Professional Documents
Culture Documents
Znaaj i rasprostranjenost
- Spada u jednu od najzastupljenijih povrtarskih biljaka u svetskim razmerama - Ima izuzetan hemijski sastav, zbog ega zauzima vano mesto u ljudskoj ishrani - Jedna od najprofitabilnijih povrtarskih vrsta - U svetu se gaji na 2,5 miliona hektara, a u naoj zemlji na oko 20 000 ha
Paradajz
Autori: FAO tim - Pascal Bernardoni, Olivera Jordanovi, Dragana Tar, Dragan Terzi, ore Moravevi, Florian Farka Izdava: FOOD AND AGRICULTURE ORGANIZATION OF THE UNITED NATIONS ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NACIJA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU Donor: Government of the Kingdom of Norway Vlada Kraljevine Norverke Zahvaljujemo se poljoprivrednim proizvoaima koji su svojim iskustvom pomogli izradu ove broure tampa: Lavalu Dizajn i priprema za tampu: Milan Novii FAO Coordination Office for Serbia and Montenegro FAO Kancelarija za koordinaciju projektima u Srbiji i Crnoj Gori arka Marinovia 2, 11 000 Beograd Tel. 011/2661-713, 2661-796, 2661-892
Hranljiva vrednost
Paradajz ima malu energetsku vrednost Veoma je bogat vitaminima i mineralima
94% vode 4.7% ugljenih hidrata 1% proteina 0.2% masti Bogat vitaminom C Bogat karotinom Sadri vitamine B, K, E i PP Sadri likopen, kalijum, natrijum, magnezijum, kalcijum i gvoe kancero-zatitne elemente
01
Korienje
- U domainstvu (sve i konzervisan) - Kao sirovina u prehrambenoj industriji - Kao lek jer pomae varenju, kod reumatizma, sranih oboljenja, visokog krvnog pritiska, kao i kod oboljenja ui i jetre, itd.
30 25 20 15 10 5 0
Nerazvijene zemlje
Svet
SCG
Evropa
Razvijene zemlje
Zemljite
Uslovi uspevanja
Temperatura
- Minimalna za klijanje i nicanje je 10-13oC - Optimalna za rast i razvie je 15-29oC - Prestaje sa rastom ispod 9oC i iznad 40oC o - Izmrzava na -1 C - Paradajz usporava cvetanje na temperaturi ispod 15oC i iznad 35oC - Polen paradajza je osetljiv na kolebanje temperature i ne klija ako je temperatura ispod 13oC i iznad 30oC - Optimalna temperatura zemljita je oko 25oC
02
- Moe se gajiti na skoro svim tipovima zemljita. Najbolji rezultati se postiu na strukturnim zemljitima sa visokim sadrajem humusa neutralne, blago kisele i slabo alkalne reakcije (pH 5.5-7.5)
Gajenje paradajza
Plodored
- Kao preduseve izbegavati papriku, krompir, plavi patlidan i naravno paradajz - Novi sistemi gajenja, u inertnim supstratima, umanjuju znaaj plodoreda
03
Svetlost
- Trai dosta svetlosti jaeg intenziteta - Najmanja duina dana za cvetanje i zametanje plodova iznosi 9-10 sati to je u naim uslovima od kraja aprila do kraja septembra - Problem nedostatka svetlosti moe se ublaiti dopunskim (vetakim) osvetljenjem
ubrenje
- Visok prinos i kvalitet moe da se postigne samo u optimalnom prisustvu svih hranljivih elemenata - ubri se stajnjakom i mineralnim ubrivima - Stajnjak utie pozitivno na strukturu zemljita, sadraj hranljivih elemenata i aktivira mikrobioloke procese u zemljitu. Orijentaciono se uzima da je za 1 ar potrebno 500-600 kg zgorelog goveeg stajnjaka. Stajnjak se unosi sa osnovnom obradom zemljita - Mineralna ubriva utiu na ranostasnost, veliinu i kvalitet prinosa - Obilna ishrana azotom potencira vegetativni porast, a ukoliko on nije u odgovarajuoj ravnotei sa ostalim elementima, dolazi do opadanja cvetova, kasnijeg sazrevanja, smanjenja kvaliteta plodova i njihovog teeg uvanja - Prekomerno ubrenje azotom u odnosu na kalijum dovodi do pojave unutranje upljikavosti ploda - Fosfor utie na bolje ukorenjavanje, ranije sazrevanje i bolji kvalitet plodova - Kalcijum i magnezijum, ali i bor, mangan, sumpor, gvoe, cink, molibden i mnogi drugi mikroelementi su takoe neophodni za normalan rast i razvie - U zavisnosti od planiranog prinosa, tipa proizvodnje i bogatstva zemljita, prinosom od preko 1,5 t po aru, usev paradajza iznese 4,8 kg azota, 2,5 kg fosfora, 7 kg kalijuma, 3,8 kg magnezijuma, 2,2 kg kalcijuma (istih hraniva) - Pre setve uraditi hemijsku analizu zemljita da bi se utvrdila prava potreba za mineralnim hranivima - Nepravilna mineralna ishrana moe izazvati velike tete na usevu paradajza, pa je najbolje njeno voenje porepustiti strunom licu
Vlaga
- Najvee potrebe biljaka za vodom su u poetnim fazama rasta (period rasada) i u fazi plodonoenja i tada vlanost zemljita treba da iznosi 80% PVK, a u ostalom periodu vegetacije 70% PVK - Idealna vlanost vazduha za pucanje antera i rasipanja polena iznosi 60-70%. Ovo je bitno, jer u plastenikoj proizvodnji ova vlanost je obino vea, te je i oplodnja oteana, a esto i onemoguena. - Dui nedostatak pristupane vode u zemljitu ograniava porast i razvitak biljaka i smanjuje prinose, a tetne posledice ne mogu se korigovati nikakvim kasnijim obilnijim zalivanjima
Nain gajenja
- U naim klimatskim uslovima proizvodnja paradajza se obavlja u ! zatienom prostoru (tuneli, plastenici, staklenici) i ! otvorenom polju gajenjem preko rasada ili direktnom setvom semena na stalno mesto. Proizvodnja u zatienom prostoru Najvei deo robne proizvodnje ploda paradajza obavlja se u raznim oblicima zatienog prostora, sa i bez dopunskog zagrevanja. Zastupljeni su sledei tipovi proizvodnje: Rana zimsko-prolena ! Rana prolena ! Kasna jesenja
!
Direktna setva
Proizvodnja iz direktne setve Prinosi iz direktne setve mogu biti i - Gajenje iz direktne setve smanjuje trokove preko 100 tona po hektaru proizvodnje i uee radne snage to je veoma vano kada se ova vrsta gaji kao sirovine za industrijsku preradu. Gaje se sorte/hibridi niskog (determinantnog) stabla kojima nije neophodan oslonac, kao ni pinciranje (zalamanje bonih izdanaka). Plodovi sorata paradajza za industrijsku proizvodnju za direktnu setvu su veoma vrsti, niskog rasta i poseduju genetsku Seje se specijalnim, najbolje pneumatskim sposobnost lakog odvajanja ploda od cvetne sejalicama na meuredni razmak od 70-100cm drke. - Obavezna je kvalitetna predsetvena priprema zemljita - Setva se obavlja od poetka aprila do poetka maja, preciznim sejalicama na dubinu od 1-3cm, sa normom od 0,5 do 1,5kg/ha - Potrebno je zasejanu povrinu odravati u stanju 05 optimalne vlanosti kao bi se u poetku rasta spreilo stvaranje pokorice i stvorili optimalni uslovi za nicanje - Potrebna je efikasna zatita od korova, bolesti i tetoina - Mana ovog naina gajenja paradajza jeste visok utroak skupog hibridnog semena
Proizvodnja u plastenicima
04
Gajenje paradajza za sveu potronju u najveem obimu (95%) se obavlja preko proizvodnje rasada, dok se industrijski paradajz najee proizvodi direktnom setvom semena. Kod nas se poslednjih godina sve vie grade savremeni objekti zatienog prostora, pre svega visoki plastenici. Koriste se folije najnovije generacije koje su fotoaktivne i absorbuju, reflektuju ili emituju razliit deo spektra sunevog zraenja. Ovakvi plasteniki objekti, sa opremom za dodatno zagrevanje i kontrolu reima, pruaju odline uslove za vansezonsko gajenje paradajza.
Kod nas nema registrovanih preparata za suzbijanje korova u usevu paradajza iz semena, ali su u nekim zemljama registrovani sledei preparati:
PROGRAM ZATITE PARADAJZA OD KOROVA
AKTIVNA MATERIJA PREPARAT Pre setve Posle setve, a pre nicanja Pre rasaivanja Posle nicanja
korova i paradajza
Po rasaivanju
2.5-4l/ha
Proizvodnja rasada
Rasad se moe proizvoditi u svim oblicima zatienog prostora. U objektima gde se vri grejanje vaduha i zemljita odgaja se rasad najboljeg kvaliteta. Za proizvodnju u zatienom prostoru vreme setve se odreuje prema cilju proizvodnje. Postoji vie naina proizvodnje rasada sa ili bez pikiranja (rasaivanje sejanaca na vee rastojanje), a najei su: u leji, kontejnerima, saksijama ili tresetnim kockama. Za ranu zimsko prolenu proizvodnju paradajza treba koristi rasad sa zatienim korenovim sistemom proizveden u kontejnerima i saksijama gde se sadi biljka sa busenom, a samo za kasnu njivsku proizvodnju moe se koristiti rasad golih ila (nezatienog korena), tj. upan rasad.
06
Temperatura zemljita C Termogen za dopunsko zagrevanje vazduha u zatvorenom objektu Posle setve Prvih 14 dana Dan 22-25 oko 20 No 15 Posle 14 dana Dan oko 20 No oko 13 Broj 4-5
Zalivanje l/m
2
15-20
KVALITETAN RASAD kod ranog paradajza treba da je visine oko 30cm, kod srednje ranog do 25cm, sa stablom debljine oko 1cm, krupnim, tamno zelenim listovima i obrazovanim prvim cvetovima.
Vreme setve, pikiranja, rasaivanja i berbe paradajza u zavisnosti od naina proizvodnje Proizvodnja
U plasteniku bez dopunskog zagrevanja U plasteniku sa dopunskim zagrevanjem Otvoreno polje
Vreme proizvodnje
Rana Kasna (jesenja) Rana Kasna (jesenja) Rana Kasna
Vreme setve
10.01-05.02. 25.05-10.06 10.12-05.01 01.06-10.06 01.03-15.03 01.05-10.05
Vreme pikiranja
10.02-0.02. 20.06-05.07 10.01-10.02 01.07-10.07 01.04-15.04 01.06-10.06
Vreme rasaivanja
25.3-10.04 20.07-05.08 20.02-20.03 01.08-10.08 01.05-15.05 01.07-10.07
Berba
20.05-20.07 15.9-30.10 1.05-15.07 15.09-30.11 01.07-15.09 15.08-10.10
Pri proizvodnji rasada u zimskim mesecima (decembar-februar) intenzitet svetlosti je jako nizak (6000-8000 lux-a), a duina dana kratka (7-8 asova). Optimum intenziteta (35000 lux-a) i duine osvetljenja (12-14 asova) treba obezbediti dopunskim osvetljavanjem rasada. Ova mera ubrzava zrenje plodova i poveava ukupan prinos te sniava cenu kotanja proizvoda posebno ranog paradajza i do 15%.
Sijalice za dopunsko osvetljavanje Luksmetar
Relativna vlanost vazduha treba da je u optimalnim granicama to je oko 65%. Supstrati i smee u koje se seje seme i gaji rasad treba da su sterilisani i da ne sadre patogene i tetoine. Dezinfekciju manje koliine supstrata najbolje je obaviti pomou bureta sa vodenom parom ili pak nekim dozvoljenim hemijskim sredstvom (ortocid ili cineb, 50g/m2 leje ili previkur N, 25g/10 l vode)
Higrometar
08
09
Koliina stajnjaka kg
500-700 400-500 300-400 800-1000 600-800 300-500
m3
0,9-1,3 0,7-0,9 0,5-0,7 1,5-1,9 1,2-1,5 0,6-0,9
Nadzemne
Setva rasada
- Za setvu treba koristiti deklarisano i kvalitetno seme. - 1 gram semena sadri 260 do 350 semenki - Seme klijavost zadrava 4-6 godina o - Minimalna temperatura klijanja je 9 C o - Na optimalnoj temperaturi za klijanje od 25 C paradajz nie za 6-8 dana - Setva u leju i kontejnere moe se obaviti runo ili mainski Kako obezbediti zdrav semenski i sadni materijal? - Seme/rasad se nabavlja od poznatog i pouzdanog dobavljaa. Pored toga nabavlja se seme poznatih i u praksi proverenih sorti ili hibrida - Izabrati hibrid koji e u vaim specifinim uslovima i sistemu gajenja dati najbolji rezultat - Svake godine na manjoj povrini testirajte nekoliko hibrida - Dobar hibrid bez optimalne tehnologije proizvodnje, moe da izneveri vaa oekivanja
Runa setva paradajza u plastine kontejnere
TIP RASTA
Ogranienogniskog rasta (determinantni)
CENA DIN/PAKOVANJU
VREME STASAVANJA
MESTO GAJENJA
1000 5 5 1000 10 50 1000 500 5 1 500 500 5 5 5 2.5 2.5 500 500 500 500 500 100 500 1000 500 500 250 250 5 5 1 1
1 1 1 1
R R SR VR SR R SR R R VR R R
2
180 220 220 180 120 120 130 160 130 130 200 250 180
2
OP/PL OP OP OP/PL OP OP OP PL PL PL PL OP/PL PL/OP PL/OP PL/OP PL PL PL PL/OP PL/OP PL/OP PL/OP PL PL PL PL/OP PL/OP PL PL OP OP OP OP
1425 50 180 190 3300 2225 235 3300 1725 4500 2775 3250 1275 1500 2250 3000 1350 2250 2250 1200 2400 2925 4125 4125 2775 1425 550 600 240 240
Poluvisoki
(polu determinantni)
10-
SR SR R SR SR R SR R SR SR R R R R
2 2
11
160 200 180 220 180 200 160 180 180 180 160 180 180
ta je to hibridno seme ?
Ukrtanje paradajza
Hibridno seme dobija se posebnim nainom ukrtanja komplikovanijim i duim u odnosu na proizvodnju sortnog semena. Kao rezultat ovakvog ukrtanja javlja se hibridna snaga, zahvaljujui kojoj su ove biljke bujnijeg porasta, vee otpornosti i veeg potencijala za prinos od biljaka proizvedenih iz sortnog semena. Hibridna snaga kod paradajza se ogleda u poveanju prinosa, ranostasnosti, a naroito u ranijem zrenju plodova prve i druge etae. Jedna od osobenosti hibrida jeste da ove povoljne osobine zadravaju samo u prvoj generaciji, zato se hibridno seme mora svake godine iznova obnavljati, tj. kupovati. Hibridni paradajz pored imena nosi oznaku F1.
Nemo Tammi F1 Raissa F1 Alambra F1 Opera F1 Jeremy F1 Falcato F1 Petula F1 Jenna F1 Zlatni jubilej F1 NS-6 F1 Maraton F1 Kazanova F1
1
SR SR R SR R SR SR
broj semenki; 2 pogodan za drugu setvu (jesenju proizvodnju) VR-vrlo rani, R-rani, SR-srednje rani; OP-otvoreno polje, PL-plastenik
Pikiranje
- Mera kojom se regulie i omoguava odgovarajui vegetacioni prostor za normalan i nesmetan rast i razvoj biljaka - Faza razvijenih kotiledonih listia i zaetaka prvih pravih listova je period kada treba izvriti pikiranje rasada - Pikiranje se vri u leju, saksije ili kocke - Pre pikiranja rasad treba zaliti (posebno proizveden u leji), lagano vaditi iz supstrata sa dosta zemlje kako bi se korenov sistem to manje otetio - Pikiranje u leji se izvodi pod prst ili malom sadiljkom. Zemlja se malo sabije i zalije. - Posle pikiranja vlanost vazduha se poveava na 90%, a temperatura o vazduha se sputa na 16-18 C Pikiranje rasada paradajza
- Zatitu od bolesti i tetoina vriti preventivno - Pri proizvodnji u leji korovi se suzbijaju plevljenjem na stalno mesto gde e se lako prilagoditi novonastalim ivotnim uslovima
Kalemljenje
Kalemljenjem paradajza na posebno selekcionisane podloge dobija se: snaan korenov sistem, otporniji na bolesti i tetoine, ! laka proizvodnja zdravstveno bezbedne hrane, ! povean prinos i ujednaen kvalitet plodova.
!
12
Kaljenje rasada
Rasad se pre rasaivanja postepeno privikava na nove ivotne uslove pod kojima e nastaviti rast i razvie. Ova mera je posebno znaajna kod proizvodnje rasada za otvoreno polje ili u objektu bez grejanja. Kaljenje poinje 2 nedelje pred rasaivanje postepenim, pa zatim sve jaim provetravanjem i sniavanjem temperature supstrata i vazduha. Prihranjivanje kalijumovim ubrivima pojaae otpornost na nepovoljne uslove, posebno niske temperature. Dobro okaljen i odnegovan rasad presauje se na stalno mesto gde e se lako prilagoditi novonastalim ivotnim uslovima.
Rasad je kvalitetniji ako je razmak pikiranja vei
Nega rasada
- Provetravanjem odravati temperaturu u optimalnim granicama - Zalivanje vriti obilnije i ree, kako bi voda stigla do donjeg dela supstrata - Ukoliko se leje u toku noi pokrivaju asurama potrebno ih je neposredno pre izlaska sunca skinuti - Prihranjivanje (proizvodnja u leji) se obavlja sa 10 litara vode/m2 leje u kojoj je rastvoreno 20-30 g NPK 15:15:15 ukoliko je rasad primetno slab i svetlozelen. Posle prihranjivanja leju dobro zaliti da se ne zadre ostaci ubriva na liu. Prihranjivanje preko lista (folijarno) se moe obavljati tenim ubrivima na svakih 10-14 dana - Gotovi supstrati pri kontejnerskoj i saksijskoj proizvodnji treba da sadre hraniva do kraja rasadniarskog perioda
Supstrat
15-25 cm Voda
Rasaivanje
Rasaivanje paradajza u stakleniku - Za rasaivanje paradajza temperatura zemljita o treba da bude 15-16 C - Sadnju je najbolje obavljati po oblanom vremenu, u veernjim ili jutarnjim asovima - Zemljite za sadnju treba dobro pripremiti (10-15 dana pre sadnje), da bi se zemlja do sadnje slegla - Gustina sadnje moe biti manja ili vea, u zavisnosti od sorte/hibrida, sistema gajenja, plodnosti zemljita, ranostasnosti - Prilikom utvrivanja gustine, najbolje je potovati preporuke proizvoaa za tu sortu/hibrid. U nas se paradajz najee sadi na razmak 80 x 30-40 cm ili u Polaganje paradajza dvostruke redove sa razmakom u leji 50-60x40-50cm i prilikom sadnje rastojanjem izmeu centra leja 150-200cm - Za ranu prolenu i kasnu jesenju proizvodnju u plastenicima i staklenicima preporuuju se maksimalne gustine useva od 25000 biljaka/ha - Prerastao rasad se sadi vertikalno uz dodatno polaganje u zemlju, neto iznad kotiledonih listova - Rasad u saksijama i kontejnerima vadi se sa celim busenom zemlje i tako sadi. Rasad u hranljivim kockama i difi saksijama sadi se direktno. Tako se koren ne oteuje i u razvoju biljke ne dolazi do zastoja - Za pravilnu sadnju treba obezbediti vrstu vezu korena i zemlje - Zalivanje izvriti odmah nakon sadnje
14
Mere nege
Obrada zemljita u toku vegetacije
Posle kie ili navodnjavanja razbiti pokoricu okopavanjem ili kultivacijom (proizvodnja na otvorenom polju bez mal folije)
Provetravanje u zatienom prostoru Osnovni nain odravanja optimalne temperature i vlanosti vaduha. Plastenici sa krovnim otvaranjem (minimum 20%) su mnogo bolje reenje u naim klimatskim uslovima od plastenika sa bonim otvaranjem
Prihranjivanje
U savremenim sistemima gajenja paradajza (pre svega u zatienom prostoru) mineralna ubriva se dodaju preko sistema za navodnjavanje (fertigacija). U odreenim fazama razvoja biljke zahtevaju neka hraniva u veoj ili manjoj meri. Treba znati da
Zakidanje zaperaka
- Posle rasaivanja u periodu od 8 do10 dana treba koristiti formulacije N (azota), P (fosfora), K (kalijuma) u odnosu 1:2:1 (istaknut fosfor) - U periodu intenzivnog vegetativnog porasta do momenta cvetanja (3-4 nedelje) koristiti formulacije NPK u odnosu 1:1:1 - Od zametanja do prve berbe (4-5 nedelja) odnos NPK hraniva treba da je 2:1:3, tj. forsira se kalijum - Od prve do poslednje berbe odnos NPK je 2:1:4, gde je kalijum jo prisutniji Sva uvozna vodotopiva ubriva imaju odgovarajue formulacije sa mikroelementima, te stoga pored NPK i mikroelemenata posebno u drugoj polovini vegetacije dodatno treba dodati kalcijum i magnezijum i to prema uputstvu strunog lica.
16
17
Navodnjavanje
Odreivanje zalivnih normi i intervala izmeu zalivanja je vrlo vaan momenat u proizvodnji. Izvodi se najee: ! vizuelnom metodom (nije pouzdana) ! sistemom dva i vie tenziometara (zadovoljavajua metoda) ! elektrinim senzorima (najbolji, ali i najskuplji metod) Vrednosti na tenziometru od 0,35 do 0,50 bara ukazuju da je potrebno krenuti sa zalivanjem. Zalivanje se prekida kada skala na tenziometru doe na 0,1 bar.Najbolje je postaviti tenziometre na 20, 40 i 60cm dubine. Na nedostatak vlage u zemljitu paradajz je najosetljiviji u fazi: - posle rasaivanja - cvetanja i plodonoenja U fazi kaljenja rasada, kao i posle rasaivanja treba privremeno zasuiti biljke, a kasnije u fazi intenzivnog porasta intenzivirati navodnjavanje.
Paradajz u grodanu sa ubodnim kapljaem
Tenziometar
Bolesti paradajza
Gljivine bolesti rasada
(Pythium spp., Rhizoctonia solani, Phytophtora spp., ...)
Pri proizvodnji paradajza iz rasada moe doi do pojave velikih teta na klijancima i mladim biljkama. Na prizemnom delu klijanca javljaju se vodenaste pege. Tkivo se sui i propada. Obolele biljke se tope i nestaju. Javlja se u oazama. Osnovni razlozi pojave oboljenja su loi uslovi u kojima se rasad proizvodi, pre svega visoka vlanost supstrata i vaduha, visoka temperatura, slaba osvetljenost i velika gustina useva. Mere suzbijanja - Sterilizacija supstrata za setvu i pikiranje - Stvoriti optimalne uslove za biljku paradajza - Tretirati fungicidima kao to su Previcur, Bakrocid, Blauvit, Dithane M-45, Cineb S-65...
Najvea osetljivost biljaka je u fazi od nicanja do pikiranja
Bakar-oksihlorid Propineb Cineb Mankozeb Metalaksil+mankozeb Cimoxanil+famoxadon Propamocarb-hidrohlorid+ mankozeb Vinklozolin Triforin Difenokonazol
BAKROCID - 50 ANTRAKOL CINEB S-65 DITHANE M-45 RIDOMIL MZ EQUATION PRO TATTOO RONILAN SAPROL SCORE 250 INSEKTICIDI
Plamenjaa Plamenjaa; Crna i siva pegavost Plamenjaa; aava plesnivost lista Plamenjaa; Crna i siva pegavost Plamenjaa; Crna i siva pegavost Plamenjaa; Crna pegavost Plamenjaa; Crna i siva pegavost Siva i bela trule Pepelnica Crna pegavost
05-0.75% 0.2-0.25 0.2-0.3% 0.25% 0.35% 0.04% 4 kg/ha 1-2 l/ha 0.1% 0.05%
14 14 14 14 21 3 14 21 35 14
18
Fenitrotion+malation Bifentrin Acetamiprid
1
19
42 7 7
Karenca je propisan najkraci period koji mora proteci izmedu primene sredstva za zatitu bilja i berbe
! STROGO SLEDITE UPUTSTVO ZA UPOTREBU PREPARATA ! POTUJTE KARENCU ! U BORBI PROTIV BOLESTI I TETOINA KORISTITE SVE RASPOLOIVE PREVENTIVNE MERE
aava plesan - lice i nalije lista Ova bolest se uglavnom javlja na paradajzu u plastenicima i staklenicima. U povoljnim uslovima moe pruzrokovati vee tete
Simptomi Oboljenje se ispoljava uglavnom na liu, najpre na donjim delovima biljaka. Parazit se retko javlja na cvetovima, plodu i stablu paradajza. Na licu lista nastaju prvo svetlozelene i utozelene pege sa nejasnim rubovima. Kasnije zahvaeno tkivo nekrotira i dobija mrku boju. U isto vreme sa donje strane lista gljiva formira gustu, sivomrku prevlaku. Usled poveanja povrine zahvaene nekrozom lie se uvija, sui i opada. Mere zatite - Regulacija temperature, vlage i osvetljenja predstavljaju preventivne mere u borbi sa ovim parazitom. - Hemijska zatita
21
20
Mere zatite - Upotreba zdravog semena paradajza ili rasada, zatim dezinfekcija zemljita u lejama, pravilan plodored,izbalansirano dubrenje, navodnjavanje i unitavanje zaraenih ostataka biljaka, predstavljaju osnovne preventivne mere zatite u suzbijanju ovog parazita. - Hemijske mere
Siva trule
Siva pegavost
Simptomi Iako se siva trule moe sresti na rasadu, (gde izaziva simtome topljenja rasada) ova bolest se uglavnom javlja na raznim delovima odraslih biljaka. Zaraza se uoava na ostacima zakinutih zaperaka na stablu, kruninim listiima posle oplodnje cvetova, na peteljkama i tkivu zelenih plodova. Posebno su tetne infekcije prizemnog dela stabla ili na spojnom mestu peteljke i ploda. U uslovima visoke vlanosti na mestima infekcije obrazuje se sivkasta navlaka micelje od organa za razmnoavanje. Zaraeno tkivo zahvata vlana trule i propada. Kao posledica razvoja gljive na spojnom mestu ploda i peteljke dolazi do razmekavanja tkiva i opadanja ploda. Nie temperature i visoka vlanost vazduha pogoduju razvoju ove bolesti. Mere zatite Plastenike podizati na ocednim mestima. Temperaturu u zatienom prostoru odravati na nivou povoljnom za rast razvoj paradajza. Adekvatnim zalivanjem biljaka i urednim provetravanjem smanjiti vlanost vazduha u gajenom usevu. Ostatke zaraenih biljaka iznositi iz zatienog prostora i unitavati ih.
Bakterioze
Mere zatite Najbolji efekat postie se primenom preventivnih mera kao to su plodored, uklanjanje ostataka obolelih biljaka, regulacija temperature i vlanosti, upotreba zdravog semena. Efikasna hemijska zatita je ograniena kada su u pitanju bakterioze. Primena preparata na bazi bakra (Blauvit, Bakrocid), moe umanjiti brzinu irenja ove bolesti.
Ova bolest se uglavnom javlja u staklenicima i plastenicima i vee tete izaziva na osetljivim sortama paradajza. Uvenue biljka izaziva nekoliko parazitnih gljiva koje se odravaju u zaraenim biljnim ostacima. Simptomi Oboljenje se moe uoiti na klijancima jo u toplim lejama posle rasaivanja biljaka (hloroza, patuljast rast). Najvaniji simptomi oboljenja javljaju se u vidu hloroze donjeg lica u vreme formiranja plodova. Lie obolelih biljaka gubi turgor i svenjava u najtopljim delovima dana, dok se nou, naroito posle zalivanja, delimino oporavlja. Razvojem bolesti lie se sui i propada, a biljke venu i uginjavaju. Zametnuti plodovi ostaju sitni i opadaju. Na poprenom ili uzdunom preseku stabla moe se zapaziti tamnjenje sudovnih snopia. Paraziti prodiru u koren a zatim u stablo, zapuavajui sudovne elemente zbog ega dolazi do spreavanja protoka vode i mineralnih materija u biljci. Fuzariozno uvenue se intenzivnije javlja pri viim temperaturama na kiselim i peskovitim zemljitima, dok verticilioza vee tete priinjava u hladnjim uslovima. Mere zatite Ova bolest se teko suzbija hemijskim putem. Izbor otpornijih sorti predstavlja jedinu sigurnu meru zatite. Pored toga plodored i proizvodnja zadravog rasada su vane preventivne mere.
Fuzariozno uvenue
23
Verticilozno uvenue
Simptom na listu
Viroze
Virusi se lako ire izvoenjem brojnih agrotehnikih operacija, naroito ako se u blizini nalazi izvori zaraze i ako postoji velika migracija insekata
24
Simptomi Poetni simptom oboljenja je zadebljanje nerava na mladom licu na kome se mogu javiti i nekrotine prstenaste pege. Mlado zaraeno lie uvija se nanie i postaje krto. Stablo se savija i skrauje. Biljka dobija bunast izgled. Tipian simptom bolesti je bronzasta boja koja se prvo javlja sa nalija lista, a zatim se iri po itavoj liski. Na plodovima nastaju bledocrvena, a ponekad i bela zona, oiviena koncentrinim prstenovima. Mere zatite Gajiti otpornije sorte i hibride. Rasad paradajza i paprike proizvoditi u odvojenim lejama. Redovno suzbijati tripse insekticidima poevi rano s prolea. U usevima i njihovoj okolini unitavati ostale osetljive, posebno korovske biljke kao mogue nosioce zaraze. U koliko se u usevu pojave obolele biljke, treba ih poupati i spaliti. Za proizvodnju rasada koristiti seme od poznatog dobavljaa.
Neparazitske bolesti
Trule vrha ploda paradajza Na vrhu ploda razvija se smea ili crna pega. Osnovni uzrok predstavlja nedostatak kalcijuma u periodu intenzivnog razvoja ploda. Kolebanje vlanosti zemljita pri visokim temperaturama i prekomerna doza azota u toj fazi jo vie pospeuju pojavu ovog simptoma. Trule vrha ploda
Suneve oegotine Jako sunevo zraenje dovodi do stvaranja oegotina na plodovima koji su mu direktno izloeni. Izborom otpornijih (sa vie lisne mase) sorata i mreama za senenje mogu se izbei vee tete.
Suneve oegotine
Nedostatak magnezijuma
26
Deformacije plodova (maije lice) Vrh ploda je naboran i pun oiljaka. Ako se tri nedelje posle cvetanja jave visoke ili niske temperature (van optimuma) vei procenat plodova imae ovaj simptom. Pukotine ploda Javljaju se u periodu obilnih padavina (ili navodnjavanja) i visokih temperatura, najee na otvorenom polju, gde je teko kontrolisati vlanost zemljita
Deformacije plodova
27
tetoine paradajza
Pukotine ploda Bela leptirasta va (Trialeurodes vaporariorum) Odrastao insekat je beliaste boje duine do 2mm. U toku godine ima vei broj generacija. Polae jaja na naliju lista iz kojih se pile zelenkaste larve. Hrane se sisajui sokove biljaka. Veoma se teko hemijski suzbija. Crveni pauk (Tetranychus urticae) Nalaze se na naliju lista, gde ispredaju pauinu izmeu glavnih nerava. Pri veem napadu lie dobija bledozelenksatu boju. Korenova nematoda (Meloidogyne spp.) Nadzemni delovi biljaka zaostaju u porastu i nakon odreenog vremena venu i uginu. Na korenu biljaka u delu tkiva gde se ubuila larva dolazi do hipertrofije tkiva i stvaranja tumoroznih tvorevina, tzv. gala i guka. Kalifornijski trips ( Francliniella occidentalis), Biljne vai (Aphideae), Zemljine tetoine i dr. Mere zatite. Gajenje otpornih hibrida, plodored, uklanjanje i spaljivanje ostataka napadnutih biljaka, korienje lovnih traka i predatora su najbolje mere. Hemijska zatita dolazi kada prethodne mere ne daju rezultat. Korenova nematoda Bela leptirasta va
Naduvani (prazni) plodovi Niske ili visoke temperature, visoka relativna vlanost i prekomerne koliine azota onemoguavaju normalnu oplodnju to utie na pojavu ovakvih plodova.
Kalkulacija proizvodnje
1. Utroak i trokovi rada
Br. 1.
Povrina: 1000 m2
Maine
400,00 1000,00 1500,00 1000,00 9 600,00 3 000,00 16 500,00
Radnici
3 600,00 1 200,00 3 000,00 3 600,00 11 400,00 1 800,00 600,00 1 800,00 1 200,00 600,00 1 200,00 600,00 600,00 1 200,00 600,00 600,00 3 000,00 600,00 2 400,00 2 400,00 1 800,00 14 400,00 7 200,00 8 400,00 1 200,00 600,00 52 800,00 69 300,00
2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16. 17. 18. 19. 20. 21. 22. 23. 24. 25.
28
Trite i marketing
- Cena paradajza je veoma promenljiva - Vansezonska proizvodnja po pravilu donosi vei profit - Kvalitetni i dobro upakovani plodovi ostvaruju veu cenu - Udruite se sa drugim proizvoaima kako bi koliinom i kvalitetom bili konkurentni na tritu - Proizvodite zdravstveno bezbednu hranu, jer samo takva moe ii u izvoz (EUROGAP, HACCP...) - Gajite i druge, na tritu skuplje tipove paradajza za sveu potronju
Paradajz u tipu ljivara
Br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Seme Rasad Mul folija Konice (za polinaciju) Pesticidi Kanap UV T-800 Prstenovi za vezanje Ambalaa (drvene gajbice) Stajnjak (zgoreli) Mineralna ubriva
Materijal
Koliina
6t 70kg 130kg 20g 3500 kom. 15kg 3 kom. 15kg 5000 kom. 1000 kom.
Vrednost (din)
2 700,00 2 660,00 9 750,00 14 160,00 35 000,00 2 300,00 16 500,00 9 000,00 1 800,00 6 000,00 5 000,00 90 710,00 69 870,00
8. 9.
10.
UKUPNO: 3. 4. 5. 6. 7. 8. Ostali trokovi: Prinos paradajza (cele godine paradajz, bez dopunskog grejanja): Veleprodajna cena paradajza: Vrednost proizvodnje: Ukupni trokovi: Prihod:
7 000,00 25 tona 18 din/kg 450 000,00 (kupljen rasad) (proizveden rasad) (kupljen rasad) (proizveden rasad) 167 010,00 157 570,00 282 990,00 292 430,00
maj
jun
jul
avg.
sept.
okt.
nov.
U plasteniku ili stakleniku sa grejanjem ranom zimsko-prolenom i kasnom jesenjom proizvodnjom paradajza moe se ostvariti vei prihod od 20 do 40% u odnosu na proizvodnju u plasteniku bez grejanja.