Professional Documents
Culture Documents
BIROKRACIJA
- u svakodnevom govoru riječ birokracija ima negativan prizvuk ona znači
neučinkovitost, nesposobnost…
- je društvena sturktura sastavljena od hijerarhije položaja i uloga, koja djeluje
na osnovi preciznih pravila i procedura
Weberova analiza birokracije – tek u moderno doba se birokracija potpuno
razvija i obuhvaća sve veće dijelove društvenog života; da bi bolje opisao
značajke moderne birokracije njem. sociolog Max Weber konstruira idealni tip
birokracije; idealno se odnosi na misaoni postupak kojim u opisu neke društvene
pojave želimo istaknuti najvažnije zajedničke značajke, bez obzira što u
stvarnosti postoje razlike između npr. crkvene i vojne birokracije; glavne
značajke idealnog tipa birokracije prema Weberu:
1. precizna podjela rada – svaki položaj u organizaciji ima jasno definirane
obveze i odgovornosti
2. hijerarhija autoriteta – postoji točno određena linija zapovijedanja, gdje su
niži službenici ili uredi odgovorni nadređenima
3. precizan sustav pisanih pravila i propisa – time se određuju obveze i
dužnosti, usklađuju djelatnosti i omogućuje nastavljanje aktivnosti bez
obzira na promjene osoblja; za svaku odluku birokracije postoji dokument
koji se pohranjuje i Čuvaj se
4. naobrazba službenika – službenici moraju imati kvalifikaciju za obavljanje
svoga posla, a to se utvrđuje svjedodžbama i ispitima; na taj se način
smanjuje mogućnost zapošljavanja službenika putem rodbinskih veza i
poznanstava
5. službenici ne posjeduju sredstva na kojima rade – razvoj birokracije,
prema Weberu, odvaja radnike od njihovih sredstava za rad, te su službenici
zaposleni puno radno vrijeme i za to primaju plaću
6. zaposlenje se smatra karijerom – osigurano je napredovanje prema
zaslugama te ih to odvaja od proizvoljnog odpuštanja i pritisaka izvan
organizacije
7. impersonalnost i objektivnost – službenici se prema klijentima odnose kao
prema predmetima, a ne kao prema osobama; osobni osjećaji isključeni su iz
službenog djelovanja i ne utječu na odluke
DISFUNKCIJA BIROKRACIJE
KOLEKTIVNO PONAŠANJE
su potakla stvaranje gomile npr. ljudi koji promatraju požar ili slušaju uličnog
glazbenika čine slučajnu gomilu
Konvencionalna gomila – okuplja se planirano i regulirano npr. publika u
kazalištu i na sportskom stadionu
Ekspresivna gomila – okupila se zbog želje za uzbuđenjem ili užitkom
sudionika npr. religijsko okupljanje ili rock koncert
Aktivna gomila – pozornost sudionika usmjerena je na točno određeni cilj;
njihovo ponašanje prožeto je snažnim emociijama i često poprima agresivne i
rušilačke značajke; konvencionalna i ekspresivna gomila mogu se u kratkom
vremenu pretvoriti u aktivnu npr. 1985. god. na završnoj utakmici europ.
nogometnog kupa između Italije i Velike Britanije u belgijskom gradu Heyselu
okupilo se 60.000 gledatelja; malo prije početka utakmice engl. navijači počeli
su provocirati talijanske; ubrzo nakon počeli su bacati boce i kamenje jedni na
druge, da bi iznenada Britanci nasrnuli na Talijane, rušeći ogradu što ih je
dijelila; rezultat kaosa bio je 38 mrtvih i 400 ranjenih; ovaj primjer pokazuje
kako se s porastom emocionalnog naboja gomila vrlo brzo može pretvoriti iz
jednog tipa u drugi
Sve gomile imaju neke zajedničke značajke:
1. sugestibilnost – pojedinac je u gomili podložniji utjecaju i sugestiji nego
u redovitim društvenim prigodama; prihvaća zahtjeve gomile i ponaša se
po prihvaćenim normama
2. deindividualizacija – pojedinac u gomili često gubi osjećaj osobnog
identiteta i odgovornosti, što vodi do toga da učini stvari koje ne bi učinio
da je sam
3. osjećaj neranjivosti – ljudi u gomili često stječu dojam da su moćni i
nepobjedivi; u takvim okolnostima pojedinci su skloniji agresivnom
ponašanju, nasilju, krađama i vandalizmu