polazni vod fovralni vod

Masa Masa bez u kotlu

kW

IIh
740 740

mm

mm
1171 1171 1 t 71

mm
761 761 826

mm
582 642 722

mm
595 595 700

mm
1698

mm
1096

mm
750 750 750

mm

Pa
20
20

ON

II
81

kg

SPECIAL 26 SPECIAL 32 SPECIAL 40

26 32 40

120
120

97 1030 104 1030 120 1030

180 180 180

40 40 40

363 379 421

1698

1096

97
77

160

BOO

lM7 1J96

25

1 kW = 860 kcallh

Pridrzavamo si pravo promjene

GRIJANJE 93

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

16

6
10 15 1 4

.i.
5
:L_ _
-I

12

Presjek kotla za kruto, tekuce i plinovito gorivo.

~---Ll-----'"

Legenda: 1- toztst; 2 - dimni kanali; 3 prikljucak na dimnjak - dimnjaca; 4 vodom hladena resetks; 5 - prostor za pepeo; 6 - zaklopac za usmjeravanje; 7- donji otvor tottste; 8 - gornji otvor lozista; 9 - polazni vod; 10 - povratni vod; 11 - sigurnosni polazni vod R1"; 12 - sigurnosni povratni vod - punjenje, praznjenje R1"; 13 - regulator provjetravanja R314"; 14- rubies zaklopke za usmjeravanje; 15 - ptos! s izolacijom; 16 - bojler za potrosnu toplu vodu.

lozenje, jer u sprernnik goriva stane takva kolicina koju treba sarno povremeno, ovisno 0 opterecenju, nadzirati. Ponekad se to svodi na jedan obilazak dnevno. Sasvim je druga slika univerzalni kotao. Pazljivorn oku, medutim nije promaklo da i kotao "Fer roth er m" tip FF ima otvor za ugradnju plamenika za tekuce gorivo. Medutirn, ovdje ta mogucnost ima drugu funkciju. Dogradeni plamenik sluzi sarno za (automatsko) potpaljivanje kotla il i za privremeni pogon kad nestane krutog goriva, tj . kad stupanj iskoristenja nije najznacajniji, pa prema tome spada u de luxe opremu, iako ce proizvodae, iz ko mercijalnih razloga za neuke mozda i ovaj kotao nazvati univerzalnim. Nabavka takvog kotla zbog moguceg prijelaza (jednom, kad bude jeftinije il i kad dobijemo pr'ikljucak) na tek uce ili plinovito gorivo bila bi besmislena vee zbog toga sto u tom slucaju pola kotla ostaje neiskoristeno, Osim toga, i kotlovi stare. S vremenom se napune talogorn, pa s promjenom vrste lozenja, odnosno goriva, ni najbolja univerzalna konstrukcija ne bi dala ocekivani stupanj iskoristenja, a vjerojatno bismo ionako morali ugraditi nov kotao zbog dotrajalosti staroga. Zbog toga je bolje za novi energent nabaviti i novi , moderan kotao, a stari zadrzati kao rezervu, zlu ne trebalo. Opcenito, mozerno reci da su specijalizirani kotlovi 10 do 20 posto ekonornicniji u eksploataciji od univerzalnih.

KOTLOVI NA TEKUCE GORIVO

Iako je tekuce gorivo zbog cijene sve manje atraktivno, i vrijeme burna grijanja loz-uljern je iza nas, mnogi postojeci sisterni jos uvijek rade na loz-ulje, a ne bi se moglo tvrditi niti da se ne grade novi. Prednosti potpuno automatiziranog lozenja, jednokratne nabavke goriva i prakticno nikakvog posla s njim e, malog potrebnog prostora za skladistenje, i li pak mogucnost kupnje na rate, bilo u obliku fin an cijskog kreditiranja iIi visekratnorn kupnjom manjih kolicina u sezoni grijanja, dostava u kucu u vecim gradovima - razlog su sto jos uvijek velik broj potrosaca nalazi svoju racunicu u tekucern gorivu. Sarni kotlovi na tekuce gorivo jednostavne su i relativno jeftine izvedbe, vecinorn ceIicni - zavareni, a redovno su predvideni za pretlacno lozenje putem plamenika. Plarnenik je ujedno i najslozeniji dio takvog postrojenja, pa cerno ga obraditi posebno. Kad je rijec 0 pretlacnom lozenju, nema bitne razlike izmedu procesa izgaranja plina i tekuceg goriva, pa se isti kotlovi mogu koristiti i za jedno i za drugo, stirn sto su plamenici razliciti, a postoje i univerzalni, za plin i tekuce gorivo ,

Tokom ogrjevne sezone prozor ne smije biti stalno otvoren .

::~~:~::::::

II}::::l:it~:::rrr:~~l:::::::::~ ~~f/rr:: t:tm: :~il:l l 11 1:11.:.:

:=::: ::::::::::: : : ~ : : : ::}?~:}~{:)~:::}}fr:: : : : : : : : : : : : :

~:::::::::::::::::

.::::::::::.::::::::;:::::::::.:.:. .

94 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Legenda: 1 - vruce komora za ulje iii ptln; 2 - dimne cijevi s turbolatorima; 3 - prikljutak na dimnjak dimnjata; 4 - otvor za ti~cenje; 5 - polaznl vod; 6 - povratni vod; 7 - prikljutak R 1/2" za osjetnike kotla (termostat i termometar); 8 - odzrativanje odnosno donji prikljutak crpke baiters; 9 - sigurnosnl povratni vod, punjenje, pralnjenje; 10 - predgrijanje povratne vode; 11 - bojler za sanitarnu toplu vodu; 12 - prikljutak R 1/2" za osjetnike bojlera (termostat i termometar); 13 - odzrativanje; 14 - topla voda; 15 - recirkulacija; 16 - hladna voda; 17 - za~tltna anoda; 18 - gornji prikljutak crpke bojlera (pokraj prikljutka 13); 19 - sigurnosni predtok; 20 - prikljutak za plamenik; 21 - otvor za promatranje; 22 - elektrogrijat; 23 - izolacija.

Kotao tip RL za tekuce iii plinovlto gorivo.

'---~'---

_____'

Ta cinjen ica dodatno opravdava izbor lozenja tekucirn gorivom svugdje gdje se predvida prikljueenje na rnrezu zemnog plina, Kao gorivo najcesce se koristi tzv. ek stralako lozivo ulje, k ako zbog kvalitete izgaranja, tako i zbog sigurnosti od stinjavanja u zimskim uvjetima, sto je slucaj s nekim drugim, jeftinijim tekucirn gorivima. Obicno je na kotJu ugraden i bojler za pripremu potrosne tople vode kao i kod veCine univerzalnih kotJova, sto ima svoje prednosti i nedostatke. Crpka za cirkulaciju vode za centralno grijanje, ekspanzijska posuda, razne druge potrebne armature u kotlovnici i automatika nabavljaju se i ugraduju posebno, 0 cernu treba voditi racuna pri odabiru izmedu obicne i tzv. blok-izvedbe u kojoj je to sve sadrzano. Dakako, kao i za sve druge moderne uredaje za grijanje s automatikom, i ovdjeje pogon moguc sarno uz koristenje elektricne energije kao pornocnog, ali prijekopotrebnog medija. Bez struje nema ni grijanja. Stupanj iskoristenja energije redovno je vrlo visok, sto zahvaljujuci samoj konstrukciji kotla, a sto cinjenici da je kod pretlacnih lozista opcenito bolje sagorijevanje, pa time i iskoristenje goriva.

IZBOR KOTLA I TENDENCIjE RAZVOJA

Za pravilan izbor kotla potrebno je elementarno poznavanje svih raspolozivih rjesenja, pa smo 0 glavnim kriterijima govorili vee u prethodnim poglavljima. Vrlo je malo opcih parametara koji bi se odnosili na sve poznate tipove. Ipak, treba napomenuti jedan zaj ednieki element, a to j e pitanje snage kotla. Proizvodaei redovno daju podatke 0 ucinku pojedinih tipova i modela za odredeno gorivo i oni moraju biti sto blisi, ali iznad izracunanih gubitaka topline. Treba takoder imati na umu da vecina kotJova radi ekonomicno sarno na svom optimalnom rezimu, pa se ostavljanje rezerve ucinka (kupnjom n epotrebno veceg kotla) ne isplati zbog eksploatacije. U tom pogledu najmanje su osjetljivi plinski aparati, a najvise kotlovi na kruto gorivo. Ipak, kod kotJova na kruto gorivo razumna rezerva snage treba biti malo veca nego kod ostalih, s obzirom na velike varijacije ogrjevnih vrijednosti razlicitih vrsta drva i ugljena. Druga tema, s kojom vee ulazimo u problernatiku buducnosti i tendencija razvoja je dilema oko pripreme tople potrosne vode . Iako postoje razliciti plinski i elektricni aparati za tu svrhu, uobicajeno je da priprerna, tj . zagrijavanje vode za potrosnju bude u sklopu kotla. Dok to kod manjih jedinica ima nekog opravdanja, kad je rijee 0 kotlovnici i kotlu u njoj, bolje je da bojler za toplu vodu bude izvan, pokraj kotJa, dobro izoliran, sto veceg volumena, s ugradenom cijevnorn grijalicom putern

GRIJANJE 95

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

koje crpka centralnog grijanja cirkulacijom primarne vode zagrijava i nj ega, uz odgovarajucu automatsku regulaciju. Takav bojler moze imati ugraden i elektricni grijac za razdoblje sezone grijanja, kad se ionako zbog tople vode ne isplati loz iti kotao (bez obzira sto to neki Cine). S druge strane, u posljednje vrijerne i sunce sve vise ulazi u nase stanove kao energent, pa se makar za ljetnu pripremu vode za kupanje na njega rnoze prikljuciti solarni sistem. Solarni spremnici topline (sto je u nasern slucaju i taj bojler) mogu biti zapremine 200, 300, pa cak i 400 Iitara . Kod veceg bojlera moze se ekonomizirati i sa strujorn, jer zbog vece zalihe mozete iskoristiti jeftiniju, nocnu energiju. Temperatura vode moze biti manja, manje je talozenje kamenca, pa su ito razlozi za kotao bez ugradenog bojlera. (0 solarnom grijanju vidi u posljednjem poglavlju.) U vezi s alternativnim izvorima energije tu su i razliCita tehnicka rjesenja koja idu za iskoristavanjern svega sto moze gorjeti, a nije upotrebljivo za druge svrhe, kao sto su drveni i biljni otpaci, slama, kukuruzovina i slicno. Ta su rjesenja ogra nicena na uze podrueje primjene, tamo gdje takvih izvora energije ima u vecirn kolicinarna. Medutirn, tehnicki ne zaostaju za razvojem tehnologije grijanja opceni to. Redovno je rijec 0 kombinaciji jednog od opisanih modernih kotlova s razlicitim

re-e

:S '0

e st

:zl a

:elf

.r

BIOMATIC
1 - spremn ik 0,75

m3 2 klatno miieseto

3- regulaeija pomaka mijesala 4 - poklopae 5 - poluga za otvaranje; 6 - termitka izolaeija odzrativanje; 7 - put za izvlatenje goriva 8 - lomiliea vecih komada 9 - ormeric za pribor s vratima 10 - posuda s vodom termomehanitkim ventilom za gasenje; 11 pogon puta, 3809 V, 0,37 kW 12 - meduposuds 13 - elektronicko upravljanje 14 - put za lotenje 15 - lotiSte sa ssmotnom retortom pepeonik 17 vrata s ladieom za pepeo 18 - ventilator 220 V, 40W 19 - kotao 20 - vrata lotista 21 - revizijska vrata; 22 - dimnjak 23 - reflektor 24 izolaeija - 8 em

CD

96 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

uredajima za pripremu, preradu ili komprimiranje tih materijala na manji volumen prikladan za lozenje, ukljucujuci i automatiku lozenja. Jedan takav primjer predstavlja uredaj BIOMATIC, predviden za automatsko lozenje drvenim sitnim otpacima. U gradnji samih kotlova ide se za sto nizirn rez imom rada i maksimalnim iskoristenjern topline dim nih plinova. ~to je nizi rezirn rada to je i mogucnost iskoristenja topline kondenzacije veca, Kako, medutim, kondenzacijom nastaju cesto vrlo agresivni (korozivni) spojevi, izrnjenjivaci topline koji se ugraduju u zonu izlaska dimnih plinova iz kotla (gdje su vee prethodno ohladeni priblizno na temperaturu kondenzacije) grade se od nehrdajucih visokolegiranih austenitnih celika, sto naravno poskupljuje izvedbu takvih kotlova. Postoje vee i verzije s kerarnickirn izrnjenjivacima iste namjene i treba ocekivati skoru komercijalnu proizvodnju te vrste kotlova sto bi tada bilo i jeftinije. Ilustracija zorno grafick i pokazuje takav pristup iskoristavanju top line kon denzacije. Dakako, stednja energije ni ovdje ne ide bez povecanja investicijskih troskova: za niskotemperaturne rezime potrebna su veca (i skuplja ) ogrjevna tijela.
KORISTIVA TOPLINA KONDENZACIJE KORISTIVA TOPl lNA KONDENZACIJE

-,r: .
OGRIJEVNA VRIJEDNOST OGRIJEVNA VRIJEDNOST

,,%

-,r: : .

11%

1%

GUSICI ODAVANJA

U OKOLINU

~~~~I~~EM

ISKORI$TE NA TOPllNA

ISKORI$TENA TOPLINA

Pri prefasku na niskotemperaturni rezim 40130 f kori~tenjem topfine kondenzacfje ustedt se gotovo 20 posta energije.

PLAMENICI
U osnovi razlikujemo dvije vrste plamenika: za plinovita i tekuca goriva. Plarnenici za plinovita goriva obicno imaju mogucnost koristenja i zemnog i gradskog, pa cak i bioplina, sto treba dogovoriti s proizvodacam, jer se kon strukcijski neznatno razlikuju. Kod plamenika za tekuce gorivo najcesci su oni za ekstralako lozivo ulje. Postoje i verzije za razne druge vrste tekucih goriva, koja su znatno gusca, pa zahtijevaju dodatnu opremu u sklopu plamenika. Kod plamenika za plinovita goriva najvazniji su podaci: zeljeni topJinski ucinak, vrsta plina i tlak plina u instalaciji . Za razliku od uljnih, plinski plamenici imaju tzv. plinsku rampu, tj . na dovodnom vodu plina niz sigurnosno regulacijskih ventila koji omogucuju stabi Ian i siguran dotok plina.

PRINCIP RADA
Uljni plamenik je uredaj koji uzima gorivo iz nekog spremnika i zajedno sa zrakom mijesa ga u finu maglicu smjese zrak-gorivo. Pravilnim sagorijevanjem te smjese iskoristava se njena ogrjevna moe. Ekstralako lozivo ulje (loz-ulje) je najrjede od svih lozivih ulja pa s njim u tehnici sagorijevanja ima najmanje problema. 'I'eze frakcije su lako, srednje tesko i tesko lozivo ulje koje treba predgrijavati, filtrirati i slicno pa je to znatno kornplicira niji postupak. Osnovno je ostvariti dovoljan viskozitet goriva tj. regulirati gustocu na najoptimalnije rasprsivanje kako bi se gorivo dobro izrnijesalo sa zrakom i uz dovoljno zraka (kisika) osiguralo potpuno (stehiornetrijsko) sagorijevanje. Kod dobro reguliranih plamenika, stupanj iskoristivosti moze biti i iznad 90 posta sto jasno ovisi 0 vrsti plamenika, kvaliteti sagorijevanja i redovitom odrzavanju. Novije verzije plamenika za ekstralako lozivo ulje imaju i dodatno ugradene

GRJ]AN]E 97

_ _ _ _ _ _ _ _

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

g; <S .J!'
",,'lr

~ ..... o<:i.'lr zr~

~

9, 09 0..

;;;:

0..'"

.~ ~

" t "

.J!'

'f.,

~'Ii

"" <!?

if

<5

iii" Q.

c!J?::;'1i

'f.,.

s et~

~-~

0<::1,

"

''"*' s" .>.

~
,,0

.J!' s

;t rt;"

. "
!J ~

b'lr

-!Jr

~'lr

e J!J' 4 ~ 09 " 0..<:'" C!' '" 0' *'

'Ii
'V

f'lr

<:i.

,{!J b~

'"*'
~

09
-.!)T

l'

0,

.~

..... 0

0.."

<b

,'

$-f~ ~<o<::l,~

. 'P ~ ~ ~ ~ ~ f::"
-

. .OC..jc:::-s<S~ .
E;'::> '::>Q

'* i'qj ~ ~-s~

(.~ ~ru

::';.>."'.J!''foo,
-s cr

~l'f1

tlJ~

.,J!

-..3T
;' ~

;;;

Presjeci plinskih plamenika tip WG1 i WG2 tvrtke WEISHAUPT.

male predgrijace ulja kako bi se postiglo cim bolje rasprsivanje (toplij e ulje je rjede pa je i rnogucnost njegova rasprsivanja veca) i tako povecala kvaliteta sagori jevanja. Tu je ujedno odgovor na pitanj e zasto se staro otpadno ulje ne moze koristiti u sistemu centralnog grijanja. To ulje ima drukCij i viskozitet (maziva su ulja obicno gu sca) pa ga treba dodatno zagrijavati kako bi s razrijedilo i rasprsivalo. Tadaje obicno potrebna i dodatna uljna crpka, grijac s termostatima (a prije toga treba ispitati sarno ulje da se vidi do koje ga toeke treba zagrijavati) i filtar jer je prljavo itd. Stoga je najbolje otpadna maziva vratiti u rafineriju na regeneraciju (kako je to i zakonom propisano), MOZAK PLAMENIKA Elektronski upravljacki sklop koji obicno zovemo programator il i autornatika je mozak plamenika. Ako je glavna sklopka za upravljanje plamenikom ukljucena i ako su kontakti drugih termostata zatvoreni (to su regula cijski i sigurnosni termostat ako je tako spojeno upravljanje radom sistema) plam en se moze ukljuciti. Tada napon dobivaju i drugi potrosaci u plameniku prema programu rada auto matike. Automatika svih plamenika neznatno se razlikuje i to treba postivati. Nikako se ne smije jedna automatika zamijeniti drugom ako nije ispitana i nij e je odobrio proizvodac.

98 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _

DIJELOVI SISTEMA CENTRAI.NOG Gh' lJANJA

Razlieiti impulsi mogli bi ugroziti sigurnost rada saro ng plarnenika. Napon je tako dobio visokonaponski transformator koji daje iskru za paljenje smjese go rivo -zrak, a poceli su raditi i motor ventilatora i motor u1jne crpke. N a taj se nacin lozi ste ispire jer magnetski ventil na dovodnom vodu gori va jos nije otvoren. Tek nakon odredenog vremena (k od manjih plamenika obicno 15 sekundi) otvara se magnetski ventil i gorivo izlazi kroz sapnicu gdje ga up ali iskra koja preskaee medu elektrodama na sapnistu, U blizini sapnista nalazi se fotootpor , tj. fotocelija koja registrira pojavu svjetlosti - plamena i ostavlja sve elemente u pogonu. Ukoliko se ne pojavi svjetlost znak je da plamen nije upaljen. Fotootpor to registrira i pr ekida ciklus rada plamenika. Kod nekih se dozvoljava dvostruki start, pa ako prvi put ne krene proces sagorijevanja zatvara se magnetski ventil na dovodu goriva, a ventilator i uljna crpka rade i dalje. Nak on ponovljenog ispiranja loz.ista ponovno se otvara dovod goriva i start se ponavlja. Ukoliko se opet plamen ne upali sto registrira fotocelija, sve se zaustavlja uz signalizaciju kvara - upali se kontrolna zaruljica na samoj automatici. Tada treba pricekati da se stabilizira rad automatike i ohladi visokonaponski transformator. To obicno traje 1 do 3 minute i tada se moze deblokirati automa tika (pritiskom na obicno crvenu signalnu zaruljicu) i ponoviti start. Ukoliko se automatika ucestalo deblokira, znak je da nesto nije u redu , pa treba potraziti i otkloniti kvar. Ovaj princip rada je izuzetno vazan da bi se uopce mogao otkloniti neki kvar. Na kotlu se obicno u slucaju kvara upali neka signalizacija. OTKLANJANJE KVAROVA U tablici dajemo moguce kvarove i nacin njihova otklanjanja. Preporucujerno cia otklanjanje kvarova prepustite ovlastenorn serviseru. Ukoliko smatrate da to moz et e uciniti sami, prvo obavezno glavnom sklopkom iskljucite kotao i plame nik iz napona m reze . Nikada ne dirajte vaznije elektricne sk lopove kako ne bi ste poremetiti proces rada plamenika . Ako niste sigurni u svoje urnijece, zahvate na kotlu ogranicite na ciscenje i izmjenu nek ih dijelova.

1:::i:~ji~III. : : : l: I:I:l l ~ll:III~IIIII~lliliJi

Prije ogrjevne sezone i vas sistem za grijanje traii malo painje i pripreme.

:':';...

~.;-:.:

.; :: ~;: :: :.: ': '. ::::;::.;.:} ::;

.:.:.:.;.;.:.; :.;.:.;;:.:;::.,;.:

: :lj:!: :~IIIII~!"I~:!I:lli:ilII'' I!:.I!!:gll.:liJ:jH~i!~::I:lil: IBg6h

Moguci uzrok (vidi signalnu Blokiran uredaj zaruljicu na automatici) Otvoreni kontakti na termostatima (presostatima) toplinskog agregata

Autornatika ne dobiva napon

Autornatika u kvaru (omm etr om provjeriti strujne k rugove automatike izmedu dovoda faze u autornatiku 5 jedne strane i prik ljucka za elektromotor odnosno tran sformator s druge strane Fotootpor u startu osvijetljen ili neispravan (ukljucuje se sarno elektrornotor) Transforma tor i elektromotor ne dobivaju napon Transformator i elektromotor u kvaru

Zahvat Deblokirati automatiku pritiskom na gumb Podesiti termostate na pogonsku temperaturu medija. Eventualno neispravan termostat zamijeniti novim Kontrolirati sklopku za upustanje plamenika s osiguracern i vod od sklopke do automatike Zamijeniti automatiku

Zamraciti fotootpor zamijeniti ga novim

odnosno

Kontrolirati vodove od autornatike do transformatora i elektromotora Zamijeniti ih novim

I

GRIJANJE 101

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Kod uljnih plamenika treba cesCe mijenjati sapnicu.

: ;!: :i\:;: ~i : ;:f ~:::f:::;:\~ : l:::n<{::ilL.ll\l'I:

>:

Moguci uzrok Mehanicka greska (rukorn provjeriti da Ii se ventilatorsko kolo slobodno okrece) Automatika u kvaru (ommetrom provjeriti strujni krug automatike izmedu dovoda faze u automatiku i prikljucka za elektromotor)
Elektromotor ne dobiva napon Elektromotor u kvaru

Zahvat Ustanoviti uzrok zapinjanja oso VIne i otklorriti smetnju

Zamijcniti automatiku

..-

Kontrolirati vod od automatike do elektromotora Zarnijeniti ga novim

~\!!!!!!~I:.(ai'i,.__
:: ::::.: :::::::.,. :::::::= ::;::::::::=::::::: :::;::i:::;:;:::::'::.: ;) :-::

. t.:.l . .. . .D . . . . .: .a .. : .; . , .i . : e .. ; : I .. ', . ; , .', . ,t.', . ; . :. ,: . , m . . ,.:. ,: . , : . . .

~: '~~,

.:. a .. :. ; . .' ,. . . :.: .:. : .. m : :, . . ,:.: . . .:,.: . . '. .

:.~ '!..l .. l.!

. a ..

MoguCi uzrok Neispravan polozaj elektroda

Prljave elektrode Automatika u kvaru (ommetrom provjeriti strujni krug automatike izrnedu dovoda faze u automatiku i prikljucka za transformator) Transformator ne dobiva napon

Zahvat Podesiti elektrode na propisan razmak i ucvrstiti ih Ocistiti elektrode Zamijeniti je novom

Kontrolirati vod od automatike do transforma tora

'~ liillll!ll t!lj!f[~l~i~ll~'_

MoguCi uzrok Prljav fotootpor Fotootpor ne "vidi" plamen
Fotootpor u kvaru
Automatika u kvaru

_ 1

Zahvat Ocistiti fotootpor

Provjeriti polozaj fotootpora
Zamijeniti ga novim
Zarnijeniti ga novrm

I .JIjllli~;~illl llllt~"lll!;~~~~111111Irlll_~~

Moguci uzrok Elektrode su preblizu i li predaleko od uljnog konusa Lose podesen uredaj za mijesanje gonva sa zrakom (disk, plamena cijev) Voda u ulju Zah va t Elektrode postaviti u ispravan polozaj Podesiti uredaj za mijesanje i pri lagoditi ko licinu zraka kapacitetu plamenika Ispustiti ili iscrpsti vodu lZ rezer voara Kao privremeni zahvat rnoze se podici usisni vod u spremniku

t 02 GRIJANJE

_ __ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

I s~e~'a; ~sp~k::p~~~~~:;! 'Pl~menma;haF : : '

Moguci uzrok Nerna goriva u sprernniku Zatvoren rucni ventil na instalaciji za gorivo Ostscena spojka izrnedu rnotora i crpke
Magnetski ventil ne dobiva napon

Neispravan rnagnetski ventil Pogresno spojeni prikljucci na crpki Neispravna crpka (vakuurnrnetrorn i rnanornetrorn provjeriti ispravnost) PrIjav uljn i filtar ispred crpke Zacepljena sapnica

Zahvat Napuniti rezervoar Otvoriti ventile

Zarnijeniti spojku
Provjeriti prikljucke i vod od auto rnatike do rnagnetskog ventila Zarnijeniti ga novirn Ispravno spojiti dovod i povrat ulja Zarnijeniti je novorn
Ocistiti filtar

Cistoca kotlovnice vrlo je vaina za uredan i siguran pogon sistema centralnog grijanja.

Ocistiti sapnicu

@ f::: : m~~!9.lf:

.. ..'. .....

.;.:<.::>:-: ::-: <::;:::;: ::::: : : : : : : : : ::: : ::: ::::;:.;:;::::::::::: ;:: '..;.: ;.;. :

~.g;!~! B~~m~RI gm. : ~.~!~t.~ R~~I~li! : .

Zahvat Podesiti elektrode
Otvoriti zaklopku odnosno ocistiti kanale Protok goriva prilagoditi kapa citetu kotla Podesiti polozaj diska

: ::: ::;.:::: :::;:; : ::::::::;::::: : : : :::::::: ::: : : ::::::::::: ::: .-.:::

:.:: :: : : ::: : : : . :.;.;.:

;.:

Moguci uzrok Kasno paljenje srnjese zbog loseg polozaja elektroda Povecan otpor kotla zbog zatvorene zaklopke na dirnnjaku il i zbog uprljanih dirnovodnih kanala Prevelik protok goriva
Nedovoljni tlakzraka ispred diska

Moguci uzrok
Neispravno podesena kolicina zraka Nedovoljno zraka u prostoriji (kotlovnici) Prljava ili cstecena sapnica Gorivo kaplje izrnedu sapnice i nosaca sapnice

Zahvat
ReguJirati zrak na tlacnoj i usis noj strani Provjetriti prostoriju Ocistiti il i zarnijeniti sapnicu Sapnicu pritegnuti iIi je zarnije niti novorn, ako je ostecena dosjedna povrsina. Kontrolirati i dosjednu povrsinu ncsaea sapnice. Srnanjiti razrnak sapnice i diska ili eventualno odabrati sapnicu s rnanjirn kutorn rasprskavanja

Gorivo prska po disku ili plarnenoj cijevi

GRIJANJE t03

DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

MoguCi uzrok Istro seni lez aji elektromotora Nedovoljno pricvrsceno ili neiz balansirano ventilatorsko kolo Lose montirana ili ostecena spojka izmedu motora i crpke

Zahvat Zamijeniti elektromotor Kolo stegnuti i li zamijeniti ga novim Kontrolirati spojku odnosno zamijeniti je novom

Moguci uzrok
Zracni mjehuri u usisnom vodu Istroseria crpka Crpka radi s previsokim vakuumom

Zahvat Usisni vod dobro zabrtviti i odzraciti Zamijeniti je novom Ocistiti filtar u in st a la ciji za gorivo. Provjeriti da li su ventili na insta laciji potpuno otvoreni. Provjeriti da nije prevelika visina usisavanja odnosno duljina usisnog voda. Ako treba, ocistiti dio instalacije za gorivo

: ::i !i i: !:!:!i:i!:!:i ! I I III.!I~I IIII~IIIIII!illlll~II I ~~m!li!li!il~m!I!lil! i i l i:i: i!:!~ :~: ~ :i.j~i

Mogue! uzrok
Prevelik protok aoriva Zacaden toplin ski agregat 0 stecena sarnotna obloga

Zahvat Smaniiti nrotok zoriva OCi stiti dimovodn e k anale agregata Popraviti oblogu

1!:i l.:"I.l:!I~j!lji: !i l lll!II~! il.mlml ~~RIII11~1 !lllm llllll~i~i: :~:~ : ~ :~ :!I:i lil!i !i!i!:i
Ovako izgleda pravilno ugraden uljnl plamenlk od kojeg vode flekslbllne cljevl do flltra.

Moguc! uzrok Pre mal i pro tok goriva

Zahvat Poveca t i pro tok goriva

Sastavnl dtietovi uljnog

plamenika:

1 elektronskl upravljatki
sklop - programator automatika;
2 - transformator za iskru pri
paljenju smjese;
3 . totootpor-totoceilis za
~
kontrolu plamena; 4 plamena glava.

104 GRIJANJE

_ __ _ _ _ __ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Uljni titter ispred uljne crpke treba skinuti i ocistltl.

Fotocelije takoder treba izvaditi i provjeriti da Ii su ispravne.

Da biste skinuli elektrodu dovoljno je odvijecem odviti vijak.

Zamjena sspnist i sapnice.

KompIe tna
plamena
cijev vadi se
odvrtanjem
dvaju vijaka.

Programator se jednostavno skida nakon odvrtanja vijka.

OBAVEZNI POSLOVI
Redovno kontrolir ajte cistocu elektroda, fotoc elije, dovodnih uljnih vodova, filtra za ulje, filtra ispred uljne crpke kao i prohodnost sap nice za gorivo. Barem jednom godisnje terneljito ocistite sve elemente a pogotovo ventila tor, uljne vodove i slicno te pozovite servisera da regulira kvalitetu izgaranja. Pri punjenju goriva u sprernnik najbolje je iskljuciti plamenik i tek nakon dva sata ponovno ga ukljuciti Dok su izvan pogona plamenik i ostali instrumenti moraju biti zasticeni od prasine i ostalih neeistoca. U plamenik ulazi i zrak iz kotlovnice, a ako u njemu ima necistoca one ce se taloziti na rotor ventilatora koji ce tako otezati, padat ce mu broj okretaja, a samim tim i kolicina zraka sto ce narusiti odnos gorivo-zrak pa sagorijevanje nece biti potpuno (kao i stupanj iskoristivosti), Kotlovnica mora uvijek biti cista i kotao s plamenikom ne smije biti u radioriici, garazi iii slicnoj prostoriji gdje ima prasine iii neeistoca u zraku.

GRIJANJE 105

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

ULJNO GOSPODARSTVO
Skladistenje tekuceg goriva - odnosno tzv. ulja za domacinstvo, ili kako je to tocno specificirano klasifikacijskim propisima prema JUS-u B. H2. 431 ekstralakog lozivog ulja - zahtijeva, ako ste se odlucili za ovaj energent, dodatne troskove, ukoliko zelite iskoristiti sve njegove prednosti u eksploataciji, U slucaju central nog grijanja uljno gospodarstvo je znacajan dio postrojenja kojemu treba poklo niti jednaku paznju kao i svim ostalim dijelovirna sistema. Medutim, bez obzira na to da li smo spremni za dodatno ulaganje ili na impro vizacije, treba znati da je drzanje i skladistenje loaivog ulja po dlozno propisima koji odreduju posebne mjere zastite okoline, zastite od pozara i sigurnosti pogona uredaja koji koriste taj energent. Pravilnik 0 smje staju i drzanju ulja za loz enje objavljen je u "Sluzbenorn listu" SFRJ br. 45 od 8. studenoga 1967. i ima snagu zakona. On predvida sve slucajeve skladistenja i manipulacije kako u industriji tako i u domacinstvu i propisuje postupke za sigurno rukovanje. Bilo bi preopsirno citirati cijeli pravilnik, no pri donosenju odluke 0 izgradnji prostora za skladistenje lozivog ulja i uredaja za to dobro bi bilo prouciti ga kako

cia:

za

re .

u -.

..c.'
,', 0" : ; .'; . ' 0
' ~ .'

~:
'. ~.'

'?: ~ ..

Smjestaj ulja za loienje.

Legenda:
1 kotao; 2 . uljni
plamenik; 3 . rezervoar;
4 filtar;
5 . brzozetvereiuci venti/; 6 - mjerac nivoa; 7 - bakrena cijev za dovod; 8 - bakrena cijev za povrat; 9 - usisni venti/; 10 - granicnik punjenja; 11 - miem fJipka; 12 otvor za punjenje promjera 3"; 13 odzracna cijev promjera 2 112"; 14 - prikljucak za spoj s drugim rezervoarima; 15 - Ispust; 16 - zaklopka na dimnom prikljucku.
: ;

~~. , Ii'-"" .1

: .; ;.'

'

.....

: ~ ',.':

108 GRlJANJE

_ _ _ _ __ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

biste izbjegli greske . Ujedno, pravilnikom su nacelno dana i sva tehnicka rjesenja medu kojima mozete odabrati ono koje yam najvise odgovara. Tako se npr. propisuje da se ulje za dornacinstvo moze drzati u kuci u posu dama zapremine do 25 litara,od nesalomljivog (staklo dakle ne dolazi u obzir) i za ulje nepropusnog materijala. U dornacinstvu u baevama do 200 litara, od celicnog lima iIi njemu odgovarajuceg materijala U spremnicima od celicnog lima iIi drugog odgovarajuceg materijala Pritom se posude ne smiju puniti vise od 95 posta zapremine. U jednom stanu ne smije se drzati vise od 50 litara ulja za dornacinstvo i to u propisanim posudama. Ulje za dornacinstvo ne smije se smjestati u zajednicke prostorije, prolaze, stubista, hodnike, u nenastanjene tavanske prostorije, te na mjesta izlozena di rektnorn utjecaju izvora topline. U podrumima i prizemljima zgrada, ako nisu namijenjena za stanovanje, smije se drzat] najvise do 200 litara ulja za dornacinstvo po jednom stanu, odnosno ukupna kolicina za grijanje jedne stambene zgrade s jednim stubistern ne smije

-i

:, :Q

',Q

;~ I

o'
~ .:.

.... ~

Prostoriju u kojoj je rezervoar za skladi{;tenje ulJa za domsctnstvo treba za{;tititi od eventualnog prosipanja ulja iz rezervoara. Najc:e{;ci su metalnl ovalni rezervoari.

200

:z:
N

s:

GRIJANJE 109

_ _ _ _ _ _ _ _

DTJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRTJANJA

I u kotlovnici moiete otuoriii pogonski dneonik u koji upisujte sve podatke 0 zahuatima, radotnma i 0 seroiseru i slicno,

biti veca od 2000 litara. U takvim prostorijama ne smiju se nalaziti otvori za ciscenje dimnjaka niti otvori spojeni s kanalizacijom. Nadalje, vrlo je vazno da takva prostorija mora imati prag dovoljno visok da se ulje u slucaju prolijevanja ne razlijeva izvan nje , odnosno betonski bazen, metalnu tavu iIi slicnu posudu koja moze primiti sadrzaj svih posuda s uljem za dornacinstvo, uvecano za 10 posta zapremine. Striktno je regulirana i ugradnja specijalnih spremnika loz ivog ulja u nadzemnoj i podzemnoj izvedbi. I oni moraju biti u tzv. tankvani - betonskoj iIi celicnoj nepro pusnoj posudi koja moze prirniti njihov sadrzaj . Spremnici za dornacinstvo su najcesce metalni, ovalnog oblika i zapremine 900 do 3000 litara, a mogu biti i od stakloplastike. Na trzistu ih ima razlicitih oblika i ve licina, no ovalni su obicno takvih dimenzija da se mogu unijeti u prostoriju kroz normalna vrata , a osim toga tlocrtno ne zauzimaju mnogo mjesta. Taj je oblik razvijen stoga sto se spremnici najcesce postavljaju u podrume iIi prizemlja obiteljskih kuca. Za vanjsko postavljanje jednako je dobar, a za ukopavanje jos prikladniji cilin dricni oblik. Propisana je i sva oprema tih spremnika, kao i instalacija od njih do plame nika . Spremnik mora imati odz racn ik s odz racnorn kapom i protuplamenom rnrezicorn, spojen na vanjsku atmosferu najmanje 2,5 m iznad tla, Uljeni prikljucak mora odgovarati prikljucku autocisterne promjera 3" (tri cola) i mora se zakljucavati (bilo kapa prikljucka iii saht u kome je izveden), Vazan element instalacije je i filtar na ulaznorn, a jos vise na izlaznom prikljuck u - u prvom redu radi funkcioniranja plamenika. Obicno se na spremniku nal azi poseban otvor s poklopcem za mj erenje razine goriva mjernom letvom il i neki drugi uredaj za kontrolu kolici na (npr. plovak s odgovarajuccrn mehanickorn iIi elektricno m trans misijom signala). Na ulaznom prikljucku dobro je ugraditi ventil za brzo zatva ranje u slucaju prelijevanja pri punjenju (kuglasta slavina). Jos je vazn iji brzozatvarajuci uredaj na dovodu goriva od spremnika do pl amenika, kako bi se veza mogla prekinuti u slucaju poz ara . S gornje strane spremnika moraju biti i prikljudci za usis i povrat goriva, tj. cjevovodi koji ga povezuju s plamenikom. Oprema spremnika obicno se kupuje uz plamenik kao tzv. uljni set, no ipak treba provjeriti da li sad rzi sve sto zahtijevaju propisi.

OGRJEVNA TIJELA
Ogrjevno tijelo ne mora uvijek biti radijator, vee to moze biti i nek a cijevna zmija, cijevni registar, rebraste cijevi, konvektori , paneli i slicno. Dok ste kod izbora peci kao izvora toplin e vezani za vrstu en ergije koja narn je na raspolaganju kod radijatora to nije slucaj . Bez obzira na izvor topline mozete u svom sistemu izabrati bilo koji radijator, sto ponekad nije jednostavno jer se na nasern trzistu pojavljuje cak oko 15 raz licitih modela. Radijatori se dijele prema materijalu od kojeg su izradeni, pa razlikujemo: lijevanozeljezne, aluminijske i radijatore izradene od celicnog lima . Kako bismo vam lakse predstavili njihove osnovne tehnicke i komercijalne karakteristike, svrstali smo njihov e osnovne podatke u pregledne tablice. U tablicama su dani proizvodaci radijatora u Jugoslaviji, te modeli i tipovi pojedinog proizvodaca . Iskaz avsi toplinski ucinak i cij enu svakog pojedinog clank a , dolazimo do najvaznijeg podatka , a to je cijena toplinskog ucinka svakog pojedinog radijatora. Iz toga vidimo koji je radijator najek onomicniji, mada kod konacnog izbora valja obratiti paznju i na trajnost, dizajn i ostale karakteristike koje su nam ponekad vrlo vazne. Dakle, pri nabavci se ne obaziremo sarno na cijenu pojedinog clanka radijatora, jer to je sarno jed an od elemenata pri donosenju odluke. Vrlo je vazan toplinski uCinak pojedinih modela i tipova radijatora, pa tek nakon toga mozemo koriacno zak ljuciti koji nam se radijator najvise isplati kupiti.

LIJEVANOZELJEZNI RADIjATORI
Tu vrst radijatora karak terizira dugi vijek trajanja (proizvodac iz Slavonske Pozege jarnei trajnost od 50 godina), vrlo su teski (30 kg/m" ogrjevne povrsine) i zbog svoje tezin e odnosno mase dugo s e zagrijavaju ali zato i dugo drze toplinu. Svi se takvi radijatori mogu spajati pornocu nazuvica, ( spojnica) na lieu mjesta u bateriju prema potrebi.

110 GRIJANJE.

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

rEHNICKI PODACI 0 L1JEVANOZELJEZNIM RAD1JATORIMA I"; <--... ..IT ;; .'if (,. 1

i '~ ~ :v
Z:
\I)

.1<

~ I

,)

;i

\j
~

~
~

'J ....~ -,

'<
\r
.~
;:"

... u
0 ~ ':

,~
'3
-D ~

.......' ~':' (v

"-,

' -

"'~

"-

1 1

PROIZVOOAC
RO "teljezara llijas" 71380 Ilijas Manuela Popica 2 OOUR "FABRIKA GRIJNIH TIJELA" telelon (071 )703-004 703-104, 703-024 prodaja (071 )703-464, 703-520 teleks 41127 YU RMKZIL

TIP
JADRAN (clankasti) 200/G 500/3
ROO /3

~
200 500 600 500 600 800 600 500 600 500 600 800 200 350 350 500 500 600 600 800 800 200 350 500 500 600 600 800 800 200 500 600 800

. ~l
280 580 600 580/ 680 880 680 580 680 580 680 880 280 430 430 580 580 680 680 B80
.

.\

1'6

~ e <..~ '.' ~ ~ ...

'1
~

'h
' r-,.

b'
rJ
r-'

~
! ()

0~ (J-:

fJ 0
"'I.;

\J

Ii

.a
220 110 110 150 150 150 70 110 110 150 150 150 250 160 220 110 160 110
H)Q

~ 'f::;
('Q.
~

IQ

~' 0

' >~ l'/' " r

~ <~
C 'I

~~

l1
U

. e

'\ '

.
~

0')

~~ 0
t)

'<J

~ ::
84 87

60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60

0,160 0,167 0,196 0,260 0,290 0370 0,180 0,240 0,270 0,310 0,330 0,480 0,190 0,190 0,260 0,168 0,268 0,226 0,313 0,280 0,396 0,190 0,190 0,18 0,26 0,22 0,31 0,29 0,41 0,23 0,29 0,35 0,47

0,810 0,695 0,840 0880 0,990 1 200 0,525 0,695 0,790 0,880 0,990 1,200 0,880 0,820 1,010 0,800 1,200 0,928 1,360 1,210
~

4,6 4,4 5,6 6,0 6,7 87 4,4 5,3 6,0 6,5 7,5 9,6 5 ,0 4,3 6,6 4,9 5,7 5,0 6,7 6,8 9,5 5,6 5,4 5,0 6,7 5,7 8,0 6,8 10,7 4,8 5,1 6,2 8,9

102 136 152 194 94 126 142 163 172 251 98 100 125 99 139 121 157 156 192 101 103 96 133 116 154 154 197 86 125 143 169

500/4 600/4 800/4 MEDITERAN 600/2 500/3 600/3 500 /4 600/4 800/4 TERMIK 2 200/250 350/160 350/220 500/110 500/160 600/110 600/160 800/11 0
-

(plocasti)

I
"Metind" Zdruzena metalna industrija labrika radijatora i kotlova, "Radijator" 23000 Zrenjanin Tornasevacki drum bb telelon (023)43-230 prodaja (023)41-396 RO Ljevaonica zaljeza SPECIJAL

800/160

" ...

A80 280 430 580 580 680 680 880 880 270 570 670 870

- -

110

160

,550

200/250 350/160 500/110 500/160 600/110 600/160 800 /110 800/160

250 160 110 160 110 160 110 160 200 100 100 100

0,72 0,78 0,72 0,94 0,80 1,05 0,96 1,27 0,64 0,79 0,87 1,06

i tvornica kucanskih
aparata "Plamen" 55300 Siavonska Pozega Trumbiceva 36, p.p. 24 telelon (055)72-211 teleks 28549 YU PLAMEN POtEGA

200/220 500/100 600/100 800/100

Kod nas takve radijatore proizvode tri ljevaonice: "Plamen" iz Slavonske Pozege, koji je prije nekoliko godina lansirao novi model radijatora POZEGA, po dizajnu vrlo slican lijevanoaluminijskim radijatorima. Na taj nacin su prigovori na prilicno grub izgled lijevanozeljeznih radijatora otpali, pa je novi model dobro prihvacen na trzistu. Osim "Plamena" proizvodi ih i "Radijator" iz Zrenjanina, a Zeljezara "Ilijas" proizvodi radijatore MEDITERAN i JADRAN, slicne ostalim lijevanozeljeznim modelima.

GRIJANJE. 111

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

r r
I

Moderan dizaJn

tttevsnoretiezntn radiiatora
tip PClZEGA.

Zavjesenje, Postoje dva razlieita nacin zavjesenja radijatora : montaza radijatora na nosive zidove montaza radijatora uz nenosive zidove (staklene stijene i sl.), Zavjesenje na nosivi zid uvijek se izvodi tako da je na jednom dijelu konzola, odnosno cvrst nosac koji preuzima teret radijatora. Drugi ovjesni pribor zapravo sluzi kao odstojnik drai razmak od zida, a manje nosi teret samog radijatora. Prije montaze konzola u zid iIi nekih drugih nosaca treba pogledati shemu spajanja zbog padova i uspona. Nairne, radijator mora biti malo nagnut (to su vrlo mali nagibi 2 do 3 promila) da bi se na najvise m mjestu skupio zrak i kroz odzracni pipac ispustio. Kod radijatora koji su ispod razvodne mrez e vrijedi obrnuto pravilo, tj. on se odzracuje kroz prolazni vod preko mreze i najgornjih radijatora, pa mora biti tako nagnut da zrak rnoze isplivati kroz instalaciju do najgornjeg ogrjevnog tijela. Pri montazi radijatora treba obavezno voditi r acuna 0 odzracivanju insta lacije. Dakle, nakon dobrog ucvrscivanja konzola, odnosno noz ica koje mogu biti razliCite slijedi montaza ostalog ovjesnog pribora na ogrjevno tijelo i postavljanje svakog radijatora u svoj polozaj, Tu yam zacijelo treba pornoc, jer su radijatori vrlo teski, Svaki model ima svoj pribor za zavjesenje, paje vrlo vazno obratiti punu paznju pri kupnji pribora.
ODREDIVANJE KOMPLETA PRffiORA PREMA BROJU CLANAKA TIP RADIJATORA MEDITERAN 500/3 500/4 600/2 600/3 600/4 800/4 JADRAN 200/6 500/3 600/3 500/4 600/4 800/4 BROJCLANAKA 20 10 15 BROJ KOMPLETA PRillORA 2 2 3 2 2 3 2 3 3 2 2 3 2 3 3 4 2 3

Ljevaonica "PLAMEN" odnedavna ima u svom proizvodnom programu i ptocsste Ijevano-zeljezne radijatorentip PLR!!!

114 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

:
0

"

.-

..
' .

"

~
n

" .:0.:,
. ,

r--

OK13

[
I

.......

" ,.: :J ~ ...a: ' I L. 0 ' ,

.. ..<

" p'

si:,:

..

[2"

Kanzala 3004 iii 3006

1<1-..

40

C>/

40

>I

Nosac 1001

Nosat 1018

'-:b '
0

0, : 0

', 0:

.,:."

:0, ,
CJ, ~,

.r
'l

1
0'

Pribor za zavjesenje na nosivl zid za modele JADRAN i MEDITERAN je istl. Razlika je samo u jednom detalju - nosscu koji je prilagoc1en svakom modelu posebno.

0 .,

.o.
"

q,
<"
"

..

Pricvrsnica 3004

0,
0,

_ ..

.'

.,

. - .._.r

I
.,

"

C/"

' .0' ,j

135

---t>l

Svi ovi radijatori proizvedeni su za radni tlak od 7 bara i ispitani na nepro pusnost. Podaci 0 toplinskom ucinku navedeni u tablici - vrijede za rezirn 90170 i sobnu temperaturu ad 20 C . Treba li yam radijator za vise tlakove ili za drugi ogrjcvni medij (vodenu paru ili vrucu vodu), tada morate konzultirati proizvodaca. Po cijeni, nalaze se izmedu aluminijskih i limenih radijatora. Svi Iijevanozeljezni radijatori prodaju se zasticeni sarno osnovnim antikorozivnim premazom , pa ih treba premazati bojom za Iicenje ogrjevnih tijela (radijator emajl-lakom). Mnogi majstori cesto preporucuju limene ili aluminijske radijatore zato sto ih

GRIJANJE 115

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

..
~

~
~

I
I

~~":

I,
! I

II ,

~I
I

-.1 -:

Prj

montszi uza zid mogu

se upotrijebiti nogice.

Umjesto nogica moze se montirati ovakav nosec.

::.

O'~, '

s,

~ ~~~~
~

- ~ .

(Bt

" II'

o?:' 1 , o" ,h "~ "~ , , --:-,~...,... , , ,,....,~~~~

c,c"
::,0. ,",, ",,0 'c;') ,' o , .c) ' . 0 " "D, .' :0'1: _

No sac7018

oo~T o

, 0 - ' "" ..

,L ~, :

c~:

f g~n'?:;~5 '~&J ~_~ ~J ~ 1 4

Mogu se upotrJjebitJ J ovakve jednostavne IijevanoieJjezne konzole, ali treba ih pravodobno uzidati i dobro ucvrstiti, a s gornje strane postavitl ovakve dvije pricvrsnioe zbog drianja razmaka .

Nosa C7018

116 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

je lakse prenositi i spajati. Posebno je laksa montaza pribora za zavjesenje, jer se nosaci i konzole za lijevanozeljezne radijatore moraju ugradivati u zid, dok su ostali s plasticnim umecima i li tiplima s vijcima, paje posao i laksi i brzi. Jedan clanak lijevanozeljeznog radijatora ima masu u prosjeku izrnedu 5 i 8 kg, pa ako radijator ima 20 clanaka (100 do 160 kg), tada moraju biti barem trojica pri montazi, spajanju, zavjesenju i slicno. Svi ovi radijatori imaju prikljucni otvor dimenzija promjera 5/4", ali model POZEGA i MEDITERAN imaju razlicitu prednju i straznju stranu, pa to treba uzeti u obzir pri ugradnji. Gledano s prednje strane baterije lijevo je lijevi navoj,
Radijator ski regul acijski vantil za polazni vod
:::::::': <

1[~[~~~I~IIII<I'J.IJlilliIIIIJl~~~1.11~~~;~~:rl~

Prije nabavke pribora za zavjeSenje provjerite kakau vam je zid na koji namjeravate montirati ogrjevno tijelo.

:: :;::;:::>:::::<;:;:):{:; :;::{;:;: .;. -: '.-:.; ::-:::.::::;.:..:::;..:;.:.:::.::;:.

~~

"'"

Dr
!

Odzratni pipac

S ~ 1t~ .~ \.d"'t ~J.L Hl t,

E<'fI T ,t\r<{n~ ~~> $,~

I
~

II
.

i
:

I I
~

:1 1 1

[3

Ispravna slavina

Rad'Jatorsk, regulac'ISk, ventil za povratru vcd

do f200mm

~
~

- - ._.

--

:J!'

!
,

II

)
----'

Nscln spajanja radijatora. '-

j<r-- vi~e cd

f200mm

a desno desni. Dolazi li s desne strane odzracni pipac promjera 114" gore, a dolje nista, tada morate kupiti redukciju promjera 5/4" kroz 1/4" s desnim navojem i jedan cep promjera 5/4" s desnim navojem itd. Uobicajeno je da se ovi radijatori prodaju u baterijama od 10 clan aka. Medusobno se spajaju specijalnim spojnicama, ana mjesto spoja dolazi i brtva od klingerita, obicno debljine 1 mm. Pri narudzbi treba navesti koji model zelite, tip i broj clanaka . Kod svih radijatora (ne sarno lijevanozeljeznih) vazno je da se duga ogrjevna tijela (obieno duza od 1200 mm - sto je u vecini slucajeva iznad 20 elanaka) spajaju dijagonalno, kako bi se kroz njih ostvarila dobra cirkulacija po cijeloj duzini i visini.

ALUMINIJSKI RADIJATORI
Kod veCine ogrjevnih tijela toplina se odaje zracenjem, tj. isijavanjem dok se kod aluminijskih radijatora veci dio top line odaje konvekcijom. To znaci da us lijed zagrijavanja dolazi do intenzivne cirkulacije zraka, medu rebrima clanaka, a sto je veca brzina strujanja, bolji je prijenos topline. Bolja je uslijed toga i ci rkulacija u prostoriji, jer se ugrijani zrak kao laksi dize prema gore gdje se na hladnim obodnim zidovima ohladi i pada prema dolje. Zbog toga se kod ovih radijatora ponekadjavljaju mrlje na zidu, zbogintenzivne cirkulacije sobnog zraka. Glavna karakteristika ovih radijatora je otpornost na koroziju. Osim toga odlikuje ih lijep izgled, glatka prednja povrsina, sirok raspon boja, a majstori ih vole, jer su lagani pri transportu i lako se montiraju. Podaci navedeni u tablici daju dobar pregled aluminijskih radijatora koji se danas proizvode u nasoj zemlji. Navedene su sve dimenzije i boje koje mozete naruciti, Tesko je preporuciti odredeni tip, jer svaki ima svoje specificnosti, pa je najveci adut svakako cijena. Zato je najbolje obratiti se direktno tvornici (ponekad imaju i posebnu drugu klasu s manjim estetskim nedostacima) jer je lakse izabrati ako je ponuda veca.

GRIJANJE 117

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

-c
~

E E

E
E
~

E
E
~

E
~

.S
Z
~

-c
<t:

<t:

;2...J

<t:,

~::l

<t:

PROIZVODAC "L1POVICA" Tvornica radijatora 41317 POPOVACA tel. (045)79-022 teleks 23510 zu tvrlip MARIBORSKA L1VARNA 62000 MARIBOR Kejzarjeva 11 tel. (062)22-961 i 21-372 teleks 33144

f=

0..

a: 0..
SE-690 SE-500 S SE-350 S SE-285 K-900

<t:a:

N~

::l <t:' z...J -~ (f)

-o

,0

z -c ...J
a:

z
Z

<t:

-c

;u
N

ill 0

:6
Z

O>

::>
~

.0

~o
N

<t:

~o

o
ill ill ~

...J
'0

<t:

.()

<t:

<t:

<t:
Z

-a: >0..
610 500 350 200 900 650 500 350 200 600 412 215

(/)

.(/)

>
95 75 75 160 96 96 96 96 96 95 95 180

'N ::>
0

E 0= > <t:<t: ,::l Zz <t:~ > W'(/) NZ ,a: a:<t: a:> o...J 00 <t:>{) 00.. (f)::l

::l~

~ ,()
(j)

-c -c
~

(f)o ~t:: ...Jo

~o

0-0
f
0

o..m

~ -c z
Isporuka u baterijama od 1 do 20 clanaka Isporuka u 4 boje Garan cija 20 godina Isporuka u baterijama od 1, 3, 5,10 i 15clanaka Tvornicki izbor 6 boja. Garancija proizvodaca 10 godina Isporuka od 1 do 15 clanaka Triboje Garancija 10 godina Isporuka u cetiri boje Prema proizvodacu Rok trajanja 20 godina

:E
Z

690 600 450 285 956 706 556 406 256 700 510 315

60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60 60

0,50 0,38 0,26 0,25 0,62 0,46 0,36 0,26 0,15 0,46 0,41 0,35

0,53 0,40 0,34 0,48 0,47 0,36 0,30 0,23

1,75 1,40 1,10 1,20 2,40 1,85 1,50 1,15

168 129 98 105 217 152 137 94 61 152 108 109

~ w
~
~

:E
oct

K-650 K-500 K-350 K-200

::J

0,171 0,80 0,69 0,51 0,69 1,91 1,46 1,62

GORENJE-MURAL 42315 MURSKO SREDISCE Rudarska 1 tel. (042)843-133 i 843-118 MURAL METALSKI ZAVOD "TITO" OOUR "ALGRETA" 97310 RESEN tel. (096)42-383

...J

MT-600 MT-412 MT-215

:E
oct w
f-

::l

R-610 R-500 R-200

610 500 200

690 580 300

95 95 160

60 60 60

0,45 0,36 0,30

0,56 0,49 0,25

1,82 1,52 1,47

161 137 100

a:
oct

Ipak, izbor alurninijskih radijatora se posljednjih godina smanjio jer oni koji su ih izradivali iz vucenih aluminijskih profila prestali su s proizvodnjom ("Utenzilija, "MOL"), pa su ostali sarno proizvodaci koji imaju ljevaonice i zasad se nude sarno lijevanoaluminijski radijatori. Za razliku od celicnih i limenih radijatora aluminijski radijatori su clankasti sto znaci da se spajaju posebnim spojnicama od niza elanaka i tako tvore jednu bateriju. Iz tvornice dolaze obicno u baterijama od 10 i 20 clnnaka, ovisno 0 proizvodacu, aIi i tu je prednost direktnog kontakta s tvornicom jer rnozete zatrazi ti da vam i sp oruce baterije s onoliko clanaka koliko yam treha . Na taj se nar in

Kod svih Iijevanoieljeznih i Iijevanoaluminijskih radijatora MURAL, ALGRETA i LlPOVICA, primjenjuju se ovakve spojnice (imaju na sebi Iijevi i desni navoj) i brtvu.

Spojnicu treba uvrnuti da malo uhvati.

r rs GRIJANJE

_ _ __ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Za pritezanje clanam radijatora potreban je poseban kljui'.

Zatim pribliilte obadva dije/a. Okretanjem spojnice ta se dva dije/a sve vise priljub/juju I spajaju u jedan radijator.

olaksava montaza jer ih ne treba prespajati. Svi aluminijski radijatori, osim tipa AKLIMAT imajujednake spojnice i spajaju se ria isti nacin, a kod AKLIMATAje to bitno drukcije pa to kod montaze treba uzeti u obzir. Ostale stvari su iste kao kod lijevanozeljeznih clankastih radijatora pa treba nabaviti redukcije cepove i sl, s tom razlikom da se za aluminijske radijatore izraduju posebne redukcije i cepovi od aluminijske legure. Spojnica je od celika pa prj pritezanju clanaka u bateriju ne smijete pretjerati.Vrlo je vazno da pribor za zavjesenje bude adekvatan jer svaki tip irna svoj pribor, a osim toga treba znati cia Ii ide uza zid i li no. zid.

Na osta/e slobodne priktiuck treba postaviti cepove iii razne redukcije prema potrebi.

GRIJANJE t t 9

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Ovako izgleda vezni komplet za

A KLIMA T-aluminijske radijatore.

Na cijev postavite gumenu brtvu 0 i malo

nsmezite msscu.

Zatim postavite vezne ptocice.

Nakon toga priblizite baterije.

Priteqnucem samoreznih vijaka spoj je gotov!

CELICNI RADljATORI
Celicni radijatori, koje eesto nazivamo limenima znatno su laksi od lijeva nozeljeznih. Obicno su najjeftiniji ako se uzme u obzir cijena pojedinici toplinskog ucinka odavanja topline. Kako su novije verzije tih radijatora gotove sekcije (bez clanaka) obieno se isporucuju u odredenoj duzini visini zapakirani u zastitnu foliju, oliceni u trazenu boju i s priborom za zavjesenje. Uzme Ii se i to u obzir onda obicno ispadne da su to najjeftinija ogrjevna tijela. Vrlo cesto su lijepo oblikovani, ploeasti i tanki pa se prakticno uklapaju u parapetne prostore. Ga rancije koje proizvodaci daju krecu se do 15 godina, a smatra se da uz dobro odrzavanje i normalnu upotrebu mogu trajati 20 do 30 godina. Do prije deset godina cak je osam tvornica proizvodilo takve radijatore, a dan as su ostala sarno cetiri: "Jugoterm" - tvornica radijatora i klima-uredaja (S. Kovaeica b.b., 38250 Gnjilane, tel. (038)77-410) proizvodi plocaste limene radijatore vrlo lijepog dizajna, prema licencama dviju inozemnih tvrtki. Proizvodnije program vrlo sirok i trazen na trzistu. Osnovnaje boja krem (slonova kost), a za vece kolicine mogu se dogovo riti i druge boje. Isporucuje se upakirano u zastitrioj foliji koja se skida tek kad su svi radovi u stanu gotovi. Dotada ona stiti radijator od zbuke, boje i slicno. Inace , ti su nam radijatori poznati iz nasih prvih radova na solarnom apsorberu i treba reci da se i danas od njih moze napraviti solarni kolektor pa ih tvornica proizvodi na osnovi istog profila s malom modifikacijom. To jasno vrijedi i za ostale plocaste limene radijatore.

120 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

TIP 10
Deb/jina 47mm

7? !\ !\!\!\ !\ 4?
Deb/jina 47mm

TIP 11

TIP 20

JUGOTERM radijatori
prodaju se upakirani u
specija/nu sscestu i
perforiranu foliju zbog
za~tite pri transportu i
usktsdistenju.

39

Deb/jina87 mm

-f

TIP 22

Dcb ljina87mm

TIP 33

Debljina f59 mm

Za~titna

folija skida se tek

nskon monteze, licenja i

svih ostalih pos/ova pri

kojima bi se radijatori
mogli zapr/jati.

lsporuculu se u slrokom izboru tipovi 10, 11,20,22 i 33, a svakl mole imati visinu 280 do 900 mm, i durinu 400 do 3000 mm.
TERMAL radljator/ vrlo su sticn! po dizajnu, necinu

SOUR "Umel" - Tuzla , Fabrika radijatora i terrnickih uredaja "Termal" Lopare, (tel. (075 )673-145, teleks. 44 -162 ) proizvodi plocaste radijatore TERMAL. Ti se radijatori proizvode od kvalitetnog celicnog lima debljine 1,25 mm po austrijskoj tehnologiji.

montaze I tehnicklm
podaclma tipu JUG 0 TERM.

Radijatori JUGOTERM.

GRIJANJE. flf

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

TIP 2 P

U ponekim prosiorijama, ako lreba, ogrjevno se tijelo moi e poscbno izraditi i uz malo masie ukusno uklopiti u ambijent.

TERMAL radijatori lsporucuju se u pet tipova, a svaki maze imati visinu 300 do 800 mm, i duzlnu ad 560 do 3200 mm.

TIP 1 PK
- ~--

TIP 2 PK

I_ ~=====~ : I
_ _ 80 _ _

"'-

- -'-

cr

O Q a o

!)

3Q0 Q Q Q Q ~

"EMO" - CELJE, (Mariborska 86, tel. (063)32- 112, teleks. 33512) vee dugo proizvodi EMOTERM celi cni plocasti radijator. Ti se radijatori is porucuju oliceni i zapakirrani u za st it n u foliju s tim da se unaprijed narucuj e duzina u standardnom broju elanaka kao 3,6,9,10,12...do 39. Jasno da 0 tome ovisi i toplinski u cinak . Svi limeni radijatori m ogu se primijeniti za dvocijevno i jedno cijevno grijanje. Kod TERMAL radijatora po stoji i po sebna izvedba zajedno cij evni sis t em (sis t ern TKM) pa je tada i prikljucak predviden na drugom mjestu (u sr edini na donjem dijelu radijatora), st o je jo s jedan detalj koji pri kupnji treba
z riati .

Za preracunavanje na drugi rez im rada vrij edi isto sto je vee receno kod alu minij skih r adijatora, a orijentacijski moze posluziti i za limene radijator e .

t 22 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA NACIN ZAVjESENjA (ALUMINUSKIH I CELICNIH) RADUATORA

Kad pocnete postavljati centralno grijanje, prvi posao je slaganje baterija prema potrebama i zavjesenje radijatora u prostorije. Svaki model, a ponekad i svaki tip radijatora zavjesa se na poseban nacin, Dva su osnovna nacina ucvrscenja: Na nosivi zid: Radijator je pricvrscen na nosivi zid. Konzola moze biti gore, a dolje dolazi odgovarajuci odstojnik za drzanje razmaka. Konzola se moze smjestiti i dolje, ali tada gore dolazi odgovarajuca pricvrsnica. Uz nenosivi zid: Radijator se preko nozice oslanja na pod . Takva kombinacija je potrebna kad radijator stoji, npr. uz velike staklene stijene. Za manje visine radijatora upotre bljavaju se nozice koje ga pridrzavaju sarno odozdo. Kod vecih visina dolaze noz ice koje bocno po cijeloj visini drze radijator. Kod eelienih radijatora svaki proizvcdac ima svoj pribor za zavjesenje,

Ponekad se ogrjevno tijelo moie postaviti kao ograda siubista, ispod radne plohe, u nekojsupljini i sliiru .
~i .~
~ ~

)t1r

t ~ ,~ l J~ ~. ~? ~ ~:::::
'':;::.~h. = fu: ~

:?;~J .fF' $ ~ }.y~

MjESTO I NACIN UGRADNjE

Najcesce i najpravilnije mjesto za ugradnju radijatora je i spod prozora. Ukoliko nije moguc takav smjestaj treba traz iti drugo mjesto ali po mogucnosti uz vanjski zid. Na taj nacin prodor hladnog zraka kroz prozor, odnosno uz vanjski zid ne prelazi u zonu boravka, vee se na toploj ogrjevnoj povrsini radijatora zagrijava i kruzi kroz prostoriju. Pretpostavimo li da znamo toplinske gubitke prostorije u koju zelimo ugraditi radijator i da smo skuceni slobodnom duzinom u koju ugradujemo ogrjevno tijelo, potrebno je razmotriti einjenicu da za isti ucinak treba kod jednog tipa radijatora kraca a kod drugog duza baterija. Cesto se izriad i li pokraj radijatora stavIjaju razliciti zasloni. Najcesce su to prozorske daske koje prekrivaju radijator s gornje strane. Ovakav zaklon potpuno remeti strujanje zraka, te bitno, nekad i do 20 posto, smanjuje toplinski efekt grijanja. Ako je takva daska nuzna, onda na njoj treba predvidjeti otvore i to tako da povrsina otvora iznosi najmanje dvije trecine ukupne povrsine daske.

Radljatorl EMOTERM prolzvode se u tri tipa, jednorednl TIP 10, dvoredni TIP 20 I troredni TIP 30, u vis/nama od 345 do 975 mm, a dutin Je maks/ma/no 3000 mm.

GRIJANJE 125

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Postavljanjeradijatora nanasive zidave
-

Nscin!

Postavljanje radijatora uznenosive zidove

zsviesenis
aluminijskih radijatora.

.100

100 ."

40
H tH:lI - - --<j-

~
o

v~ .
/ ) .' .

c? ' .: 2018

... . ~

. I""IE-J

0" ,

'( 7 .

I !

NOSAC RADIJA TORA

Duzlna L

f'Jf---- - - - - - - - - - -ll
~

.;
co

'E

-d
:r:
E E
Ii)

....,
h-<

-- _ . ~-

>

'iii

C\l

II ' II
'

,
I'

I'

~ -t I ~ ~

!
I

I,

l ,r
I

, I i

II
~

Ugrac1ivanje JUGOTERM radijatora.

Ostali se zakloni ne preporucuju jer neki smanjuju efekt grijanja cak i do 40 po sto. Gubici koji nastaju zbog zaklona, moraju se nadoknaditi pov ecanj ern ogrjevne povrsirie, tako da uz troskove izrade zaklona moramo dodati i troskove vecih radijatora, Postoji i zaklon prikazan na na sern crtezu koji povec ava odavanje topline za 10 posta i jedini je koji zbog svog oblika pobolj sava efekat odavanja topline pa, ako je moguce, to treba iskoristiti .

PRERACUNA VANJE NA DRUGE REZIME RADA

Vazan je podatak svakako nacin i rezim grijanja, j er ako nije r'ijec 0 klasicnorn centralnom grijanju koje ima rez irn rada 90 do 70 'C tada treba uzeti u obzir i tzv. korekcijski faktor. Danas se cesto uvodi niskotemp eraturni rezirn grijanja i li se uz podno grijanje u nekim prostorijama ugraduje jos poneki radijator, Kod nizeg rezima rada treba povecati ogrjevnu povrsinu takvog tijela , npr. ako za klasicno grijanje treba 20 elanaka, a ako radijator spajate na instalaciju podnog grijanja rezirn a 60/50' tada je korekcijski faktor 2,02 sto znaci da za isti toplinski efekt

126 GRJ]AN]E

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

a

s
.

TehMJA :i [;Yri fi ~:"T~~%HP:::<~ ~~ ~~~ "w,,,!>",

' . f$

~p:~ ~t"

I
'; Iii'
,

Povecanie
toplinskog ucinka za 10%

Pri podnom grijanju cijevi uvijek imaju neke oznake, koje su vrlo vaine jer pokazutu dimenzi]e, dozvoljeni tlak, tehnicke karakieristike i slicno,

I .

I .

Izrada zaklona radijatora.

7l~S~lTl j~J'k~~~ h" v

treba barem 40 elanaka radijatora. Takav niski rezim rada ima prednost, jer je cirkulacija zraka u toj prostoriji manja, a zrak se slabije susi, pa je u takvom arnbijentu veci osjecaj ugodnosti. Osirn toga, ako je rijee 0 sisternu podnog grijanja tada bi za posebne radijatore trebala i nova razvodna instalacija s posebnom ci rkulacijskorn crpkom, sistemom automatske regulacije i sve ostalo, pa je zato najjeftinije rjesenje ugraditi vise ogrjevnih tijela na istu instalaciju i istu auto matsku regulaciju, Treba takoder reci da podaci navedeni u tablici vrijede opcenito i da bi svaki proizvodae radijatora trebao provesti ispitivanja za sve svoje modele pod nizim uvjetima rada i te podatke ovjerene od nadleznih toplinskih laboratorija objaviti uz sve ostale.

AUTOMATSKA REGULACIJA
Ako pogledamo opcu energetsku bilancu drustvene potrosnje energije, ra spodjela je slijedeca: grijanje prostorija priblizno 42 posta industrijska toplina i priprerna potrosne tople vode priblizno 35 posta promet priblizno 16 posta svjetlo i elektricna energija priblizno 6 posta Dakle, najveci dio energije trosi se na zagrijavanje covjekovog arnbijenta. Pravilna upotreba automatske regulacije smanjuje potrosnju goriva i do 30 posta (ponekad i vise). U globalu gledano, na taj nacin ustedjeli bismo i do priblizno 12 posta ukupne energije. Zakljucak je ocit i rjecito govori da je ispravna automatska regulacija tempera ture kod sistema grijanja najefikasniji naein ustede energije. Prije nego sto se osvrnemo na najcesce mogucnosti automatske regulacije temperature, upozorit cemo na jos neke elemente koji pridonose ustedi energije . avo je nuzno jer se nedostatak energije svaki dan osjeca sve vise, pa je stednja danas opcedrustveni zadatak. Prijasnje kuce i zgrade imale su masivne debele zidove i male prozore, pa su bile i akumulator topline, te se vanjske promjene nisu brzo reflektirale na stanje u prostoriji. Specificni toplinski gubici takvih zgrada znatno su nizi nego kod danasnjih. Suvremeni nacin gradnje odlikuje se tankim zidovima i vrlo velikim staklenim povrsinama. Ovakvu promjenu karakteriziraju visoki gubici topline,

GRIJANJE 129

_ _ _ __ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

KOREKCIJSKI FAKTOR ZA NORMALNE I DRUGE UVJETE GRIJANJA

Tu ulazna temperatura 'C Ti Ta - Temperatura ambijenta 10 0,72 0,75 0,78 0,82 0,78 0,82 0,86 0,90 0,86 0,90 0,95 1,00 0,95 1,00 1,06 1,12 1,06 1,12 1,19 1,27 1,19 1,27 1,35 1,47 1,35 1,45 1,57 1,72 1,57 1,69 1,85 2,07 1,84 2,02 2,24 2,56 2,22 2,46 2,82 3,32 2,76 3,14 12 0,74 0,77 0,8 1 0,85 0,81 0,85 0,89 0,94 0,89 0,94 0,99 1,05 0,99 1,05 1,11 1,18 1,1 1 1,18 1,25 1,35 1,25 1,34 1,43 1,56 1,43 1,54 1,67 1,85 1,67 1,81 1,99 2,24 1,98 2,18 2,45 2,82 2,41 2,69 3,12 3,76 3,04 3,51 15 0,78 0,82 0,86 0,90 0,86 0,90 0,95 1,00 0,95 1,00 1,06 1,12 1,06 1,12 1,19 1,27 1,19 1,27 1,35 1,47 1,35 1,45 1,57 1,72 1,57 1,69 1,85 2,07 1,84 2,02 2,24 2,56 2,22 2,46 2,82 3,32 2,76 3,14 3,72 4,66 3,58 4,24 18 0,83 0,87 0,91 0,96 0,9 1 0,96 1,01 1,07 1,01 1,07 1,13 1,21 1,13 1,20 1,28 1,38 1,28 1,37 1,47 1,61 1,47 1,59 1,73 1,91 1,72 1,87 2,07 2,34 2,05 2,26 2,56 2,97 2,52 2,83 3,30 4,02 3,20 3,72 4,56 6,09 4,31 5,29 20 0,86 0,90 0,95 1,00 0,95 1,00 1,06 1,12 1,06 1,12 1,19 1,27 1,19 1,27 1,35 1,47 1,35 1,45 1,57 1,72 1,57 1,69 1,85 2,07 2184 2,02 2,24 2,56 2,22 2,46 2,82 3,32 2,76 3,14 3,72 4,66 3,58 4,24 5,35 7,65 4,96 6,30 22 0,89 0,94 0,99 1,05 0,99 1,05 1,11 1,18 1,11 1,18 1,25 1,35 1,25 1,34 1,43 1,56 1,43 1,54 1,67 1,85 1,67 1,81 1,99 2,24 1,98 2,18 2,45 2,82 2,41 2,69 3,12 3,76 3,04 3,51 4,24 5,52 4,04 4,89 6,43 10,4 5,81 7,73 6,97 9,89 24 0,93 0,98 1,03 1,10 1,03 1,09 1,16 1,24 1,16 1,24 1,32 1,42 1,32 1,41 1,52 1,66 1,52 1,64 1,79 1,99 1,78 1,94 2,15 2,44 2,13 2,36 2,68 3,14 2,63 2,98 3,50 4,32 3,38 3,97 4,92 6,78 4,62 7,76 8,03

: :1 .'

lzlazna
temperatura 'C 85

90

80 85 70 80

85

75 70 65 75

80

70 65 60 70

75

65 60 55 65

70

60 55 50 60

65

55 50 45 55

60

50 45 40 50

55

45 40 35 45

50

40 35 30 40

Na siubiitima i uratima gdje ljudi stalno ulaze, postavite

uredaje za auiomat sko

... v zat uaran]e.

45

35 30 25

. u hf ~ } ~ t l

~t ~ t 1~f:~*?~ k.l ~\~tt~:\~ * ~\* i~;~

\ff%. Vidhs,>:

40

35 30

Kod rezlma 60/50 'C ogrjevna povrslna ovih radijatora za temperaturu ambijenta od npr. 20'C - mora se povacatl 2,02 puta.

130 GR1jANjE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

koji se mogu znatno smanjiti jedino upotrebom toplinske izolaeije, kako u zidu tako i u staklenim povrsinama. U tom smislu donesen je novi propis JUS-a 0 toplinskoj tehniei u gradevinarstvu iz kojih je vidljivo da se za zidove, podove, stropove i slicno, zahtijeva znatno veci toplinski otpor (bolja izolaeija) negoli sto je to bilo prije. Osim toga, stedjeti se moze i pravilnim sagorijevanjem goriva. Bitno je da je dimnjak ispravan, da je u lozistu kotla dovoljan potlak, te da se ostvaruje zahtijevani odnos goriva i zraka, sto se reflektira kroz sadrzaj CO 2 , u dimnim plinovima. N epravilno izgaranje moze uvecati potrosnju goriva i za 20 posto. NACINI REGULACIJE - Svi sistemi regulaeije temelje se na zahtjevu da temperatura u grijanoj prostoriji budejednaka zeljenoj, a osim toga treba postovati i neke tehnicke zahtjeve (temperatura vode u kotlovima ne smije pasti ispod 60/ 70 'C zbog mogucnosti kondenzaeije) koji ovise 0 sistemu grijanja.

REGULACIJA SOBNIM TERMOSTATOM

Sobni termostat obicno se sastoji od bimetalne ploce pricvrscene najednoj strani. Promjenom temperature bimetalna ploca, vezana elasticnom oprugom za kuciste termostata , mijenja svoj poloza.j te se prebacuje na drugi elektricni kontakt. Na taj se nacin prekida, odnosno zatvara strujni krug. Ugradeni bimetali u sobne termo state vrlo su osjetljivi (vecina reagira na promjene od O,S'C) i predvideni su za sirok dijapazon temperatura, obicno od 2 do 30 C. Svi sobni termometri imaju proreze kroz koje prestrujava sobni zrak preko bimetalnog elementa u termostatu. -Iasno j e da se soh n i t ormo st at n f' s rnije po stavit i 11 hli zini n r-korr izvor a t op lirie

'"

- (r a dij a t or a , peci, zarulje iii sl. ) iIi u nekakav zaklon koji bi remetio prirodnu eirkulaeiju sobnog zraka preko njega. Najbolje je postaviti ga na unutrasnji zid, nasuprot prozoru ili vanjskim vra tima, na visni od 140 do 170 em od poda . Postoji niz razliCitih termostata kao tzv. dvopolozajni, buduci da njime pcdesavamo sarno dnevnu sobnu temperaturu, dok se na nocnu temperaturu prebaeuje preko sklopke na gornjoj strani . Nocna je tem peratura unaprijed pode sena te jednostavnim prebaeivanjem biramo visu iIi nizu (dnevnu ili nocnu) temperaturu prostorije ili sobni termostat s ugradenim sat nim mehanizmom na kojem se moze podesiti vrijeme kad zelite da sistem prijede na nizu nocnu odnosno da se vrati na visu dnevnu temperaturu. Kod nekih izvedbi moze se u toku dana predvidjeti i visa i n iza temperatura. Ovakav je sistem vrlo praktican i stedljiv: pccetak nocnog rezirn a moze se podesiti u 22 sata, a ponovno povisenje temperature u S sati ujutro, pa kad se probudite prostorija je vee topla, a da po noci niste potrosili mnogo energije. Taj nacin regulaeije znatno pridonosti ustedi, jer su noci obicno hladnije. N pk e izvedbe sobnih termostata s ugradenim satom imaju tzv. gang-rezervu. To znaci da satni mehanizam radi i u slucaju nestanka elektricne energije . Kod
Postoje razne izvedbe sobnlh termostata.

s~rn

GRlJANJE 131

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

_
c

nekih uredaja ta rezerva traje 24 sata, a kod nekih i vise. U tom slucaju ako nestane struje prestaje grijanje, a kad struja ponovno dode, unaprijed predvideni rezim dan-nee odvija se norrnalno dalje, jer sa t n i mehanizam nije stao. Mogucnosti regulacije sobnim termostatom. Tri su rnogucnosti spajanja sobnog termostata na elemente sistema centralnog grijanja. a) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA CIRKULACIJSKU CRPKU To je jeftiniji i najcesCi nacin regulacije. Sobni termostat preko ugradenog bimetalnog elem en t a ukljucuje i iskljucuje rad cirkulacijske crpke. Rucni mijesajuci ventil(kod kotlova koji ga imaju ugradenog) je dodatni kore ktor, pa ga zimi treba malo vise otvoriti, au prelaznom razdoblju prigusiti. Na taj se nacin smanjuje interrnitirajuci rad crpke, tj. ona se rjede ukopcava i isko pcava. Dakako, automatika kotla u tom slucaju brine 0 radu plamenika,jer ako crpka ne radi, nema ni odvodenja topline.

2
~l ~.

~ e_

: ~e [
Z

:-= - 2
: s:
(
-=. "..,:,

S.T.

;l:

o S.T.
i
r

o S.T.
.1,
o

/</

=~[;;J"=

-s ~1

r. ""
~

1 < ' /

,. '
,"

,,\ 7,.., ==vL ,:\,,=

~ ~~

Ie

,/<,-/

::~

.:~ '.
..
'

, .. '

,
1
1

--

=
I
c)sobni terrnostat djeluje namjeajuCi venti

a)sobni lermostal djeluje nacirkulacijsku crpku

b)sobni termostat djeluje naplamenik

Mogucnosti regulacije sobnim termostatom. a) sobni termostat djeluje na cirkulacijsku crpku b) sobni termostat djeluje na plamenik c) sobni termostat djeluje na mije~ajuci venti!

b) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA PLAMENIK Ovaj naein regulacije moguc je sarno kod nekih sistema. Neprikladan je za kotlove jer temperatura vode u kotlu moze pasti ispod 60 no'c, sto izaziva neugodne popratne pojave - stvaranje kondenzata, smanjenje toplinskog ucink a, te lcsiji prijelaz topline. Ovdje treba ponoviti da ima takvih konstrukcija kotlova (obicno su lijeva nozeljezni s posebnim dodacima od nehrdajucih dijelova) koji ne kondenziraju is pod 60'C iIi ako kondenziraju tada to nije stetrio. Kod plinskih kotlova s atmosfer skim lozistem je najcesce u upotrebi upravo taj sistem.
p
:::>

.:.

a:

C(

w Co ::;:

a:

C(

C(

a:l

en

_._.

I .\ r -, t U
"--
I
I

V1
I

...,

;>

.- .

...

SOSNA TEMPERATURA 20'C

VRIJEME

Promjena sobne temperature u odnosu na vrljeme pri regulaciji sobnim termostatom.

132 GRIJANJE

_ _ __ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

c) SOBNI TERMOSTAT DJELUJE NA MIJESAJUCI VENTIL Za ovaj nacin reguIacije potreban je mijesajuci ventil s elektromotornim po gonom, sto znatno poskupljuje sistem reguIacije. Sobni termostat zatvara i otvara mijesajuci ventil, te mijenja odnos mijesanja izmedu toplije vode u kotlu i vode iz sistema. Plamenik i cirkulacijska crpka rade neprekidno i nema nikakvih neugodnih pojava u kotlu. Ovaj nacin je vrIo dobar, ali osirn sobnog termostata treba ugraditi elektromotorni mijesajuci ventil sto poskupljuje sistem reguIacije. Mozemo zakljuciti da je regulacija sobnim termostatom najjeftinija i da donosi znatne ustede energije (i do 20 posto). Nedostatak mu je da se sve svodi na pro storiju u kojoj je postavljen, te za efikasniju ustedu i ugodnost treba uravnoteziti sistem (podesiti protok vode na grijacirn tijelima u ostalim prostorijama prigusnim radijatorskim ventilom na povratnom vodu iz radijatora). Drugi je nedostatak osciIacija temperature prostorije, te je preporucljivo izabrati sto osjetljiviji sobni termostat. Zbog spreeavanja neugodnih popratnih pojava najbolje i najjeftinijeje primijeni ti sistem g, tj . djelovanje na cirkuIacijsku crpku te preporucujerno uredaj sa satnim mehanizmom . Obicni sobni termostati su, rnoze se slobodno reci , najjeftiniji sistem automat ske reguIacije sistema centralnog grijanja,i najcesce se i upotrebljavaju kod kombi ili cirko-plinskih aparata za sistem etaznog centralnog grijanja.

POTPUNA AUTOMATSKA REGULACIjA

To je najbolji, najkomforniji i najstedljiviji nacin reguIacije u sistemu central nog grijanja. Za taj sistem reguIacije postoje kompletni elektronski uredaji sa sat nim mehanizmom, zatim tu su elektromotorom pokretani mijesajuci ventili (ili slavina), te vanjski (sobni) osjetnik i osjetnik temperature polaznog voda. Postoje dva naeina ove reguIacije, koji u pravilu uvijek djeluju na osnovi promjene temperature polaznog voda. Na taj nacin dovedena kolicina topline u svako grijace tijelo prilagodava se trenutnim transmisijskim gubicima te prosto rije. Time postizerno konstantnu sobnu temperaturu, bez obzira na vanjske uvjete. Takvi se sistemi sastoje od osjetnika (vanjski, sobni i tzv. tekucinski koji je uronjen u polazn i vod) koji rade na naeelu promjene elektricnog otpora neke zice pri promjeni temperature. Ovakve promjene elektricnog otpora prenose se u cen tralni uredaj (pr ogra m at or ) koji daje impuls elektromotornom mijesajucern ven tilu da se on otvara iIi zatvara. N a taj nacin mijenja se odnos rnijesanja kotlovske topline s vodom iz sistema centralnog grijanja. Centralni uredaj , programator ima satni mehanizam i obicno se moze podesiti nekoliko intervala u toku dana, a na nekim izvedbama moze se programirati i cijeli tjedan unaprijed. Primjer: Radnim danom od 6 do 14 sati u kuci nema nikoga, a subotom i nedjeIjom ste kod kuce: programator podesite da ujutro u 4,30 pocinje dnevni program au 5,30 sati kad odlazite od kuce ukljucuje se tzv. nocni rezirn. Za 14.30 sati podesite opet dnevni program, tako da kad oko 15 sati stignete kuci bude u stanu dovoljno toplo. Takav rezirn rada odrzavajte do 22 sata kad poCinje nocni rezim i traje do 4.30 sati ujutro. U subotu i nedjelju podesite dnevni rezirn otprilike od 7 do 22 sata. Takav rezirn rada traje cijelu sezonu grijanja, osim ako ne odlazite na duzi put ili vikend, kad opet mozete pocetak dnevnog rezirna podesiti na nekoliko sati prije povratka. N a ovakav nacin moze se ustedjeti i do 30 posto energije. Mnogi pri odlasku iz kuce iskljucuju grijanje, no na taj se nacin trosi vise energije i dobiva manje komfora negoli satno programiranim dnevnim i nocnirn rezimom rada. Kompletnom automatskom reguIacijom moze se podesiti razina tempera ture nocnog rezima rada, a ujedno ste se osiguraJi od bilokakvih neugodnih pojava koje mogu nastupiti kad bi se sistem grijanja kornpletno iskljucio: prostor se ne rnoze znatno ohladiti, voda u instaIaciji ne moze se smrznuti a ponovna dnevna temperatura upostavlja se brzo i odrzava konstantnom bez obzira na vanjske promjene.

GRIJANJE 133

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Najpoznatije sisteme aulomatske regulacije proizvodi IMP-Ljubljana, a u inozemstuu su poznaii HONEZ WLL, DANFOS, CENTRA-BURKLE, HEIMEIER, HERZ, LANDIS & GYR, SAMSON, EUGEN BRAUN, EINHELL, itd.

Postoje dva osnovna nacina ove potpune automatske regulacije. a ) Regulacija ovisna 0 sobnoj temperaturi Osjetnik u prostoriji diktira preko centralnog uredaja (ZG) rad mijesajuceg ventiJa (VM), te se mijenja temperatura poJaznog voda (VF) sa zadatkom da tem peratura u prostor iji (t) bude konstantna. Ovaj sistem regulacije ima nedostataka. U prostoriji u koju je smjesten sobni osjetnik mogu biti i sekundarni izvori topline (rasvjeta, strojevi, boravak vise osoba, zracenje sunca i sl.), pa to utjece na r ezirn rada. Takva dodatna, sekundarna toplina, izazvat ce snizenje temperature poJaznog voda, sto moze dovesti do pothladenja ostalih prostorija.

o
r

!~

.. .

~~::;::;~:;~;;;;;~~;;;;.;~~~~ ~ ... o ~ ; -, t:? ~ -i:!?:' 41. .. 0 J. J C4 , '_ .''; .:9" . ' -:. U f c tP .!

" ,
~

Potpuna automatska regulaeija ovisna 0 sobnoj temperaturi.

e - ",

lV j

L
134 GRIJANJE

Potpuna automatska regulaeija ovisna vanjskoj __---.J~=~~~~~==~~~~_l temperaturi.

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

b) Regulacija ovisna 0 vanjskoj temperaturi Ovaj sistem bolji je od prethodnog jer nema pothladivanja ostalih prostorija. Na centralnom uredaju namjesti se rezirn rada ovisno 0 vanjskoj temperaturi. To je najslozeniji posao i treba ga pazljivo obaviti dok ne pogodite upravo ovaj rezirn rada da biste pri svakoj vanjskoj temperaturi imali u prostorijama projektnu (a dekva t n u ) temperaturu. Svaki proizvodac ima svoj nacin podesavanja, Bitno je dobro podesiti ovaj pravac (krivulju) bilo paralelnim pomicanjem bilo mijenjanjem nagiba. Kako biste sve to dobro obavili, bar u nekim prostorijama morate imati sobne termometre i podesavati ih dok ne postignete jednaku temperaturu u svim pro storijama. Mijesajuci ventili (ili slavirie) mogu biti razlicitih izvedbi, a najcesce su to cetveroputni mijesajuci ventili. Upotrebljavaju se i troputni ventili koji mogu biti tzv. mijesajuci il i razdjelni, Ako se koriste prolazni (dvoputni) ventiJi nuzno je izvesti i liniju (by-pass, za
100 90 80
I

Tokom ogrjevne sezone nemojte se dugo zadriavati uz otvoren prozor iii urata, jer to preoise kosta.

jiASTrri;t t::)':!;,1::() !:::iNil::::'

;"

/
'~
0/
/'
~

It
I

70

60

J.J
<

I~ /
/ or

50
40 30

20

If

~~

-I

'1 V

1ft: /"
/

+20 +15 +10

+5

Pode!;avanje rezlm rada. L - -

VANJSKA TEMPERATURA

"
\
0
-

-10

15

-20

oc

-----J

mijesanje u koju se stavlja odbojna zaklopka (nepovratni ventil ) da se ornoguci jednosmjerna ispravna cirkulacija. Kada se takav ventil zatvori, tada voda iz povratnog voda struji kroz liniju za mijesanje natrag u polazni vod. Kompletan slog ovakve potpune automatske regulacije je prilicno skup, kosta aka 1000 DEM, ovisno 0 proizvodecu, veJiCjni i vrsti izvedbe. Ueevsi u obzir ustede, visok u cijenu goriva, te komfornost rada ovakvi uredaji se brzo amortiziraju te se sve cesce ugraduju.

Izvedbe mije!;ajucih venti/a.

t
.. .

t
, ~

~
' ;,

.. '

..'

a)cetveroputnl

<,. '

.. KOTAO
'

.> ,/

~= ,/;,
=v/). "
a
"

b)lroputnl

r. ~

K6TAO

~Q"

9~
~

~"

.'

~ :1

=
...

v,,-

GRIJANJE 135

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

REGULACIJA TERMOSTATSKIM VENTILIMA

STEONJA ENERGUE

Pri montaii termostatskog ventila postujte pravila siruke, jer inaie od njega nema koristi. 'V-:~ .~. s ~ t:{.. . :::. ::: ~.:-. ;(:d k~i~t>.~ ~ ~ ss ~ %H \

~., 0'''':T'f'~, fVfOlIN~E' :::

... ........ ... . . .:;.: ....
..:.: : :.: :.: :: .: .:.: :.: :: :.: .: .. .
.

: . . ~...ff..::ri .:~i~~rrr. rr ..I. i.:[.ir .i.~r .~;.::1 :~.f 1}ll::m.. M ~:'.'.;;~::;;:: :;;:::.;::;:);;:;r1 ~.: .:~.: :~.~: .i: .: . ::~: .~:.::t:~.~:.:;~:.~:~.:.:t~.:~(.:~
j~:i;1~ fi:\i!t11~i :ir/:- ~:. :

Da se neke prostorije ne bi pregrijavale zbog sekundarnih izvora top line (rasvjeta, strojevi, bora vak vise osoba, zraeenje sunea iIi sl) u njima se postavIjaju jos i termostatski venti li. To su regulacijski elementi koji u sebi imaju speeijalnu tekucinu (na bazi alkohola) iIi neku drugu materiju, vrIo varijabilnog volumena u odnosu na promjene temperature. Promjena volumona te tekucine prenosi se na elemente yen til a te se na taj nacin regulira presjek termostatskog radijatorskog ventila. Kako bi se regu lirao ispravno treba ispunjavati slijedece uvjete: Glava termostatskog ventila mora biti ugradena vodoravno i da nije pod utjecajern topline koju odaje eijev. Kod radijatora koji su skriveni iza neke pregrade, glava termostatskog ventila mora biti izvan pregrade kako bi preko nje prirodno strujio sobni zrak. Glava termostatskog ventila ne smije biti u blizini nekog izvora topline iii iza zavjese. Akoje iznad radijatora prozorska poliea na mjestu gdjeje termostatski ventil treba postaviti resetke iIi uzu polieu da se ornoguci prirodno ve rtikalno strujanje okolnog zraka.
Termostatski ventillzmedu dvije crte je podjela 1 C. Pode~ivac tzmeau dva broja je podjela od 4 'C Glava ventila
Pod~ iva~

o '

-+-----@

-oznatavanje

Presjek termostatskog ventlla I funkelie. Kod porasta temperature tekuclna (3) povecsv obujam, te preko eJevastog nosaca (4) prltisne vreteno ventlla (5) kojl u kuclstu ventlla (2) prltvaranjem sJed/~ta ventlla (6) smsniuie protok vode kroz ventll prema

Pornicna strelica za oznatavanje

rsdiistoru

1 ~
Glava ventila

Ako se ne moze udovoljiti tim zahtjevima, postoji rjesenje upotreborn t or mostut skog ventila s daljinskim pipalom iIi upravljanjem . U tom slucaju se pipalo ill gla va ventila montiraju na prikladno mjesto kojeje udaljeno od radijatora, te zadovoljava sve zahtjeve za ispravnu regulaciju . Puna usteda i komfor postize se ako se ovi ventili primijene u kombinaeiji s prethodnim sistemima automatske regulaeije . Ovdje je nuzrio napomenuti: kad se primjenjuje sistem automatske regulacije ejelokupnog eentralnog grijanja sa sobnirn termostatom iii sobnim osjetnikom, tada u toj prostoriji ne smije biti termostatski radijatorski ventil. U svim ostalim prostorijama termostatski se ventili mogu ugraditi. Termostatski radijatori ventili obicno imaju regulacijsku sposobnost od 2 do 30'C, a po dimenzijama, obliku i n aeinu ugradnje slicni su obicnim radijatorskim venti lima, jedino imaju drukciju glavu. Malo su skuplji od obicnih ventila. Primjena automatske rsgulacije dan as predstavlja nuznost zbog sve vecih zahtjeva na komfomost siste m a grijanja, a pogotovo zbog stednje dragoejen e eriergije. Preporucujerno da u dnevnom boravku, a i u drugim prostorijama, postavite sobne termometre kak histe mogli tocno pratit.i t.emperaturu svog zivotnog pros tor a. Da biste se u tom prarenju lakse orij entirali, daje mo temperature propisane i
- - - - - - - - - -- - - - - - - - - - - --- - -- - - -- - - - -- - -- -----:;:-=-:=

136 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

po novim standardirna (JUS U. J5.600) od kojih ne preporucujerno velika od stupanja. dnevni boravak i radne sobe 18 do 20'C spavaca soba 15 do 18'C kuhinja i kuhinja s dnevnirn boravkom 16 do 18'C kupaonica 22'C zahod 20'C Ina kraju jos jedan podatak: povecanje sobne temperature za sarno I'C, iziskuje povecani utrosak energije za 6 posto.

Sobni termometar nije skup, pa ga postaviteu sto vise prostorija.

KAKO KUPOVATI. Kada nabavljate elemente jednog sloga potpune automat ske regulacije, nuzrio je da su svi od istog proizvodaca. Elektrokarakteristike pojedinih elemenata su u medusobnoj ovisnosti i ne moze se kornbinirati npr. vanjski osjetnik od IMP-a s programatorom i elektromotornim ventilorn drugog proizvodaea. ISPLATI LI SE. Kako je cijena energije vrlo visoka, preporucljivo je da se si stemi automatske regulacije sto vise primjenjuju. Da bismo smanjili troskove za grijanje, najbolje je da se pri iskoristavanju skuplje energije primijeni potpuna

:litS1T1J\ f:~K{)U~\~i:

."

Sistemi automatske
regulacije
ostvaruju
velike ustede. L -

..;;;.._....;.~....;,

. ....._ _.;.-.

l;;;OI

,!

Kompletan sistem automatske regulacije najviseg stupnja.

, . ".

GRIJANJE t 37

_ _ __ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Cesce pravjerite temperaturu paaka ireba, smanjite grijanje, a ne da je u sobi 25C, jer to je vr!a nezdrauo a i skupa.

:lA~;" 'lnrbt\ (1 K~:: :~t :i Nf;

automatska regulaeija koja ce se unatoc visokoj eijeni ipak vrlo brzo isplatiti. Kod jeftinijih izvora energije (ak o se to uopce danas moze tako reci) zaeijelo ce i najjednostavnija regulaeija sobnim termostatom il i termostatskim ventilom biti dovoljna i ubrzo pokazati svoju opravdanost. KAKO UGRADIVATI. Pri montazi i spajanju prid rzavajte se uputa proizvodaca, a posebnu paznju obratite na to gdje cete postaviti vanjski odnosno sobni osjetnik. Vanjski osjetnik treba smjestiti na mjesto okrenuto prerna sjeve ru koje nije pod utjecajern suncevog zracenja. Sobni termostat ili osjetnik montira se na unutrasnji zid na visini od 140 do 170 em od poda tame gdje nema drugih izvora topline pa je ornogucena prirodna eirkulaeija sobnog zraka.

du, a
u"

u vi

kr i un nje

vol
ko

r ae

pTl

SIGURNOSNA OPREMA
Sistem eentralnog grijanja sastavljen je od niza slozenih elemenata koji svi moraju ispravno funkeionirati da bismo se grijali. Medutirn, ako je neki dio neispravan nije u pitanju sarno grijanje, nego i eventualne stete pa i ostale opasnosti kojima su izlozeni ukucan i . Kako bi se to izbjeglo, u sistem moraju biti ugradeni i elementi koji ce iskljuciti takvu mogucnost, Stara izreka kaze da su voda i vatra dobri sluge ali zli gospodari, au svakom eentralnom grijanju oboje su u igri . Nije lose umjesto jednog imati i dvojieu dobrih sluga, ali interakeijom dvaju losih gospodara rnoze se ocekivati stosta nepredvidivo. Srecom, kad je rijec o eentralnom grijanju znanje i iskustvo steceno u toku razvoja tehnike dovoljno je da se mogu predvidjeti i opasnosti koje bi mogle proizaci iz svojstava ovih medija i li nesavrseriosti materijala kojima ih krotimo pa se mogu postaviti i odgovarajuci cuvari, kako bi nam i u tom pogledu bilo udobno. Funkeiju cuvara u sistemu toplovodnog eentralnog grijanja obavlja ekspanzijska posuda, sigurnosni ventil i termostatski sigurnosni ventil, koji se kao i svi dobri cuvari na izvjestan nacin medusobno dopunjuju, odnosno uzajamno i stite. Da bismo zornije predocili njihovu funkeiju, razmotrimo seenarij slucaja kad ih ne bi bilo: kao sto znamo, voda koja prenosi toplinu eirkulira u zatvorenom krugu eijevima od kotla do ogrjevnih tijela i natrag u kotao, i pritom mijenja tempera turu. Kao i sva tijela i voda promjenom temperature mijenja volumen, pa bi zagrijavanjem, ako taj visak ne bi imalo sto preuzeti, neminovno pukla opna koja taj volumen ogranicava, tj. stijenke kotla, eijevi ili ogrjevno tijelo. Dakle, nesto u sistemu mora biti elasticno, a tu ulogu na sebe preuzima ek spanzijska po suda. U njoj se akumulira visak vode odnosno volumena kad se sistem zagrijava, i iz nje se ponovno dopunjava sistem kad se hladi. Da bi grijanje funkeioniralo kako treba, sistem mora biti stalno pun, a voda mora cirk ulirati. Cirkulaeija moze prestati zbog kvara crpke ili zatvorenog ventila izmedu kotla i instalacije (a ventili moraju postojati zbog odvajanja sistema u slucaju popra vaka, zamjene i sl.), U tom bi se slucaju voda u kotlu pregrijala i izazvala priti sak koji bi mogao prouzrociti eksploziju. Ulogu cuvara ovdje ima sigurnosni ventil, obicno na oprugu (da bi djelovao i kad zataje eventualni drugi, obicno elektricni sigurnosni uredaji kotla), koji se otvara kad pritisak prijede predvidenu (podesenu) vrijednost. On je najcesce ugraden na kotao i spada u njegovu opremu. Medutim i mehanicki sigurnosni ventil moze zatajiti, pogotovo ako se redo vito ne odrzava iako se ne aktivira cesto, sto se dogada zahvaljujuci pouzdanosti ostalih sigurnosnih uredaja. Osim toga, aktiviranje sigurnosnog ventila dovodi do ispustanja vode iz sistema, a to znaCi dodatne poslove - dopunjavanje, odz racivanje itd. Uloga sigurnosnog ventila nije od velikog zriacenja pri sistemu s otvorenorn ekspanzijskom posudom, jer ona se prikljucuje tako da eliminira svaki visak pritiska u sistemu. Medutirn, kako se moderna postrojenja uglavnom izvode zbog vece prakticnosti sa zatvorenom ekspanzijskom posudom, propisi kod takvih sistema osim klasicnog sigurnosnog, zahtijevaju i ugradnju termo statskog sigurnosnog ventila, koji u takvom slucaju hladi kotao vodom iz vodovodne mreze. Jos treba spomenuti i probleme u vezi s terrnickim dilataeijama materijala, a to su promjene u duzini cijevi uslijed promjene temperature. Nairne, kod vitkih predmeta promjena volumena se uslijed promjene temperature ocituje izrazito u duzin i, pa ako se 0 tome ne vodi racuna moze u ekstremnom slucaju puknuti neki dio instalaeije, au blazern iskriviti (izvinuti) eijev ili iscupati konzola iz zida. Kod ko

s.
l ZI

o
rd

to t" I

ve

t lJ
' r

.,

It

138 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

dugackih cjevovoda te se razlike kompenziraju elasticnim lukovima u obliku lire, a kod k ucnih instalacija odgovarajucirn polaganjem trase cjevovoda i takvim ucvrscenjern na konzole koje dopusta dilataciju. Upravo zbog toga ne mozerno uvijek prikljuciti neko ogrjevno tijelo direktno, najkracirn putem. Naizgled suvisna krivina ili koljeno sluzi za kompenzaciju lin earnog istezanja cjevovoda ili da se unutrasnja naprezanja koja uslijed njega nastaju, ne prenesu na radijator ili njegove konzole. Netko bi mogao pomisliti, da ako su linearna istezanja rezultat promjene volum ena , da bi ih se moglo staviti u funkciju ekspanzijske posude i na taj nacin racionalizirati izvedbu sistema. To, nazalost, ne dolazi u obzir, jer koeficijenti promjene volumena su raz lieiti za razl icite materijale, pa je npr. taj koeficijent kod 20'C: za vodu 0,18 cm3/dm3 (za 1C) o za alkohol (metilni) 1,19 cm3/dm3 (za 1C) o za loz-ulje 0,92 cm3/dm3 itd. (z a 1C) Dakle, kad su u pitanju cijevi zanima nas linearni koeficijent njihova istezanja, koji je takoder poznat za razlicite materijale : za z eljezo: A = 0,9 do 1,22 mm/m 100'C za bakar A = 1,66 mm/m 100'C To drugim rijecima znaci da ce se zeljezna cijev ako je zagrijemo za 100'C po svakom metru duzine prcduzi ti za oko 1 mm, a bakrena za 60% vise. Ukupno izduzenje lako je iz racunati ako se duzina cijevi pomnozi s tim koeficijentom . Za potrebe centralnog grijanja to je dovoljno, jer se razlike temperature krecu up ravo u ra sponu oko 100C . Cijevi dakle treba ugradivati tako da nista ne ometa to istezanje. U suprotnom, nastaju takva unutrasnja naprezanja koja se manifes tiraju razaranjem ili deformacijom.

Pouremeno aktivirajte sigurnosni ventil da ne bi zatajio bas onda kada je najpotrebniji.

EKSPANZU KEPOSUDE
Velieinu ekspanzijske posude treba odrediti za svaki sistem posebno, jer volumeni vode u razlicitim sistemima variraju, ovisno 0 tipu i velicini kotla, dufini cjevovoda, broju i ve licini ogrjevnih tijela. Rezirn rada sistema takoder utjece na vel icinu ekspanzijske posude: sto je veca maksimalna temperatura i posuda mora prirniti vecu razliku volumena. Treba znati da i koeficijen t prostornog istezanja vode ovisi 0 njezinoj tempera turi, pa povecanje volumena nije proporcionalno s porastom temperature, nego varira po krivulji . Kod nizih temperatura on je mali a kod visih veci, a poznato je da se volumen vode ispod O'C (smrzavanjern) ponovno povecava, sto izaziva rasprsnuce zatvorenih posuda s vodom, a ponekad i dijelova ccntralnog grijanja. No, to je vee drugi problem . Za potrebe dimenzioniranja ekspanzijske posude dovoJjno je sluziti se d ijagramom. Tamo mozcmo ocitati, da je koeficijent prostor nog rastezanja vode kod srednje temperature 80'C (sto odgovara uobicajenorn sistemu 90nO 'C) K=0,029 , a to znaci da se obujam vode kod tog sistema za grijavanjern povecava za 2,9 posto.

0.06 0.05 0.04 0.03 0.02

Koeficijent prostornog istezanja vode ovisno 0 srednjoj temperaturi vode.

-f..=.::t-:- ~ -+ --I--

IK = 0,0509 (11 OOC) t- K = 0.0428 (100C)

-

-- - -f--

--,

~---r-r--t-r--

K = 0.0354 (90 0C)- f- -

- -7

V
f-

e-- - " - - < - " ' - - 1 - K == 0.029 (BOOC)

~-

--

--..-

--

V
'0 __

'--

" - Ako kuca nema vanjsku [asadu, svakako je postauite prije ogrjevne sezone.

0.01

-~

10 20 30 40 50 60 70 80 90 100 110 120

GRIJANJE. 139

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

VELICINAEKSPANZIJSKE POSUDE. Da bismo odredili taj vrlo vazan dio sistema centralnog grijanja, treba definirati slijedece podatke: kolieinu vode u sistemu, statieki pritisak vode u instalaciji, maksimalni pritisak u sistemu pritisak ispustanja na sigurnosnom uredaju i najvisu srednju temperaturu medija. Sadrzaj vode u sistemu treba tocno odrediti, jer to je osnova za dimenzioniranje posude. Postoje empirijski izrazi za brzo odredivanje ovog podatka koji se mogu primijeniti za manje sisteme grijanja dok za vece treba napraviti detaljan pro raeun. Cjelokupan sadrzaj ogrjevnog medija - vode u sistemu centralnog grijanja je zbroj sadrzaja vode u cjevovodu, ogrjevnim tijelima, kotlu i bojleru za potrosnu toplu vodu (ako je ugraden u sistern). Sadrzaj vode u cijevima moze se izracunati na osnovi podataka iz tablice. Sadrzaj vode u kotlu u prosjeku je 2 do 5 VkW ucinka kotla, sto ovisi 0 proizvodacu uz napomenu da je sadrzaj vode u kotlu i do 30 posta veci ako je u sistemu kotao s bojlerom. Sadrzaj vode u ogrjevnim tijelima izracunava se na osnovi podataka proizvodaca radijatora.
SrednJe teske navojne ciJevi JUS C.B5.225 (DIN 2440)
Dimenzije u colima" Nazivni promjer u mm Vanjski promjer u mm Sadrzaj vade 11m

s g

3/8"
10 17,2 0,123

1/2"
15 21,3 0,201

3/4"
20 26,9 0,366

1" 25 33,7 0,581

11/4"
32 42,4 1,01

11/2"
40 48,3 1,37

2" 50 60,3 2,16

Bakrene cijevi
Vanjski pramjer x debljina stijenke dxsmm Sadrza] vade 11m

8,Ox1,0

10x1,O 0,050

12x1 ,O 0,079

15x1,O

18x1 ,O 0,201

22x1 ,O 0,314

28 ,Ox1,5

0,028

0,133

0,491

Sadrlaj vode u celicnlm I bakrenlm cljevlma.

Tablica raznih vrljednosti za prora~unavanje sadrzaja vode PO ogrjevnim tijelima koja su naj~esce u upotrebi
L1jevanoalumlnijski radijator L1POVICA
Tip L1POVICA Sadrzaj vade I/ei. SE 690 SE500 S 0,40 SE 350S SE 285 0,48

0,53

0,34

L1jevanoaluminijski radijator AKLIMAT

Tip AKLIMAT Sadrzaj vade 1leI. K 200 0,17 K 350 0,23 K 500 0,30 K 650 0,36 K 900 0,47

.. .. Plocast/cellcnl limeni rad/Jatorl sadrle u prosjeku od 1 do 5 Ilnr

tipu j modelu.

vode, ovtsno

L1jevano~eljeznl radijatori

PLAMEN
200 500 0,79 5001160 0,94 600 800

Tip PLAMEN Sadrza] vade 1/el. Tip SPECIJAL 2001250 0,72

0,64

0,87
6001110 0,80

1,06 600/160
1,05 8001110 8001160 0,96 1,27

350/160 500/110
0,78 0,72

Sadrza] 'lode 1/61.

L1jevano~eljeznl radljatorl ILlJA~

Tip JADRAN Sadrza] vade 1leI.

Lijevano~eljeznl

800/4
1,2

600/4
0,99

500/4
0,88

3200/6
0,81

ZRENJANIN
200/250 3501160 350/220 500/160 600/110 600/160 800/160 0,88
0,82

Tip TERMIK 2 Sadrza] vade 1/(';1.

1,01

1,20

0,928

1,36

1,550

140 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Postoje i empirijski podaci za odredivanje te velicine koji se baziraju na procjeni sadrzaja vode u cijelom sistemu, ovisno 0 toplinskoj snazi sistema centralnog grijanja: kod sistema s radijatorima Vsist = 0,014 1Jkca1lh odnosno 12,04 lIkW kod sistema s kaloriferima Vsist = 0,009 1Jkca1lh odnosno 7,74 1lkW kod sistema s konvektorima Vsist = 0,006 1Jkcal/h odnosno 5,16 1JkW Primjer: obiteljska kuca s ugradenim lijevanozeljeznim radijatorima PLAMEN POZEGA tip 600/100 e1. 110 i 500/1000 e1. 45. Duzina cijevi promjera 1" ukupno 17 m, 3/4" ukupno 21 m, 1/2" ukupno 53 m. Ugraden je kotao TAM STADLER ULs 25 (sadrzaj vode po podacima proizvodaca - 96 litara). Ukupni toplinski ucinak sistema je 23,45 kW. Tocan proracun Vsist = V ogrjevnog tijela + V cijevi + V kotla Vogrjevnog tijela = 110 elanaka x 0,87 1/e1. + 45 elanaka x 0,79 1/e1. = 131,25 litara Vcijevi = 17 x 0,581 + 21 x 0,366 + 53 x 0,201 = 28,221 Vsist = 131,25 + 28,22 + 96 = 255,47 litara

Ekspanzijska posuda ne mora biti veta nego sto je potrebno. Time necete postici neku sigurnost.

:ij.t:!~rrrjfi ()~:~[:C:j:t~:i\J :lm

PRIBLIZAN PRORACUN
Sistem ima ukupan topIinski kapacitet 23,45 kW pa je Vsist = 12,04 lIkW x 23 ,45 kW = 281,40 litara. Dakle, tocan sadrzaj vode u sistemu je 255,47 litara dok brzim proracunorn dobivamo podatak 0 281,40 litara. Vidljivo je da je razlika prihvatljiva za manje sisteme, dok se kod vecih pre porucuje, u svakom slucaju napraviti tocan proracun .

STATICKI PRITISAK VODE U INSTALACIJI. Staticki pritisak vode dobije se kao visinska razlika izmedu najnize i najvise toeke instalacije. Predtlak u ekspanzijskoj membranskoj posudi mora biti jednak ili veci od tako dobivenog po datka. Pretpostavimo da je visinska razlika 8,5 m pa neka minimalni staticki pritisak bude 1 bar. Maksimalni pritisak u sistemu - pritisak ispustanja na sigurnosnom ventilu. Uobicajeno je da sigurnosni ventil bude podesen na pritisak ispustanja od 2,5 bara. Akoje visinska razlika instalacije primjerice 8,5 m, tada ce minimalni radni tlak sistema biti oko 1 bar (10 ,2 mVS = 1 bar). Kako temperatura u sistemu bude rasla tako ce se i podizati pritisak, a ako on prijede 2,5 bara tada ce popustiti sigurnosni yen til. NAJVISA SREDNJA TEMPERATURA MEDIJA
Kako je uobicajeni maksimalni rezirn rada sistema centralnog grijanja 90'C u polaznom vodu i 70 'C , u povratnom vodu, to ce najvisa srednja temperatura ogrjevnog medija iznositi 80 C . Kad smo odredili sve ove parametre, pristupa se daljnjem proracunu. Buduci da za nas primjer znamo sadrzaj vode u sistemu i koeficijen t prostornog istezanja za tm =80 'C, mozemo izraeunati koliko ce iznositi cjelokupno povecanje - istezanje vode u sistemu: V = Vsist x K Vsist = ukupna kolicina vode u sisternu, za nas primjer to je tocnim proracunorn 255,47 litara K = koeficijent prostornog istezanja kod tm = 80 'C Iznosi iz dijagrama "0,029 V = 255,47 x 0,029 =7,411itara Ovaj podatak govori da ce se ogrjevni medij -voda pod vee spomenutim uvjetima - istegnuti za novih 7,41 Iitara . To znaci da mu u zatvorenom sistemu instalacije centralnog grijanja na nekom mjestu treba ornoguciti prostor tolikog ili veceg sadrzaja da bi se mogao prosiriti u toku rada bez nekih stetnih posljedica. Kako je to proces u kojem naizmjenicno dolazi do skupljanja i istezanja, to je konstrui rana membranska ekspanzijska posuda s elasticnorn membranom. S jedne strane je stlacen neki inertni plin dok je s druge strane voda iz sistema centralnog grijanja. Na posudi obicno osim njenog sadrzaja pise i pritisak pod kojirn je stlacen plin. Ako je isti pritisak u sistemu centralnog grijanja, tada membrana u neutral nom polozaju zapravo nije opterecena. Nakon sto smo proracunorn dobili volumen istezanja pristupamo izboru ekspanzijske posude prema - naprijed pozna tim podacima. Tako znamo da je

Poklopac na sigurnosnom ueniilu lagano zakrenite i ispustiie malo vode.

GRIJANJE 141

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

NO 25(1")

Pri kupnji membranske zatuorene ekspanzijske posude obicno se isporuiu]e i pripadajuCi sigurnosni uentil.
100 100

i d

BO
60
40

BO
60
40 20

a
Ovako "dlse" ekspanzijska posuda kod promjene temperature vode u sistemu grijanja

20

--

statieki pritisak za nas slucaj 1 bar (10 mVS)i potreban korisni volumen ekspanzijske posude mora biti najmanje 7,4 litre. Ako uzmemo podatke jednog domaceg proizvodaca zatvorenih ekspanzijskih posuda ("Gorenje-Varstroj") tada u nasern primjeru vidimo da nam odgovara posuda VARFLEX M 25 koja kod statiekog pritiska od 10 do 15 mVS ima korisni obujam od 9 litara. Bitnoje izabrati uvijek posudu koja ima veci korisni obujam nego sto je istezanje vode u sistemu. U slucaju narudzbe tehn ieke bi podatke trebalo sisternatizirati po uputama proizvodaca npr. za VARFLEX M 25/1, 3 na slijedeci nacin: VARFLEX M - tip i model posude 25 - ukupan volumen posude 1 - statieki pritisak - odnosno tlak plina u posudi od 1 bar 3 - maksimalni radni tlak do 3 bara NACIN UGRADNJE MEMBRANSKE EKSPANZIJSKE POSUDE . Pod membranskom ekspanzijskom posudom podrazumijevamo zatvoreni sistem insta lacije. U tom se slucaju posuda moze smjestiti u prostoriji kotlovnice, neposredno pokraj kotla, a prema prikazanoj sherni spajanja. Mjesto ugradnje sigurnosnog venti la moze biti ili na za to predvidenorn prikljucku na kotlu i li pak na prikljucku ekspanzijske posude i povratnog voda instalacije centralnog grijanja. Vrlo je vazrio ugraditi odgovarajucu dimenziju sigurnosnog ventila. Kod malih sistema, kao sto su oni za obiteljske objekte, obicno se primjenjuju ventili promjera 1/2" odnosno 3/4" (uz posudu ukupnog sadrzaja do 80 litara). Za vece sisteme treba provesti kompletan proracun i dimenzioniranje sigurnosnog voda i ventila. KONTROLA PRITISKA. Ekspanzijska posuda je tvornicki napunjena plinorn pod pritiskom. Obicno je taj pritisak naznacen (zaokruzen) na etiketi . Ako p ritisak plina nije jednak statickoj visini instalacije treba postupiti na slijedeci nacin: prije prikljucivanja i montaze posude, treba manometrom za kontroliranje pr it iska u autogumama provjeriti pritisak plina; u slucaju da je taj pritisak veci nego sto je staticka visina instalacije tada pritiskivanjem srednjeg dijela venti la treba ispustiti jedan dio plina u atmosferu (ventil na plinskoj strani ekspanzijske posude isti je kao kod autoguma, odnosno bicikla); ako je pritisak prenizak moze se u posudu utisnuti zrak bilo kompresorom il i pumpom za gume. Na ovaj nacin izjednacen je pritisak na membranu ekspanzijske posude s obje strane, paje u neutralnom polozaju veci dio svog radnog vijeka sto garantira njenu dugu trajnost. TRAJNOST MEMBRANSKE EKSPANZIJSKE POSUDE S obzirom da je sve podlozno starenju, taka i elasticna membrana s vremenom poena propustati vodu iz sistema. Primijetirno li da nam je u stanju mirovanja pritisak vade u sisternu niz i negoli obicno, te ako u toku rada taj pritisak izrazito varira, to je siguran zriak da je posuda neispravna.

142 GRIjANjE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Konacnu provjeru njene ispravnosti mozete obaviti tako da lagano pritisnete ventil na plinskom dijelu posude. Ako iz ventila pocne kapati voda to je siguran znak da je membrana procurila i da posudu treba zamijen iti. Vrlo je cest slucaj da vlasnik taj kvar ni ne prirnijeti jer nema nekih izrazito vidljivih smetnji . Kod nekih proizvodaca ("Gorenje-Varstroj") mozete zamijsniti probuseni umetak pa se treba obratiti ser visu .
UPOZORENJEI Ima kotlova i plinskih aparata koji u sklopu svoje kon strukcije imaju vee ugradenu ekspanzijsku posudu i pripadajuci sigurnosni ventil. To su, na primjer, svi plinski aparati za centralno grijanje bilo kombi ili cirko-izvedbe.

,'I:

Nscin ugradnje membranske ekspanzijske posude.

1 ;1
I' ' ,.

ill

il l

'I ; 'I

'0

o >

membra nska ekspanziisxa posuca

kotao

Popravite ostec enu ibuku.

GRlJANJE 143

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

OTVORENI SISTEM GRIJANJA - OTVORENA EKSPANZIJSKA PO SUDA Ovaj najjednostavniji sistem takoder eesto susrecemo kod manjih objekata,
odnosno objekata individualne izgradnje. Osnovna je razlika sto se ekspanzijska posuda smjesta na najvisern mjestu instalacije - obicno u potkrovlju objekta. Zato, ako treba izvesti etazno grijanje sarno u jednom stanu taj sistern ne dolazi u obzir. Po propisima i standardima svake zemJje, ovi se uredaji striktno definiraju pa tako postoje standardi koji propisuju naein spajanja kotla s ekspanzijskorn po sudom, dimenziju sigurnosnog prikljucka i ostalih vodova, velicinu posude, nacin spajanja i slicno. Izdvojit cerno sarno one najnuznije podatke koji su vazni za sistem centralnog grijanja prosjecnog obiteljskog objekta. VELICINA POSUDE. Otvorena ekspanzijska posuda mora irnati toliku zapreminu da je njen obujam veci negoli povecanje volumena vode u sistemu.
Natini ugradnje otvorene ekspanzijske posude.

r
I

sigurnosni vod

Najbolje je ioplinsku izolaciiu postauiti s vanjske strane zida.

144 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Dakle, proracun za sadrzaj vode u sistemu i istezanje vode aktualan je i kod otvorene ekspanzijske posude. Zato smo ga i naveli vrlo opsirno i ilustrirali primjerom. Treba nam posuda zapremine oko 10 litara (povecanje obujma vode je za 7,41 litra), Vidljivo je da za zatvoreni sistem grijanja membranska ekspanzijska po suda ima 2 do 3 puta veci ukupni obujam od otvorene posude. To je zato sto je kod zatvorene membranske posude jedan dio njenog volumena ispunjen inertnim plinom. Posuda se mora smjestiti na mj esto vise od najgornje tocke instalacije central nog grijanja. Obicno je to na tavanu kuce. Prikljucni tzv. sigurnosni vod moze se spojiti od posude direktno na za to predviden prikljucak na kotlu, a za to se moze koristiti i dio razvodne mreze in stalacije grijanja. U tom slucaju na tom prikljucnorn sigurnosnom vodu ne smije
toplinska izolacija
._~

~--r~~~~------ '.-'-. . . . .,' ;.: ~ ' 1P,LJUQ .... ',_ _

Za potpunu za~t1tu od smrzsvsnjs otvorenu posudu treba spojit! ovako! Legenda: D.E.P. otvorena ekspanzijska posuda; S - sigurnosnl vod; SPol - sigurnosnl polazni vod; SPov sigurnosni povratni vod; Pr - preljev; D oazrsctven]; P - prigu~ni ventil.

, ,

kotao

Toplinskefasade mogu se postaviti i na gotovu staru klasicnu[asadu od ibuke.

*" 1.: Z~~~w. l'l- i:1:!>i:f,{$>. ,~ nHF .~ ::: : : *~ Yo .~ ?:{ ;.; t;-;:: :b "H ::;:x x ::::;;

.t:~I~'kJ ~ i ~ t::~ ~ lt\l~f ~~~*':~~~

:{

GRIJANJE. 145

_ _ _ __ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Kontrolirajte tlak vode u sistemu centralnog grijanja jer to je vrlo vaian podatak.

biti kakav zaporni element nikakvo bitno suzenje presjeka i vod mora biti uvijek u usponu prema ekspanzijskoj posudi. OstaIi prikljucci su preljevni vod i vod za odzracivanje koje treba izvesti kako je to prikazano na shemi spajanja. Na taj nacin izmedu vode u posudi i atmosfere nema direktnog kontakta pa voda nece upijati kisik sto bi moglo eventualno povecati koroziju. Zbog toga upozoravamo da spojeve oko otvorene ekspanzijske posude (posebno preljev i cdzracivanje) treba izvesti tocno kako je to prikazano na shemama . Ovaj nacin spajanja vrijedi, ako ste zaista sigurni da se voda u posudi nece u toku zime zamrznuti. Pretpostavljamo da je jasno da se preljevni vod ne smije npr. spojiti na terasu iIi slicno (postoji rnogucnost zamrzavanja) vee ga treba pustiti natrag do kotlovnice zbog kontrole napunjenosti sistema. Sistem se dopunjuje prije sezone grijanja (u iznimnom slucaju dok je sistem u punom radu) i zacijelo ce u pocetku grijanja poteci malo vode kroz preljev. Kad se taj visak vode nakon prvog istezanja prelije, sistem ce normalno raditi bez naknadnih problema. Ukoliko primijetite da gornji radijatori dobro ne griju, znaci da u sistemu nema dovoljno vode. Ako je ta pojava cesta, onda svakako treba pronaci gresku u insta laciji odnosno mjesto propustanja . U svakom slucaju vazno je da se posuda dobro toplinski izolira jer iako je u potkrovlju, u toku zime i tu rnoze pasti temperatura ispod O'C. Ako se zelite osigurati protiv zamrzavanja vode u otvorenoj ekspanzijskoj posudi (u slucaju da u potkrovlju toplinski izolirana posuda nije dovoljno zasticena od smrzavanja) tada se rnoze spojiti i drukCije . I u tom slucaju posudu treba toplinski izolirati jer ce inace ona zagrijavati prostor u kojem se nalazi i nepot rebno tro sit i toplinu. Intenzitet cirkulacije tople vode kroz posudu moze se reg ulirati preko kratke veze i prigusnog' elementa - oznaceriog na crtezu slovorn P . Za objekte toplinskih snaga do 50 kW u sistemu centralnog grijanja, prikljucni vodovi do otvorene ekspanzijske posude (sigurnosn i vod, sigurnosni polaz ni i povratni vod) ne smiju biti manje dimenzije od promjera 1" = (NO 25). Za otvorene se posude ne smiju upotrebljavati neke otpadne posude iIi slicno, vee mogu posluziti unutrasnji spremnici, malih elektricnih bojlera, U svakom slucaju to mora biti neka od posuda bez otvorenog kontakta s atmosferom, u potpunosti spojena prema uputama i shemama.

EKSPANZIJA VODE U SISTEMIMA SOLARNOG GRIJANJA. Mnogi su poceli izradivati sistem za pripremu potrosne tople vode pomocu suneeve ener gije a zapinju kod pitanja ekspanzije vode. Ako je rijee 0 otvorenom sistemu nema problema, jer tada kroz otvorenu posudu kojom dopunjavamo sistem ornogucujerno i istezanje. Rod zatvorenih sistema problem je mali sadrzaj vode u sistemu . Ovisno 0 broju prijemnika suncsve energije, prikljucnim vodovima te izrnjenjivacu topline, sadrzaj vode u takvom sistemu je obicno 10 do 15, najvise 25 litara. To se odnosi na obiteljske sisteme koristenja sunceve energije s nekoliko kolektora i spremnikom potrosne tople vode za dvije do tri obitelji. Ukupno istezanje vode obicno je oko jedne litre. To znaci da bi nam trebala za te svrhe ekspanzijska posuda korisnog obujma 1 do 2 litre, odnosno ukupne zapremine 4 do 8 litara. Ugradnja posude vece zapremine od potrebne zacijelo nece stetiti funkcional nosti sistema, no takvo rjeserije, nije tehnicki ekon omicno, a namjeravate li sis tern koristenja sunceve energije napuniti antifrizom (za sigurnost od smrzavanja) tada je pozeljno da je i posuda adekvatnog sadrzaja jer i antifriz je skup solarni medij.

TERMOSTATSKI SIGURNOSNI VENTIL

Za razliku od standardnog mehanickog sigurnosnog ventila, termostatski ventil predstavlja terrnicko osiguranje kotla, tj. on reagira na povecanje temperature, a ne pritiska. Princip da je sigurno sarno ono sto je dvostruko sigurno, zadovoljava kod otvorenog sistema par: ekspanzijska (otvoreria) posuda i sigurnosni ventil (mehanicki), Rod zatvorenih sistema, kod kojih je i ekspanzijska posuda zatvorena, njezinu ulogu u tom paru preuzima termostatski ventil. U najnovije vrijeme stupio je na snagu i propis koji zahtijeva obaveznu ugradnju ovog ventila na zatvorene sisteme . Rao sto smo vee spomenuli, njegova uloga je da u slucaju nepredvideno

146 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

visoke temperature u sistemu (uslijed neke greske) posredstvom hladne vode iz vodovodne mreze hladi kotao, odnosno osigurava odvodenje viska topline. Ventil se sastoji od tijela koje se montira na cijev i temperaturnog ticala koje se ugraduje u gornju zonu kotla. Medusobno su ta dva elementa povezana arrni ran om fleksibilnom cjevCicom. Ticalo, cjevcica i radni dio ventila ispunjeni su tekucinorn visokog koeficijenta toplinske promjene volumena. Kad na mjestu gdje je ugradeno ticalo poraste temperatura iznad odredene vrijednosti, uslijed ras tezanja tekucine ventil se otvara.

<:.*' ~

~;TT~f1}~~ U\ ~ f: ~":t,. ,, 'i\ :,:, .~ ,:: t~~~t~f.1t~ K, ~ 'd.'<\~ *,\<~h ., L

Kod kot/ova na kruio gorivo obavezna je term icka zastita. ~ ,: : ~ i*~?-~~(.~ f~ ;pt.lf.~~ * .!?:~.~~x::
$(.x$; io;?-:=... ~ :::

$' ~~~:: 0:-:;:-.

*~ ~ .k~~ ::; .*~:::::.?

~ $ .:$

'to ~",~:; ,~ ~~. ~;::. ;0:.. --: . :::-;;: ,;::.~..

~~

, ~~~ ~:::

Tehnitki podacl
termostatskog sigurnosnog venti/a:
TERMOSTATSKI SIGURNOSNI VENTIL

III
I

I
Namjena
Termostatski ventil }e element sigurnosne opreme kotlova na tvrsta goriva, proizveden po zahtjevu JUS M.E.6.202.

,t =!' I I
Lr-----.~.". . ..,.;... J)
'
~

; I !

Tehnitki podaci:
Art. bro} 301 Temperatura otvaran}a 95'C Temperatura maksimalnog otvaranja 99'C Najvi~i radni tlak 10 bara Najvi~1 protok 3500 t/h pri jednom baru Trsjnost 10 godina Proizvodat: KOVINA Smartno pri Litiji

' I '

I L-_r--' ~

_
I

topla potrosna veda TERMOSTATSKI VENTIL

,.--

topla potrosna voda

Ugradnja Senzor termostatskog ventila (1) montirati na najvi~u tocku dostupnu kotlovsko} vodi. Pri pu~tanju u pogon sistema centralnog grljanja obavezno provjerite funkcioniranje termostatskog ventila pritiskom na crveno dugme (2).

_ _ -=-------+-

_E

hladna voda

m reze

TERMOSTATSKI VENTIL hladna voda iz rnreze

, gene'alor
:
;apl'~e

i: K O: ,D )

generator IloPline (kotao)

I i _ _ _ _ --'pvoda ]
octok u kanalizaciju

Ako kotao ima ugraden bojler za toplu vodu , onda se taj ventil ugraduje na izlazu potrosne vode iz bojlera stirn da se izlazna strana ventila spaja na kanalizaciju. Temperatura u kotlu porast ce iznad normale sarno ako zataji automatika za lozenje, koja normal no gasi plamenik iIi smanjuje gorenje ako je radna tempera tura u sistemu dostignuta. U takvom slucaju izljevorn vode u kanalizaciju preko termostatskog ventila bojler se puni hladnom vodom iz mreze koja apsorbira visak topline i u tom slucaju takoder odlazi u kanalizaciju, sto je manja steta nego hava rija kotla iIi eksplozija ekspanzijske posude. Ako kotao nema ugraden bojler, tada osim ventila s ticalom treba kupiti i poseban spiralni izrnjenjivac topline koji se ugraduje u gornju zonu kotla i funkcionira na isti nacin. Novije k onstrukcije kotlova imaju taj sigurnosni ele ment ugraden tvornicki, a kad je vee tu i on se obicno koristi kao protocni grijac potrosne vode. U tom slucaju se sarno izlaz izvede u dva ogranka: jedan na ter mostatski ventil, a drugi na instalaciju tople vode za dornacinstvo. Ugradnjom termostatskog sigurnosnog ventila uveliko se poboljsava sigurnost pogona kotlova na kruta goriva starije izvedbe bez automatske regulacije izga ranja.

GRIJANJE 147

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Ako sigurnosni ventil malo propusta, ni u kojem slucaju se ispred njega ne smije ugradivati dodatni ventil, jer bi na taj nacin njegova sigurnosna uloga bila iskljuceria. Boljeje porniriti se s malim gubitkom vode i topline dok ga ne zamijeni mo il i popravimo.

L.-

--l

Spiralni izmjenjivac top lin e.

I novi kotao HERZ ima isti sistem osiguranja. Izmjenjivac topline obicno se ugraduje u gornju zonu kotla.

ODZRACIVANJE
Cesto se dogodi da radijator dovoljno ne grije. Dodirnete li ga rukom osjetit cete da je na jednom dijelu potpuno hladan. Cuje Ii se k tome i zvuk - poput zuborenja malog rijecnog slapa - tada je to siguran znak da je u instalaciji zrak. Buduci da se sistem puni sarno jednom, u toku rada voda istalozi svoje otopine (k arnenac) i ostale neeistoce. Kako voda ima odredenu sposobnost upijanja zraka to ee se zacijelo kod punjenja instalacije i u toku rada u sistemu uvijek nalaziti malo zraka, kojije u obliku mjehurica i uvijek ispliva na najvisa mjesta. Na takvim se mjestima postavljaju razni dodaci iIi elementi instalacije za odzracivanje sis tema. Iz sherrie spajanja sistema centralnog grijanja za manji obiteljski objekt, vidljivo je kako treba voditi instalaciju da bi se mogla ispravno odzraciti i tako osigurati funkcionalno grijanje preko svih ogrjevnih tijela. Sistem centralnog grijanja redovito se puni preko povratnog voda, odnosno preko slavine za punjenje i praznjenje koja se rnontira na poledini kotla ili na najnizern prikljucku ogrjev nog tijela. Pri punjenju instalacije mora i prikljucna fleksibilna cijev za punjenje sistema biti puna vode, jer ee se inace vee na pocetku zrak utiskivati u sistem. To vrijedi posebno za naknadna dopunjavanja sistema. Nairne, vrlo cesto sarno se natakne cijev na slavinu, otvori dovod hladne vode i prati pritisak u instalaciji na manorne
\

148 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

SHEMA SPAJANJA 25 - 600/100 RV 1(2"- PV 1(2" 17 - 500/100 RV 1(2"- PV 1(2" 6 - 600/100 RV 1(2"- PV 1(2" D 2130 20- 600/100
RV 1(2"- PV 1(2"

3500 23

~Bf-O-

f+

780 21

f-O. +
.0

-6
2860 22 E
~6

.6-. -r6
I

24

,
I

5710 - 3/4"
l'

I
I I
I

C 10-600/100 RV 1(2"- PV 1(2" 18 - 500/100 RV 1(2" - PV 1(2" 2250

0112" I I 8 -600/100 RV 1(2" - PV 1(2"

: I
S S
I
C'l

19 - 600/100 RV 1(2" - PV 1(2"

I
I

I I I I
I I

I, I~

II'
10

~
1250 12 1(2"

2780 14

+
01(2"

,b
15870-3/4"

H-& I
I

--6

1590 f-+ 13

I-e-

15 '&

S
r
I

1040~

8 ~
lI"l

I
I
I

8'S
S
I>
~

~
I

I~

2 0.

11 f-6 -I

L6

t-------_
22-600/100

- - ~",:.----

-t-z
I I

1''1:_=:::
I

1 01(2" 10960 -1"

I :
I
:

("'" 7960-3/4"

15930 I" 19300 - I"

'

-j-j . . ------- 1820 -1(2"

:.J 4110

RV 1(2"-PV 1(2" 3150 0I

-to.
I

I RV 1(2"-PV 1(2" l.f-o- 2100

I

I 17-500/100

Trn

&

&:

~.

Cirkulacijska crpka VA 25/43 - IMP Ljubljana ~

M L - - - - ' t 1 - - - __

~ ~

80 - 34

APK

lb

1-6-

02 , .

,.._4 I I ~ - -l.- - - - - _ ... ~ j-1 23450 - I"

Slavina za punjenje i praznjenie sistema

(2):

Membranska ekspanziona posuda GORENJE VARSTROJ TIP

VARFLEX M 25/1.5

Attnosferski plinski kotao ucinka 34 kW

Shema spajanja

Mjedena slavina za punjenje I pralnjenje, dimenzije promjera 318': 11 2" te 314", montire se obtcno na najnila mjesta u instalaciji.

l-..._~

--'

GRIJANJE. 149

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

_
je
i i

tru. Kako je ta cijev puna zraka na taj smo nacin u sistem utisnuli osim vode i say zrak iz cijevi. Sistem treba polako puniti. Iz sheme spajanja vidljivo je da ce se punjenjem polako dizati razina vode, a zrak ce izlaziti iz sistema kroz odzracne ventile, koji su smjesteni na najvise tocke sistema, odnosno vertikalnih razvoda (na shemi spajanja ta su mjesta oznacena krugorn). Kod punjenja instalacije treba sve odzracne ventile otvoriti i drzati otvorene dok ne prestane sistanje zraka. Tek kad potece jednolican mlaz vode na sve odzracne ventile, sistem je pun. Da bi se sistem mogao dobro odzraciti razvodna se mreza mora voditi tako da ima uspon prema onim ventilima na cijern se vrhu nalaze elernenti za odzracivanje. Taj uspon ne mora biti velik, obicno je 2 do 3 promila, odnosno 2 do 3 mm na 1 metar duzine horizontalnog razvoda. Pri prikljucivanju radijatora na vertikalu treba paziti na ispravne nagibe prikljucaka. Tako, primjerice, na nasoj shemi spajanja na verti kali B, radijator u prizemlju irna prikljucak povratnog voda u usponu od verti kale do ogrjevnog tijela. Prikljucak polaznog voda ima nagib u suprotnom smjeru tako daje u usponu od radijatora do vertikale. To znaci da ce se zrak polako dizati kroz povrat do vrha radijatora pa kroz polazni vod do vrha vertikale. Na najvisem ogrjevnom tijelu na vertikali B, oba su prikljucka u usponu prema radijatoru. Na nasuprotnoj strani od prikljucaka nalazi se odzracni ventil, tako da ce zrak prirodno "isplivati" do najvise tocke instalacije. Odzracni ventili mogu biti raznih izvedaba. U nasern slucaju mogu se primijeniti dvije vrste odzracnih ventila - mehanicki i automatski. Kod mehanickog odzracnog ventila odzraeuje se tako da se odvrne unutrasnji pornicni dio ventila te oslobodi prolaz zraka na bocni provrt. Tih ventila ima vise izvedaba, pa se kod nekih za ispustanje zraka mora koristiti izvijac, a kod drugih imbus kljucic ili neki specijalni kvadratni kljucic. Kad prestane sistati zrak i pocne spricati voda iz sistema, mehanicki odzracni ventil treba vratiti rucno (zavrtanjern sredisnjeg dijela) u prvobitan polozaj.

ai
~ .

ni

r--

Radijatorski odzrecn! venti! proizvodaca "Sagat" iz Zadra dimenzije promjera 112'~ 113" i 318".

:I:

I
-'

h~

j
1
I'

::I:

1
.,

Radijatorskl odzrecnt venti! tvornlce "lstrs" Iz Kule proizvodl se u dvije veticin - prlkljucaka promjera 114" i 318".

Automatski odzrscn! vent/l za montezu na radljator umjesto cepa. Prl kupnji odredite, kao i kod cepova, treba Ii vam lijevl iii desnl navoj.

50 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Jasnoje da pri kupnji odzracnih ventila treba paziti na njihovu dimenziju, a to je ohicno 1/8" ili 1/4" il i rnaksimalno 3/8" pa shodno tome uzeti i redukciju (lijevu iIi desnu) odnosno 5/4"- na dimenziju odzraenog ventila, kad se montira na bocni prikljucak ogrjevnog tijela. Postoji na nasern tdistu i automatski odzracni ventil cepa. Kod kupnje pazite, kao i kod cepova, treba Ii yam lijevi i li desni navoj koji se montira horizontalno direktno na otvor radijatora. Dimenzije su mu !6 5/4" (rnoze imati i lijevi i desni navoj), a zajedno s pripadajucom brtvom odmah ga treba pritegnuti na ogrjevno tijelo. Dakako, takav odzracni ventil nekoliko je puta skuplji od mehanickog, ali radi potpuno automatski. Plastican plovak ugraden u taj ventil kod snizavanja razine vode (kad se u gornjoj zoni radijatora sakupi zrak) otvara preko poluga otvor za ispustanje zraka.

Radijalorsk i ventil na polaznom vodu

II

Automalski odzracni venlil

Kod spoja dvaju radijatora odzrecivsn] se mote rijeMti ovako.

il
".

II, II
I

\T ,...

T
~

,
!
I
I

II
I

I I I

:
i

I
,
_.

;
I

I ,

.. _ ..

i
I
- -.(

i
,
j

i
I

i
I

.A... -

.,

N
I

<,

-,

i
~

i -

i~
I l-Povratni

<,

Polazni vod-

vod

Radijalorska prigusnic a

Automatski odzrecnl tonck: proizvodaea "Braukmann".

Tvornica armatura lz Kule "lsirs" proizvodi i automatskl odzrecnt loneic, prikljueak promjera 1/8, 1/4" i 318".

GRIJANJE 151

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

..' .: .:.::

....:

Kad zrak izade, razina vode se podize, a time i plovak koji preko polugice zabrtvljuje prolaz kroz otvor za ispustanje zraka. Na taj nacin rnozerno bezbrizno dopunjavati sistem, jer ce se zrak sam izdvajati iz instalacije. N ajbolje se odzracuje automatskim odzracnirn ventilom ali vertikalne izvedbe. Taj se ventil ne razlikuje po funkciji i nacinu rada od prije spomenutog automat skog odzracnog ventila. Moze se montirati kod zajednickog spoja dvaju iIi vise ogrjevnih tijela ili na nekim mjestima na razvodnoj mrezi. Pritom je vazno da nagib razvodne mreze i prikljucaka radijatora bude ispravan. Uobicajeno je da se i radijator pri montazi postavlja u onaj polozaj koji ce ornoguciti ispravno odzracivanje. Ako je instalacija izvedena prema svim ovim uputama zacijelo nece biti problema u toku koristenja. Povremeno treba kontrolirati da Ii ogrjevno tijelo cijelom povrsinorn odaje toplinu. Ako treba odzraeite ga i pripazite da sistem ne ostane bez vode. Instalacija grijanja nikad se ne prazni (osirn ak o je u pitanju kuca u kojoj zimi rijetko boravite, a niste u instalaciju s vodom pornijesali antifriz), a vrlo je vazno da je uvijek ispunjena vodom. Djelornicno potopljen sistem, povecava koroziju, a ujedno smanjuje efekt grijanja i udobnost ambijenta.

MJERITI TOPLINU ILl NE

ENERGETSKA BILANCA
Smatra se da u nasoj zemlji dornacinstva trose oko trecine, odnosno 30 posto od ukupno utrosene energije, iako je taj postotak u visokorazvijenim zemljama visi i iznosi 50, pa eak i 60 posto. Stoga je potpuno opravdano utjecati na taj velik dio ukupne energetske bilance zemlje. Nadalje, i potrosnja energije unutar jednog mikrosubjekta, tj. prosjecnog dornacinstva je po mjestima potrosnje priblizno: grijanje - 65 posto potrosna topla voda - 10 posto rasvjeta, kucanski aparati, televizor, radio i s1. - 11 posto automobil - 14 posto Dakle, 75 posto, odnosno 3/4 potrosnje energije, otpada na grijanje i potrosnu toplu vodu, pa je nuzno provesti najvecu mogucu racionalizaciju te potrosnje. Upravo zato donesen je takav propis u SR Njern ackoj jos prije devet godina, a uslijedili sualicni propisi i u nasoj zemlji. U samoj cijeni toplinske energije pos toje dvije vrste troskova: fiksni - amortizacija, odrzavanje i rukovanje postrojenjima, ostale stalne obaveze i s1. promjenljivi - trosk ovi goriva. Zakonodavacje zato citiranim propisom tocno odredio raspon fiksnih troskova na iznos od 30 do 50 posto, a sve ostalo su promjenljivi troskovi i oni se moraju tocno odrediti. Ta obaveza vrijedi za svakog vlasnika zgrade sa dva iIi vise stanova. Iskustvo je pokazalo da je primjenom tih propisa 0 obaveznom obraeunu utroska energije prema stvarnoj potrosnji ostvarena znacajna usteda energije (podaci se zvanicno krecu izmedu 18 do 35 posto ustede). U nas ima raznih iskustava i tumacenja ovakvih mjera u komunalnim radnim organizacijama i toplanama koje proizvode i isporucuju toplinsku energiju. U nekim je gradovima donesen propis 0 obaveznom mjerenju utrosene top line, ali utrosak se mjeri po stambenim zgradama (ili dijelu objekta) pa svaki stanar nije direktno motiviran za stednju tako da su i dalje otvoreni prozori glavni regula tori sobne temperature pa su i efekti ustede manji od ocekivanih, Javlja se i problem socijalizacije pojedinih troskova, jer su neki stanari (zbog polozaja stana uz vanjske dijelove objekta toplinski su gubici veci) unatoc stednji dosli u nepovoljniji polozaj od onih povoljnije smjestenih, a uz istu cijenu po cetvor nom metru prosjecnog stambenog prostora. Raznim koeficijentima taj se odnos moze izjednaciti, a da se motivi za stednju ne uklone. Uvazavajuci specificnosti naseg drustva ipak treba zadrzati ekonomske krite rije i omoguciti da se ova najskuplja komunalna usluga mjeri i naplacuje prema potrosnji svake stambene jedinice jer to je jedini put do stednje, smanjenja troskova i ustede energenata. U tom smislu treba pozdraviti odluku grada Ljubljane objavljenu u "Radnom Iistu" SRS od 7. ozujka (marta) 1987. godine.

152 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Navest cerno osnovne elanove ove ljubljanske odluke: odluka obavezuje ugradnju mjeraca toplinske energije (svih vrsta) i terrnostat skih ventila u stambene objekte iposlovne sadrzaje na podrueju grada Ljubljane u svim zgradama koje su prikljucerie na daljinski sistem grijanja ili na zajednieke kotlovnice ; pri projektiranju novih objekata (st ambenih sa cetiri iIi vise stanova iIi nekoliko poslovnih prostora) treba predvidjeti ugradnju tnierec topline na cen tralnom mjestu za cijeli objekt i mjeriti potrosnju po svakoj stambenoj jedinici odnosno po korisniku poslovnog prostora; .. odluka vrijedi i za postojece objekte ako se rekonstruira sistem grijanja cija vrijednost prelazi 30 posto vrijednosti objekta; odlukom je propisano koji se sistemi mjerenja mogu primijeniti za centralno mjerenje, a koji za raspodjelu troskova po pojedinim dijelovima objekata (razdjeljivaci topline na bazi ishlapljivanja, elektronski razdjeljivaci te ostali mjeraei topline) ali pritom je proizvodac obavezan da da upute za obracun troskova: osnova za obracun troskova je centralna mjerna jedinica (za daljinski sistem grijanja) odnosno utrosak goriva (za zajednicke kotlovnice); troskovi grijanja za svaku stambenu jedinicu odreduju se na osnovi ugradenih mjeraca topline, tako da se polovica tih troskova odreduje na osnovi fiksnih troskova (gorivo, troskovi odrzavanja i sl.), a sve to u odnosu prema cetvorncm metru grijane stambene i li poslovne povrsine, dok drugu polovicu troskova cine stvarni troskovi potrosnje prema mjerenju. Krajnji korisnik duzan je pritom u svojoj stambenoj jedinici odrzavati neprekidno temperaturu od 10 do 12'C zbog sprecavanja pothladivanja ostalih stambenih jedinica, svi krajnji korisnici moraju na ogrjevnim tijelirna irn ati ugradene termostat ske radijatorske ventile (osim u prostorijama neto povrsine manje od 5 m-). Dakako, ovo su sarno najvaznije tocke odluke bez detalja no, postoje i kazne za odgovornu osobu investitora pa se nadamo da ce to osigurati provodenje ovih mjera odluke. Kako je utrosak topline za zagrijavanje hladne vode takoder mjerljiv opisat cerno ukratko vodomjere koji su ujedno i sastavni dio mjeraca topline. VODOMJERI. Naziv ovih mjeraca jasno govori cemu sluze i taj instrument zacijelo dobro poznajete. Sluzi za mjerenje protoka vode, a ako vodomjerom zelite mjeriti toplu vodu, tada mora biti konstruiran tako da odgovara temperaturnom rezimu koji dozvoljava mjerenje i protok potrosne tople vode . Danas, nazalost, vise ni hladna voda nije jeftina, a topla je deset puta skuplja (ovisno 0 vrsti energije kojom zagrijavate vodu, 0 tempera turn oj razini i sl, ali nema velikih odstupanja). Dakle, potrosnu toplu vodu treba zaista trositi sarno kad je to potrebno, a ne za svaku sitnicu i'li, sto je jo s gore, ako se naviknete trositi sarno toplu vodu. Ako su to i vase navike kontrolirajte svoje postupke. Isplati se, jer usteda je desetorostruka. Kod svih vodovodnih instalacija sanitarne armature uobicajeno je da je topla voda lijevo, a hladna desno, osim kod niskotlacne mijesalice kuhinjskog elektricnog bojlera. Potrosna topla voda treba imati temperaturu od 40 do 45 posto, sto je najpogodnije za kupanje, pranje i slicno, a osim toga i gubici na razvodu i talozenje kamenca u samom spremniku su optirnalni. Visa temperatura znatno povecava talozenje kamenca, pogotovo iznad 60 'C kadje stvaranje taloga vrlo progresivno. Temperaturna razina potrosne tople vode znatno utj ece na potrosnju energije , pa

STEDNJI\ ENEf\yU E

Nema stednjeenergi], aka

nemamo medusobno Ciste

raiune.

Brojne kombinacJje prj ugradnji vodomjera.

GRlJANJE t 53

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

STEDNJA EtiERGUE
Stednjom tople vode iakoder stedimo mnogo energije.

je to vrlo vazan podatak koji pri racionalnoj potrosnji energije treba respektirati. Potrosak vode rnoze se smanjiti ugradnjom i redovitim odrzavanjem perlatora, manjim pritiskom tople vode prigusivanjem kutnog ventila prije same sanitarne armature, i ako se vise tusirate, negoli kupate u kadi. Umjesto jednog kupanja mozete se uz istu potrosnju energije tusirati tri do cetiri puta. Jedini nacin da se ustedi energija kroz smanjenu potrosnju tople vode jest mjerenje potrosnje. U velikim stambenim objektima to je velik problem, jer svi stanari te troskove placaju pausalno, odnosno prema broju ukucana, pa u takvom sistemu nema stimulacije. Najbolje prolaze dornacinstva koja imaju najvise cla nova i trose najvise vode. A to zaista nije racionalno. Dakle, izlaz je u ugradnji vodomjera kojih ima mnogo vrsta i tipova, pa se mogu ugraditi na svim mjestima: na samoj arrnaturi pod zbukom iza kutnog ventila na ulazu u svaki stan itd. Najbolji je sistem svakako ugradnja posebnog vodomjera za svaki stan s mogucnoscu daljinskog ocitavanja, tako da se na jednom mjestu moze ocitati utrosena kolicina potrosne tople vode za cijeli stambeni objekt. Toje zacijelo ijedini naein da se u svakom dornacinstvu racionalno trosi energija za toplu vodu, jer se pojedinacno stimulira.

J
\

t
I

I I

'--

...1

Ovako Izgleda vodomJer s daljinsklm o~itavanjem. Na jednom mlestu mole se o~itatl utroak I hladne I tople vode za svakl stan.

t 54 GRlJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

STO JE TOPLINA
Toplinska energija (toplina) E oduzeta odredenoj kolicini - masi tople vode jest razlika poteneijala na pocetku i na kraju izmjene topline (entalpije), Ta unutrasnja energija vode ovisi 0 temperaturi vode (t), masi vode (rn) i specificnoj toplini (c). Kako masa vode ovisi 0 njenom volumenu (V) i specificnoj tezini ( ro) mozemo reci da je energija vode produkt volumena, specificne tezine, specificne topline i razlike temperature. Uobicajeno se produkt specificne topline i specificne tezine oznaeava slovom (K), pa je energije vode, dakle, pojednostavljeno E=KxVxtd K = toplinski koefieijent V - volumen vode ~t - temperaturna razlika Mada uglavnom izbjegavamo formule, bez ove ne bismo mogli objasniti nacin mjerenja topline, a to znaci: utrosena toplinska energija je rezultat protoka vode (potrebno je imati, dakle, neki vodomjer) temperaturne razlike na pocetku i na kraju izmjene topline (a to je moguce mjeriti ugradnjom dvaju osjetnika temperature). Svaki takav uredaj za mjerenje utroska topline mora sadrsati i racunsku jedi nieu koja ce na osnovi izmjerenog protoka i temperaturne razlike iskazati utrosak toplinske energije u nekim od slijedecih mjernih jediniea uobicajenirna u Evropi: Wh, kWh, MWh uobicajene jediniee J, KJ, MJ, GJ cal, keal, Meal, Geal - stare jediniee BTU (british thermal unit) - stara engleska oznaka Prema tome jasno je da se vise ne upotrebljava naziv kalorimetar koji je zamijenjen novim - mjerac topline.

zJ'1}# ~ ~g ,~ \.n-~M&;~n~~

Na slaoine u kuci ugradite perlatore j redovito ih Cistite, jer oni smanjuju protok vode i do 50 posto uz isti efekt pranja . *" ~ $~1" ~ A #". ~. <>""'*~ ~ ~ *s' ,f "' ~ O<~ . ~ ~ ~% t MH H ~~ ~,~>::;:;

l: ~~lr<':~ UN ,uj\ ..* .' . . ~~ n:~n . t1~ ~ p " 5

.:~
lOo,

~""~~

~l.,j ~',d n b,::~"

~.~.p

"~~ ~~

MOGUCNOST MJERENJA
Postoje tri osnovna nacina mjerenja utrosene toplinske energije koji se medusobno ne iskljucuju, pa je cak i preporucljivo da se medusobno dopunjuju. Kako je rijec 0 mjernim istrumentima koji sluze za mjerenje i naplatu, podlijezu uobicajenirn propisima za redovitu periodieku kontrolu i bazdarenje.

MJERACI TOPLINE
To su uredaji za mjerenje koji toeno mjere fizikalne velieine vazne za proracun utrosene energije kao protok vode i temperaturnu razliku, pa su takvi uredaji najtocniji i najprakticniji. U svom glavnom dijelu tzv. racunskoj jediniei obicno iskazuju protok (rn") i jediniee topline kWh, pa je njihovo ocitavanje vrlo jednostavno. Ako time opremimo svaki stan (a to je moguce sarno onda ako svaki stan imajednoeijevno grijanje, tako izvedeno da se moze ugraditi u svakom krugu po jedan rnjerac topline), tada je raspodjela sveukupnih troskova ekvivalentna ocitanim vrijednostima, pa za medusobni obracun nije potrebna nicija strucna pornoc, Ovi se uredaji moraju tocno odabrati ovisno 0 podaeima proizvodaca, te 0 protoku i razliei temperature. S obzirom da kao i ostali instrumenti u odredenom podrueju mjerenja nisu potpuno preeizni, izbor i ugradnju treba povjeriti strucnjacima, odnosno proizvodaeu, Ugraditi se mogu gotovo svugdje, pa cerno ih sresti u stanovima (najrjede), zgradama, tvornieama, toplanama i s1. Potrebno ih je redovito servisirati i odrzavati te periodicki bazdariti kod za to ovlastenih institueija. Ovakve uredaje proizvode i nasi proizvodaci: ATM, "Energoinvest", "Insa", "TEH PROJEKT" i drugi. Osim klasicnog mjerenja protoka vode s raznim izvedbama vodomjera postoje i novije izvedbe koje mjere protok medija na osnovi ultrazvuka.

RASPODJELA TROSKOVA GRIJANJA S RAZDJELNICIMA TOPLINE

Ovo su mali uredaji koji se montiraju na svako ogrjevno tijelo. Postoje dvije izvedbe elektronski isparivaeki

GRIJANJE t 55

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

~1 t~i.J r~~JA. ~~~{~~rt~~:~ tJ ?:.

Na vodovodnu instalaciju ugradite regulator tlaka jer on stiti od nepotrebnog prskanja vode i nekontroliranog pouecan]a tlaka u instalaciji.

l:,,*"""~ "::::q s "" ev*~"" '&'~ *

:,,,."

Ovako izgleda kompletan mjersi: topline.

Elektronski razdjelnici top line.

Elektronski razdjelnici imaju u sebi mali brojcanik i bateriju pa ovisno 0 razlici temperature izmedu sobe i ogrjevnog tijela brojcanik prek o elektronskog sklopa pokaze vise i li manje impulsa. Vrlo su jednostavni za ocitavanje ali su nekoliko puta skuplji od isparivackih pa se i rnanje primjenjuju. Isparivacki razdj elnici sadrze ampulicu s t ekucinorn koja polako hlapi . Ovisno o velicini ogrjevnog tijela, 0 volumenu prostorije i sl, odreduje se tip i velicina isparivackog razdjelnika topline koji se toeno po uputama proizvodaea mora postaviti na odredeno mjesto na ogrjevnom tijelu. Pricvrscuje se obicno tako da se ne moze skinuti i na taj se nacin onernogueuje eventualno manipuliranje il i ostecivanje, Na k raju ogrjevne sezon e ovi se razdj eljivaci demontiraju, ocita se koliko je ishlapilo tekucirie, pa se pornocu vrlo kompliciranog sistema odreduje koliko je koji vlasnik stana utrosio topline od ukupnog utrosk a u cijelom objektu. Ovaj se princip mjerenja vee vise od 50 godina primjenjuje u Danskoj gdje mnoga dornacinstva na taj nacin vee desetljecima mjere utrosenu energiju. Jasno je da pri primjeni elektro i isparivaekih razdjelnika treba u objektu imati i mj erae topline. Na taj cete nacin na kraju sezone oeitati na mjeracu topline u kotlovni ci ili u toplinskoj stanici koliko ste kWh svi zajedno u objektu u trosili za grijanje, a medusobnu podjelu unutar stanova u tom objektu saznat cete ocitavanj em svih isparivaekih razdj eljivaea topline. Na taj nacin dobije se npr. da je u cijelom objektu ishlapilo tekucine npr. za 2600 podjela na ampulicama, od cega npr. na vasih sest razdjeljivaca otpada sarno 28 podj ela na ampulicama .

156 GRiJANJE.

_ _ _ _ _ _ _ _DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

- 0

Potrosnia tople vode pri

tusiraniu trostruko je mania
negoli pri kupanju u kadi.

92 0 7
Isparivacki razdjelnici topline.

Ovi potonji uredaji za rnjerenje su relativnojeftini, paje u SR Njernackoj sarno dvije godine nakon donosenja zakona 0 obaveznoj naplati troskova grijanja prerna potrosnji (dakle u razdoblju od 1981. do 1983. godine) vee 8,4 rnilijuna stanova bilo oprernljeno uredajirna za rnjerenje utroska topline od cega su u cak 7,2 rnilijuna stanova bili postavljeni razdjeljivaci na principu isparavanja, a to je vise od 85 posto.

KONACAN OBRACUN
Na ulazeci u niz prakticnih savjeta i detalja, koji se pri takvirn rnjerenjirna rnoraju postivati (kao npr. ugradnja terrnostatskih ventila, kazne i nacin naplate za one koji rnanipuliraju razdjeljivacima, nacin ocitavanja i sl.), prikazat cerno nacin obracuna za zgradu koja irna svoju kotlovnicu iii toplinsku stanicu (prikljucak na sistern daljinskog grijanja) s mje racern topline i ugradenirn ispari vackirn razdjeljivacima po svirn stanovirna. Svi ovi uredaji, rna koliko narn pornogli za tocno odredivanje troskova, irnaju i svoju cijenu koja se pribraja ionako visokirn troskovima grijanja. I, na kraju, rnorarno reci da kod nas u Jugoslaviji postoji niz akcija i propisa kako bi se rnjerila toplina i naplacivali tro skovi grijanja po svakorn pojedinorn potrosacu, ali prva iskustva upucuju da prije daljnjih akcija rnorarno uvaziti i neke specificnosti naseg drustva.

UKUPNI TROSKOVI 100%

.1/1 1 1 1 1 1 1 "'1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1~'I I "'!'I'l l l l l l l il:I I "I 'I'I'I'1 1 1 1 I Iil :I I :I I I :11 : I!: !:I:!:I:I I I : 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1111111~11!lllllllljllll1111111111111111111111!11111111!1111111
....::.: :.: :::::':" :'::' . . :.: : . .: .:.... .:J.u '....w .. : ..i. ,.t.':::'.'
.;.:.:.:.;. ::: ::::::::.:.:-

: ~tR. ~ . m . : . . .: .O . . .RdVt
.I ..

:-;.;.:-:.;.;.:-:-;.:.:.:.;.;.:-:

:.i ~.~ .[ f.~ f:.[

::::::::::::::::::::: :::::::: :,::

;vv;::tQ ::::::{ :;:;:;:::;:;:;:;:;:;:;:; : : ;::;:;: ;:;: ;:;:;::::: ::::;: :{

,::~, :[, [: ,: :[ ,:[ [, :,[:[, [,~:[,~:[,~:[,~,[,~,[,~,(.:~.:[:

Rasporec1uju se po ukupnoj povrstnt cijelog objekta

Rasporec1uju se po mjerenju.

Rasporec1uju se po ukupnoj povrslnl cijelog objekta.

Rasporec1uju se po mjerenju.

GRIJANJE 157

_ _ _ _ _ _ _ _ DIJELOVI SISTEMA CENTRALNOG GRIJANJA

Odnos troskova grijanja i potrosne tople vode varira od klime, pa je u nasim kontinentalnim krajevima taj odnos oko 70:30 posto. Ukupni troskovi grijanja jednog stana na ovaj naein iznose:
FIKSNI TROSKOVI GRIJANJA UKUPNO GRIJANA POVRSINA KUCE PROMJENLJIVI TROSKOVI GRIJANJA

x POVRSINA STANA + UKUPNO oClTANO MJERENJE TOPLINE X 010 IZMJERENE TOPLINE USTANU
I na isti nacin mogu se odrediti i trosk ovi za potrosnu toplu vodu:

FIKSNI TROSKOVI POTROSNE

PROMJENLJIVI TROSKOVIPOTROSNE

TOPLE VODE X POVRSINA STANA + TOPLE V~DE x 010 UTROSENE POTROSNE TOPLE VODE OCITAN NA VODOMJERU U STANU UKUPNA GRIJANA UKUPNO 0 ITANO POVRSINA KUCE STANJE NA VODOMJERU

da yam grijanje ne bude najveci izdatak u dornacinstvu

BKOJILO STUPANJ .. SATI

ekanal<al@
tip BSS-4
Brojilo stupanj-sati EKONOKAL je precizan clektronski mjerni urcdaj koji se sastoji od: clcktronske racunske jcdinice ~ dva temperaturna osjctila mjcrila protoka 5 ugradcnim hvatacern necistoce. Brojilo stupanj-sati jc namijcnjcno za razdjclu troskova grijanja medu stanarima u stambonom objektu, u odnosu na ccntralno mjerilo topline (kalorimotar) stambenog objekta. Troskovi grijanja razdjcljuju sc prema metodologiji EKONOKAL, koja omogucujc: toplinsko izjcdnacavanjc stanova (bcz obzira na polozaj) upotrebu PC-racunala.

TEH PROJEKT RIJEKA

tel. (051)513-744,513-956,211-267, telcks 24215 YUTEHRI, tclcfaks (051)211-198.

ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA

Kad biste automobil vozili neprekidno 75.000 km bez servisa i zamjene dotra jalih dijelova, zacijelo biste ga potom mogli baciti (ako ne vozite rolls royce). Instalacija grijanja u ogrjevnoj sezoni odradi prosjecno 1500 sati bas kao auto mobil koji uz brzinu od 50 krn/h za 1500 sati prijede oko 75.000 km. No, prisjetite se, na automobil sigurno niste zaboravili , a sto ste kroz to vrijeme napravili na kotlu iIi drugom sistemu za grijanje? Mnogi u kotlovnicu ulaze tek kad pocne sezona grijanja, mada je istini za volju taj sistem i pouzdaniji i vjerojatno bolji negoli kvaliteta nasih automobila. No, nemojte se zavaravati da se na sistemu grijanja nema sto pokvariti, jer on nije bas tako jednostavan. Bolje ga je redovno odrzavati, negoli uoci zime traz iti majstora. Tada su majstori obicno rasprodani pa umjesto nuzno potrebnog rezer vnog dijela morate kupiti cijeli novi sklop. Za redovno odrzavanje potrebno je vise paznje, cesce ciscenje i redovita kon trola pa do kvara nece ni doci, a pritom cete znatno ustedjeti na troskovima grijanja jer iskustvo pokazuje da je izmedu n eispravnog i nepotpunog procesa izgaranja u odnosu na kvalitetno podesen uredaj za izgaranje goriva razJika i do 20 posta u potrosnji energenata. S obzirom na visoku cijenu energije svaki takav zahvat kosta znatno manje nego sto su konacni efekti ustede. Evo primjera za ilustraciju.

ODRZAVANJE PLAMENIKA
Zbog necistoce i neredovitog ciscenja plamenika i kotlovnice na pretlacnorn plameniku pregorio je elektromotor radijaJnog ventilatora. To se najcesce dogada uoci ogrjevne sezone, a kod nas se mogu nabaviti plamenici raznih vrsta nekolici ne proizvodaca, Kad upalite grijanje ono radi nekoliko dana, a onda sejavi pojacani zvuk da bi nakon toga plamenik ostao blokiran i grijanja vise nema. Kad otvorite sklop plamenika primijetit cete obilje prasine na svim dijelovima. Zrak za proces sagorijevanja goriva ulazi u loziste iz kotlovnice koja je obicno zakrcena starim stvarima, sanducima i bacvama, pa je taJog prasine na vitalnim eJementima plamenika slika vaseg odnosa prema kotlovnici. Radijalni ventilator punje prasine bas kao i svi ostali elementi . S lopatica ventilatora treba skinuti hrpu prasine. Rotor opterecen prljavstinorn ne moze dobavljati u loziste potrebnu kolicinu zraka nuznu za potpuno (stehiometrijsko) izgaranje pa je proces sagorijevanja vrlo los i nepotpun sto zacijelo izaziva i povecanu potrosnju goriva. Kad dodatni teret na ventilatoru postane pretezak, pregori elektromotor.
Svakl p/amenik na kot/u za centra/no grijanje ima ventilator kojim se u /ozi~te tjera zrak potreban za proces izgaranja.

GRIJANJE 159

_ _ _ _ _ _ _ _ ODRZA VANJE INSTALACIJE GRIJANJA

Loiiite kotla treba dobro i detaljno oCistiti prije ogrjevne sezone.

':%, :::::, l :::x e q ~ i ~ ,~:i. *Kr t ~~ :W :: ~:~ iW'O-J ~ 1 ~rt . ~'h:::n.l' hlh
1$$i

-"f :~ ~'$~::>'~~~"" .S\

O l~ ~

Da je plarnenik redovito odrzavan a prostorija kotlovnice uredna i cista do kvara ne bi ni doslo a za isti efekt grijanja kroz kvalitetno izgaranje utrosilo bi se manje goriva. Za sve takve plamenike koji rade na pretlak (pretlacni plarnenici) bilo na lozivo ulje ili plin, kotlovnicu treba redovito cistiti i uredno odrzavati. I kod tzv . atmosfer skih lozista kao kod plinskih aparata i kornbi -uredaja vazno je da nema prasine no oni su obiono srnjesteni u stanu gdje je mnogo urednije. Zrak potreban za proces sagorijevanja u njihovom sistemu uzima se slobodno iz okolne atmosfere, a nema niti ventilator,a pa je talozenje manje.

CISCENJE LOZIST A
Kad otvorite vrata kotla zacijelo primjecujete razne taloge na stijenkama lozista. Ovisno 0 vrsti goriva, preostali produkti koji potpuno ne sagorijevaju taloze se na obodnim stijenkarna. Osim sto to nepovoljno dje luje na sam proces, talog na stijenkama je zapravo dodatni izolator. Ispitivanja su pokazala da 1 mm takvog taloga povecava utrosak goriva za 3 posto. Uzmemo li u obzir i ostale gubitke - povecanu temperaturu dimnih pli nova, dodatni gubici kroz dimnjak - jasno je koliko kosta nemar i nebriga 0 insta laciji grijanja . Zbog toga loziste kotla treba redovito Cistiti od taloga izgaranja sve do metalnog sjaja. Plin ostavlja najmanje taloga a ugljen najvise pa kotlove na kruto gorivo treba i cesce cistiti. Obavezno barem jednom poslije zime treba detaljno ocistiti cijelo loziste, a loziste na ugljen ponekad i nekoliko puta tokom zime. Loaista kotlova na kruto gorivo ili kod raznih peci puna su raznih prolaza za dimne plinove pa za detaljno Ciscenje treba dosta truda i vjestine. Mehanicko ciScenje treba obaviti nekim metalnim ostrirn predmetom kao sto su razni sjekaci i izvijaci, te celicnorn eetkom a na kraju sve nakupine izvadite iz lozista, kako biste ga oprali i nekirn kemijskim sredstvom. Kod nas se tesko dolazi do tekucina za kemijsko Ciscenje, mada se nesto rnoze nabaviti preko konsignacija To su sredstva pod komercijalnim nazivima PATALUX, FAUCH, SOTIN i sl, a ima ih za sve vrste goriva. Razlikuju se tekucine za ciscenje taloga kod krutog, plinovitog i tekuceg goriva. Pakiraju se u plasticne boce od litre sa strcaljkorn da bi se tekucina jednakomjerno rasprsila po svim stijenkama lozista. Nakon toga treba ukljuciti grijanje i svi ce talozi polako sagorjeti. Ta sredstva otapaju skupljene taloge i snizavaju im tocku izgaranja na oko 400C pa u toku procesa izgaranja u lozistu osim osnovnog energenta izgara i talog.

I (

n
' i:
Oii

ze

, ,
,I

Loziste

.x:

'c
E i5

11l

Ii
II
"

,"

1
A'

!(

~~
160 GRIJANJE

~~~

J.1l
.' ' .
,"

' il
, .'
"

ij
_..

'.'

..

.' ..

:
'

'.

'

t:':.:/:.
--

..

. . .. ,. .. .

..

~ :: ::~ .: :

Zrak /z kotlovn/ce ulaz/ u lozi~te kroz plamenik.

_ __ _ _ _ _ _ _ _ ODRZA VANJE INSTALAClJE GRIJANJA

toztst.
NE ZABORAVITE DIMNJACARA. Osim lozista i kotlovnice vrloje vazno da i dimnjak bude redovito Ciscen. Treba priznati da danas tom neatraktivnom poslu nije dana prava karakteristika, jer dimnjacarev posao nije sarno Ciscenje. U zemljama gdje se pazi na potrosnju goriva dirnnjacari osim dimnjaka ciste i lozista, te mjernim instrumentima ocjenjuju kvalitetu izgaranja u kotlu, No, i bez toga svake godine barem jedanput treba servisirati plamenik. Nakon podesavanja ornjera zraka i goriva zatim eiscenja vitalnih dijelova serviser ce provjeriti rezul tat svoga rada posebnim mjernim instrumentirna. Nakon ovog cjelokupnog zahvata, mjerenja CO 2 , zacadenja i temperature dimnih plinova zacijelo ce i stupanj iskoristivosti na uredaju biti vrlo visok a to je ponekad utrosak i do 20 posta manje energije uz isti toplinski efekt. Nismo vas zamarali raznim podacima i propisima vezanirn za ovo podrucje. Uputili smo vas kako treba odrzavati sistem grijanja, jer ako je za eovjeka cistoca pola zdravlja, primijenimo li tu poslovicu na sistern grijanja mozemo reci da je cistoca u kotlovnici pol a stednje na gorivu. NEMA OPASNOSTI OD KAMENCA. Sistem grijanja se jednom napuni vodom i ta voda u njemu neprekidno cirkulira. Tvrde tvari iz vode vee su se ista lozile i nerna daljnjeg talozenja kamenca. Isto je i s korozijom . Voda je ispustila svoj kisik i proces korozije je zaustavljen jer je to zatvoreni sistem i ne dolazi uvijek nova voda koja bi nanovo talozila kamenac ili odavala kisik te tako uzrokovala koroziju. To znaci da u zatvorenom sistemu centralnog grijanja nema potrebe za ispiranjem i Ciseenjem kamenca jer ga u sistemu nema. Zbog toga ne treba sis tern bez potrebe prazniti i puniti. Ako negdje propusta, to mjesto zabrtvite i ne mojte vise sistem dopunjavati, jer se na taj nacin unosi previse nove vode. PREPRAVCI I BRTVLJENJA. Ako ste nesto namjeravaIi prepraviti preko ljeta nastojte to uciniti jednim zahvatom. Preinake, ugradnju termostatskih ventila, novih radijatora i slicno obavite odjednom i nastojte da sistem ne ostane prazan. U samom zraku ima vise kisika negoli u vodi koja ude u sistern pa je tada proces korozije intenzivniji.

Postoje razna kemijska sredstva za ti~cenje

KAKO PUNITI?
Najeesca je greska da se na ispusnu mjedenu slavinu, koja nam sluzi za punjenje i praznjenje , jednostavno navuce plasticno crijevo i prikljuci na vodovodnu insta laciju te otvori dovod vode u sistem.

GRIJANJE 161

Uvljek nakon popravka, barem jednom u sezonl, treba Izmjeritll regul/ratl kvalitetno izgaranje I to tako da je CO2 mlnimalno 9-postotno za~adenje maksimalno 2 (po BACHARADU) temperatura makslma/no 180 (temperatura Izlaznih plinova to nila ali da ne dode do roenja).

Na taj nacin u s ist crn osirn vodp ut.isk uj orno i say zrak koji je bio u crijevu. Uslijed toga pojavljuje se prelijavanje vode i zuborenje pa sistern moramo ucestalo odzraciva ti. Stoga prije punjenja sistema crijevo treba potpuno napuniti vodom i tek ga tada prikljueit.i na radijator i vodovodnu slavinu. Mjedene ispusne slavine koje sluze za punjenje sistema obicno se nalaze na najnizern mjestu u instalaciji iIi na kotlu, ami preporucujerno da koristite onu na najnizern mjestu instalacije. Odvrnite poklopac na lancicu i pritegnite mjedeni tuljac na koji eete navuci crijevo. Pozeljno je da to crijevo bude trajno pricvrsceno na jednorn mjestu instalacije grijanja. Njega nije dovoljno sarno navuci na konusni dio slavine vee ga treba i priteg nuti nekom obujmicorn kako nakon otvaranja slavine ne bismo izazvali poplavu u stanu iIi kotlovnici. Na isti nacin najbolje je pricvrstiti i crijevo na drugoj strani tj. na mjestu gdje je vodovodni prikljucak. Zakretanjem cetverobridne glave za 90 slavina se otvara. Na gornjoj strani te glave je jedan zarez koji pokazuje smjer otvorenosti slavine pa se i po njemu mozete ravnati. Kad otvorite slavinu, otvorite i dovod vode u sistem i gledajte na manometar dok on ne pokaze zeljenu visinu razine vode u instalaciji. Nakon punjenja zatvo rite obje slavine, a ako skidate crijevo 5 mjedene ispusne slavine tada pre

i I I
I

1'. :

II
i

II,
I

\T

zr

I ;I

;)1
n

Prlje punjenja sistema crijevo treba napuniti vodom.

162 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ODRZA VANJE INSTALACIJE GRIJANJA

+
:

, , i

J:
--

~ .

'\

I :
I

.~

il!.B
I

Razvodna mrela i prik/jutci sistema centra/nog grijanja moraju bit! tako izvedeni da zrak mole prirodno isptlvet! na najvi!;em mjestu!

porucujerno da ponovo pritegnete onaj poklopac na lancicu i pripadajucu brtvu kako biste sprijecili kapanje vode .

KOLIKI JE PRITISAK?
Najcesce je pitanje: kako sazriati ima Ii u sistemu dovoljno vode i koliki priti sak mora biti . Ako smo prethodno rekli da sistem mora biti pun onda smo vee odredili osnovnu cinjenicu koju treba prevesti na stvarne velicine kako bismo ih mogli postovati. Da bi sistem bio pun u njemu treba biti toliko vode da je i u najvisern radijatoru sve potopljeno i da ima jos nesto za rezervu. Ukoliko se manometar, kojim mje ri mo pritisak u sistem u, nalazi u kotlovnici tada na njemu mora biti toliki tlak da je sva instalacija potopljena odnosno daje taj tlak visi od visinske razlike od tocke mjerenja do najvise tocke sistema. Ako je kuca npr. dvokatna, tada je najvisi radijator za priblizno 6 m visi od kotlovnice pa na manometru mora biti tlak od najmanje 6 m vodenog stupca ili 6 m v.s. ili 0,6 atp ili 0,6 bara. Zelimo Ii biti sigurni da je takav sistern potopljen , najbolje je da pritisak u njemu bude oko 1 bar, a to znaci da je visina vode u sistemu 10 m. To je ujedno garancija da je sistern doista pun i potopljen .

KAKO ODZRACIVATI?
Cuje li se u sistemu centralnog grijanja neko buckanje ili zuborenje, krajnje je vrijeme da ga odzracite. Ponekad cete primijetiti da radijatori nisu potpuno jednako topli po visini iIi je dio nasuprot prikljucku gotovo h ladan, sto je takoder znak da ga treba odzraciti. Ako je radijator hladniji ili potpuno hladan, znaci da je pun zraka koji sprecava prijenos topline. Svaka ispravno izvedena instalacija grijanja ima takve nagibe na razvodnoj mrezi i radijatorskim prikljuccima daje rnoguce prirodno odzracivanje tj. zrak moze prirodno isplivati na najvisern mjestu instalacije. Tako se na tim mjestima obieno nalaze odzracni ventili koji mogu biti automatski iIi rnehanicki. Upozoravamo vas da prije odzracivanja pogledate u kojem je smjeru okrenut onaj otvor k roz koji ce nakon zraka iscuriti i malo vode pa to mjesto zastitite jer taje voda obicno i malo prljava. Kod automatskih ventila s plovkom zrak bi trebao sam isplivati iz sistema, no ponekad treba malo pritisnuti iglicu plovka koji se uslijed prljavstine moze malo ulijeniti i zaglaviti. Neki se ventili mogu otvoriti sarno pomocu kljucica, pa yam preporueujerno da ga dobro cuvate, jer bez njega ce tesko ici. Ukoliko ventil negdje propusta najbolje je zamijeniti ga jer daljnje pritezanje nece sprijeciti popustanje. Napomena: Ne dirajte i ne upustajte se u one poslove i postupke u k oje niste

GRIJANJE t 63

_ _ _ _ _ _ _ _ ODRZAVANJE INSTALACIJE GRIJANJA

upuceni, Ako ste vee i odlucili odzracrti i napuniti sistem to nije razlog da dirate vent.ile, slavine, automatiku, crpku, Moze yam se dogcditi (a to je prilicno cest slucaj) ako zelite dokraja ukljuciti grijanje radijatora, odvrtanjem prigusnog ventila na povratnom prikljucku radijatora da ventil izleti van i potpuno poplavi cijeli stan, jer se voda ne rnoze zaustaviti.

RACIONALIZIRAJTE UTROSAK ENERGIJE

Ugraclnjom boljeg sistema regulacije rnoze se ustedjeti znatna energija. Prije svega ugradnjom termostatskih ventila, sobnog termostata sa satnim mehanizmom, kompletnog programatora za automatsku regulaciju temperature polaznog voda sistema s mogucnoscu programiranja rada sistema za cije li tjedan unaprijed i s1. Iskustva pokazuju da se na trzistu pojavJjuju i nove verzije kctlova koji mnogo bolje iskoristavaju energiju goriva pa ako je stari kotao dotrajao kupite onaj koji ima bolji stupanj djelovanja. Izbjegavajte univerzalne verzije kotlova jer imaju manji koeficije nt iskcristivosti. Ako tek gradite kucu najbolje cete ustedjeti ako izvedete kvalitetnu toplinsku fasadu s nekim dobrim izolatororn (rnineralna vuna, stir opor i sl.) , Takve fasade stede i do 40 posta goriva pa se za relativno kratko vrij erne i isplate. Tako sagradene kuce trebaju rnanje r adijatore, manje kotlove, manje spr e mn ik e za gorivo sto sve bitno pridonosi jeftinijem pogonu uz ugodniji osjecaj komfora . UGRADITE SOLARNI SISTEM. Kod nas postoji niz kvalitctnih proizvcdaea solarne opreme pa yam preporucujerno, ako imate novca, da pcl ako nabavljate pojedine dijelove solarnog sistema. 'I'esko je odmah nab aviti sve ali za pocetak nabavite solarni spremnik i spojite g a na sistem preko Jjeta. S lijcde ce sezone iIi kada to budu dozvoJjavaJe priJike nabavite soJarne k oJcktore i za slij edc ce Jjeto osigurajte pripremu potrosne tople vode na sunce. Takvi se sistemi ovisno 0 geografskoj Jokaciji isplate za 5 do 8 godina . Ako imate priliku poloaite instalaciju za buduci solarni sistem, a onda poJako nabavJjajte dijelove.

YUCOM

Zagreb, Flajpanova 5, tel. (041 )519-471, 324-028, telefaks (041)519-471

.~-NASEM-'FRZIS'l' --- :l
PROIZVODI
['reds/a ll/jan ie nove generaf.'ije ana li za/ora dimn og {Jlina E COM :

KOMPJUTORI ZA ANALIZU DIMNIH PLINOVA

Vrlo suvrcmcni, tcrncljcni na mikropr occsorima, poipuno prcnosivi. Analizat ori rnogu zadovoljiti svc primjcn c od ruiin skog odrzavanja kotla i scrvisiranja do najfinijih ispitivanja i zahtjcva razvoja . Svaki model projcktiran je za visoku tocnost i jcdnostavnu upotrcbu s ugradcnorn samodijagnosti kom i samobazd arcnjcrn. Analizator je take koncipiran da se ne mogu ostctiti njcgovi vitalni dijclovi a usto jc osigu rano tocno ocitavanjc.
M ogucnos/ m;erenia temp erature

0 2' CO 2, S02' NO, No" C, H" podilaka,

razlike tlaka, prcticka zraka,
zagadenja okol inc i stupnja djclovanja,

STALNOM KONTROLOM PROCESA SAGORIJ EVANJ A

STEDITE GORIVO

9 DIMNJACI
Svaki dimnjak dok se ne zagrije slabije uuce, ali nakon toga mora dobro [unkcionirati

ili I

guc

Dimnjaci su vazan element naseg zivotnog prostora. Bez obzira kako se gri jemo, imamo li najbolje ih najjednostavnije rjesenje, uvijek nam je potreban dimnjak. Cak i oni koji nemaju svoj sistem grijanja bilo da su prikljuceni na kotlovnicu u objektu ili preko sistema daljinskog grijanja na toplanu i nemaju lokalni izvor topline s procesom sagorijevanja u svom stanu, ipak ovise 0 nekom dirnnjaku koji je ponekad visok i do 200 metara. Dakle, slobodno se moze reci nema tople zime bez dobrog dimnjaka. A sto je, zapravo, dimnjak? U nekim krajevima je ukras kuce - prisjetimo se gradica uz obalu ciji su kro vovi nacickani raznoraznim dimnjacima koji rese starinske kuce (poznati dimnjaci Rovinja), a u nekim nasirn krajevima dimnjaka uopce nema! Na starim kucarna u okolici Slavonske Pozege jos se nadu kuce koje imaju sarno tamne mrlje po krovu, a izmedu crijepova u zimskim danima izlazi dim . Kazu da se nekad davno u ovim krajevima naplacivao danak feudalnom vlasniku prema broju dimnjaka. Nije ni eudo sto su dovitljivi seljaci radije imali pun tavan dima negoli da grade dimnjake i placaju na to porez. I to je s oba aspekta razumljivo,jer pokazuje kako se stale ski i materijalni polozaj reflektirao kroz dimnjak, a ujedno govori da je bitno, direktno i posredno utjecao na financijske izdatke. Danas to ima takoder veliku tezinu, jer energija je skupa, a veci dio energije upravo se gubi kroz dimnjak. Zelimo li danas imati dimnjak a placati sto je moguce manje, dimnjak mora biti kvalitetan . Dimnjak je dakle vert.ik alni kanal u zgradi il i izvan zgrade, koji sluz i za odvod plinova nastalih sagorijevanjem krutog, tekuceg ili plinskog goriva u jednom iii vise lozista u slobodnu atmosferu. Kanal veceg ili manjeg presjeka koji spaja loziste i dimnjak, a obicno je pod nekim nagibom, zove se dimni prikljucak . Kako ne postoje standardi koji bi precizirali sve vitalne stvari mi cemo iz tehnickih uvjeta za izgradnju dimnjaka citirati one najzanimljivije odredbe kao npr: CISCENJE DIMNJAKA. Prema zakonskim odredbama, u stambenim zgradama i stanovima, dirnnjacari moraju obavezno cistiti: dirnnjake i spojne dimovodne kanale uredaje za centralno grijanje i etazno grijanje na kruta i tekuca goriva stednjake i peci na kruto i tekuce gorivo Obavezno ciseenje obuhvaca i ispaljivanje dimnjaka. Zanimljivoje napomenuti da ne treba cistiti dimnjake na koje nisu prikljucene peci ako su otvori za prikljucke propisno sazidani, zatim dimnjake u zgradama koje se zagrijavaju elektricnorn energijom ili su prikljucerie na gradsku toplanu. Zatim, ne treba Cistiti ni kaljeve peci te plinske i elektricne peci i stednjake. Gradani su duzni obavijestiti ovlastenog dimnjacara 0 broju i vrsti peci koje se loze u sezoni grijanja, te mu dozvoliti i omoguciti kontrolu i ciscenje radnim danom od 6 do 18 sati. ROKOVI CISCENJA I KONTROLE. Za sezonu grijanja propisani su slijedeci rokovi: svaki mjesec ciste se dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni uredaji za centralno grijanje kapaciteta od 58 kW (50.000 kcallh) na kruta i tekuca goriva svaki mjesec - dimnjaci i spojni dimovodni kanali na koje su prikljuceni stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva svaki mjesec - stednjaci i peci na kruta i tekuca goriva. Sezona grijanja traje od 1. rujna do 30. lipnja sto znaci da u to vrijeme treba redovito cistiti i kontrolirati dimnjake i peci, a izvan te sezone treba cistiti sabi race cade, pregledati ispravnost dimnjaka i lozista te ispaljivati dimnjake. Dimnjake na koje su prikljucena plinska lozista obavezno treba kontrolirati dvaput godisnje (za loz ista do opterecenja najvise 87 kW - 75.000 kcal/h). Ova kontrola predvida pregled presjeka dimnjaka, dimovodne cijevi, vjetrobrana te broj, vrstu i raspored prikljucenih plinskih loz ista. Ako se pri ovoj kontroli ustanovi da je dimnjak prljav, ovlasteni dimnjacar duz an ga je ocistiti od dimovodnog nastavka plinskog lozista do vrha i vjetrobrana.

slu: I pri odr

n ar

di rr ob
i
Z~

-_ ..

- .1

- s

::

t 66 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI
Ako pri kontroli plinskog lozista i dimovodnog objekta dimnjacar uoci ostecenje iIi pak da je loz iste nepropi sno prikljuceno, duzan je odmah zabraniti i onemo guciti lcz.enje plinom. 0 tom mora obavijestiti distributera plina kao i opcinsku sluzbu nadleznu za komunalne poslove. Propisima je odredeno i odlaganje cade, nacin ispaljivanja dimnjaka, nadzor pri izgradnji te obavezno izdavanje dozvole za upotrebu novog lozista no te su nam odredbe vee dobro poznate.

KAKO OSIGURATI ISPRAVNOST DIMOVODNIH INSTALACIJA? Dobro nam je poznato da je najcesci uzrok pozara upravo nemar i neredovito odrzavanje dimnih instalacija. Zakonodavae obavezuje svakog vlasnika iIi korisnika na obavezno ciscenje dimnjaka kako bi se sprijecila drustvena steta, eksplozije, pozari i zagadivanje okoliee. Cak je propisana i kazna za ometanje dirnnjacara u obavljanju posla. Postoji eak i klauzula koja kaze da se ponudena usluga ovlastenog dimnjacara u roku predvidenorn navedenim odlukama smatra izvrsenorn i napla tivom, ako korisnik odbije i ne dozvoli dimnjacaru da obavi svoj posao . Dakle, mnogo je pametnije dogovoriti se s dirnnjacarom, jer uslugu ionako treba platiti au zajednickorn je interesu da se otkloni eventualna opasnost. Ako yam se dimnjacar dugo ne javlja, potrazite ga sami , a ako je krajnje vrijeme zasucite rukave i prihvatite se ciscenja. Postoje kaznene odredbe i za dimnjacara, Prema iskustvu grada Zagreba, ovoj se djelatnosti ne pridaje dovoljno paznje. U rnnogim predjelima gdje se grije i kuha na plin, dimnjaear je prava rijetkost. Cak i redovito godisnje ispaljivanje dimnjaka rijetko se provod i. A to je vrlo delikatan posao i ponekad traje nekoliko sati dok say talog ne izgori a pritom treba obavezno obavijestiti i vatrogasee, kako bi se sprijecio eventualni pozar. Ako uvodite plin, bez dirnnjacarskog atesta i strucnog misljenja nema ni suglasnosti za prikljucenje plinskog trosila.jer ako se neispravno postavi plinski aparat iIi pee, moze doci do pozara iIi trovanja plinom. Zato dirnnjacar na krovu nije sarno ilustraeija nekadasnjih rornanticarskih vremena nego i ozbiljan podsjetnik da sarno cist dimnjak i ispravna pee mogu pruziti sigurnu i ugodnu toplinu doma. MATERIJAL. Materijal za dimnjake i dimovodne prikljucke mora biti nesa goriv i otporan na visoke temper ature, nepropustan za plinove i kondenzate, koji nastaju sagorijevanjem krutih, tekucih i plinskih goriva, ispaljivanjem iii pozarorn dimnjaka, otporan protiv kemijskog djelovanja produkata sagorijevanja, dovoljno cvrst za mehanicka naprezanja i dobar toplinski izolator. Koefieijent prolaza topline mora odgovarati toplinskoj zast.iti dimnjaka: za vanjsku stij enku dimnjaka smjestenu u vanjskom zidu iIi za stijenke slobodno stojecih dimnjaka u zidu od opeke 38 em, za vanjsku stijenku prema negrijanom zatvorenom prolazu ili stubistu u zidu od opeke 25 em, za stijenku prema grijanom prostoru, kod dimnjaka presjeka ispod 300 ern" u zidu od opeke 25 em . Ovo je inaee podatak kojim se osigurava pri izgradnji klasicnih zidanih dimnjaka dobra toplinska izolaeija samog dimnjaka. Moramo priznati da ovo rijetko postujerno i to je uglavnom razlog niza problema koji se u dimnjaku pojavljuju. Koji ce se materijal upotrijebiti za izvedbu dimnjaka ovisi 0 vrsti i velieini lozista, odnosno 0 temperaturi koja se stvara u tom loz istu. Za izvedbu dimnjaka dolaze u obzir slijedeci materijali: obicna opeka marke minimum 150 normalna sarnotna opeka sarnotni kiselootporni materijal u formatima, gotovi speeijalni dimnjacki elementi . Obicna opeka moze se upotrijebiti za izvedbu dimnjaka normalnih manjih lozista, a debljina stijenki i pregrada ne smije biti manja od 12 em. Suplja i po rozna opeka, kao i ostali porozni i propusni materijal ne smiju se upotrijebiti za gradnju dimnjaka. Upotreba gotovih dirnnjackih elemenata dozvoljava se, ako njihova svojstva

Prije agrjevne sezane pregIedajte dimni prikiiuiak i dimnjak, ocistite taloge, oioorite uraiaica i naprauite vizueinu kontrolu,

Sprijeiite ispustan]e iIi nekonirolirano istjecanje vade iz sistema grijanja.

GRIJANJE t 61

_ _ _ _ __ _ _ DIMNJACI

';;;.<>

~& ~,., ~ lh~ ~t:; ~* ~U h:' d px, ms~? n~~ t fu<~ ~ w ~ . ,:\ ..a;,~ ~~ :;")5

t:l> W'~<$: X; ~ ~ l% *'. ~ ~."""' R ":*: ~ ., ~.

Zelite Ii pouecaii uisinu

dimnjaka , nemojte za pro

duieiak upotrijebiti saloniinu iii neku drugu cijev.

"< ~. f~?~fA

odgovaraju zahtjevu za dobru toplinsku izclaciju te potrebnoj cvrstoCi i nepro pusnosti materijala, sto treba biti potvrdeno atestorn ustanove, koja se bavi takvirn ispitivanjem . Nasi tehnicki uvjeti kazu da se lirnani dirnnjaci mogu podizati kod sarnostojecih zanatskih i malih industrijskih pogona, kao i kod malih privremenih objekata, mada se u svijetu ovakva vrst dimnjaka sve vise primjenjuje. Jasno, to su izvedbe od visokolegiranog austenitnog nehrdajuceg celika otpornog na sve agresivne spojeve i s dobrom dodatnom topIinskom izolacijom, pa i velike toplane, proizvodni pogoni i slicno, irnaju takve metalne-Iirnene dimnjake.

i~H~~ ,S I ~l ,'$ ~ tVi"H ,<,htJ ~':>.~ Ph::<

KONSTRUKTIVNA IZVEDBA. Presjek dirnnjaka i dimovodnih prikljucaka:

svijetli presjek dimnjaka mora biti takvih dirnenzija da osigurava dobar pot lak i potpuno izgaranje goriva u Iozistu s obzirom na vrstu lozista i goriva, tern peraturu sagorjeIih plinova i korisnu visinu dirnnjaka. Kod vecih lozista treba svijetli presjek kao i visinu dirnnjaka dokazati proracunom, Presjek dimnjaka mora biti u cijeloj visini jednak. Prema velicini svijetlog presjeka razIikuju se: uski dirnnjaci okruglog, kvadraticnog Ili pacetvorinastog presjeka, najmanje velicine 015 em iIi 14/14 em . Na dimnjak ove najmanje velicine smiju se pripojiti najvise tri sobne peci iIi jedna sobna pee i jedan stednjak na istom katu. Za svako daljnje Ioziste mora se povecati presjek dimnjaka za 80 em", Kod pacetvorinastcg presjeka odnos straniea ne moze biti veci od 1:1,5. siroki (prolazni) dirnnjaci, svijetlog presjeka najmanje 45/50 em . Svijetli presjek dimovodnog prikljucka obicnih sobnih peri ne moze biti manji od 10/10 em. Dimovodni prikljucci vecih lozista moraju imati svijetli presjek 25 posta veri od presjeka dimnjaka, a uspon irn ne smije biti manji od 3 posto. Dimovodni prikljucci moraju bi ti izvedeni od nesagorivog materijaIa, postojanog oblika i zasticeni od korozije. Izraduju se od azbest-eementa, alurninijskoga, mjedenog, bakrenog iIi celicnog lima odgovarajucih kvaIiteta. Minirnalne debIjine stijenki su : 7 mm za cijevi od azbest-eementa 0,75 mm za Iimene eijevi promjera do 100 mm 1 mm za Iimene eijevi promjera do 150 mm 3 mm za Iimene eijevi promjera do 200 mm 4 mm za Iimene cijevi promjera do 300 mm 5 mm za Iimene eijevi promjera iznad 300 mm

Plinski dimnjak-------~II

Dimovodni prikljuak.

Osigura Slrujanja-Dimovodni nastavak~

'l<;E :O: :; R: .> t ~ u~ *.1\. e n.t .:'S n "'~ ~ If' se tP~ lfN>~''>':C ' \h ? "$l .: < *",* ,~~r~ m.~ d.,t -, '<.<' ~ ~ ~>~':\
Hladna je uoda skupa a topla ouisno 0 naiinu zagrijavanja i do deset pula skuplja od hladne. x, ~ ~
~ .l*~~ ~: ~ ~.::~~ ~~~

Ir-o: "'TfIF

'1

I,
I

sl'''?'Tf=\ ~ t~ 'if f)l nH:::'''' Z~ . *"'"

>.If . , ' If

I
I

,, '" '</l'.lf"~:",,,. ,~.x ;

:$5 1
'---

Dlmovodna instalacija s oslqurscem strujanja (pottecno lozi~te - atmosfer --' ski plamenik).

168 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI
Zbog efikasnog osiguranja odvodenja produkata sagorijevanja kod plinskih lozista s atmosferskim plamenieima (dakle, ona lozista koja nemaju ugradene pre tlacn e plamenike s ventilatorom) potrebnoje na dimovodnom prikljucku ugraditi osigurac strujanja koji sa svojim ejektorskim djelovanjem pomaze odvodenju pro dukata sagorijevanja u atmosferu. Svaka dimenzija - promjer dimovodnog prikljucka - mora imati i svoju razl icitu izvedbu tog osiguraca strujanja pa ga treba izvesti tocno prema podaeima. Visina dimnjaka: Korisna visina dimnjaka mora biti tolika da omogucujs dovoljno strujanje i odvod plinova sagorijevanja i time pospjesuje izgaranje u lozistu, a da pritom nema opasnosti od pozara ili od zagadenja okoline dimom. Stoga dimnjake po mogucnosti treba voditi kroz najvi se dijelove zgrade. Korisna visina dimnjaka za kruto i tek uce gorivo ne smije biti manja od 450 em, ali se preporucuje visa visina. Dimnjake treba voditi u pravilu u grupama vertikalno od podruma do krova. Grlo dimnjaka blizu sljemena krova mora nadvisivati sljeme barem 30 em, a grlo n izih dimnjaka mora biti najmanje 100 em iznad krovne plohe, mjereno na gornjoj strani . Visina dirnnjak a na ravnom krovu treba da je najmanje 100 em ukoliko nema na krovu u neposrednoj blizini nadvisenja i nadogradnje.
za horizontalni priklju cak za vertikalni prikljutak

Nemojle premieiiati ra dijalore iz eslelskih razloga jer su obicno projeklno smjesleni na najpovoljniji naCin.

ro----T-->l
1

l'

i<I- H
~

l'

~i

'1

~.~ I -~
Osiguraci
strujanja-provjetravanja.

-~

Presjek dimnjaka moze se odrediti tek kad se definira broj i toplin ski ucinak prikljucenih Iozista te djelotvorna visina dimnjaka. Nadalje, vrlo j e vazno da li ce se dimnjak zidati od gotovih elemenata ili cete ga izvesti od obicne opeke. Pri zidanju opekom treba obratiti paznju da je kvalitetna i potrebne debljine. Za odredivanje presjeka po sluzit ce yam podaei proizvodaca gotovih dimnjaka. Kako je takav dimnjak kvalitetniji u pogledu nepropusnosti, otpornosti na agresivne spojeve, ima manji otpor strujanja zrakajer muje unutrasnja stijenka od vatrostaln e eijevi pa je i manje hrapava, nuzno je i to uzeti u obzir. Ako zidate obican dimnjak od opek e izv edite ga u vecoj dimenziji nego st o se navodi u tabli eama i dijagramima proizvodaca gotovih dimnjaka. U tablieamaje posebno nave den podatak za dimnjake na kruto gorivo, a posebno za dimnjake na tekuce i plinovito gorivo. Kod vecih stambenih objekata gr a de se tzv. dimnjaei sa zajsdnickim dimovodnim kanalorn il i sabirni dimnjaei. Kako u nas za to podrucje ne postoje standardi navodimo podatke proizvodaca "Sehiedel" koji imaju podlogu u DIN propisima . Preporucujerno yam da se u nadleznorn dimnjacarskorn poduzecu raspitate za pcstojece propi se ako postoje ili da se obratite distributeru plina ako je rijed 0 prikljucku za plinsku pee. I kod gotovih dimnjaka treba takoder postivati odredbe o dobroj top lin skoj izolaeiji pa se razliCito izvodi sarnostojeci dimnjak od onoga k oji je ugraden u zgradi. Bitno se povecava sigurnost odvodenja produkata sago rijevanja iz loz ista akoje na vrh dimnjaka ugraden venturius koji se moze i izvesti u varijanti sarn-svoj-rnajstor.

Nemojle susiti rublje na ra dijatorima i pedma.

~Zi1\~:.$;~n~r:~il$ ()i{()i"iN i;~

GRIJANJE 169

_ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI

*O .50m

do 1,501
1

"'.

E
I~

o.

LM'!r---liiIL---+-_-'

~I

Minimalna visina dimnjaka nad krovom.

Visina dimnjaka metara

KRUTO GORIVO P-16 P-20

PUN I TEKUCE GORIVO P-16 P-20

Lozlste (kW)

Loziste (kW)

Loziste (kW)
do15~

Lozlste (kW)

6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20
Odredivanje presjeka dimnjaka.

do 10 20 25 30 33 37 40 33 45 46 47 50 52 54 55

do 15 25 35 50 55 65 70 75 80 85 90 93 95 100 102

Jo 20
30 37 60 75 85 92 100 107 111 118 121 128 131 135

25 35 43 50 55 57 60 64 66 70
72

74 75 77

Monlazni dimnjaci PANON koje proizvodi "Opeka" iz Osijeka mogu se nabaviti u dvije velieine promjera (16 i 20 mm) s oznakama P-16 i P20. Vatrostalne cijevi umecu se u betonske omotece nakon utiskivanja polukruznih izolacijskih ptocs. U proizvodnom programu su nosive i zevrsne armiranobetonske ploce, dimonepropusna vrata, dilatacijski prsten, te priktiucc! za vretsscs i prikljucci za peel. Na vrh dimnjaka dolazi i originalni usmjerivac strujanja zraka. U tablici su prikazani odnosi visine dimnjaka, snage lozi~ta, vrste goriva i promjera dimnjaka PANON. Kao i kod ostalih vrsta monteznih dimnjaka gornji zevrsete obzidan je za~titnom opekom.

170 GRIJANJE

l
_ _ _ _ DIMNJACI
40 45 50 55

'0

15

25

30

35

40

000

'000 900
800 700 600

20 C

' 50

'50

90 100 80 70

~;;~rr~gmi~~~~~7-7
.. 25
,I '

100 90
80 70 60

40

35 30

~.r;r

5 10 15 20

50 45 40 35

30
25

25

30

35

40

45

50

55
'0

Radna vlslna dlmnjaka u m

'5

20

25

30

35

40

45

50

55

Radna vislna dlmn 'aka u m

BROJ PRIKLJUCAKA ZA LOZISTA NA SABIRNI DIMNJAK (DIN 18160 list 1 prosinac 1962).

Za dlmnjske SCHIEOEL

vrijede ovakvi dijsqremi.

l.ozista natvrdo i tekuce gorivo Promjer Svijetli Radna Ukupni presjek visina instalirani kapacitet kW Broj prikljueaka za male peci (do 9 kW) komada maks.2 Broj Radna prikliucaka visina zaetalno grijanje komada 1 2 4 6 2 4 6 2 4 6

Lczista naplin Ukupni Broj prikljucaka inslalirani maksimalno kapacitet Veliki grijaci Mali maks. kW vode, sobne grijaci vode peci, komada komada 2 3 60 3 5 90 4 6 90 105 105 145 145 175 200 3 4 5 3 5 7 5 7 8 6 8 12

Dimnjaci sa zsjeanlckim dimovodnim kana tom sabirni dimnjak. Lijeva tablica za loiiste na plin vaii samo tada, ako su ugrac1eni automat ski termick! zetvsreci, ako je vi~e od tri prikljucka na jednoj vertikali (DIN 18160 list 1). Kad nema termlcklh zetverece, treba se pridriavati dijagrama DVGW-TRGI1972. Broj prikljucaka na sabirni dimnjak odrec1en je pod uvjetima da svi rade istodobno sto u praksi nije stuce]. Zato DIN norme 18160 travanjlapril 1981. dozvoljavaju maksimalno 3 prikljucka. Sve podatke i informacije 0 dimenzi oniranju i broju prikljucaka po toj DIN normi moiete dobiti u IGM "Gradnja" Zalec.

13,5

143

4,5

maks. 22 min. 12 maks.36 min 23 maks.56

16

201

4,5

min.3 maks.4 min.5 maks.8

20

314

4,5

PODRUCJ E UPOTREB E t::::'Hmrtt:::: n: :::::UIiimrU:IIEmf:m::;::m':UmmImmrrmrII:f,tm:::mt::mm::mlM::,EttHl::f:::::::

Dimnjaci sistema SCHIEDEL upotrebljavaju se za sve vrste goriva (tvrda, tekuca i plinovila) kao i za razlicite kapaeitete kotlova od 5 kW pa do 10.000 kW. Dirnnjaci a 13,5" 16 i e 20 em upotrebljavaju se kao sabirni dimnjaei s prikljuccirna u razlicitim etazama, sto predstavlja veliku ekonornicnost. Razmak izmedu dva prikijucka ne smije biti manji od 0,3 m, niti veci od 4 m. Visina od lozlsta posljednje psci do ispusta dimnjaka ne smije biti manja od 4,5 m, u suprotnom treba za posljednji prikljucak izvesti poseban dimnjak. Na istu vertikalu mogu se prikljuciti samo peci priblizno istog kapaeiteta . Ako se prikljucuju peel razlicitoq kapaci teta, rnoze doci do porernecaja pravilne funkeije dimnjaka. U ovakvim slucajevirna treba naizrnjenicno ukliucivati peel tako da istodobno funkeioniraju peel istoga kapaeiteta.

GRIJANJE 171

_ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI
Ovako izgleda dimnjak od gotovih elemenata.

PRESJEK PRIKLJUtNOG I KONA~,NOG DIJELA DIMNJAKA

VENTURIUS

KROVNA PLOCA DILATACIJSKA FUGA 2 mm/ - MINIMALNO 3 em DILATACIJSKA MANSETA

OBZID S KLINKER - OPEKOM VANJSKI PLAST DIMNJAKA SAMOTNA CIJEV KONZOLNA PLOCA PREUZIMA TEZINU OBZIDA DO H = 3m GORNJA VRATA ZA CISCENJE PO POTREBI ARMIRANOBETONSKI PLAST PREMA STATICKOM RACUNU VRPCA 00 MINERALNE VUNE FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK KOTLA (RA) = 80', 60, 45 FAZONSKI KOMAD ZA PRIKLJUCAK KOTLA (RA) =60, 46 POLIETILENSKA FOLlJA, KOJA SPRECAVA PRODOR CEMENTNOG MLlJEKA U IZOLACUU TERVOL PTP 120

:>(

-c ....,
z
~

:,' :. r,.'

-c z

Ci

(ii

'"

.:

<0

....

.;. "

::i

::>
::>

Go

::.::

FAZONSKI KOMAD OTVORA ZA CISCENJE (PA)

OTVOR ZA CISCENJE

ISPUNA PRVOG PLASTA DO POLOVICE 16,5 em

SAMOSTOJECI DIMNJAK

l
TEMELJNO POSTOLJE DIMNJAKA

DIMNJAK U ZGRADI

172 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI

_
IGM "Gradnja" talec proizvodi po Jicenci SCHIEDEL salonitne stitnike za otvore dimnjaka VENTURJUS SW. Rijec je 0 salonitnom dlsku koji se pomocu mjedenih nogu pricvrscu] iznad otvora dimnjaka. Zahvaljujuci svom obJiku, disk pri strujanju zraka preko dimnjaka izaziva tzv. venturiefekt pri kojem na otvoru dimovodnog kanala nastaje dodatni potlak i ubrzano strujanje dimnih plinova. Osim sto pospjesuju strujanje dimnih plinova, ovl stitnicl cuvaJu dimnjak od kls, To je osobito vezno za vrijeme toplih mjeseci kad je veclne dimnjaka hladna pa se kisa moze slijevati priticno duboko u di movodni kanal. VEN TURJUS SW cin! ovalna salonitna ptoce (1), mjedene noge (2) s navojem i maticama (4) te betonsk i prsten. Montaza je jednostavna, a efikasnost vrijedna paznJe, bez obzira na smjer vjetra.

Vjdar

~Dim

SANACIJA DIMNJ AK A
Mozda malo pretjerujemo s uspcredborn, ali lakse ce se shvatiti kad kazerno da mnogi dimnjaei zbog prehlade imaju hunjavieu, pa srnrcaju. Isejedak je vee degutantniji izraz, ali je prikladniji za opis. To su dimnjaei koji su za zimu suvise lako odjeveni irnaju premalu toplotnu izolaeiju, pa se dim u njima brzo hladi i brzo se kondenzira vlaga. Tako nastaje crnosrrieda tekuca masa koja trazi izlaz na sve strane. Dakako, ohladeni dim pri vrhu dimnjaka je teii i pritisce kao cep na niz e toplije slojeve, koji onda pokusavaju izaci u stambeni prostor. Stoga klasican, dobro izveden dimnjak mora imati dobru toplinsku izolaeiju stijenki. Nekad su, to bile sarno opeke, a danas se za to vee primjenjuje i sloj ter moizolaeij skog materijala. Svrha je da se zagrijani dim brzo ne oh ladi vee kao topliji i lak si od vanjskog zraka juri u vis. Pogotovo ako su jos pritom glatke unutrasnje stijenke na koje se cada tesko hvata . Koji put takvi dimnjaei i predobro vuku. Sagori tako u tutanj i nepotrebno mnogo topline. Ali, i kad sasvim normalno vuku, trosak grijanja je velik. Otuda stalni pokusaji da se sto bolje iskoristi svako gorivo pa je tako nastalo niskotempera turno loziste, koje omogucuje efikasno grijanje i s nizim temperaturama u dimo vodu, uz posebne materijale dimnjaka koji su neprobojni za smolaste isejetke. No dimnjaei mogu oboljeti i zbog n ekih drugih uzroka. Reeimo, greska moze biti i u pogresnorn prikljucivanju lczista . Suvremena gradevinska medieina vise nije bespornocna. Cak i starost dimnjaka nije vise n eizljeciva bolest. Postoje sred stva i nacin i koji ce od starea napraviti mladica . A sto je najbitnije - bez rusenja . KAKO OTKRITI BOLEST? U svijet dimnjaka moiete uci jednim pogledom na vlastiti iIi susjedne krovove. Velika raznolikost u izgledu dimnjaka na prvi pogled zbunjuje. No, pazljivijern prornatracu nece prornaci detalji po kojimaje lako razlikovati bolesne od zdravih dimnjaka . U pitanju nisu sarno erne mrlje, ostecenja vidljivog dijela dimnjak a, ispueali zavrseci iIi tragovi cadi na fasadi zgrade. Dirnnjaci produzeni salonitnim eijevima - kako bi bolje vukli - u pravilu su uzrok velikih problema. Takvi dimnjaci najbolje mogu posluz iti kao primjer na kojem csmo objasniti uzroke i simptome bolesti dimnjaka. Tanka salonitna cijev uzrokuje naglo ohladivanje dim nih plinova na gornjem, najosjetljivijern dijelu dimovodnog kanala, pa se pojavljuje obilan kondenzat koji se cijedi niz cijev i u donjem dijelu dirnnjaka prodire izrriedu opeka u zidovima stvarajuci tamne smrdljive mrlje. Usprkos dodatnoj visini dirnnjak slabije vuce. Stvaranje kondenzata pojacat ce se i pri promjeni goriva. Prijede Ii se s krutih goriva na lozenje plinom, pojacano stvaranje kondenzata otapat ce cadu na unu

Ugradite neki alternationi izvor topline kao solarni sustau, aerogenerator i sl.

GRIJANJE t 73

_ _ _ __ _ _ _ _ DIMNJACI

Ovako izgleda bolestan dim nja k , Mrlje na zidovima sobe (a cesto i smrad) pokazuju da su dimnjaci ozbi/jno bo/esni. Nikakve boje, premazl iii tapete ne mogu popravitl stanje. U ovakvom s/ucaju mogu pomoci jedlno temeljitl zahvatl kojl ce epriiectt! probljanje kondenzata kroz konstrukciju dlmnjaka.

tr a snji m s tij en ka ma di mnjak a a mrlj e n a zidovim a ubrz ano ce se si r i ti U tal ogu n n s t n lorn congorijPv nn j f>n1 k rut.ih coriv u i li loz ivog u lja im a su mpora koj i s kOI1 denznom vla gorn iz dima st va ra sumpora stu iii s u mporn u kiselin u koj a s vre ni en om naprosto pojede dirnnjak. Posljedica j e propustanje dima, pojava mrlja i pukotina i na kraju neefikasno i skupo grijanje. Svi ovi simptomi ipak nisu dovoljni za brzu i jednozri acnu dijagnozu. Kao i u medicini i ovdje treba razmotriti sve uzroke koji su doveli do ovakvih posljedica. Gresk a moze biti u prikljucivanju loz ista, premalom otvoru dirnnjaka, dodatnom prikljucku lozista ili u promjeni goriva.

/ako je tesko povjerovatl da u vrucem dlmu Ima vode, clnjenlca je da prl Izgaranju svlh vrsta gorlva nastaju I znate koticlne vodene pare. U h/adnlm dlmnjaclma para se oh/adl, a kondenzat se cljedi niz stljenke dlmnjaka. Ako dimovodnl kanali nisu za~tlceni, zldovi se pocinju obi/no natapatl smrd/jivom crnom tekuclnom jer je naia/ost cinjenlc da jedan kotao ucinke oko 40 kW prolzvodi u sta/nom pogonu oko 4 kg vodene pare (kod /oi-u/ja) odnosno 6 kg vodene pare na sat (pri primjeni zemnog pune).

174 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI
NAMJERNO OHLADIVANJE. Iako vecinu neprilika s dimnjacima izazivaju hladni dimovodni kanali i stvaranje kondenzata, u posljednjih nekoliko godina pojavljuju se takve kombinacije lozista i dimnjaka kod kojih je sve podredeno snizavanju temperature dimnih plinova. Razlog je u stednji energije. Niza tem peratura dimnih plinova znaci i manje gubitke topline, a dimnjak otporan na agre sivne sastojke kondenzata Cini takav sistem sigurnim i ekonomienirn. Zbog toga novije izvedbe plinskih bojlera imaju izrnjenjivac topline u kojem dimni plinovi predgrijavaju vodu prije ulaska u sistem, kondenzat se kontrolirano odvodi, a u dimnjak odlazi praktick i hladan dim. Usteda energije je znatna. Niskotempera turna lozista imaju vrlo visok stupanj iskoristivosti goriva. Tako Vaillantov uljni kotao GP 120/1 calormatic nudi iskoristivost od 92 posto uz mogucnost rada pri zagrijavanju vode u sistemu na sarno 3S'C (idealno za podno grijanje). Kotlovi za vel ike sisteme imaju vee i umetke od keramike kako im pri radu na niskim temperaturama kondenzat ne bi mogao stetiti, Zelite Ii, dakle, stedjeti energiju ugradnjom nekog niskotemperaturnog lozista, morate sanirati vas stari dirnnjak, bez obzira sto je jos u dobrom stanju. Briga 0 dimnjacima uvijek se isplati, izlijeeeni dimnjaci starog loaista iIi dimnjaci dobro pripremljeni za stedljiva nova lozista, znaee uvijek veliku uste du troskova grijanja. Za sve Iijene dimnjake koji slabo vuku iIi im se smjer rnoze pratiti po vidljivim tamnim mrljama na zidu, neizbjezno je temeljito lijecenje. Dok se dio dimnjaka iznad krova obnavlja r usenjem i ponovnim zidajem, rijetko se tako radikalan zahvat prirnjenjuje na cijelu visinu dimnjaka. Za to i nema potrebe. Uklanjanje cadom natopljene zbuke sa zidova i nancsenje nove bit ce najneugodniji dio posla .

Pri izvedbi [asade pazite da nema toplinskih mostova.

Zi~:::,STrri::::~ ,C:U(~~)iL,~~\~ !;~~

Ako toplinu sagorjelih plinova lelite bo/je isko ristitl, morate rscunet! s tim da ce u dimnjak stic! vee prtttono oh/adeni. Do vrha dimnjaka potpuno ce se oh/aditi os/abadajuei vellke kollcine vode. U nezssticenom di movodnom kana/u ta voda je prava katastrofa. Dobrom izo/acijom dimnjaka usporava se (iii c:ak onemogueuje) pojava kondenzata, a stijenke otporne na v/agu i kiseline sprijec:it ee svaku stetu.

.,..-: ..<:::::::::-:.:::.:: .:..;::-;:;.:.;::.;.;.;::;:;:;:;:;:;:;:::;:;::::::::;;:::;:;;.:-:.: .:.:

ill~iill,i~~I:~I:jil;i[i~:I~I~~ll~111111

Sirukiura loplinskog izolacijskog sloja mora biti takva da ne uzrokuje konden zaciju i vlaienje zida .

GRIJANJE 175

_ _ _ _ _ _ _ _

DIMNJACI

Toplinsku izolaciiu ugrad iie u podn e i krovne poursine.

:;i:i~%:~:;(r:ir:r:#1:~~~ \1:)K()~L.1 ;\1 !:~:~:

Ako nakon takve sanacije zidova u vu cet e u dimovod sa motnu il i metalnu cijev, dimnjak ce biti kao nov . Prije svega, dimnjak valja temeljito ocistiti od cadi i od krhotina opeka i zbuke. N akon Ciscenja n ece biti te sko izrnj cri ti slobodan promjer dimnog otvora i tako odabrati promj er cijevi koju treba uvuci u dimnjak. Najj eftinije i n ajprakti cnije rje senj e kojim cete osigurati n epropusnost dimnjaka svakak o su sav itlj iv e m etaln e cijevi. U na s ih proizvodi: MLADOST - PANAFLEX, 76300 Bij eljin a, Radojk e Laki c 145, tel. (076 )44 211, 45-490. Proi zvodn im progr am om obuh va cene su tri vrste cijevi:

Metalne fleks ibilne cijevi predstavljaju relativno jednostavno i vrto efikasno rjesenje za sanaeiju dimnjaka. Proizvodi ih UNIS - "Mla dost " iz Bjeljine, a ovisno o materijalu i izvedbl isporucuiu se pod na zivima FUMINOX, FU MIFLEX i FUMALU.

Nakon clseenja dlmnjaka I provjere prohodnosti dimovodnog kanala metalne cijevi se umecu u dlmnjak kroz gornji otvor. Kako blste slolaksali posao, na donjl kraj eijevl pricvrstite skosen drvenl cep s kukom I premalite lojem. Za kuku privezite cv rst konopae, kako blste uz uguravanje na gomjem kraju, eijev mogli I povleciti na donjem kraju dimnjaka. Na taj nscin cete lakse uvesti metalnu fleksibilnu eljev I u voc1ene dimnjake, tj. dimnjake koji u nekim dijelovima Imaju koso Izveden dlmovodnl kanal.

_
I

: , '. . . G ~ 6 : ' ;0
~

"ill
:...~

t =~
!

L. " .,
1 :"

:!

.... ..

-=' ;. ~'. ~.-

Spoj eijevl s urec1ajem za grljanje molete lzvesti na jedan od ova tri nscins, ovlsno 0 obliku I Izvedbl dlmnjaka na mjestu prlkljucenja.

Na donjem kraju zavrsnog elementa vidi se odvod kondenzata. Uz samu metalnu eljev treba ostaviti I otvor od najmanje 20 em za venti laeiju dlmnjaka .

I gornjl kraj ovako saniranog dimnjaka treba biti pro plsno Izveden. Ne smije se zaboraviti niti otvor za ventilaeiju dlmnjaka koji na ovom mjestu nije veci od 5 em, jer strujanje zraka oko metalne eljevi osigurava dobro funkeionlranje dimnjaka, ali I trajnost Izvedbe.

76 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ DIMNJACI
FUMINOX - eijevi od visokolegiranog austenitnog celika iIi nehrdajuceg celika promjera od 80 do 600 mm. Zbog kvalitete i debljine pogodne su za sve vrste goriva, ali su i najskuplje. FUMIFLEX - cijevi su od istog materijala, ali s trakarna tanjeg lima, pa se primjenjuju kod manje opterecenih loztsta . FUMALU - eijevi napravljene su od debljih traka aluminijskog lima, nisu pogodne za loiiSta s puna oslobodenog sump ora (kruta i tekuca goriva) pa se upot rebljavaju za plinska lozi sta. Promjer im je od 80 do 200 mm i mnogo su jeftinije od prvih dviju vrsta eijevi. Koju vrst eijevi odabrati i kojeg promjera odluka je koju ne valja donositi odoka. Pri izboru treba dobro pogledati upute i tabliee proizvodaca, jer s dimnjaeima se ne isplati izvoditi trikove, u zelji da se postigne nernoguce. Vrst goriva, tip loz i sta, konstrukcija i materijal dimnjaka, promjer i visina dimovodnog kanala, potreban podtlak i slicni detalji moraju bib ispunjeni. Proizvodaci imaju za svoje proizvode napravljene dijagrame koji su rezultat iskustva i mjerenja, te ih se valja pridrzavati. Odredeno gorivo i loziste treba npr. uz visinu dimnjaka od 7 do 8 m promjer eijevi od 20 em, dok je za visinu od 8 do 12 m dovoljna eijev promjera 18 em. Za plinske plamenike s prisilnom ventilaeijom potrebna je uza eijev od onih bez ventilatora. Pogledajte, dakle, sve tehnicke karakteristike elemenata postojeceg iIi buduceg sistema grijanja, pa tek nakon toga odaberite sto yam treba.

Pregledajte i krotme-iaoanske prozore.

Zabrtvite i spojeve dimnjaka, ventilacijskih kanala i TV antena koji prolaze kroz

krotmu poorsinu.

GRIJANJE t 77

1 0

SUNCEVA
ENERGIJA

ir

J5

'J

Sve je vise objekata gdje se na krovovima i terasama (cak i u dvoristims] zrcale solami kolektori.

Govoriti 0 besplatnoj energiji u vrijeme kad nam se od cijene svakog kilovatsaLa dize kosa na glavi zvuci besmisleno, ali i to je moguce. U Sjedinjenim Drzavarna (Kalifornija), Izraelu i Australiji ugradnja solarnih sistema vee je postala zakon ski obavezna, u nekim zemljarna za takve se investicije nudi niz pogodnosti (popusti pri kupnji i povoljni krediti), a kod nas - nista . Nemamo cak ni pravih informa cija. Najnovija ispitivanja pokazuju da klasican solarni sistern u podrueju uz more moze ustedjeti godisnje oko 700 k Wh/rn ", a u kontinentalnim podruejima oko 450 k.Wh/m''. Ako u nas otprilike 1 kWh kosta 0,1 DEM, znaci da se solarnim siste mom povrsine 6 m 2 rnoze ustedjeti godisnje oko 400 DEM. ZA GRIJAN,JE I TOPLU vonu. U dornacinstvima i javnirn objektima erier gija sluz! za zagrijavanje i za pripremu potrosne tople vode. Ovisno 0 podneblju kao i 0 intenzitetu tr osenja te vode utrosak energije varira u ukupnoj bilanci top line, no ipak se moze uzeti meritornim podatak da se oko 20 posta energije u dornacinstvima utrosi upravo za pripremu potrosne tople vode . Kako je to vrlo cesto elektricna energija, takva je usteda ujedno i najveci efekt jer dobro je poznato da je elektricna energija najskuplji energent. Stoga i nije cudno da u posljednje vrijeme na mnogirn kucarna sve cesee nicu neke tamne plohe. Taj trend je vrlo intenzivan, pa u mnogim zemljama solarna industrija dozivljava pravi procvat i vrlo cesto niz subvencija zbog zajednickih interesa stanovnistva i drzave, Sarno u Japanu irna vise od tri milijuna solarnih uredaja (kompletne instalacije za pripremu potrosne tople vode) a u Izraelu vee svako trece dornacinstvo ima toplu vodu iz solarnog sistema. No, najilustrativniji podatak je iz SR Njernacke, gdje je vee sada ugradeno preko 250.000 m? solarnih kolektora, a do 1995. godine predvidaju cak 15,000.000 m". Sto bismo onda mi trebali dotad ugraditi duz naseg suncanog Jadrana, gdje je insolacija gotovo dvostruko veca negoli u srednjoj Evropi. I spitivanja u n asoj zemlji pokazuju slijedece:

180 GRlJANJ E

[I

_ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA _

P41Br". '_lIll1illt41
OSIJEK PULA SPLIT ZAGREB 488 0,38 630 887 435 048 0,60 0,36

Tros"kovi izuedbe dobre toplinske izolacije obicno ne prelaze 3 posta od ukupne inuesticiie pri izgradnji nove zgrade, a smaniuiu tros"kove grijanja i do 40 posto.

N a osnovi stvarnih podataka i ispitivanja na instaliranim postrojenjima, iskustvo pokazuje da se iskoristenjern sunceve energij e rnoze ustedjeti 65 do 75 posta od ukupnih pot.reba energije za zagrijavanje potrosne tople vode. Prema ovirn podacima lako je izracunati mogucu ustedu, pa ako se spremate u investiciju mozete napraviti i elaborat 0 ekonomskoj opravdanosti zahvata. Nasa iskustva pokazuju da se takva investicija isplati kroz smanjenje troskova ener gije za relativno kratko razdoblj e - za cetiri do devet godina, jasno, ovisno 0 kli matskim uvjetima i rezirnu potrosnje vode.

-....

.:. :,.,<:, :::::"" :;:;:" ;" :<:,:::,:::, :;::.:: ,:",;,,,.

ODABIR SISTEMA
Prije odluke 0 primjeni sunceve energij e treba prouciti solarn e karte i in sola ciju kako bi se dobila tocna racunica da Ii se instalacija isplati . Za nasu zemlju postoji karta s oznacenirn zonama insolacije, pa se ukupno solarno zracenje na nasem podrueju krece dnevno od 3000 do 4350 Wh/rn", sto znaci da se u nnjsuncan ijern mjesecu srpnju (julu) moze dn evno dobiti besplatno i do 7,5 kWhl m 2 encrgije u najsuncanijoj zoni. Sad treba odluciti da Ii primijeniti sistem s prirodnorn iii s prisilnom cir kulacijom. Rod prirodne cirkulacije vode, uredaje treba posta viti tako da se sprem nik nalazi iznad solarnih kolektora ida su svi cjevovodi polozeni tako daje moguca prirodna cirkulacija . Cesto se zaboravlja da cjevovodi moraju imati uspon iIi pad ovisno 0 smjeru cirkulacije pa nastaju problemi jer cirkulacije jednostavno ncma.

POVR SINA (u m2) UGRADENIH SOLARNIH KOLEKTORA U SR NJEMACKOJ

I I I I

250.000
I

200.000 150.000 100.000

Dok za na~u zemlju postoje samo procjene u SR Njemackoj se tocno zna da Je 1986. godine bilo instalirano 220.000 TTY solarnih kolektora, a do 1995. godine prognoza je
cak 15,000.000 TTY.

/~
~

50.000

I-~ -

Sve uredaje za grijanje treba pregledati i oeistiti prije ogrjevne sezone.

1978 1979 1980 1981

- - -

1982 1986 1995

--

"'&' Ii. f'; ~~:" V1' ;*, f% Uf.7<d U\ Hi''' .;.) ' ~~ .~. ~ I. ~ .U ~ 7:::-::; t &~ $. ~t~ : ?:t <: i,.,:,: p,; >.i ~ i ~ t 1 tJ~ '~,,,@ iW U 't~h'

.'?'

~ .:~r.!l~r,.:.f~..:.r:f.!~.;:.I~..r~ .!;:.li:;.:r.~: '.-:~.i: ~~~~~~~~~J~lfl:' f~ '.,!;7.,:1.X,r.i~

. .. .. : .

-:.:-:-:.:< :::::::::::::::::::::::::::::::

GRIJANJE 181

_ _ _ _ _ _ _ _ SUNCEVA ENERGIJA

~_.

3000

. '

LJUBLJANA

3500

3000

Sprijeiite ispuitanie iii nekonirolirano istjecanje vade iz sistema grijanja.

3350

'~m~'~
NOYI SAD

'!f>(fJ
PULA BEOGRAD

/111 " 325 0

Srednje godi!mje globalno suncevo zrscen] u Jugoslaviji (u Whidanlrrr) je vrlo visoko, pa tu besplatnu energiju treba sto vise iskoristitl.
7 6
r--

...

..... ff-

.....
I--

5
4

r--

f-

f-

f~

2
I--

l-

r--

SREDNJE GODISNJE VRIJEDNOSTI

(kWh/m 2d)
fr-f-

--

ZONE
1
~

INSOLACIJA

f-

r--

f-

1 1=
N

2 3
F

,., ...., :><:: ...., ...., ...., ...., .:c N 0 Z Z ~ z z z 0 z -o w ...., ...., z c o, > o o, ...., en 11. :::> :::> ~ o 0 ...., -o :::> -J a: -J cr: I- I'N W :::i (J) (J) rr 5 (J) 0 (J) a ...., w 0 I:><:: :::i cr: U5 >
W

'0 E

. ....

()

11.

z U5 0 a:

5 6
7

3000 3350 3500 3800 4000 4200 4200

Insolaclja je nejvec u srpnju. Tada se dnevno mole doblti i do 7,5 kWhlrrr energije ako su solami kolektori u najsuncanljoj zoni.

DIMENZIONIRANJE ELEMENATA
Aka je moguce, ugradite sistem s autamatskam regulacijam sabne temperature.

Najvaznije je znati koliko tople vode treba zagrijati. Zato postoje strucni po daci kao i razni dijagrami-nomogrami za brzo i efikasno odredivanjeelemenata sistema prema podacima proizvodaca. Pritom treba paziti da se ponudeni podaci ne upotrijebe za neki drugi sistem. Npr. proizvodac TEHNOMONT-Pula ima pregledne tablice iz kojih se moze odrediti velicina spremnika, broj kolektora, povrsina cijevne spirale i nagib kolektora, ali ako imate neki drugi kolektor, treba preracunati povrsinu, jer "Tehnomontov" ima 1,91 m 2 dok drugi moze imati vise ili manje. Cak i da su istih karakteristika i da imaju isti stupanj djelovanja mora se uzeti u obzir i povrsina. Vrlo je vazno da su kolektori okrenuti u smjeru Sunca i adekvatno nagnuti, no nazalost na nizu objekata taj uvjet nije postovan. Podaci u tablici to tocno pokazuju.

182 GRIJANJE

_ _- - - - - - - - - - - - - - S U N C E V A ENERGIJA
:;:;:;
:::::::::::i:::: :::::::~:;: :'

DVA SOLA RNA SISTEMA ZA PRIPREMU POTROSNE TaPLE VODE

l~i li: :I~.i:i l[lii!i ii!~I! li: :i~1:~J~llii

Sniienjem sobne temperature samo za jedan siupan] ustedjet cete 6 posto energi]e.

.:....;;:;:;:;:::::::;::

;:;;" .:. :::::.::. ::::}:;:: :::;: :;: :{

PRIRODNA CIRKULACIJA
TERMOSIFONSKI SISTEM

PRISILNA CIRKULACIJA
CIRKULACIJA POMoCU CRPKE

sotsrni kotektori najce[;ce sluze za bespletno zagrijavanje potrosne tople vode.

r' irw;o:a!no

Sle<t1je
Povrt. IIOIek.m2 12 2,4 3,6 4,8 6.0 72 8.4 9,6 10,8 12.0 18.0 24.0 36.0 48.0 72,0 96.0 120.0 100 240 360 POlTebe vode Zaprem . sprem . m3 Vdan
Il1
Povr~ .

maksimalco POlrebe voce Vdan Zaprem. sprem. m3 0.14 028 0.45 0,5Q 0,70 0,84 0.98 1.12 128 1.40 2.10 2.80 420 5.60 8.40
Povr~.

Broi oscoa 1 2 3 4

Potrebevode laete--:I. so-ern. m 3

Vdan

IIOle'. m2 1,8 3,6 5.4 72 9.0 10.8 12,6 14.4 16,2 18.0 27.0 36.0 5-4.D 72,0 lD8.0 144.0 180.0 210
360

I<olek.m2 2.8 5,6 8,4 112 14.0 16,8 19.6 22.4 25,2 28.0 42.0 56.0 84.0 112,0 168.0 224.0 280.0 420

40
!I)

0.06 0,12 0,18 0.24 0,30 0,36 0.42 0.48 0.5-4 0,60 0,90 1.20 1. 80 2.40 3.60 4.80 6.00 9,0 12.0 18,0 24.0 30,0

0,9 0,18 027 0.36 0,45 0.54 0.63 0.72 0,81 0.90 1.35 1.80 2,70 3.60 5.40

so
100 270
360

120 100 240

120 100 200 240 283 320

5
6 7 8 9
10

300
360 420

450
540 630
720 810

480 5-40

360
400

600

15

:n
30 40
Il1
!I)

600 000 1200

1600 2400

sco
1200 1000 2400

sn
1350 ,000
2700 3600

3600 4800 6000 !nOD 12000

10000 24000
30000

5-400

3200
4000

720
9,00 13.5 18.0 27,0 36.0 45.0

100 150 200

6000 8000 12000 16000

2aXXl

7200 !nOD 13500 18000

27000 36000

1120
14,00

2\.0 28.0 42.0 56.0 70.0

560
840 1120 1400

300 400
500

540
720
!nO

480 600

45000

Elementi solamog sistema mogu se odrediti iz ove tab lice.

SISTEMI SPAJANJA
Kolektori se eesto krivo spajaju. Ne srniju se spajati kao radijatori u jednom nizu vee ih treba spojiti tako da je kr oz sve jednaka cirkulacija, sto znaci da voda kroz svaki kolektor ima jednak put, a dimenzije cjevovoda moraju biti prema svakom reciprocne ili identicne, To je tzv. Tiechelmann-sistem. Jedino ovako spojeni kolektori mogu svaki za sebe dobro funkcionirati, Inace bi voda cirkuli rala kroz onaj koji ima manje otpore, a ostali bi bili bez cirkulacije i ne bi zagri javali vodu u sistemu. Cirkulaciju mozete kontrolirati tako da opipate je li izlaz tople vode na svakom kolektoru podjednako topao, jer to je jedini dokaz da je u svakome dobra cirkulacija. U protivnom, uzalud yam sva oprerna kad od nje nema koristi iIi je pak minimalna (20 do 30 posto). Osim spajanja vaz no je i pravilno di menzioniranje, a podatke 0 tome naci cete u tablici.

GRIJANJE 183

_ _ _ __ __ _ SUNCEVA ENERGIJA
POTROSNJA

V dan
VELIKA

II'
0

I'\.
Tokom noci u svim proslorijama smanjite iemperaiuru na 15C.
SRE DNJA MALA

ur

800

\.

r\.

,
I'" ~
+
~ ~

? 7
0

I"'. ~

~ ~

z >(f)
0
0:: 0-

600 >"!j500 400 200 ~

cr

BROJ OSOBA

'" , "

/
/
~

0300

I' '" ZAPREMINA BOJLE AA

12 1110 9 8 7 6 5 4 3 2 1 \ 00 4; 600 800 1000 1200 2 4 6

I-

I--- -

8 10 w I-- ~ 12 ~ 14 ~ > 16 ~

c5
z

,
----J

L......

Nomogram potrosn]e prema podacima "TVT BORIS KIDRIC".

Nagib kolektora

Reiim

koristenja

Bro] clanova obltelji-korisnlke tople vode P=1 ,91 m' 1-2 5-6

Povrsina cijevne Ekspanzijska Potreban bro Potreban volumen bakrene grijalice posuda kolektora "Tehnomont" spremnika (1) u spremniku (m') SKT-40

1
2 3 4 1 2 3 4

150(100 ) 200 (22 5) 300 400(500) 150 300 400(500 ) 600

0,6 1,2(.1,3) 1,5 2(2,5) 0,6 1,2 1,5 2

Cjelogodisnje 3-4 korislenje Korislenje od IV-IX. mjeseca

7-8
1-2 3-4 5-6

Solama povrsin neto ovog kolektora je 1,91 nr.

7-8

Optima lni volumen ekspanzijske posudeje od 5 do 10 L U slucaju da lakvih nema na Iriis lu treba odabraIi "Gorenje" Varflex 25 L

45"

30

Nagib ko!ektora prema vodoravnoj povrsini

90' 75"
NajbolJI uctne postire se ako je kolektor okrenut prema jugu / postavljen pod nag/bom od 30 stupnjeva u odnosu na vodoravnu povrsinu. Ako se leli postlcl tst! u{;inak kod odstupanja od pra vca I nagiba, apsorpcijsku plohu treba povecsti za faktore navedene u tablici.

ISTOK 90' 60'

STRANESV IJETA JUGOISTOK 45' 30'

JUG JUGOZAPAD 0' 30' 45' 60'

ZAPAD 90'

.::

2,07 1,99 1,73 1,43 1,30 1, 16 1,12

1,96 1,53 1,32 1,20 1,14 1,09 1,12

1,76 1,42 1,22 1,13 1 ,00 1,07 1,12

1,59 1,28 1,13 1 ,05 1,03 1,05 1,12

1,50 1,59 1,20 1,28 1,08 1,13 1,01 1,05 1,0 1,03 1,03 1,12 1,12 1,12

1,68 1,35 1,16 1,07 1,03 1,12 1,12

1,86 1,45 1,26 1,14 1,08 1,12 112

1,97 1,89 1,65 1,36 1,23 1,12 112

60' 45' 30' 15"

0

184 GRIJANJE

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

SUNCEVA ENERGIJA

Ocito sistem spajanja kolektora je vrlo kompliciran i treba ga uvijek dobro izvesti, jer krivo spojeni sistemi ne griju niti stede koliko je potrebno. I raz liciti kolektori mogu se spojiti u jedan sistem, ali pritom treba ugraditi i regulacijske ventile kako bi se sistem mogao balansirati. I ovdje kao i kod ostalih instalacija treba provjeriti cirkulaciju. Sistem je izbalansiran onda kad se na svakom izlaznom prikljucku iz kolektora postigne ista temperatura. To je dokaz da kroz sve kolektore voda jednako cirkulira. U slucaju kad imamo dva i dva ista ko lektora, ako je otpor kroz dva krajnja veci, ugradit cerno dodatne ventile na one u sredini. Te ventile treba prigustti sve dok se ne poveca otpor kroz ta dva srednja kolektora tako daje kroz sve kolektore ista cirkulacija, a to ce se postici kad bude ista temperatura na izlazu iz svakoga.

U prostorijama gdje se ne boravi preko vikenda (uredi, kancelari]e, radionice, pogonske prostorije) treba regulirati iemperaturu na minimum, ali vodeei racuna da ne dode do zamrzavanja.

PREZIMLJAVANJE
Koliko i kakvog solarnog medija treba staviti u sistem? Ponajprije treba reci da ti sisterni sadrze vrlo malo vode. Tako obican sistem za obiteljsku kucu sa so larnim bojlerom od 300 litara i oko 6 m kolektora sadrZi oko 20 litara medija . To znaci da treba malo i zastitnog sredstva. Solarnu instalaciju ne treba prazniti vee je napuniti nekim zastitnirn sredstvom. Tccka smrzavanja mora biti oko 10 C niza od predvidene zimske temperature za to podrucje. To zriaci da npr. u Zagrebu i Beogradu treba osigurati sistem od -25 (jer su zirni obicno najnize temperature - 15C, au Ljubljani solarni medij morao bi imati malo nizu tock u srnrzavanja - na -28"C .

MJERITI TEMPERATURU IZLAZA

U sistem s vise reztlcittn tipova kolektora treba ugraditi regulacijske ventile zbog balansiranja instalacije.

Kao zastitno sredstvo uzima se obicno antifriz koji sadrzi aditive za zastitu instalacije protiv starenja, nastanka taloga, korozije i slicno, pa ga ovisno 0 svojstvima treba mije sati s vodom u sarnoj instalaciji, da se postigne zahtjevna tocka smrzavanja. Takva se sredstva kod nas prodaju pod nazivom PKL 100, PKL 300, PETROL PKL, HINS PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 i slicno. Upute 0 upotrebi treba detaljno procitati prije kupnje, jer neka sredstva zahtijevaju posebne uvjete. 'I'ako npr. PETROL GLYTHERMIN GP 42-51 nije podesan za instalacije s pocincanirn cijevima. Zastitno se sredstvo obicno unosi crijevom kao kod punjenja instalacije grijanja (smjesa vode i tog sredstva) i to tako da se protutlakom vodovodne mreze ugura odredena kolicina medija u sis tern. Nakon toga sistem treba odzraciti i podesiti tlak da sistem bude dovoljno pun . Areometrom (za ispitivanje tekucina kod akumulatora) provjerite tocku smrzavanja i sistem je miran nekoliko godina. Prije Ijeta obavezno treba provje riti da li je sistem pun i odzraciti ga na najvi sern mjestu, a prije zime provjeriti tock u smrzavanja.

Radijatore nemojte zaklanjati zavjesama niti ogradivati jer to smanjuje prijenos topline u prostor.

-GRIJANJE t 85

CRPALKE d.o.o,
Sigurno ste primijetiIi kako iza hladnjaka struji topIi zrak, ]este Ii pomislili da bi ta toplina mogla zagrijavati vodu? Ako tom toplinom zagrijavate recimo vodu tada ste od hladnjaka dobili tzv. toplinsku crpku, Najvaznije je pritom da se osim povoljnog efekta trecinom elektricne snage uspije na izlazu izvuCi toplinski ucinak za zagrijavanje

TOPLINSKE CRPKE
Dakle, ako je 600 W potrebno za pogon kompresora, za zagrijavanje vode na raspolaganju je eak triput vl~ energije negoli za pogon kompresora. Ovisno 0 Izvedbi I naeinu prljenosa tcpllne, ti se odnosi mogu i mljenjali, ali krecu se uglavnom u lim okvlrima, SISTEM RAOA Topllnska se crpka, kao I hladnjak, sastoji od slijedeCih dijelova: isparivaea, kompresora, kondenzatora I ekspanzijskog venlila. Isparivac je izmjcnjivae topllne smjesten u prostoru pa medij koji slufl za prijcnos topline hlapi, a kompresor ga komprimira i transportira u kondenzator. Toplinu koju medij oduzima okolini i pritom mljenja svoje agregatno stanje, sad prenosi toploj vodi u bojleru . Na taj je naein proces zaokruzen I trajno se odvija, a pritom se tro~1 sarno cnergija za pogon kompresora. Toplina se oduzima vanjskom zraku, podzemnoj I povrsinskoj vodi, zemlji I sl. Zato I toplinske crpke Imaju osnovnu oznaku Z iii V ovisno o mediju ad kojega oduzimaju toplinu (Z-zrak, V-voda), a slljedeci broj je oblcno iznos toplinske snage na izlazu u kW. Tako se Z 2 A (B, C iii 0), koja naprimjer najCeilCe upotrebljava jedinica irna loplinsku snagu ad 2 kW, a za pogon kompresora treba sarno 600 W elektricne energije, Takva crpka moze radiU pri tcmperaturama ad +5 do +35'C I njome mozete postici temperaturu vode do 55'C, ~to je dovoljno za sve namjene, a pritom se Ipak ne talozl previ~ kamenca. Najrasirenija vanjanta toplinske crpke za zagrijavanje Z 28 . Ima bojler 280 I, Mg anodu, tople vode je model elektricni grijae od 2000 W za sluca] kad vanjska temperatura zraka padne ispod +S'C. Bojler se mofe kombiniratl za razne namjene kao dodatnl element, zasebno, zatim kao dvonamjensko grijanje za solarne sisteme u bivalenlnim sistemima I sl.
Analizom je zakljuceno da se toplinska crpka isplall u obiteljskoj
kucl prosjccno za 4 do 5 godina, a tamo gdje treba vi~ topic vode
(na primjer u Irizerskom salonu, restoranu i sl.), znatno prije.
Informadje: GORENJE TOPLOTNE CRPALKE,
63320 Titovo Velenje, Partizanska br, 12,
tel. (063)853-231, 856-796, telefaks (063)854-762.

rc

rc

rc

rc

Velik izbor tipova i raznih modela s toplinskom snagom do 15 kW.

_. --.-?
1. Kondenzator 2. Isparivac 3. Ventilator 4. Kompresor 5. Elektrogrijac 6. Rashladni sustav 7. Ispust kondenzata 8. Izlaz tople vade 9. Poklopac 10. Bojler-spremnik 280 litara 11. Prikljucak za recirkulaciju 12. Mg anoda 13. Ekspanzijski venti I 14. lzmjenjivac topline (za verzlje rc Z 2B i TtZ2A) 15. Ulaz hladne vade 16. Toplinska izolacija

Isparivat

8 6 11

10

16

--~
9
7

12

Kondenzator
Slstem rada Istl je kao i kod hladnjaka pa su I dijelovi isli: kompresor, isparivac, ekspanzijski ventil i kondenzator.

Najcdca je verzija toplinske crpke llPTC Z 28 - gdje su kompresor I bojler od 280 IItara jedna cjellna. Postoje I druge verzije TC Z 2A (bojler ad 200 lltara ito je najjeftinija takva verzija), te TC Z 2C i TC Z 20 gd]e je kompresorski agregat odvojen od spremnika.

11
Stednja energije naioeci je energetski izvor.

ALTERNATIVNI IZVORI ENERGI]E

Teske je danas biti dobar prognozer, ali je zacijelo sigurno da nasi energetski izvori nece trajati vjecn o. Mnogi znanstvenici i razne medunarodne institucije imaju niz prognoza, ali nam se cini da je ipak prognoza Svjetske konferencije za energiju najvjerodostojnija. Ne ulazeci previse u strucne procjene i objasnjenja (postoji naime niz znanstvenih metodologija razmatranja opcije energetske po trosnje s raz licitirn varijantama razvoja), a uzevsi kao najvjerojatniju srednju varijantu tada je izvjesno: ugljen ce se k ao energent najk asnije iscrpiti nedokazane rezerve nafte nestat ce oko 2020. godine tj. ,a vjerojatne rezerve mogu potrajati jos maksimalno 10 godina dokazane rezerve plina iscrpit ce se takoder vee 2020. godine, mada postoje sanse da se s ocek ivanirn jos postojecim rezervama produz i vijek koristenja prirodnog plina do najk asnije 2060. godine u uvjetirna sadasnjeg nacina koristenja urana njegove rezerve sa svirn dokazanirn i dodatnirn rezervama iscrpit ce se takoder oko 2020. godine . Ove svjetske prognoze pokazuju da su rezerve goriva ogranicene. Osim s njihovirn brzirn iscrpljivanjern treba racunati i na trosk ove pri stvaranju i vadenju fosilnih goriva jer ce za desetak godina trebati vise energije za njihovo vadenje nego sto ce je sadrzavati. Preostaje narn stoga vrlo brza orijentacija na izvore energije koji narn se sarni narnecu. Neosporno je da zasad nerna jasn ih alterriativa za sup stituciju fosilnih goriva, a kako je rijec 0 svjetski najatraktivnijern biznisu (danas energetika temeljena na iskoristavanju neobnovljivih izvora energije, tj . ugljena, nafte, plina i urana, angaz ira od 17 do 25 posta ukupnih drustve nih sredstava) svirna narn je jasno 0 kakvirn se naporirna i sredstvima radi pri pronalazenju dostojne zarnjene za energetske resurse koji narn polako ali sigurno postaju nedostatni. Sve ostalo su igre mocnog kapitala koji je sedarndesetih godina slornio jeftino naftno trziste nakon cega je uslijedio visegodisnji rat cijena i interesa da bi barel nafte osarndesetih godina kostao cak i 42, a i nadalje varira ovisno 0 krizi n a bliskoistocnorn podrucju, Stoga nisu u pravu prognozeri koji smatraju da u uvjetirna ovako jeftine nafte

I= r

b
I
r

i=

5
L

SUNCANE PLANTAZE DOVOLJNO ENERGIJE ZA CIJELI SVIJET

U suncsnom pojasu Zemljine kugle gdje je dozrscene energija Sunca veca od 2200 kWh godisnje mogle bi se postaviti plantaie suncevin fotonaponskih kolektora koji bi prema poznatim tehnologijama i sadasnjem stupnju efikasnosti mogli proizvesti dovoljno etektricne energije za potrebe cijelog coviecenstv, bez zagadivanja okoline, bez velikih dimnjaka, bez bojazni od zracenja i bez bojazni da ce energetski potencijal tog izvora presusiti.

188 GR/]AN]E

_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

ne treba t r 5i sredstva na razne druge oblike energije. Dva su razloga koji to potvrduju, Ogra niceno st rezervi nafte i nuznost ekonomske i energetske neovisnosti, Hocemo li u sxor o umjesto hidroelektrana, termoelektrana i nuklearki imati polja vjetre nj .a, su nca n e plantaze, bioenergetske farme i vodikovode?

VODIK - ENERGENT BUDUCNOSTI

Sva fosilna goriva imaju velik nedostatak koji svakirn danom sve vise pritisce stanovnike n Sf kugle. Zagadivanje okoline, te promjene mikro i makroklimatskih uvjeta vee je t olik o da jedino cist i za okolinu bezopasan energent moze imati buducnost, Pritom je vrlo vazno da ga ima dovoljno i da je njegova eksploatacija jeftiria i ek o ornsk i opravdana. Mora, jezer a , rijek e, izvori i svi ostali vodeni tokovi obiluju vodikom. Rasprostranjenost mu je dakle odlicna. Iz vode ga mozemo dobiti na niz raz licitih nacina od k oj ih je sarno metoda elektrolize vode razvijena do komercijalne prirnjene. Za raz gradnju vode na vodik i k isik potrebna je energija i tu sada postoje sanse i moguc os t i da se za tu potrebnu energiju iskoriste razni oblici alternativne energije, od k oiih su vrlo pogodni solarn i sistemi. Tako dobiven vodik treba uskladistiti, no tu irna i nekih tehnick ih problema. I sarno izgaranje vodika moguco je na dva nacin a : primjenom gorivih celija dobiva se elektricna, a primjenom katalitickih gorion ika toplinska energija . Kod svih tih procesa bitno je da tog vodika irna zaista svu a ok o nas, a tehnicki problemi koji prate proces proizvodnje, skladistenja i p r imj enu su rjesivi do ekonomske opravdanosti. Pritom treba 0 imah razjasniti da vodik i nije novi izvor energije vee sarno moze biti njen prijen osnik, jedan od oblika, bas kao i elektricna energija, pogodan za transport, za sk la d istenje i efikasnu upotrebu. Razne izvedbe automobila, aviona i slicno na vodik kao spremnik energije pokazuju daje una toe pocetnirn tehnickim problemima nada u opravdanost takvih napora zbog buduce primjene vodika bila potpuno opravda na, Takoder je vrlo vazno da je pri iskoristavanju vodika potpuno zasticena okolina jer je proces potpuno suprotan od elektrolize. Vodik, bez obzira na nacin upotrebe , u tom procesu oksidira i pretvara se natrag u vodu.

lskorisiite i pasivnu sunceou energiju, arijentirajte objekt prema jugu, smanjite staklene plohe, primijenite ioplinske crpke.

,;~~jr!i:!!itrrrJj%i ~t)I(:I:Jitjii;~il !:

ENERGIJA SUNCA
To je doista nei scrpan izvor koji prema dosadasnjern stanju tehnologije mozerno koristiti na dva naciria. Sclarna termalna energija je dosad poprilicno rasirena pa na mnogim krovovima vee nicu razni kolektori Kojima se vrlo efikasno i jeftino iskoristava ova be splatna energija za zagrijavanje tople vode.
I

I
TERMOELEKTRANE HIDROELEKTRANE N.E. KRSKO

----BIOMASA L:IVOTINJE BIOPLIN GEOTERMALNA VALOVI

[kWh/g]
21,74x1Q9

29

15,36x1Q9 13,2x109 11 ,2x109 7,48x1Q9 6,41x1Q9 4,19x109 79,6x1 O~

20,S 17,8 15 10 8,5 5,6 106.2

75x10 9 kWh/g
SADASNJA PROIZVODNJA 75x1Q9 RAZLIKA + 4.6x109 +6,2%

Na slavine u kuci ugradite

perlatare i redovito i1l
odriavajte.
Slanina s perlatarom
smanjuje protak vade 50 pasta,
mlaz je meksi i uoda ne prska
po umiuaoniku.

UKUPNO

s~m
.-

GRIJANJE 189

_ _ _ _ _ _ _ _ ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

I boja fasade moie donijeti usiedu, Siva fasada npr. trosi 2 do 5 posto manje energije (zbog apsorpcije energije sunca) negolibijela.

Zi~t;}Trlf\ ()ii{()UNf; ENERGIJA VJETRA

U posljednje su vrijeme u naglom razvoju i vrlo atraktivni razni fotonaponski (fotovoltaicni) solarni kolektori. Kako je efikasnost ovih panela manja od solarnih termalnih kolektora i k rece se oko 6 do 7 posto, ocekuje se porast stupnja iskoristivosti i kroz tzv. tandem celije i do trostruko veCih vrijednosti. Smatra se da ce pri postizanju efikasnosti od 25 posta ti solarni moduli postati komercijalno primjenljivi. Kada bismo odredeni dio zemaljske kugle pokrili takvim solarnim kolektorima, npr. cijeli Cejlon uz stupanj efikasnosti od sarno 10 posta dobili bismo dovoljno elektricne energije za potrebe cijelog covjecanstva. Postoje i razni drugi planovi, a vee postojeci sol ami sistemi i razne suncane plantaze potvrduju da ima nade i za komercijalnu primjenu u dogledno vrijeme.

n
1

Ii u
p

Slijedeci veliki alternativni izvor koji nas takoder ceka u buducnosti je energija vjetra na koju su se stanovnici Kalifornije vee navikli. Tamo je, naprimjer sarno na planinskom prijevoju Altamont 1982. postavljeno prvih 40 vjetrenjaca da bi ih nakon dvije godine bilo vee 14.000. Uz dobru stimulaciju (srnanjenje poreznih obaveza i dobrih kreditnih aranzrnana) taj se trend nastavlja i dan as. Zanimljivo je daje gotovo 50 posta svih tih vjetrenjaca-aerogeneratora proizvedeno u Evropi, tj . u Danskoj, a u svima njima je asikroni generator niskog napona "Severa" iz Subotice. Dakle, vitalni dio za vjetrenjace imamo, sto cekamo? Godine 1988. prva je vjetrenjaca montirana kod nas u blizini Pule. Za nasu zemlju su za pojedina podrucja vee provedena sva ispitivanja (npr. Republicki hidrorneteoroloski zavod Hrvatske je napravio detaljna ispitivanja snage, ucestalosti jacine i drugih vaznih karakteristika vjetra na raznim lokacijama.

d
r p

Temperatura poirosne tople vode ne treba biti visa od 45C. lnstalaciju tople vode toplinski izolirajte.

!1:1!I'i!~~~'1 111 1 1111

:.:.:.
,-.:-";"/ :

.. _
: :::~.::. :

::::-:.,:

"Sever" iz Subotice kao kooperanl proizvodaea aerogeneralora iz Danske zacijelo nece mora Ii brinuti 0 plasmanu jer je Evropska ekonomska zajednica lakoder pocet subvencionirati sve one koji zele ulagali u allernalivne izvore energije pa je nekollko slolina vjelrenjaea inslalirano vee posvuda u Evropi, a najvi~e u Spanjolskoj i Grekoj. Plasman u SAD, a nerocito u Kaliforniji u velikom je usponu. Oeekuju se I veliki poslovi na ogromnom ler/loriju Indije koja je sve vi~e okrenula pronalazenju vlaslilih energetskih resursa. S obzirom na novo olvaranje trtist u Kini izglednl su eak I poslovnl erenzmsn! i u to] najmnogoljudnijoj zemlji. Koje vjetrove mi eekamo?

190 GRIJANJE

--

ALTERNATIVNI IZVORI ENERGIJE

Od ost a i' a er ria t ivnih izvora energije u buducnosti 'nas ceka biomasa (svi drveni otpaci, poljo privr ed ni, vinogradarski i vocarski ostaci te razne kulture koje se mogu za . " is .or'ist .i t i), geotermalna energija koja se i kod nas koristi na razne nacine te en ergij a valova i proizvodnja bioplina. Najzani Iii ri j e je svakako pitanje sto nam sve te spoznaje i say taj trud donose Izbjegavajte lokacije izloiene i kakvaje nas a ene rget ska buducnost? Zanemarimo Ii sva pretjerivanja i uzmemo uietru, a ako to nije moguce, Ii u obzir one , a ", in im aIn ij e prognoze i zalihe koje se za alternativne izvore mogu ustediet ceie znatno energije uzeti u obzir a ce i takva najpesimistickija prognoza biti vise negoli povoIjna. ako na sjevernoj vjetrovitoj Svjetsku . roizvodnj u elektricne energije alternativni izvori mogli bi pokriti strani posadite zimzeleno prema podaci a iz godine 1985. u slijedecirn postocima: droece a na ostalima listopadno energija su n ca 100 posta droece. '<' vjetar 19 po.:: 0 valovi 13 posto IP~::rnTi~; :eif(J:> L] ~M i: geoterm al na eriergija 13 posta biomasa 20 pest e
Ukupno 165 ost o
To znaci da n a s i uz ove pesirnisticke prognoze i procjene alternativnih izvora
i uz poznate te nol gije za uskladistenje energije ceka u energetskoj sutrasnjici dovoIjno energij e, odn osn o cak i visak. Pod vrIo realnom pretpostavkom daIjnjeg razvoja ovih teh n oIogija, pojeftinjenjem i komercijalizacijom uredaja za siroku primjenu i proiz vodnju alternativnih izvora energije nasa buducnost trebala bi biti energetski svijetla,

I :~'::::~~~~iliS~I':::U
lr~
;N!~

i iji : :~

Isporucujemo u kitu dva programa solarnih uredaja za samovce

uredai

~~::::~t~;(~~f v~~~i~~':::l cirkulacljom

W :::!

ili 300 l) : : ::~ spojna oprema (6. 10 ili 15 m) m M etektricni grijac za dogrijavanje is

solami bojler (l50

i::M bimet-alnim termostatom)

fg~

l!iiF instaliramo solama postrojenja za pripremu sanitame code, za zaqrtjavanje bazenske uode,

i~l~

neotrovni antifriz

II (h~draulicki krug plus upravijatka automatika) elekiricni grijac za dogrijavanje cijevni izmjenjivac za kotlovsko dogrijavanje.

solami bojler (300 l) solami upraoiiack: otmaric SUO 1/2 i SUO

ii:::::::i:;

t:i:i:iij

i i i ii i i~

iii;i:i::i! tt::~ ~i:~:}}

~:M

i ii:] i: ) iii:iij

U tioteitma. kampovima. bolnicama. stambenim zgradama i tnaustrusktsn pogonima te zn predgrljavanje tehnoloske uode.

:1 i,I:i i~

n n

il:i:ii Mi@

NaSi solarni uredaji isplate se vee za 3 do 4 godine. Uvjerite se i vi u prednosti naSe solarne opreme!

tit ~:;I;:
i i iiiii:

./

r:
./
./ ./

./

/
./

./

./

./

./ ./
.,/-

./

univerzalni kotlovi
trajiioZaeCi kotlovi " "
<> specijalnikotlovi na.drvo
/-".., . . 's pecija ln i kotlovi na ulje i plin <:: uljni iliuljno-plinski automati
/ ' , boileri / r >.
" ' ./ '. ,doda t n a oprema ./ . ./' . /uljni plamenik VISCOSTAR ll-llOkW .' ./ /~ uljni plamenik za loz-ulje HLD 97-4851 kW /' uljniplamenik za srednie.itesko ulje/ ./ HLL-MS974851 kW ./' / uljni plamenik za stan{ulja LM75323 kW ' ~1>Hnski i kombtnirani plamenik plin-ulje . / GE i DGE1.4236 kW ./ / plinski i kombinirani plamenik plin-ulje HG i HLG ./97-3558 kW " ' . ./ ./ ./
/

./

"I .rrot ' er

~
/

Informacije: "Ferromoto"- Termika, Maribor, Partizanska 3.5, telefon (062)221-211, teleks 33149, telefaks (062)222622.