Professional Documents
Culture Documents
Razrjesenje direktora ustanove Razrjesenje direktora ustanove Razrjesenje direktora ustanove Razrjesenje direktora ustanove
Clan 25 Clan 25 Clan 25 Clan 25
Uirektor ustanove moze biti razrijesen prije isteka mandata, ako:
1) podnese ostavku,
163
7
2) ne sprovodi odluke savjeta ustanove,
3) ispuni neki od uslova propisanih zakonom za prestanak radnog odnosa po sili
zakona,
4) je pravosnazno osuden na bezuslovnu kaznu zatvora,
5) postupa suprotno zakonu, statutu i opstim aktimaustanove,
6) ne obezbjeduje zakonit rad ustanove,
7) savjet ustanove ne usvoji program rada ili izvjestaj o finansijskom poslovanju
ustanove.
umjetnioki direktor ustanove umjetnioki direktor ustanove umjetnioki direktor ustanove umjetnioki direktor ustanove
Clan 26 Clan 26 Clan 26 Clan 26
ustanove iz oblasti kulturno-umjetniokog stvaralastva mogu imati i umjetniokog
direktora.
umjetnioki direktor ustanove:
1) predlaze programsku konoepoiju razvoja ustanove,
2) predlaze umjetnioki program ustanove i pravila ostvarivanja umjetniokog programa
ustanove,
3) odluouje o tehnioko-tehnoloskom opremanju ustanove neophodnom za ostvarivanje
umjetniokog programa,
4) rukovodi organizaoionim jedinioama i zaposlenima koji izvode umjetnioke programe
u ustanovi,
5) upravlja sredstvima namijenjenim za programske aktivnosti u ustanovi,
6) odluouje o angazovanju zaposlenih i saradnika na realizaoiji umjetniokog programa
u ustanovi.
lzbor i razrjesenje umjetniokog direktora ustanove lzbor i razrjesenje umjetniokog direktora ustanove lzbor i razrjesenje umjetniokog direktora ustanove lzbor i razrjesenje umjetniokog direktora ustanove
Clan 27 Clan 27 Clan 27 Clan 27
umjetnioki direktor ustanove bira se na osnovu javnog konkursa, na period od oetiri
godine.
uslovi za izbor umjetniokog direktora ustanove utvrduju se statutom ustanove.
umjetnioki direktor moze biti razrijesen prije isteka mandata, ako:
1) podnese ostavku,
2) bez opravdanog razloga ne realizuje utvrdeni umjetnioki program,
3) nenamjenski ili neraoionalno koristi sredstva kojim upravlja,
4) ispuni neki od uslova za prestanak radnog odnosa po sili zakona,
5) je pravosnazno osuden na bezuslovnu kaznu zatvora.
u sluoaju razrjesenja umjetniokog direktora ustanove prije isteka mandata,
poslove umjetniokog direktora obavlja direktor ustanove.
0dobrenje za rad 0dobrenje za rad 0dobrenje za rad 0dobrenje za rad
Clan 28 Clan 28 Clan 28 Clan 28
ustanova je duzna da, prije pooetka obavljanja djelatnosti, pribavi odobrenje za rad.
0dobrenje iz stava 1 ovog olana izdaje Ministarstvo kada utvrdi da ustanova ima
obezbijedene uslove propisane za obavljanje djelatnosti za koju je osnovana.
Blize uslove za obavljanje djelatnosti ustanove u pogledu prostora, kadra i opreme,
propisuje Ministarstvo, u skladu sa zakonom.
Lvidenoija ustanova Lvidenoija ustanova Lvidenoija ustanova Lvidenoija ustanova
Clan 29 Clan 29 Clan 29 Clan 29
Ministarstvo, u oilju praoenja stanja i formiranja baze podataka, vodi evidenoiju
ustanova.
164
8
3tatus zaposlenih u ustanovi 3tatus zaposlenih u ustanovi 3tatus zaposlenih u ustanovi 3tatus zaposlenih u ustanovi
Clan 30 Clan 30 Clan 30 Clan 30
Na zaposlene u ustanovi primjenjuju se opsti propisi o radu i kolektivni ugovori, ako
zakonom nije drukoije odredeno.
0baveze osnivaoa 0baveze osnivaoa 0baveze osnivaoa 0baveze osnivaoa
Clan 31 Clan 31 Clan 31 Clan 31
0snivao je duzan da redovno obezbjeduje sredstva za rad ustanove.
3redstva iz stava 1 ovog olana obuhvataju: sredstva za zarade i ostala primanja
zaposlenih, materijalne troskove, odrzavanje i osiguravanje objekata i opreme, tehnioko-
tehnolosko opremanje za realizaoiju programskih aktivnosti ustanove.
3redstva iz stava 2 ovog olana obezbjeduju se na osnovu godisnjeg programa rada
ustanove.
0baveze ustanove 0baveze ustanove 0baveze ustanove 0baveze ustanove
Clan 32 Clan 32 Clan 32 Clan 32
ustanova je duzna da obavlja djelatnost za koju je osnovana, namjenski koristi
sredstva za rad i da osnivaou, najkasnije do kraja aprila tekuoe godine, podnese izvjestaj o
radu i izvjestaj o finansijskom poslovanju za prethodnu godinu.
lzvjestaji iz stava 1 ovog olana dostavljaju se i Ministarstvu, radi formiranja baze
podataka i saoinjavanja statistiokih izvjestaja.
3opstveni prihodi ustanove 3opstveni prihodi ustanove 3opstveni prihodi ustanove 3opstveni prihodi ustanove
Clan 33 Clan 33 Clan 33 Clan 33
ustanova moze ostvarivati prihode vrsenjem djelatnosti za koju je osnovana.
3opstvene prihode ustanova je duzna da koristi za pokrioe troskova nastalih obavlja-
njem poslova kojima je prihod ostvaren i za unapredenje djelatnosti ustanove.
Pod unapredenjem djelatnosti ustanove smatra se: ulaganje u prostor, opremu i druga
sredstva potrebna za obavljanje djelatnosti, struono usavrsavanje i osposobljavanje zaposle-
nih, poboljsanje uslova rada, uoesoe u medunarodnim projektima i aktivnostima i medijska
promooija ustanove.
ustanova moze dio sopstvenih prihoda, uz saglasnot osnivaoa, koristiti za poveoanje
zarada i isplatu drugih naknada i pomooi zaposlenima.
Uonaoije i druge pomooi Uonaoije i druge pomooi Uonaoije i druge pomooi Uonaoije i druge pomooi
Clan 34 Clan 34 Clan 34 Clan 34
ustanova je duzna da sredstva donaoije i druge pomooi koristi u skladu sa namjenom
koju odredi donator, odnosno davalao pomooi.
Uonaoije i pomooi kojima nije odredena namjena koriste se za ostvarivanje program-
skih aktivnosti ustanove.
Nadzor nad radom ustanove Nadzor nad radom ustanove Nadzor nad radom ustanove Nadzor nad radom ustanove
Clan 35 Clan 35 Clan 35 Clan 35
Nadzor nad radom ustanove vrsi osnivao, ako zakonom ili osnivaokim aktom nije
drukoije odredeno.
Ministarstvo vrsi nadzor na radom ustanove u pogledu ispunjenosti uslova za
obavljanje djelatnosti iz olana 28 st. 2 i 3 ovog zakona.
165
9
3tatusne promjene 3tatusne promjene 3tatusne promjene 3tatusne promjene
Clan 36 Clan 36 Clan 36 Clan 36
0snivao moze promijeniti status ustanove (izdvajanje dijela ustanove u posebnu
ustanovu, pripajanje dijela ustanove drugoj ustanovi, organizovanje nove ustanove
objedinjavanjem djelova, odnosno spajanjem dvije ili vise ustanova ili transformaoijom
ustanove u privredno drustvo), po postupku propisanom za osnivanje ustanove, ako posebnim
zakonom nije drukoije odredeno.
Promjena naziva, djelatnosti i sjedista ustanove vrsi se osnivaokim aktom ustanove.
Razlozi za prestanak rada ustanove Razlozi za prestanak rada ustanove Razlozi za prestanak rada ustanove Razlozi za prestanak rada ustanove
Clan 37 Clan 37 Clan 37 Clan 37
ustanova prestaje sa radom, ako:
1) ne ispunjava propisane uslove za obavljanje djelatnosti,
2) je pravosnaznom sudskom odlukom utvrdena nistavost upisa u Registar,
3) ne obavlja djelatnost zbog koje je osnovana,
4) je nastupio drugi sluoaj utvrden zakonom ili aktom o osnivanju.
Naoin prestanka rada ustanove Naoin prestanka rada ustanove Naoin prestanka rada ustanove Naoin prestanka rada ustanove
Clan 38 Clan 38 Clan 38 Clan 38
Kada Ministarstvo utvrdi da ustanova ne ispunjava propisane uslove za obavljanje
djelatnosti za koju je osnovana, odredioe rok u kojem je ustanova duzna da obezbijedi
potrebne uslove i o tome obavjestava osnivaoa.
Ako ustanova ne ispuni potrebne uslove u odredenom roku, Ministarstvo oe donijeti
rjesenje kojim oe zabraniti rad ustanovi, odnosno obavljanje djelatnosti.
Kada organ koji vrsi nadzor nad radom ustanove utvrdi da ustanova ne obavlja
djelatnost za koju je osnovana duze od 90 dana, nalozioe joj da u roku od 15 dana nastavi sa
obavljanjem djelatnosti i o tome oe obavijestiti Ministarstvo, ako ono ne vrsi nadzor.
Ako ustanova ne postupi po nalogu organa iz stava 3 ovog olana, organ koji vrsi nadzor
pokrenuoe postupak za brisanje ustanove iz Registra.
Akt o prestanku ustanove Akt o prestanku ustanove Akt o prestanku ustanove Akt o prestanku ustanove
Clan 39 Clan 39 Clan 39 Clan 39
Akt o prestanku ustanove donosi osnivao.
2. 1avna ustanova 2. 1avna ustanova 2. 1avna ustanova 2. 1avna ustanova
0snivanje ja 0snivanje ja 0snivanje ja 0snivanje javne ustanove vne ustanove vne ustanove vne ustanove
Clan 40 Clan 40 Clan 40 Clan 40
ustanova oiji je osnivao drzava ili opstina osniva se kao javna ustanova.
1avna ustanova moze se osnovati radi obavljanja djelatnosti u jednoj ili vise oblasti
kulture.
Na javnu ustanovu odnose se odredbe o ustanovi, ako ovim zakonom nije drukoije
odredeno.
166
10
Llaborat o osnivanju javne ustanove Llaborat o osnivanju javne ustanove Llaborat o osnivanju javne ustanove Llaborat o osnivanju javne ustanove
Clan 41 Clan 41 Clan 41 Clan 41
Llaborat o osnivanju javne ustanove, pored elemenata iz olana 15 stav 2 ovog zakona,
treba da sadrzi i razloge da se potrebe za vrsenjem djelatnosti za koju se javna ustanova
osniva ne mogu zadovoljiti u postojeoim javnim ustanovama.
Akt o osnivanju javne ustanove Akt o osnivanju javne ustanove Akt o osnivanju javne ustanove Akt o osnivanju javne ustanove
Clan 42 Clan 42 Clan 42 Clan 42
Akt o osnivanju javne ustanove, oiji je osnivao drzava, donosi vlada, a za javne
ustanove oiji je osnivao opstina, skupstina opstine.
3astav savjeta javne u 3astav savjeta javne u 3astav savjeta javne u 3astav savjeta javne ustanove stanove stanove stanove
Clan 43 Clan 43 Clan 43 Clan 43
3avjet javne ustanove ima predsjednika i oetiri olana, od kojih je jedan iz reda
zaposlenih u javnoj ustanovi.
La olana savjeta javne ustanove, oiji je osnivao drzava, osim olana savjeta iz reda
zaposlenih, imenuje se afirmisani stvaralao ili afirmisani struonjak iz oblasti koja je od znaoaja
za razvoj kulture.
La olana savjeta javne ustanove, oiji je osnivao opstina, osim olana savjeta iz reda
zaposlenih, imenuje se stvaralao ili struonjak iz oblasti koja je od znaoaja za razvoj kulture.
lmenovanje i razrjesenje savjeta javne ustanove lmenovanje i razrjesenje savjeta javne ustanove lmenovanje i razrjesenje savjeta javne ustanove lmenovanje i razrjesenje savjeta javne ustanove
Clan 44 Clan 44 Clan 44 Clan 44
Predsjednika i olanove savjeta javne ustanove, oiji je osnivao drzava, imenuje i
razrjesava vlada, na predlog Ministarstva.
Predsjednika i olanove savjeta javne ustanove, oiji je osnivao opstina, imenuje i
razrjesava nadlezni organ opstine.
Razlozi za razrjesenje predsjednika i olana savjeta javne ustanove Razlozi za razrjesenje predsjednika i olana savjeta javne ustanove Razlozi za razrjesenje predsjednika i olana savjeta javne ustanove Razlozi za razrjesenje predsjednika i olana savjeta javne ustanove
Clan 45 Clan 45 Clan 45 Clan 45
Predsjednik i olan savjeta javne ustanove, pored razloga iz olana 22 ovog zakona,
moze biti razrijesen prije isteka mandata na koji je imenovan na naoin propisan statutom i u
sluoaju ako ne stiti javni interes.
Rukovodenje javnom ustanovom Rukovodenje javnom ustanovom Rukovodenje javnom ustanovom Rukovodenje javnom ustanovom
Clan 46 Clan 46 Clan 46 Clan 46
1avnom ustanovom rukovodi direktor.
1avnom ustanovom iz oblasti kulturno-umjetniokog stvaralastva rukovode umjetnioki
direktor i poslovni direktor.
lzuzetno od stava 2 ovog olana, imenovanje umjetniokog direktora nije obavezno, ako
je poslovni direktor umjetnik visoke reputaoije ili struonjak u kulturi visoke reputaoije.
Poslovni direktor vrsi poslove iz olana 23 ovog zakona, koji nijesu u nadleznosti
umjetniokog direktora.
167
11
lmenovanje organa rukovodenja javne ustanove oiji je osnivao drzava lmenovanje organa rukovodenja javne ustanove oiji je osnivao drzava lmenovanje organa rukovodenja javne ustanove oiji je osnivao drzava lmenovanje organa rukovodenja javne ustanove oiji je osnivao drzava
Clan 47 Clan 47 Clan 47 Clan 47
Uirektora, umjetniokog direktora i poslovnog direktora javne ustanove, oiji je osnivao
drzava, imenuje i razrjesava vlada, na predlog Ministarstva.
La direktora javne ustanove, oiji je osnivao drzava, imenuje se afirmisani umjetnik ili
afirmisani struonjak u kulturi.
La umjetniokog direktora javne ustanove, oiji je osnivao drzava, imenuje se umjetnik
visoke reputaoije ili struonjak u kulturi visoke reputaoije.
La poslovnog direktora javne ustanove, oiji je osnivao drzava, imenuje se afirmisani
struonjak iz oblasti drustvenih djelatnosti.
0dgovornost osnivaoa 0dgovornost osnivaoa 0dgovornost osnivaoa 0dgovornost osnivaoa
Clan 48 Clan 48 Clan 48 Clan 48
0snivao javne ustanove odgovara za obaveze javne ustanove.
Kori Kori Kori Korisoenje sopstvenih prihoda javne ustanove soenje sopstvenih prihoda javne ustanove soenje sopstvenih prihoda javne ustanove soenje sopstvenih prihoda javne ustanove
Clan 49 Clan 49 Clan 49 Clan 49
1avna ustanova moze do 35 sopstvenih prihoda koristiti za poveoanje zarada
zaposlenih i isplatu naknada i pomooi za koje sredstva ne obezbjeduje osnivao.
lv lv lv lv. .. . uM1L1NlCl l 31RuCN1ACl u KuL1uRl uM1L1NlCl l 31RuCN1ACl u KuL1uRl uM1L1NlCl l 31RuCN1ACl u KuL1uRl uM1L1NlCl l 31RuCN1ACl u KuL1uRl
umjetnik umjetnik umjetnik umjetnik
Clan 50 Clan 50 Clan 50 Clan 50
umjetnik je lioe koje kao autor stvara originalna umjetnioka djela ili lioe koje
interpretira umjetnioka i druga djela.
3truonjak u kulturi 3truonjak u kulturi 3truonjak u kulturi 3truonjak u kulturi
Clan 51 Clan 51 Clan 51 Clan 51
3truonjak u kulturi je lioe sa odgovarajuoom struonom spremom, koje obavlja nauono-
istrazivaoke, teorijsko-kritioke, edukativne, produoentske, umjetnioko-saradnioke, speoijalistio-
ko-tehnioke ili organizatorske poslove u oblasti kulture.
lstaknuti kulturni stvaralao lstaknuti kulturni stvaralao lstaknuti kulturni stvaralao lstaknuti kulturni stvaralao
Clan 52 Clan 52 Clan 52 Clan 52
umjetniku ili struonjaku u kulturi, oija su djela ili stvaralastvo od izuzetnog znaoaja za
kulturu Crne 0ore, moze se dodijeliti status istaknuti kulturni stvaralao.
3tatus istaknuti kulturni stvaralao dodjeljuje vlada, na predlog Ministarstva.
lstaknuti kulturni stvaralao ima pravo na dozivotnu mjeseonu naknadu od dana
dodjele statusa, u visini jedne do dvije prosjeone neto zarade u Crnoj 0ori u godini koja
prethodi isplati naknade.
Blize kriterijume i naoin dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralao, kao i uslove i
kriterijume za utvrdivanje visine i naoina isplate naknade po osnovu tog statusa propisuje
vlada.
168
12
3trukovna udruzenja 3trukovna udruzenja 3trukovna udruzenja 3trukovna udruzenja
Clan 53 Clan 53 Clan 53 Clan 53
3trukovno udruzenje je nevladina organizaoija umjetnika i/ili struonjaka u kulturi koja
je osnovana i registrovana, radi:
1) zastite struonih, profesionalnih i sooijalnih prava i interesa umjetnika i struonjaka u
odredenoj oblasti kulture,
2) ostvarivanja i unapredivanja struonih i profesionalnih prinoipa i standarda u
odredenoj oblasti kulture,
3) objavljivanja, promovisanja ili prezentovanja umjetniokih i drugih autorskih djela iz
oblasti kulture ili interpretatorskih ostvarenja,
4) obavljanja drugih poslova od znaoaja za razvoj kulture.
3trukovno udruzenje je duzno da vodi evidenoiju svojih olanova.
Reprezentativno strukovno udruzenje Reprezentativno strukovno udruzenje Reprezentativno strukovno udruzenje Reprezentativno strukovno udruzenje
Clan 54 Clan 54 Clan 54 Clan 54
Ako u istoj oblasti kulture postoje dva ili vise strukovnih udruzenja, reprezentativnim
strukovnim udruzenjem smatra se udruzenje koje ima veoi broj olanova koji su afirmisani
umjetnioi ili struonjaoi u kulturi, sire programske oiljeve i zadatke djelovanja i zapazenije
rezultate rada.
3tatus reprezentativnog strukovnog udruzenja utvrduje Ministarstvo.
Blize kriterijume i naoin utvrdivanja statusa reprezentativno strukovno udruzenje
propisuje Ministarstvo.
v vv v. .. . 3AM031ALNl uM1L1NlCl l 3AM031ALNl 31RuCN1ACl u KuL1uRl 3AM031ALNl uM1L1NlCl l 3AM031ALNl 31RuCN1ACl u KuL1uRl 3AM031ALNl uM1L1NlCl l 3AM031ALNl 31RuCN1ACl u KuL1uRl 3AM031ALNl uM1L1NlCl l 3AM031ALNl 31RuCN1ACl u KuL1uRl
3tatus 3tatus 3tatus 3tatus
Clan 55 Clan 55 Clan 55 Clan 55
3amostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi je umjetnik ili struonjak u
kulturi koji se bavi umjetniokim ili kulturnim stvaralastvom, odnosno koji obavlja poslove iz ol.
50 i 51 ovog zakona kao osnovno zanimanje, radi ostvarivanja prihoda, bez zasnivanja radnog
odnosa.
uslovi za stioanje statusa uslovi za stioanje statusa uslovi za stioanje statusa uslovi za stioanje statusa
Clan 56 Clan 56 Clan 56 Clan 56
3tatus samostalni umjetnik, odnosno status samostalni struonjak u kulturi moze steoi
umjetnik, odnosno struonjak u kulturi pod uslovom da:
1) je ornogorski drzavljanin,
2) ima prebivaliste u Crnoj 0ori,
3) nije u radnom odnosu,
4) je poslovno sposoban,
5) nije pravosnazno osuden na kaznu zatvora u trajanju duzem od sest mjeseoi ili da
mu nije izreoena zastitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u oblasti za koju trazi
priznavanje statusa samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi,
6) nije na redovnom skolovanju,
7) ima javno objavljeno stvaralastvo.
Blize kriterijume u pogledu javno objavljenog stvaralastva i odgovarajuoe struone
spreme za lioa iz olana 51 ovog zakona propisuje Ministarstvo, na predlog reprezentativnih
strukovnih udruzenja.
169
13
3tioanje statusa 3tioanje statusa 3tioanje statusa 3tioanje statusa
Clan 57 Clan 57 Clan 57 Clan 57
3tatus samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi, na zahtjev
umjetnika ili struonjaka u kulturi, priznaje Ministarstvo, na predlog struone komisije (u daljem
tekstu: komisija).
Komisiju iz stava 1 ovog olana obrazuje Ministarstvo od predstavnika reprezentativnih
strukovnih udruzenja.
Ako u odredenoj oblasti ne postoji reprezentativno strukovno udruzenje, za olana
komisije se moze imenovati umjetnik ili struonjak u kulturi koji nije olan strukovnog udruzenja.
Lahtjev za priznavanje statusa Lahtjev za priznavanje statusa Lahtjev za priznavanje statusa Lahtjev za priznavanje statusa
Clan 58 Clan 58 Clan 58 Clan 58
Lahtjev za priznavanje statusa samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak
sadrzi:
1) osnovne podatke o podnosioou zahtjeva (ime i prezime),
2) podatke o dosadasnjem radu,
3) naziv oblasti kulture kojom oe se baviti u statusu samostalni umjetnik, odnosno
samostalni struonjak u kulturi.
uz zahtjev iz stava 1 ovog olana podnose se dokazi o ispunjenosti uslova iz olana 56
ovog zakona, osim dokaza iz taoke 5, koji se pribavlja po sluzbenoj duznosti.
Primjena propisa Primjena propisa Primjena propisa Primjena propisa
Clan 59 Clan 59 Clan 59 Clan 59
0 zahtjevu za priznavanje statusa samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak
u kulturi rjesava se neposredno, po pravilima skraoenog upravnog postupka.
1rajanje sta 1rajanje sta 1rajanje sta 1rajanje statusa tusa tusa tusa
Clan 60 Clan 60 Clan 60 Clan 60
3tatus samostalni umjetnik, odnosno status samostalni struonjak u kulturi priznaje se
od dana podnosenja zahtjeva i traje pet godine, uz moguonost produzavanja.
Lahtjev za produzavanje statusa samostalni umjetnik, odnosno statusa samostalni
struonjak u kulturi, sa dokazima o ispunjenosti uslova iz olana 56 ovog zakona, podnosi se
najkasnije 60 dana prije isteka priznatog statusa.
lzuzetno od stava 1 ovog olana, status samostalni umjetnik, odnosno status
samostalni struonjak u kulturi, bez produzavanja, zadrzava istaknuti kulturni stvaralao i
samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi koji ovaj status ima neprekidno
vise od 20 godina.
Prestanak statusa samostalni umjetnik, odnosno Prestanak statusa samostalni umjetnik, odnosno Prestanak statusa samostalni umjetnik, odnosno Prestanak statusa samostalni umjetnik, odnosno
samostalni struonjak u kulturi samostalni struonjak u kulturi samostalni struonjak u kulturi samostalni struonjak u kulturi
Clan 61 Clan 61 Clan 61 Clan 61
3tatus samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi prestaje, ako
samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi:
1) podnese pisani zahtjev, danom podnosenja zahtjeva,
2) zasnuje radni odnos, danom zasnivanja radnog odnosa,
3) izgubi ornogorsko drzavljanstvo ili prebivaliste u Crnoj 0ori, danom konaonosti
rjesenja o gubitku drzavljanstva, odnosno danom odjave prebivalista,
4) je pravosnazno osuden na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju duzem od sest
mjeseoi, danom upuoivanja na izdrzavanje kazne,
170
14
5) je sudskom odlukom izreoena zastitna mjera obavljanja djelatnosti iz oblasti kulture
za koju mu je dodijeljen status samostalni umjetnik, odnosno status samostalni struonjak u
kulturi u trajanju duzem od sest mjeseoi, danom pravosnaznosti sudske odluke,
6) se ne bavi kulturnim ili umjetniokim stvaralastvom ili ne obavlja djelatnost kulture za
koju mu je dodijeljen status samostalni umjetnik, odnosno status samostalni struonjak u
kulturi duze od dvije godine, osim u sluoaju privremene sprijeoenosti za rad, danom isteka
ovog roka,
7) status samostalni umjetnik, odnosno status samostalni struonjak u kulturi ne bude
mu produzen, istekom zadnjeg dana trajanja statusa,
8) ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, danom ostvarivanja prava,
9) za obavljanje djelatnosti za koju mu je dodijeljen status samostalni umjetnik,
odnosno status samostalni struonjak u kulturi, angazuje drugo lioe.
Ministarstvo donosi rjesenje o prestanku statusa samostalni umjetnik, odnosno
statusa samostalni struonjak u kulturi, na zahtjev samostalnog umjetnika, odnosno
samostalnog struonjaka u kulturi ili po sluzbenoj duznosti.
Registar samostalnih umjetnika i Registar samostalnih umjetnika i Registar samostalnih umjetnika i Registar samostalnih umjetnika i samostalnih struonjaka u kulturi samostalnih struonjaka u kulturi samostalnih struonjaka u kulturi samostalnih struonjaka u kulturi
Clan 62 Clan 62 Clan 62 Clan 62
Ministarstvo vodi registar samostalnih umjetnika i samostalnih struonjaka u kulturi (u
daljem tekstu: registar).
3adrzaj i naoin vodenja registra propisuje Ministarstvo.
Uuznosti samostalnog umjetnika, odnosno samostalnog struonjaka u kulturi Uuznosti samostalnog umjetnika, odnosno samostalnog struonjaka u kulturi Uuznosti samostalnog umjetnika, odnosno samostalnog struonjaka u kulturi Uuznosti samostalnog umjetnika, odnosno samostalnog struonjaka u kulturi
Clan 63 Clan 63 Clan 63 Clan 63
3amostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi duzan je da:
1) u poslovanju sa treoim lioima uz svoje ime i prezime, koristi oznaku samostalni
umjetnik-, odnosno samostalni struonjak u kulturi-,
2) organu uprave nadleznom za naplatu poreza, u propisanom roku, podnese poresku
prijavu o prihodima ostvarenim poslovanjem sa statusom samostalni umjetnik, odnosno
satusom samostalni struonjak u kulturi,
3) odmah, a najkasnije u roku od 15 dana, obavijesti Ministarstvo o razlozima za
prestanak statusa samostalni umjetnik, odnosno statusa samostalni struonjak u kulturi iz
olana 61 ovog zakona.
0stvarivanje prihoda 0stvarivanje prihoda 0stvarivanje prihoda 0stvarivanje prihoda
Clan 64 Clan 64 Clan 64 Clan 64
3amostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi ostvaruje prihode
prodajom svojih djela, vrsenjem usluga i na drugi zakonom dozvoljen naoin.
Ldravstveno i penzijsko Ldravstveno i penzijsko Ldravstveno i penzijsko Ldravstveno i penzijsko- -- -invalidsko invalidsko invalidsko invalidsko osiguranje osiguranje osiguranje osiguranje
Clan 65 Clan 65 Clan 65 Clan 65
3amostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi ima pravo na zdravstveno
i penzijsko-invalidsko osiguranje, u skladu sa zakonom.
3redstva za uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje samostalnog umjetnika,
odnosno samostalnog struonjaka u kulturi obezbjeduju se u budzetu Crne 0ore.
Uoprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje uplaouje samostalni umjetnik, odnosno
samostalni struonjak u kulturi.
lzuzetno od stava 3 ovog olana, doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje
samostalnog umjetnika, odnosno samostalnog struonjaka u kulturi obezbjeduju se u budzetu
171
15
Crne 0ore, ako samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi ostvari godisnji
prihod veoi od jedne prosjeone godisnje neto zarade u Crnoj 0ori u prethodnoj godini.
uplata doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje iz budzeta Crne 0ore vrsi se na
pisani zahtjev samostalnog umjetnika, odnosno samostalnog struonjaka u kulturi. uz zahtjev
za uplatu doprinosa podnosi se dokaz o ostvarenim prihodima i obraoun doprinosa utvrden od
organa uprave nadleznog za naplatu poreza.
lzuzetno, Ministarstvo moze, na predlog komisije, izvrsiti uplatu doprinosa za
samostalnog umjetnika, odnosno samostalnog struonjaka u kulturi koji nije ostvario prihod iz
stava 4 ovog olana, ako nije obavljao djelatnost iz opravdanih razloga.
Povraoaj plaoenih doprinosa Povraoaj plaoenih doprinosa Povraoaj plaoenih doprinosa Povraoaj plaoenih doprinosa
Clan 66 Clan 66 Clan 66 Clan 66
3amostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi ima pravo na povraoaj
doprinosa za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje plaoenih u toku godine, do iznosa
doprinosa plaoenih iz budzeta Crne 0ore u skladu sa olanom 65 ovog zakona.
Povraoaj doprinosa iz stava 1 ovog olana vrsi se u skladu sa zakonom kojim se ureduju
doprinosi za sooijalno osiguranje.
Priznanje statusa za raniji period Priznanje statusa za raniji period Priznanje statusa za raniji period Priznanje statusa za raniji period
Clan 67 Clan 67 Clan 67 Clan 67
lzuzetno od olana 60 stav 1 ovog zakona, Ministarstvo moze, na predlog komisije,
priznati umjetniku, odnosno struonjaku u kulturi status samostalni umjetnik, odnosno status
samostalni struonjak u kulturi za raniji period, u skladu sa ostvarenim radom, odnosno
stvaralastvom, radi regulisanja penzijskog staza.
3tatus samostalni umjetnik, odnosno status samostalni struonjak u kulturi za raniji
period ne moze se priznati za vrijeme: redovnog skolovanja, odnosno studiranja, odsluzenja
vojnog roka, izdrzavanja kazne zatvora i trajanja mjere bezbjednosti zabrane obavljanja
djelatnosti u kulturi.
Uoprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje po osnovu statusa iz stava 1 ovog olana
snosi sam umjetnik, odnosno struonjak u kulturi.
vl vl vl vl. .. . P0U31lCA1 l P0UR3KA RALv01A KuL1uR P0U31lCA1 l P0UR3KA RALv01A KuL1uR P0U31lCA1 l P0UR3KA RALv01A KuL1uR P0U31lCA1 l P0UR3KA RALv01A KuL1uRL LL L
1. Podstioaj razvoja kulture 1. Podstioaj razvoja kulture 1. Podstioaj razvoja kulture 1. Podstioaj razvoja kulture
3ufinansiranje projekata 3ufinansiranje projekata 3ufinansiranje projekata 3ufinansiranje projekata
Clan 68 Clan 68 Clan 68 Clan 68
Razvoj kulture se podstioe sufinansiranjem programa i projekata od znaoaja za
ostvarivanje javnog interesa u kulturi (u daljem tekstu: projekat) sredstvima iz budzeta Crne
0ore i budzeta opstine.
Ministarstvo i nadlezni organ opstine propisuju vrstu projekata iz odredenih oblasti
kulture koji oe se sufinansirati sredstvima iz stava 1 ovog olana.
0bim sufinansiranja 0bim sufinansiranja 0bim sufinansiranja 0bim sufinansiranja
Clan 69 Clan 69 Clan 69 Clan 69
3redstvima iz budzeta Crne 0ore, odnosno budzeta opstine moze se sufinansirati
projekat najvise do 50 iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaoiju.
172
16
lzuzetno od stava 1 ovog olana, Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine moze
projekat koji je od izuzetnog znaoaja za Crnu 0oru, odnosno opstinu sufinansirati u iznosu
veoem od 50 iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaoiju.
1avni konkurs 1avni konkurs 1avni konkurs 1avni konkurs
Clan 70 Clan 70 Clan 70 Clan 70
3ufinansiranje projekta vrsi se na osnovu javnog konkursa (u daljem tekstu: konkurs),
koji objavljuje Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine.
Konkurs se objavljuje za odredenu oblast kulture, u novembru tekuoe godine za
narednu godinu, u najmanje jednom dnevnom stampanom mediju koji izlazi u Crnoj 0ori i na
web sajtu Ministarstva, odnosno nadleznog organa opstine.
Konkurs sadrzi kriterijume za vrednovanje projekata.
Rok za podnosenje prijava na konkurs ne moze biti kraoi od 30 dana od dana
objavljivanja konkursa.
lzuzetno od stava 1 ovog olana, Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine moze,
bez raspisivanja javnog konkursa, sufinansirati projekat koji je od kapitalnog znaoaja za:
1) ornogorsku kulturu,
2) ostvarivanje medunarodne saradnje,
3) ravnomjerni kulturni razvoj Crne 0ore, odnosno opstine.
Projekti iz stava 5 ovog olana mogu se sufinansirati, osnosno finansirati do
punog iznosa troskova potrebnih za njihovu realizaoiju.
Pravo uoesoa na konkursu Pravo uoesoa na konkursu Pravo uoesoa na konkursu Pravo uoesoa na konkursu
Clan 71 Clan 71 Clan 71 Clan 71
Pravo uoesoa na konkursu imaju fizioka i pravna lioa koja imaju prebivaliste u Crnoj
0ori, odnosno koja su u Crnoj 0ori registrovana za obavljanje djelatnosti kulture, osim javnih
ustanova i drugih subjekata oiji se rad finansira iz budzeta Crne 0ore, odnosno budzeta
opstine sredstvima planiranim za kulturu.
Prijava na konkurs Prijava na konkurs Prijava na konkurs Prijava na konkurs
Clan 72 Clan 72 Clan 72 Clan 72
Prijava na kokurs se podnosi na obrasou koji propisuje Ministarstvo, odnosno nadlezni
organ opstine.
Kriterijumi za vrednovanje projekata Kriterijumi za vrednovanje projekata Kriterijumi za vrednovanje projekata Kriterijumi za vrednovanje projekata
Clan 73 Clan 73 Clan 73 Clan 73
Projekti prijavljeni na konkursu vrednuju se po sljedeoim kriterijumima:
1) umjetnioki kvalitet i znaoaj za razvoj ornogorske kulture,
2) referenoe realizatora,
3) doprinos razvoju multinaoionalnih i multikulturalnih vrijednosti,
4) doprinos podstioanju internaoionalnog dijaloga i stimulisanju razvoja partnerstva,
5) medunarodna afirmaoija ornogorske kulture,
6) doprinos oouvanju tradioije i ornogorske kulturne bastine,
7) afirmaoija perspektivnih talenata,
8) doprinos afirmaoiji stvaralastva lioa sa invaliditetom,
9) realnost budzeta projekta i obezbijedenost uslova za njegovu realizaoiju.
Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine moze utvrditi i druge kriterijume za
vrednovanje projekata iz odredene oblasti kulture, u skladu sa zakonom.
173
17
Komisija za vrednovanje projekata Komisija za vrednovanje projekata Komisija za vrednovanje projekata Komisija za vrednovanje projekata
Clan 74 Clan 74 Clan 74 Clan 74
vrednovanje projekata iz odredene oblasti kulture vrsi komisija koju obrazuje
Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine od afirmisanih umjetnika i stuonjaka u kulturi.
Aktom o obrazovanju komisije utvrduje se sastav, zadaoi, naoin rada, trajanje mandata
i naknada za rad olanova komisije.
Rad komisije je javan.
3prjeoavanje sukoba interesa 3prjeoavanje sukoba interesa 3prjeoavanje sukoba interesa 3prjeoavanje sukoba interesa
Clan 75 Clan 75 Clan 75 Clan 75
Clan komisije ne moze uoestvovati u vrednovanju projekta u koji je na bilo koji naoin
ukljuoen ili ako postoji neki od razloga predvidenih zakonom kojim se ureduje konflikt
interesa.
Predlog za sufinansiranje Predlog za sufinansiranje Predlog za sufinansiranje Predlog za sufinansiranje
Clan 76 Clan 76 Clan 76 Clan 76
Komisija, nakon vrednovanja projekata, podnosi Ministarstvu, odnosno nadleznom
organu opstine obrazlozeni predlog za sufinansiranje projekata od znaoaja za ostvarivanje
javnog interesa u kulturi.
Predlog iz stava 1 ovog olana sadrzi: naziv projekta, ime i prezime i adresu, odnosno
naziv i sjediste realizatora projekta i visinu sredstava za sufinansiranje projekta.
0dluka o sufinansiranju 0dluka o sufinansiranju 0dluka o sufinansiranju 0dluka o sufinansiranju
Clan 77 Clan 77 Clan 77 Clan 77
0dluku o sufinansiranju projekta donosi ministar, odnosno nadlezni organa opstine.
Ako ministar, odnosno nadlezni organ opstine ne prihvati predlog komisije za
sufinansiranje projekta, duzan je da o razlozima neprihvatanja obavijesti komisiju.
0dluka iz stava 1 ovog olana se javno saopstava i objavljuje na web sajtu Ministarstva,
odnosno nadleznog organa opstine.
Realizator projekta koji nije izvrsio obaveze iz prethodnog ugovora o sufinansiranju ne
moze dobiti sredstva za sufinansiranje novog projekta, do izvrsenja obaveza.
ugovor o sufinansiranju ugovor o sufinansiranju ugovor o sufinansiranju ugovor o sufinansiranju
Clan 78 Clan 78 Clan 78 Clan 78
Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine i realizator projekta, na osnovu akta iz
olana 77 ovog zakona, zakljuouju ugovor o sufinansiranju projekta, kojim ureduju dinamiku
realizaoije projekta, uplatu, korisoenje i pravdanje odobrenih sredstava, izvjestavanje o stanju
projekta i naoin prezentaoije projekta i konaonog izvjestaja o realizaoiji projekta.
ugovor iz stava 1 ovog olana se zakljuouje u roku od 30 dana od dana objavljivanja
odluke iz olana 77 ovog zakona.
lzuzetno, Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine moze, na pisani zahtjev
realizatora projekta, produziti ugovoreni rok za realizaoiju projekta i po tom osnovu taj
projekat sufinansirati sredstvima iz budzeta Crne 0ore, odnosno budzeta opstine za narednu
godinu.
upravljanje projektom upravljanje projektom upravljanje projektom upravljanje projektom
Clan 79 Clan 79 Clan 79 Clan 79
u sluoaju iz olana 69 stav 2 i olana 70 stav 6 ovog zakona, Ministarstvo, odnosno
nadlezni organ opstine ima pravo da uoestvuje u upravljanju projektom, kao i pravo na dio do-
174
18
biti ostvarene realizaoijom projekta, srazmjerno ulozenim sredstvima po osnovu sufinansi-
ranja, u odnosu na ukupan iznos troskova realizaoije projekta.
Namjensko korisoenje sredstava Namjensko korisoenje sredstava Namjensko korisoenje sredstava Namjensko korisoenje sredstava
Clan 80 Clan 80 Clan 80 Clan 80
Realizator projekta je duzan da sredstva uplaoena iz budzeta Crne 0ore, odnosno
budzeta opstine, po osnovu sufinansiranja projekata u kulturi, koristi iskljuoivo za odobrene
namjene na realizaoiji projekta.
Realizator projekta, koji sredstva za sufinansiranje projekta nenamjenski koristi ili
projekat ne realizuje u ugovorenom roku, duzan je da, na zahtjev Ministarstva, odnosno
nadleznog organa opstine, vrati ukupan iznos uplaoenih sredstava sa kamatom u visini
prosjeone bankarske kamate na kratkoroone kredite.
Korisoenje Korisoenje Korisoenje Korisoenje sredstava za sufinansiranje sredstava za sufinansiranje sredstava za sufinansiranje sredstava za sufinansiranje
Clan 81 Clan 81 Clan 81 Clan 81
3redstva iz budzeta Crne 0ore, odnosno budzeta opstine, odobrena za sufinansiranje
projekata od znaoaja za ostvarivanje javnog interesa u kulturi, koriste se bez obaveze
vraoanja, pod uslovima utvrdenim ovim zakonom i ugovorom o sufinansiranju, ako posebnim
zakonom nije drukoije odredeno.
Nadzor nad izvrsavanjem ugovora Nadzor nad izvrsavanjem ugovora Nadzor nad izvrsavanjem ugovora Nadzor nad izvrsavanjem ugovora
Clan 82 Clan 82 Clan 82 Clan 82
Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine vrsi nadzor nad izvrsavanjem obaveza iz
ugovora o sufinansiranju projekata.
u postupku vrsenja nadzora iz stava 1 ovog olana, Ministarstvo, odnosno nadlezni
organ opstine moze:
1) zatraziti ispunjenje ugovorenih obaveza u primjerenom roku,
2) jednostrano raskinuti ugovor, ako realizator projekta ne izvrsava ugovorene
obaveze,
3) traziti povraoaj uplaoenih sredstava sa pripadajuoom kamatom, ako odobrena
sredstva ne koristi u skladu sa olanom 80 ovog zakona.
2. Posebni oblioi podrske razvoju kulture 2. Posebni oblioi podrske razvoju kulture 2. Posebni oblioi podrske razvoju kulture 2. Posebni oblioi podrske razvoju kulture
0tkup knjiga 0tkup knjiga 0tkup knjiga 0tkup knjiga
Clan 83 Clan 83 Clan 83 Clan 83
u oilju popunjavanja biblioteokih fondova, Ministarstvo, odnosno nadlezni organ
opstine, duzno je da narodnim i drugim opstim bibliotekama na teritoriji Crne 0ore, odnosno
opstine dodjeljuju sredstva za otkup knjiga.
0tkup knjiga sredstvima iz stava 1 ovog olana vrsi se na osnovu javnog konkursa, na
predlog struone komisije.
Blize uslove, kriterijume i naoin korisoenja sredstava za otkup knjiga propisuje
Ministarstvo.
0tkup likovnih djela i muzejskih predmeta 0tkup likovnih djela i muzejskih predmeta 0tkup likovnih djela i muzejskih predmeta 0tkup likovnih djela i muzejskih predmeta
Clan 84 Clan 84 Clan 84 Clan 84
Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine, duzno je da, na osnovu javnog
konkursa, za potrebe muzeja i galerija oiji je osnivao drzava ili opstina, vrsi otkup likovnih djela
i muzejskih predmeta.
175
19
u obavezu iz stava 1 ovog olana raouna se i otkup likovnih djela i muzejskih predmeta
koje vrse muzeji i galerije sredstvima iz budzeta Crne 0ore, odnosno budzeta opstine.
0tkup likovnih djela i muzejskih predmeta vrsi se na predlog struone komisije.
lzuzetno, subjekti iz st. 1 i 2 ovog olana mogu neposrednom pogodbom otkupiti
unikatni muzejski predmet i muzejski predmet koji ima status kulturnog dobra.
Blize uslove za otkup likovnih djela i muzejskih predmeta i kriterijume za utvrdivanje
njihove vrijednosti propisuje Ministarstvo.
0bezbjedivanje radnog i stambenog prostora 0bezbjedivanje radnog i stambenog prostora 0bezbjedivanje radnog i stambenog prostora 0bezbjedivanje radnog i stambenog prostora
Clan 85 Clan 85 Clan 85 Clan 85
Urzava i opstina mogu umjetniku i struonjaku u kulturi omoguoiti korisoenje i kupovinu
radnog i stambenog prostora, pod povoljnim uslovima.
Povoljnim uslovima iz stava 1 ovog olana smatra se zakupnina i prodajna oijena
poslovnog i stambenog prostora ispod prosjeone trzisne oijene zakupa i prodaje poslovnog i
stambenog prostora na teritoriji opstine, omoguoavanje plaoanja zakupnine i prodajne oijene
djelima ili uslugama, davanje kredita za kupovinu radnog i stambenog prostora pod uslovima
povoljnijim od bankarskih uslova, davanje stana i radnog prostora na korisoenje po osnovu
zakupa i omoguoavanje kupovine stana pod uslovima propisanim za zaposlene kojima se
zarade finansiraju iz budzeta Crne 0ore, odnosno budzeta opstine.
Blize uslove, kriterijume i naoin obezbjedivanja radnog i stambenog prostora
umjetnioima i struonjaoima u kulturi propisuje vlada, odnosno nadlezni organ opstine.
0bezbjedivanje uslova za rad reprezentativnih strukovnih udruzenja 0bezbjedivanje uslova za rad reprezentativnih strukovnih udruzenja 0bezbjedivanje uslova za rad reprezentativnih strukovnih udruzenja 0bezbjedivanje uslova za rad reprezentativnih strukovnih udruzenja
Clan 86 Clan 86 Clan 86 Clan 86
Urzava obezbjeduje prostor i sredstva za materijalne troskove potrebne za rad
reprezentativnih strukovnih udruzenja.
3redstva za programske aktivnosti reprezentativnih strukovnih udruzenja obezbjeduju
se na naoin i po postupku propisanom za sufinansiranje projekata.
Reprezentativno strukovno udruzenje je duzno da Ministarstvu podnese izvjestaj o
radu, najmanje jednom u sest mjeseoi.
Naknada troskova umjetnioima Naknada troskova umjetnioima Naknada troskova umjetnioima Naknada troskova umjetnioima
Clan 87 Clan 87 Clan 87 Clan 87
Ministarstvo moze umjetniku naknaditi odredeni iznos troskova nastalih po osnovu
oarine i poreza na dodatu vrijednost na nabavljenu opremu, instrumente ili materijal za rad.
Kriterijume i uslove za naknadu troskova iz stava 1 ovog olana propisuje Ministarstvo.
Kreativne industrije Kreativne industrije Kreativne industrije Kreativne industrije
Clan 88 Clan 88 Clan 88 Clan 88
Urzava i opstina podstiou i pomazu razvoj kreativnih industrija koje obuhvataju
produkoiju kulturnih proizvoda i usluga iz oblasti intelektualne svojine.
1radioio 1radioio 1radioio 1radioionalni zanati i vjestine nalni zanati i vjestine nalni zanati i vjestine nalni zanati i vjestine
Clan 89 Clan 89 Clan 89 Clan 89
Urzava i opstina podstiou oouvanje i razvoj tradioionalnih zanata i vjestina, davanjem
finansijske pomooi za nabavku alata i materijala i osposobljavanje struonog kadra.
176
20
Amaterizam Amaterizam Amaterizam Amaterizam
Clan 90 Clan 90 Clan 90 Clan 90
Urzava i opstina podstiou nekomeroijalne oblike amaterskog djelovanja u kulturi,
kojima se doprinosi afirmaoiji ornogorskih izvornih kulturnih vrijednosti ili savremenog
kulturno-umjetniokog stvaralastva.
Kriterijume, uslove i naoin dodjele sredstava iz stava 1 ovog olana propisuje
Ministarstvo.
3. Kulturne manifestaoije i festivali od posebnog znaoaja 3. Kulturne manifestaoije i festivali od posebnog znaoaja 3. Kulturne manifestaoije i festivali od posebnog znaoaja 3. Kulturne manifestaoije i festivali od posebnog znaoaja
Clan 91 Clan 91 Clan 91 Clan 91
Ministarstvo moze odrediti pojedinu kulturnu manifestaoiju ili festival od posebnog
znaoaja za kulturu Crne 0ore.
Blize kriterijume za odredivanje kulturne manifestaoije ili festivala od posebnog
znaoaja propisuje vlada.
Aktom iz stava 1 ovog olana ureduje se status, organizaoija i naoin finansiranja
festivala, odnosno manifestaoije.
vl vl vl vl. .. . llNAN3lRAN1L KuL1uRL llNAN3lRAN1L KuL1uRL llNAN3lRAN1L KuL1uRL llNAN3lRAN1L KuL1uRL
lzvori finansiranja lzvori finansiranja lzvori finansiranja lzvori finansiranja
Clan 92 Clan 92 Clan 92 Clan 92
Kultura se finansira iz:
1) sredstava budzeta Crne 0ore,
2) sredstava budzeta opstina,
3) namjenskih izvora prihoda za kulturu (takse, rente i dr.),
4) prihoda od igara na sreou,
5) donaoija,
6) sponzorstva,
7) sopstvenih prihoda subjekata koji se bave kulturom,
8) drugih izvora u skladu sa zakonom.
3redstva budzeta Crne 0ore 3redstva budzeta Crne 0ore 3redstva budzeta Crne 0ore 3redstva budzeta Crne 0ore
Clan 93 Clan 93 Clan 93 Clan 93
Budzetom Crne 0ore obezbjeduju se sredstva za kulturu u skladu sa Naoionalnim
programom.
3redstva za rad Ministarstva u tekuoem budzetu izdvajaju se najmanje na nivou 2,5
od drzavnog budzeta, umanjenog za izdatke drzavnih fondova i kapitalnog budzeta, ukoliko je
planirani realni rast bruto domaoeg proizvoda (BUP) do 8, odnosno najmanje na nivou 3,
ukoliko je planirani realni rast BUP veoi od 8.
3redstva budzeta opstine 3redstva budzeta opstine 3redstva budzeta opstine 3redstva budzeta opstine
Clan 94 Clan 94 Clan 94 Clan 94
Budzetom opstine obezbjeduju se sredstva za kulturu u skladu sa opstinskim
programom.
177
21
Namjenski izvori prihoda Namjenski izvori prihoda Namjenski izvori prihoda Namjenski izvori prihoda
Clan 95 Clan 95 Clan 95 Clan 95
Lakonom se mogu za odredene oblasti kulture ustanoviti posebni izvori prihoda.
Uonaoije Uonaoije Uonaoije Uonaoije
Clan 96 Clan 96 Clan 96 Clan 96
3redstva za plaoanje oarina i poreza na dodatu vrijednost, po osnovu kupovine dobara
i usluga iz donatorskih sredstava, posebno oe se planirati u budzetu Ministarstva i ne
predstavljaju sastavni dio prooenta iz olana 93 stav 2 ovog zakona.
Na ulaganja u kulturu, po osnovu donaoija, primjenjuju se poreske olaksioe u skladu sa
poreskim propisima.
vll vll vll vll. .. . NAUL0R NAUL0R NAUL0R NAUL0R
upravni nadzor upravni nadzor upravni nadzor upravni nadzor
Clan 97 Clan 97 Clan 97 Clan 97
upravni nadzor nad primjenom ovog zakona vrsi Ministarstvo.
vlll vlll vlll vlll. .. . KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL
Clan 98 Clan 98 Clan 98 Clan 98
Novoanom kaznom od desetostrukog do stostrukog iznosa najnize oijene rada u Crnoj
0ori kaznioe se za prekrsaj organ, pravno lioe i preduzetnik koji je osnivao ustanove kulture,
ako:
1) prije donosenja akta o osnivanju ustanove ne usvoji elaborat o osnivanju ustanove
(olan 15 stav 1),
2) ne dostavi Ministarstvu u propisanom roku akt o osnivanju ustanove (olan 16 stav
2),
3) ne obezbjeduje redovno sredstva za rad ustanove (olan 31 stav 1).
La prekrsaj iz stava 1 ovog olana kaznioe se i odgovorno lioe u organu i pravnom liou i
fizioko lioe koje je osnivao ustanove kulture novoanom kaznom od dvostrukog do deseto-
strukog iznosa najnize oijene rada u Crnoj 0ori.
Clan 99 Clan 99 Clan 99 Clan 99
Novoanom kaznom od desetostrukog do pedesetostrukog iznosa najnize oijene rada u
Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj pravno lioe - ustanova kulture, ako:
1) prije pooetka rada ne pribavi odobrenje za rad (olan 28 stav 1),
2) ne dostavi u propisanom roku izvjestaj o radu osnivaou ili Ministarstvu (olan 32),
3) koristi sopstvene prihode mimo namjena utvrdenih ovim zakonom (ol. 33 i 49),
4) sredstva od donaoije ili druge pomooi koristi mimo namjene koju je odredio donator,
odnosno davalao pomooi (olan 34).
La prekrsaj iz stava 1 ovog olana kaznioe se i odgovorno lioe u pravnom liou - ustanovi
kulture novoanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa najnize oijene rada u Crnoj
0ori.
178
22
Clan 100 Clan 100 Clan 100 Clan 100
Novoanom kaznom od dvostrukog do petostrukog iznosa najnize oijene rada u Crnoj
0ori kaznioe se fizioko lioe koje je samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u
kulturi, ako:
1) u poslovanju sa treoim lioima uz svoje ime ne naznaoi samostalni umjetnik-,
odnosno samostalni struonjak u kulturi- (olan 63 stav 1 taoka 1),
2) ne obavijesti Ministarstvo u propisanom roku o svakom razlogu za prestanak
statusa samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi (olan 63 stav 1 taoka 3).
lX lX lX lX. .. . PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL
Clan 101 Clan 101 Clan 101 Clan 101
Naoionalni program iz olana 7 ovog zakona donijeoe se u roku od 12 mjeseoi od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
0pstinski programi iz olana 10 ovog zakona donijeoe se u roku od 120 dana od dana
donosenja Naoionalnog programa.
Clan 102 Clan 102 Clan 102 Clan 102
Podzakonski akti za sprovodenje ovog zakona donijeoe se u roku od 120 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Clan 103 Clan 103 Clan 103 Clan 103
Prava i obaveze osnivaoa javnih ustanova iz oblasti kulture koje je osnovala
3kupstina Crne 0ore po ranijim propisima preuzima vlada.
0snivaoki akti javnih ustanova uskladioe se sa ovim zakonom, u roku od 120 dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clan 104 Clan 104 Clan 104 Clan 104
lmenovanje savjeta javnih ustanova, u skladu sa ovim zakonom, izvrsioe se u roku od
90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Uo imenovanja savjeta iz stava 1 ovog olana funkoiju organa upravljanja vrsioe
dosadasnji organi upravljanja javnih ustanova.
Clan 105 Clan 105 Clan 105 Clan 105
Uirektori, poslovni direktori i umjetnioki direktori javnih ustanova imenovaoe se u
skladu sa ovim zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Uo imenovanja direktora iz stava 1 ovog olana funkoiju direktora vrsioe dosadasnji
direktori.
Clan 106 Clan 106 Clan 106 Clan 106
3amostalni umjetnioi koji su ovaj status stekli po dosadasnjim propisima zadrzavaju taj
status do isteka roka na koji im je status priznat.
Clan 107 Clan 107 Clan 107 Clan 107
3tupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vazi Lakon o samostalnim umjetnioima
(3luzbeni list 3RC0-, broj 31/84).
179
23
Clan 108 Clan 108 Clan 108 Clan 108
0vaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u 3luzbenom listu Crne
0ore-.
3u-3K Broj 01-736/10
Podgorioa, 29. jula 2008. godine
3KuP31lNA CRNL 00RL
PRLU31LUNlK
Ranko Krivokapio
180
Na osnovu olana 82 stav 1 taoka 2 i olana 91 stav 1 ustava Crne 0ore, 3kupstina
Crne 0ore 24. saziva, na 10. sednioi prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 27.
jula 2010. godine , donijela je
L A K 0 N L A K 0 N L A K 0 N L A K 0 N
0 BlBLl01LCK01 U1LLA1N031l 0 BlBLl01LCK01 U1LLA1N031l 0 BlBLl01LCK01 U1LLA1N031l 0 BlBLl01LCK01 U1LLA1N031l
l. 03N0vNL l. 03N0vNL l. 03N0vNL l. 03N0vNL 0URLUBL 0URLUBL 0URLUBL 0URLUBL
Predmet Predmet Predmet Predmet
Clan 1 Clan 1 Clan 1 Clan 1
0vim zakonom ureduju se oiljevi i sadrzaj biblioteoke djelatnosti, vrste biblioteka,
uslovi za obavljanje biblioteoke djelatnosti, naoin vrsenja biblioteokih poslova, koordinaoija
rada biblioteka, biblioteoko osoblje i druga pitanja od znaoaja za obavljanje biblioteoke
djelatnosti.
Biblioteoka djelatnost Biblioteoka djelatnost Biblioteoka djelatnost Biblioteoka djelatnost
Clan 2 Clan 2 Clan 2 Clan 2
(1) Biblioteoka djelatnost obuhvata:
1) nabavku, obradu, ouvanje, zastitu i korisoenje, prezentaoiju i popularizaoiju
biblioteoke grade,
2) izradu kataloga, bibliografija, biltena, baze podataka i drugih izvora informaoija,
3) omoguoavanje pristupa biblioteokoj gradi, izvorima informaoija, uslugama i
servi-sima,
4) obezbjedivanje korisoenja i protoka bibliografskih i drugih izvora informaoija i
usluga,
5) edukaoiju korisnika,
6) vodenje evidenoije o gradi i korisnioima,
7) druge poslove u skladu sa zakonom.
(2) Biblioteoku djelatnost obavljaju biblioteke pod uslovima i na naoin propisan ovim
zakonom.
1avni interes 1avni interes 1avni interes 1avni interes
Clan 3 Clan 3 Clan 3 Clan 3
(1) Biblioteoka djelatnost je od javnog interesa.
(2) 1avni interes u biblioteokoj djelatnosti ostvaruje se narooito:
1) razvojem drustva znanja,
2) popunjavanjem biblioteokih fondova odgovarajuoom biblioteokom gradom, u
skladu sa potrebama korisnika,
3) razvojem biblioteokog informaoionog sistema,
4) zastitom biblioteoke grade na svim nosiooima informaoija,
5) slobodnim pristupom biblioteokim informaoijama, gradi, servisima, uslugama i
drugim resursima, u skladu sa pravom korisnika na slobodan izbor informaoija i protok ideja.
181
2
Posebna zastita Posebna zastita Posebna zastita Posebna zastita
Clan 4 Clan 4 Clan 4 Clan 4
(1) Biblioteoka grada uziva zastitu propisanu ovim zakonom.
(2) Biblioteoka grada koja ima status kulturnog dobra uziva zastitu u skladu sa
zakonom kojim se ureduju kulturna dobra.
Lnaoenje izraza Lnaoenje izraza Lnaoenje izraza Lnaoenje izraza
Clan 5 Clan 5 Clan 5 Clan 5
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeoe znaoenje:
1) biblioteoka grada biblioteoka grada biblioteoka grada biblioteoka grada je svaki tekstualni, zvuoni, grafioki, slikovni, elektronski ili na dru-
gi naoin izraden dokument ili predmet, koji biblioteka sakuplja, obraduje i stavlja korisni-
oima na raspolaganje,
2) bibliote bibliote bibliote biblioteo oo oki ki ki ki fond fond fond fond je ojelina sakupljene i obradene biblioteoke grade u biblioteoi,
3) bibliote bibliote bibliote biblioteo oo oka ka ka ka zbirka zbirka zbirka zbirka je skup dokumenata sistematizovanih na osnovu zajedniokih
karakteristika, bez obzira na njihovo porijeklo,
4) dokument dokument dokument dokument je zapisana informaoija u vidu teksta, zvuka ili slike, namijenjen za
prenos u prostoru i vremenu, radi ouvanja i korisoenja,
5) mationa biblioteka mationa biblioteka mationa biblioteka mationa biblioteka je biblioteka koja je ovlasoena da vrsi poslove matione
biblioteoke djelatnosti,
6) o oo obavezni primjerak bavezni primjerak bavezni primjerak bavezni primjerak je odredeni broj primjeraka publikaoije koje izdavao dostavlja
nadleznoj depozitnoj biblioteoi, bez naknade i o svom trosku,
7) revizija revizija revizija revizija je postupak kojim se utvrduje stvarno brojoano i fizioko stanje inventa-
risane biblioteoke grade,
8) otpis otpis otpis otpis je rashodovanje i uklanjanje osteoenih i unistenih dokumenata,
9) organ organ organ organ je drzavni oragan, organ drzavne uprave, organ lokalne samouprave i organ
lokalne uprave.
ll ll ll ll. .. . BlBLl01LKL BlBLl01LKL BlBLl01LKL BlBLl01LKL
Pojam i vrste biblioteka Pojam i vrste biblioteka Pojam i vrste biblioteka Pojam i vrste biblioteka
Clan 6 Clan 6 Clan 6 Clan 6
(1) Biblioteka je kulturna, informaoiona, obrazovna i neprofitna ustanova, koja kori-
snioima stavlja na raspolaganje organizovani fond biblioteoke grade, kao i druge izvore infor-
maoija, usluge i servise.
(2) Lavisno od namjene i sadrzaja biblioteoke grade i preovladajuoeg kruga korisnika,
biblioteka moze biti naoionalna, narodna, skolska, visokoskolska, univerzitetska i speoijalna,
a prema osnivaou javna, privatna i biblioteka vjerske zajednioe.
Naoionalna biblioteka Naoionalna biblioteka Naoionalna biblioteka Naoionalna biblioteka
Clan 7 Clan 7 Clan 7 Clan 7
(1) Naoionalnu biblioteku osniva drzava radi razvoja kulture, nauke i obrazovanja u
Crnoj 0ori, kao i zadovoljavanja informaoionih potreba drustva.
(2) Naoionalna biblioteka obavlja funkoiju biblioteoko - informaoionog oentra iz olana
42 ovog zakona.
(3) Naoionalna biblioteka, pored poslova iz olana 2 ovog zakona, vrsi sljedeoe
poslove:
182
3
1) prikuplja, obraduje, ouva i daje na korisoenje: naoionalnu zbirku biblioteoke
gradje o Crnoj 0ori, Crnogoroima, drugim narodima i manjinskim naoionalnim zajednioama
koje zive u Crnoj 0ori, biblioteoku gradu ornogorskih autora i ornogorskih stamparsko-
izdavaokih organizaoija, staru i rijetku knjigu, najznaoajnije publikaoije iz svih oblasti nauke i
kulture i sluzbene publikaoije,
2) ouva i rasporeduje obavezni primjerak ornogorske izdavaoko-stamparske
produkoije,
3) izraduje tekuou i retrospektivnu naoionalnu bibliografiju i dodjeljuje oznake
medunarodne bibliografske kontrole: l3BN, l33N, l3MN i druge oznake,
4) izraduje osnovni kataloski opis - ClP za izdavaoe na teritoriji Crne 0ore,
5) vrsi opis juznoslovenskih oirilskih rukopisa,
6) predlaze mjere za ouvanje i zastitu biblioteoke grade,
7) predlaze i sprovodi mjere za ouvanje i zastitu biblioteoke grade sa svojstvom
kulturnog dobra,
8) daje uputstva za struoni biblioteoko-informaoioni rad i primjenu medunarodnih
standarda,
9) obavlja struoni i nauono-istrazivaoki rad, posebno na podruoju ornogorske na-
oionalne zbirke, arheografije, paleontologije i kulturne istorije Crne 0ore i objavljuje publi-
kaoije iz oblasti bibliotekarstva, informaoionih i srodnih nauka,
10) predstavlja Crnu 0oru u medunarodnim biblioteokim asooijaoijama naoionaln-
ih biblioteka i uspostavlja saradnju sa njima,
11) organizuje nauonoistrazivaoki, razvojni i savjetodavni rad na podruoju bibliote-
oko - informaoione djelatnosti i predlaze mjere za njeno unaprjedivanje,
12) povezuje biblioteke u biblioteoko - informaoioni sistem Crne 0ore i ukljuouje ih
u medunarodne informaoione sisteme,
13) razvija struone osnove uzajamnog kataloga,
14) organizuje struono usavrsavanje lioa za rad na uzajamnoj katalogizaoiji,
15) vrsi provjeru osposobljenosti bibliotekara za rad u uzajamnoj katalogizaoiji i
izdaje lioenoe za rad,
16) vrsi kontrolu kvaliteta i redakoiju bibliografskih zapisa u uzajamnoj biblio-
grafskoj bazi,
17) promovise i prezentuje ornogorsku kulturnu bastinu uoesoem u medunarod-
nim projektima digitalizaoije,
18) obavlja i druge poslove utvrdene ovim zakonom, aktom o osnivanju i statutom
biblioteke.
Narodna biblioteka Narodna biblioteka Narodna biblioteka Narodna biblioteka
Clan 8 Clan 8 Clan 8 Clan 8
(1) Narodna biblioteka obavlja djelatnost za potrebe gradana, na podruoju za koje je
osnovana, obezbjedujuoi im jednake uslove za opste kulturno uzdizanje, obrazovanje i
informisanje.
(2) 0pstina je duzna da osnuje narodnu biblioteku kao samostalnu bibliteku.
(3) Uvije ili vise opstina mogu zajedno osnovati narodnu biblioteku.
(4) Narodna biblioteka, pored poslova iz olana 2 ovog zakona, obavlja i sljedeoe
poslove:
1) uoestvuje u opstem i informatiokom obrazovanju gradana,
2) prikuplja, obraduje i ouva zavioajnu gradu na podruoju djelatnosti biblioteke,
3) organizuje posebne oblike rada za djeou, omladinu i odrasle u oilju razvijanja i
podstioanja oitalaoke kulture,
183
4
4) organizuje posebne oblike rada za lioa sa posebnim potrebama i obezbjedjuje
im uslove za korisoenje biblioteoke grade shodno njihovim potrebama i moguonostima,
5) organizuje kulturne aktivnosti koje su u skladu sa njenom djelatnosou,
6) vrsi izdavaoku djelatnost,
7) organizuje istrazivaoki rad u okviru svog djelovanja.
(5) Nabavku biblioteoke grade, odrzavanje fondova, promovisanje kulturnih aktivno-
sti i pruzanje informaoija narodna biblioteka obavlja samostalno, uvazavajuoi kriterijume
kvaliteta i aktuelnosti izvora informaoija, struonosti i kompetentnosti biblioteokog osoblja i
demokratskog prinoipa odsustva svakog oblika oenzure i diskriminaoije, uz uvazavnje inte-
resa i potreba korisnika.
(6) Narodna biblioteka na oijem podruoju djelovanja je, pored sluzbenog jezika, u
upotrebi jezik manjinskih naroda i drugih manjinskih naoionalnih zajednioa, duzna je da
nabavku biblioteoke grade vrsi i na tim jezioima.
(7) Narodna biblioteka svoje poslove vrsi preko odjeljenja i pokretnih biblioteka.
(8) Narodna biblioteka je duzna da u svom sastavu obrazuje djeoije odjeljenje, sa
posebnim i izdvojenim multimedijalnim fondom, oitaonioom i opremom, ukljuoujuoi informa-
oionu tehnologiju i druge medije prilagodene potrebama djeoe.
3kolska biblioteka 3kolska biblioteka 3kolska biblioteka 3kolska biblioteka
Clan 9 Clan 9 Clan 9 Clan 9
(1) 3kolska biblioteka je multimedijalni i interdisoiplinarni oentar skole, koji pruza
podrsku vaspitno-obrazovnom prooesu u osnovnim i srednjim skolama.
(2) 3kolska biblioteka, pored poslova iz olana 2 ovog zakona, obavlja i sljedeoe
poslove:
1) podstioe uoenike da razvijaju oitalaoke navike i uoe da koriste biblioteke tokom
oitavog zivota,
2) pruza uslove za stioanje iskustva u kreiranju i korisoenju informaoija za
saznanje, razumijevanje imaginaoiju i zabavu,
3) podstioe uoenike da koriste i vrednuju informaoije shvataju komunikaoione
prooese i razvijaju kulturu komunioiranja,
4) obezbjeduje pristup lokalnim i globalnim bazama podataka, odnosno razlioitim
idejama, misljenjima i znanjima,
5) uoestvuje u kulturnim i javnim aktivnostima skole i organizuje programe za
sooijalizaoiju i kreativno druzenje,
6) obezbjeduje izradu sopstvenih izvora informaoija,
7) omoguoava uoenioima da individualno napreduju u skladu sa svojim sklono-
stima i moguonostima,
8) zastupa i promovise konoept da su intelektualne slobode i pristup informa-
oijama preduslov za uoesoe u demokratskom prooesu,
9) promovise ulogu biblioteka .
visokoskolska biblioteka visokoskolska biblioteka visokoskolska biblioteka visokoskolska biblioteka
Clan 10 Clan 10 Clan 10 Clan 10
(1) visokoskolska biblioteka pruza podrsku izvodenju i unaprjedenju nastavnog,
nauono-istrazivaokog i umjetniokog rada u oblasti visokog obrazovanja, a namijenjena je
studentima, nastavnioima, saradnioima i istrazivaoima.
(2) visokoskolska biblioteka se organizuje u okviru fakulteta, instituta, visokih
struonih skola i studijskih programa.
184
5
(3) vise fakulteta, instituta, visokih struonih skola ili studijskih programa mogu imati
zajednioku biblioteku.
(4) visokoskolska biblioteka, pored poslova iz olana 2 ovog zakona, obezbjeduje i:
1) nabavku biblioteoke grade, u skladu sa nastavnim planovima i nauono-istra-
zivaokim projektima,
2) ouvanje i obradu biblioteoke grade nastalu u nastavnom prooesu i nauono-
istrazivaokim projektima ustanove u oijem je sastavu,
3) izradu bibliografije radova nastavnika, istrazivaoa i saradnika instituoi-
je/ustanove u oijem se sastavu nalazi,
4) izgradu speoijalne biblioteoke zbirkei baze podataka.
univerzitetska biblioteka univerzitetska biblioteka univerzitetska biblioteka univerzitetska biblioteka
Clan 11 Clan 11 Clan 11 Clan 11
(1) univerzitet je duzan da organizuje univerzitetsku biblioteku.
(2) univerzitetska biblioteka, pored poslova iz olana 2 ovog zakona, vrsi i sljedeoe
poslove:
1) koordinira biblioteokom djelatnosou na univerzitetu i ukljuouje visokoskolske
biblioteke u biblioteoko-informaoioni sistem,
2) koordinira nabavku biblioteoke grade na univerzitetu,
3) organizuje i uskladuje medubiblioteoku pozajmiou u okviru univerziteta,
4) organiuje razmjenu publikaoija sa bibliotekama u zemlji i inostranstvu,
5) popisuje, otpisuje i deponuje biblioteoku gradu na univerzitetu,
6) koordinira izradu bibliografije nastavnika, istrazivaoa i saradnika univerziteta,
7) izraduje tekuoe, retrospektivne i speoijalne bibliografije i razne referalne
publikaoije za potrebe univerziteta,
8) ouva i obraduje obavezni primjerak biblioteoke grade koja nastaje i objavljuje
se na univerzitetu, ukljuoujuoi magistarske i doktorske radove odbranjene na univerzitetu,
9) ouva i obraduje radove nastavnika i istrazivaoa na univerzitetu,
10) koordinira i unaprjeduje rad biblioteokih sluzbi i zajednioko korisoenje biblio-
teoke grade i izvora informaoija na univerzitetu,
11) uskladuje pripreme i izvodenje programa edukaoijekorisnika na univezitetu,
12) i druge poslove u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom biblio-
teke.
3peoijalna biblioteka 3peoijalna biblioteka 3peoijalna biblioteka 3peoijalna biblioteka
v. v. v. v. K00RUlNACl1A RAUA BlBLl01LKA K00RUlNACl1A RAUA BlBLl01LKA K00RUlNACl1A RAUA BlBLl01LKA K00RUlNACl1A RAUA BlBLl01LKA
Koordinaoija rada biblioteka Koordinaoija rada biblioteka Koordinaoija rada biblioteka Koordinaoija rada biblioteka
Clan 36 Clan 36 Clan 36 Clan 36
Koordinaoija rada biblioteka vrsi se kroz obavljanje poslova matione biblioteoke
djelatnosti i biblioteoko - informaoionog sistema.
Mationa biblioteoka djelatnost Mationa biblioteoka djelatnost Mationa biblioteoka djelatnost Mationa biblioteoka djelatnost
Clan 37 Clan 37 Clan 37 Clan 37
(1) Radi obezbjedivanja trajnog, sistematski organizovanog i kontinuiranog rada na
razvoju i unaprjedenju biblioteoke djelatnosti na odredenom podruoju, odnosno oblasti djelo-
vanja, pojedine biblioteke obavljaju mationu djelatnost, koja obuhvata:
190
11
1) unifikaoiju poslova, usluga i servisa u oilju obezbjedivanja jednoobraznog, na
jedinstvenim standardima i pravilima zasnovanog poslovanja,
2) permanentno usavrsavanje biblioteokog osoblja i upoznavanje sa inovaoijama
i dostignuoima u ovoj oblasti,
3) struono-savjetnodavnu pomoo bibliotekama,
4) koordinaoiju rada biblioteka,
5) praoenje i prouoavanje stanja, potreba i uslova rada biblioteka i inioiranje
mjera za unaprjedenje djelatnosti,
6) prikupljanje i obradu statistiokih i drugih podataka o radu biblioteka,
7) vodenje registra biblioteka.
(2) Biblioteke su duzne da mationoj biblioteoi dostavljaju informaoije i podatke potre-
bne za obavljanje poslova iz stava 1 ovog olana.
(3) Mationu biblioteoku djelatnost nad skolskim i speoijalnim bibliotekama na teri-
toriji opstine obavlja narodna biblioteka.
(4) Mationu biblioteoku djelatnost nad visokoskolskim bibliotekama u okviru univer-
ziteta obavlja univerzitetska biblioteka.
(5) Mationu biblioteoku djelatnost nad drugim mationim bibliotekama obavlja naoio-
nalna biblioteka.
(6) Blize uslove i naoin vrsenja poslova matione biblioteoke djelatnosti propsuje Mini-
starstvo.
Biblioteoko Biblioteoko Biblioteoko Biblioteoko - -- - informaoioni sistem informaoioni sistem informaoioni sistem informaoioni sistem
uslovi za funkoionisanje bibli uslovi za funkoionisanje bibli uslovi za funkoionisanje bibli uslovi za funkoionisanje biblioteoko oteoko oteoko oteoko- -- -informaoionog sistema informaoionog sistema informaoionog sistema informaoionog sistema
Clan 39 Clan 39 Clan 39 Clan 39
La uspostavljanje i funkoionisanje biblioteoko - informaoionog sistema potrebna je:
1) standardizovana obrada biblioteoke grade i ujednaoeno vodenje kataloga,
2) odgovarajuoa osposobljenost osoblja za katalogizaoiju,
3) raounarska i komunikaoona oprema neophodna za povezivanje biblioteka.
Biblioteoko Biblioteoko Biblioteoko Biblioteoko - -- - informaoioni oentar informaoioni oentar informaoioni oentar informaoioni oentar
Clan 40 Clan 40 Clan 40 Clan 40
(1) Biblioteoko - informaoioni oentar obezbjeduje uslove za uzajamnu katalogizaoiju,
upravljanje bazom podataka i druge uslove olanioama biblioteokog informaoionog sistema.
(2) Poslovi biblioteoko - informaoionog oentra su:
1) koordinaoija rada na uspostavljanju i razvoju biblioteoko-informaoionog siste-
ma i njegovih servisa,
2) planiranje, instaliranje i odrzavanje raounarske, komunikaoione i programske
opreme za potrebe biblioteokog informaoionog sistema i njegovih servisa,
3) upravljanje bazom podataka biblioteoko-informaoionog sistema i njegovih
servisa,
4) organizovanje pristupa elektronskoj bazi podataka,
191
12
5) struona pomoo bibliotekama prilikom konverzije i prenosa podataka iz drugih
sistema,
6) istrazivaoki, razvojni i savjetodavni rad u biblioteokoj djelatnosti.
Lioenoa z Lioenoa z Lioenoa z Lioenoa za uzajamnu katalogizaoiju a uzajamnu katalogizaoiju a uzajamnu katalogizaoiju a uzajamnu katalogizaoiju
Clan 41 Clan 41 Clan 41 Clan 41
(1) Biblioteoko osoblje moze uoestvovati u prooesu uzajamne katalogizaoije i kreira-
nju bibliografskih zapisa nakon stioanja lioenoe za uzajamnu katalogizaoiju, koju izdaje
naoionalna biblioteka.
(2) Lioenoa iz stava 1 ovog olana izdaje se liou koje ima odgovarajuou struonu
spremu, polozen striuoni ispit za obavljanje biblioteoke djelatnosti i osposobljenost za rad u
prooesu uzajamne katalogizaoije.
(3) Blize uslove i naoin izdavanja lioenoe propisuje Ministarstvo, na predlog naoio-
nalne biblioteke.
0baveze olanioa 0baveze olanioa 0baveze olanioa 0baveze olanioa
Clan 42 Clan 42 Clan 42 Clan 42
(1) Radi ukljuoivanja u biblioteoko-informaoioni sistem biblioteka je duzna da:
1) postuje zajednioke struone osnove za rad biblioteka,
2) sa biblioteoko-informaoionim oentrom zakljuoi ugovor.
(2) 3matra se da je biblioteka ukljuoena u biblioteoko-informaoioni sistem ako je njen
katalog dostupan preko ovog sistema.
vl vl vl vl. .. . BlBLl01LCK0 030BL1L BlBLl01LCK0 030BL1L BlBLl01LCK0 030BL1L BlBLl01LCK0 030BL1L
Biblioteoko osoblje Biblioteoko osoblje Biblioteoko osoblje Biblioteoko osoblje
Clan 43 Clan 43 Clan 43 Clan 43
(1) Poslove biblioteoke djelatnosti mogu da vrse lioa koja imaju odgovarajuou vrstu i
stepen struone spreme i polozen struoni ispit za obavljanje biblioteoke djelatnosti.
(2) Lioa iz stava 1 ovog olana poslove biblioteoke djelatnosti vrse u odredenom
struonom zvanju.
(3) vrstu i stepen struone spreme za vrsenje poslova biblioteoke djelatnosti i uslove,
program i naoin polaganja struonog ispita propisuje Ministarstvo.
(4) 0dredene struone poslove biblioteoke djelatnosti mogu da vrse i lioa koja imaju
struona ili nauona zvanja iz oblasti konzervatorske, arhivske i muzejske djelatnosti, u skladu
sa opstim aktima biblioteke.
3truona zvanja 3truona zvanja 3truona zvanja 3truona zvanja
Clan 44 Clan 44 Clan 44 Clan 44
(1) 3truona zvanja u biblioteokoj djelatnosti su:
1) knjiznjioar, sa srednjom struonom spremom,
2) visi knjiznjioar, sa visom struonom spremom,
3) bibliotekar, sa visokom struonom spremom,
4) visi bibliotekar i bibliotekar savjetnik, sa visokom struonom spremom i poseb-
nim struonim referenoama za obavljanje biblioteoke djelatnosti.
192
13
(2) 3truona zvanja iz stava 1 tao. 1, 2 i 3 ovog olana stiou se polaganjem struonog
ispita za obavljanje biblioteoke djelatnosti.
(3) 3truona zvanja iz stava 1 taoka 4 ovog olana dodjeljuje Minisatrstvo, na predlog
struone komisije, na osnovu struonih referenoi i rezultata u pogledu biblioteoke djelatnosti.
(4) Blize uslove i naoin stioanja struonih zvanja iz stava 1 ovog olana, poslove koji se
vrse u odredenom struonom zvanju i obrazao uvjerenja o struonom zvanju propisuje
Ministarstvo.
vll vll vll vll. .. . NAUL0R NAUL0R NAUL0R NAUL0R
lnspekoijski nadz lnspekoijski nadz lnspekoijski nadz lnspekoijski nadzor or or or
Clan 45 Clan 45 Clan 45 Clan 45
lnspekoijski nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog
zakona vrsi Ministarstvo preko inspektora za kulturnu bastinu, u skladu sa zakonom kojim
se ureduje inspekoijski nadzor.
vlll vlll vlll vlll. .. . KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL
Prekrsaji Prekrsaji Prekrsaji Prekrsaji
Clan Clan Clan Clan 46 46 46 46
(1) Novoanom kaznom od dvadesetostrukog do stostrukog iznosa minimalne zarade
u Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj pravno lioe, ako:
1) poone da obavlja biblioteoku djelatnost prije nego sto mu Ministarstvo da
odobrenje za rad (olan 15 stav 3),
2) u sluoaju prestanka rada biblioteke ne obezbijedi uslove za smjestaj i zastitu
biblioteoke grade i biblioteoke dokumentaoije (olan 18 stav 1),
3) ne utvrdi program nabavke biblioteoke grade u skladu sa potrebama korisnika
i konoepoijom razvoja (olan 21 stav 2),
4) ne vodi evidenoiju biblioteokog fonda ili biblioteoku dokumentaoiju (olan 22
stav 1),
5) biblioteoku gradu ne ouva uz primjenu savremenih tehniokih sredstava i u
uslovima koji obezbjeduju njenu potpunu i efikasnu zastitu (olan 24 stav 1),
6) ne izvrsi reviziju biblioteokog fonda u periodu od pet godina, odnosno
naoionalna biblioteka u peridu od 10 godina (olan 25 st. 1 i 2),
7) ne organizuje radno vrijeme na naoin koji omoguoava korisoenje biblioteoke
grade svim oiljnim grupama ili na odgovarajuoi naoin ne objavi svoje radno vrijeme (olan 30).
(2) La prekrsaj iz stava 1 ovog olana kaznioe se fizioko lioe i odgovorno lioe u
pravnom liou novoanom kaznom od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj 0ori.
lX lX lX lX. .. . PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL
Podzakonska akta Podzakonska akta Podzakonska akta Podzakonska akta
Clan 47 Clan 47 Clan 47 Clan 47
(1) Podzakonski akti, u skladu sa ovim zakonom, donijeoe se u roku od sest mjeseoi
od dana stupanja na snagu ovog zakona.
193
14
(2) Uo donosenja akata iz stava 1 ovog olana primjenjivaoe se akti koji su vazili do
stupanja na snagu ovog zakona, ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.
ustanovljavanje registra biblioteka ustanovljavanje registra biblioteka ustanovljavanje registra biblioteka ustanovljavanje registra biblioteka
Clan 48 Clan 48 Clan 48 Clan 48
Registar biblioteka ustanovioe se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu akta
iz olana 17 stav 3 ovog zakona.
uskladivanje organizaoije uskladivanje organizaoije uskladivanje organizaoije uskladivanje organizaoije
Clan 49 Clan 49 Clan 49 Clan 49
Postojeoe biblioteke su duzne da usklade svoju organizaoiju sa ovim zakonom u roku
od sest mjeseoi od dana stupanja na snagu ovog zakona.
3teoena prava 3teoena prava 3teoena prava 3teoena prava
Clan 50 Clan 50 Clan 50 Clan 50
(1) Lioima koja su po ranijim propisima stekla struona zvanja za obavljanje biblio-
teoke djelatnosti priznaju se odgovarajuoa struona zvanja propisana ovim zakonom.
(2) Lioa koja na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju vise od 15 godina radnog
iskustva na poslovima biblioteoke djelatnosti u odredenom stepenu struone spreme ili
zvanja magistra ili doktora nauka u oblasti biblioteoke djelatnosti nijesu duzna da polazu
struoni ispit za obavljanje biblioteoke djelatnosti.
P PP Prestanak ranijih propisa restanak ranijih propisa restanak ranijih propisa restanak ranijih propisa
Clan 51 Clan 51 Clan 51 Clan 51
Uanom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vazi Lakon o biblioteokoj
djelatnosti (,3luzbeni list 3RC0, br. 16/77 i 2/89).
3tupanje na snagu 3tupanje na snagu 3tupanje na snagu 3tupanje na snagu
Clan 52 Clan 52 Clan 52 Clan 52
0vaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ,3luzbenom listu
Crne 0ore.
3u-3K Broj 01-358/7
Podgorioa, 27. jula 2010. godine
3KuP31lNA CRNL 00RL 24. 3ALlvA
PRLU3LUNlK
Ranko Krivokapio
194
62 - 25 20. 2011.
470.
Na osnovu lana 24 stav 2 Zakona o bibliotekoj djelatnosti (Slubeni list CG, broj
49/10), Ministarstvo kulture, donijelo je
P R A V I L N I K
O MJERAMA ZA UVANJE I ZATITU BIBLIOTEKE GRAE
I OSNOVNE ODREDBE
lan 1
Ovim pravilnikom propisuju se mjere za uvanje i zatitu biblioteke grae.
lan 2
Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za fizika lica u mukom rodu podrazumijevaju
iste izraze u enskom rodu.
II PROSTORIJE U KOJIMA SE SMJETA BIBLIOTEKA GRAA
lan 3
Prostorije u kojima je smjetena biblioteka graa, treba da:
1) su sagraene od vrstog materijala koji nije podloan oteenju od trusnih uticaja,
prodiranju podzemnih i povrinskih voda, uticaju buke i drugim fizikim dejstvima koja bi
mogla otetiti biblioteku grau;
2) imaju obezbijeene mjere zatite od: udara groma, poara, vlage, suneve svjetlosti,
atmosferskih uticaja, provala, biolokih, hemijskih i drugih uzronika koji mogu dovesti
do oteenja ili propadanja biblioteke grae;
3) budu prilagoene za transport i manipulisanje bibliotekom graom.
lan 4
Prostorije u kojima je smjetena biblioteka graa treba da budu udaljene od objekata koji
svojim tetnim uticajem mogu dovesti do oteenja biblioteke grae.
lan 5
Prostorije u kojima je smjetema biblioteka graa, a koje se obezbjeuju odgovarajuim
sigurnosnim instalacijama (protivpoarnim i protivprovalnim), kontroliu se i odravaju u skladu
sa posebnim propisima.
lan 6
Mjere preventivne zatite prostorija u kojima je smjetena biblioteka graa obuhvataju:
1) zagrijavanje prostorija bez pei sa otvorenim plamenom;
2) redovno kontrolisanje i odravanje elektrinih, vodovodnih, kanalizacionih i instalacija za
grijanje;
3) zatitu od prodora podzemnih voda.
lan 7
Biblioteka je duna da u svoje prostorije obavezno postavi aparate za gaenje poara
pomou ugljendioksida.
lan 8
Ako se zgrada biblioteke nalazi na terenu podlonom poplavama, biblioteka graa ne
smije biti smjetena u suterenskim prostorijama.
195
20. 2011. 63 - 25
Ukoliko je biblioteka graa smjetena u prizemlju, najnie police treba da budu podignute
najmanje 30 cm od poda.
lan 9
Prostorije za smjetaj biblioteke grae treba da imaju odgovarujuu ventilaciju i
osvjetljenje i treba ih redovno istiti i provjetravati.
U prostorijama iz stava 1 ovog lana, treba obezbjediti optimalnu mikroklimu (relativna
vlanost vazduha 45 - 60%, temperatura vazduha 16 - 20 C).
Za osvjetljenje prostorija iz stava 1 ovog lana, koriste se svjetlosni izvori koji nemaju
hemijsko, fotohemijsko i bioloko djejstvo na biblioteku grau i to:
1) fluorescentne cijevi sa zatitnom maskom, ija se povrina ne zagrijava preko 80 C;
2) standardne elektrine sijalice, zatiene kuglom od matiranog stakla i udaljene od
biblioteke grae najmanje 30 cm.
lan 10
Za osvjetljavanje izloene biblioteke grae-dokumenata tampanih ili pisanih mastilom
ili bojom na bazi ugljenika, jaina upadne svjetlosti ne smije biti vea od 150 luksa a za
iluminirane rukopise ne smije prei 50 luksa.
lan 11
Optimalni mikroklimatski uslovi postiu se:
1) korienjem klima ureaja koji istovremeno odravaju potrebnu temperaturu, vlanost i
preiavanje vazduha i obezbeuju njegovu cirkulaciju;
2) provjetravanjem (uz laganu promaju) po suvom sunanom danu od 9 do 14 sati;
3) zagrijavanjem ili hlaenjem prostorija;
4) upotrebom dehidratacionih sredstava (silikagela, kalcijumhlorida ili kalcijumhidroksida)
kada se pravilnim reimom provjetravanja vlanost ne moe smanjiti.
lan 12
Prostorije u kojima je smjetena biblioteka graa treba redovno kontrolisati od pojave
mikroorganizama, insekata, glodara i sl. i uoenu pojavu treba odmah prijaviti.
U sluaju pojave razvoja mikroorganizama, zaraeni materijal treba odmah da se izdvoji i
dezinfikuje.
Ako infekcija zahvati vei dio grae ili se uoi pojava insekata ili glodara, dezinfekciju,
dezinsekciju i saniranje treba povjeriti strunim licima.
U prostorijma u kojima je smjetena biblioteka graa, jednom godinje se vri
dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, a po preporuci konzervatora i ee.
III USLOVI SMJETAJA I UVANJA BIBLIOTEKE GRAE
lan 13
Biblioteke su dune da biblioteku grau uvaju i tite od propadanja koje moe izazvati:
vlaga, prekomjerno sunevo ili vjetako svijetlo, bioloki ili atmosferski uticaji, neistoa i
odstupanja od optimalne temperature.
lan 14
Biblioteku grau treba smjetati na police, u ormare za smjetaj i fioke odgovarajuih
oblika, dimenzija i materijala. Znaajnija biblioteka graa uva se na visoijim policama.
Police i ormari za smjetaj ne smiju se postavljati uz spoljne zidove niti uz izvore toplote.
196
64 - 25 20. 2011.
U ormarima je potrebno osigurati stalnu cirkulaciju vazduha otvorima na bonim
stranicama ili sedminim provjetravanjem.
Na mjesta gdje je smjetena biblioteka graa postavljaju se, prema potrebi drai,
podupirai, graninici i pregrade radi spreavanja deformacija i oteenja biblioteke grae.
lan 15
Biblioteka graa smjeta se na police od nerajueg elika, odnosno lakiranog ili
obojenog metala.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, za biblioteku grau koja je dostupna korisnicima
(slobodan pristup), mogu se koristiti i drvene police.
irina police za knjige iznosi od 20 do 30 cm, a za publikacije velikog formata (novine i
sl.) od 40 do 45 cm. Na duni metar police smjetaju se, u prosjeku, od 30 do 33 knjige.
Prvi i posljednji red knjiga treba da bude odvojen od poda, tavanice i zidova od 15 do 20
cm, zbog slobodne cirkulacije vazduha i spreavanja oteenja od kondenzacije na najhladnijim
mestima.
lan 16
Biblioteka graa se, radi uvanja i zatite smjeta, po pravilu na sljedei nain:
1) knjige iste ili priblino iste veliine jedna pored druge vertikalno na police ili u ormare;
2) novine i asopise i drugi materijal velikog formata treba smjetati horizontalno;
3) povelje i diplome smjetaju se poloene u kutijama od neutralnog kartona;
4) planovi, skice, crtei, reprodukcije i plakati formata 100 x 65 cm smjetaju se horizontalno
raireni u specijalnim metalnim ormarima sa odjeljcima za izvlaenje (fiokama);
5) plakati i mape preko formata 100 x 65 cm uvaju se namotani na vrste valjke od kartona
iji prenik ne smije biti manji od 10 cm;
6) arhivski dokumenti smjetaju se u odgovarajuim kutijama ili koricama od lakog ili
vrstog neutralnog kartona;
7) gramofonske ploe uvaju se u originalnom pakovanju proizvoaa (u glatkim omotima
od acetata, celuloze ili polietilena i zatitnom omotu od kartona) i smjetaju se vertikalno u
ormare ili police, podijeljene na sekcije od 150 do 225 mm s voicama ili ljebovima koji
dre svaku plou posebno;
8) magnetofonske trake uvaju se namotane na kalemove u kutijama od metala ili plastine
mase, u horizontalnom poloaju, diskete, cd i dvd romovi, se uvaju u proizvoaevom
omotu vertikalno, a audio kasete u originalnom pakovanju vertikalno, kutije i ormari u ko-
jima se uvaju magnetni mediji ne smiju biti od materijala koji se moe magnetisati, odno-
sno u blizini ureaja koji stvaraju magnetno polje (transformator, elektromotor, gromo-
branski provodnik);
9) foto-materijal na papiru i staklu smjeta se u omotima od neutralnog papira;
10) mikrofilmovi u stripu smjetaju se u kovertama od neutralnog papira, pri emu koverte ne
smiju biti vrsto pakovane u kutiji;
11) mikrofilmovi dui od 15 m namotavaju se na kalemove od nerajueg metala ili postojane
plastine mase, prenika najmanje 25 mm, namotani mikrofilmovi uvaju se u metalnim ili
plastinim kutijama dobro zatvoreni;
12) kataloki listii uvaju se u odgovarajuim katalokim ormarima u koje se smjetaju kata-
loke kutije, kataloke kutije koje treba da budu od drveta, metala ili tvrde plastike, dimen-
zija 14 x 45 cm, i koje su obezbijeene ipkama ili staklom od vaenja katalokih listia.
197
20. 2011. 65 - 25
lan 17
Biblioteka graa osjetljiva na manipulaciju skida se sa polica iskljuivo hvatanjem za
hrbat, odnosno, ako to nije mogue ili ako je graa smjetena horizontalno ili lei u fiokama,
gornji sloj grae privremeno se odlae na pomoni pokretni sto, uzima se traena graa, a
odloena se potom vraa na mjesto.
lan 18
Biblioteka graa se moe prenositi runo, kolicima ili mehanizovanim transportom
(liftom i automobilom).
Neknjina biblioteka graa se prenosi u kutijama.
Prilikom prenosa biblioteke grae, radi izbjegavanja mehanikog oteenja potrebno je
voditi rauna o koliini i nainu pakovanja.
lan 19
Zatitno pakovanje za biblioteku grau ne smije da sadri lignin, sumpor, kisjelinu i
sredstva za izbjeljivanje, ve treba da bude izraeno od baznih jedinjenja i da ima visok sadraj
celuloze ( iznad 87 %).
Tradicionalna neknjina graa, kao i trona i osjetljiva uvezana biblioteka graa titi se
zatitnim kutijama, mapama, ovicima, kouljicama, paspartuima i sl., koji su izraeni od trajnih
materijala.
Ukoliko nije poznat hemijski sastav materijala od kojih su zatitni predmeti izraeni,
biblioteku grau je potrebno obloiti neutralnim papirom ili poliesterskom folijom, a za
oblaganje grae veih dimenzija moe se upotrijebiti neutralna tkanina.
Biblioteka graa se oblae neutralnim papirom ili poliesterskom folijom prilikom
pohranjivanja u ladice ili vjeanja na metalne drae u ormarima.
Novija uvezana biblioteka graa preventivno se moe zatititi oblaganjem korica folijama
ija je iskljuiva namjena zatita knjiga, uz miljenje nacionalne biblioteke.
Upotreba folija nije doputena za kone i pergamentne korice, korice biblioteke grae
koja ima status kulturnog dobra, kao ni za biblioteku grau iz zaviajnih zbirki.
Rijetki i unikatni pojedinani dokumenti (pisma i sl.) se smjetaju u fascikle izraene od
meko uvezanih araka papira izmeu kojih su uloeni listovi na iju se prednju stranu fiksiraju
pojedinani dokumenti, a korice su napravljene od debljeg neutralnog papira.
Fotodokumenti, filmovi, PVC ploe, zapisi na magnetskom i optikom disku pohranjuju se
u zatitne omote ili kutije izraene od odgovarajuih polimernih materijala koji se slau na police
ili u ladice jedna pored druge.
lan 20
Crno-bijele pozitive i negative filmova treba uvati na temperaturi ispod 18 C i pri
relativnoj vlanosti od 30 do 40 %.
Fotografsku grau u boji treba smjestiti u hladne prostorije (ispod 2C) i pri relativnoj
vlanosti od 30 do 40 %.
Stare filmove ( sa acetatnom podlogom) i nove filmove (na poliesterskoj podlozi) treba
uvati u umjereno hladnim i hladnim prostorijama (ispod 4 C) i pri relativnoj vlanosti od 30 %.
Mikrofilmove treba uvati u prostorijama sa klima ureajima pri temperaturi od 10 do
15C i relativnoj vlanosti od 30 do 35%.
Gramofonske ploe treba uvati na temperaturi od 10 do 21C pri relativnoj vlanosti od
40 do 55%.
U prostorijama u kojima se presluavaju ploe ne smije biti praine.
198
66 - 25 20. 2011.
Magnetofonske trake treba uvati na temperaturi od 4 do 16C i relativnoj vlanosti od 40
do 60%.
lan 21
Biblioteke su dune da, radi zatite biblioteke grae iz lana 20 ovog pravilnika u
prostorijama za smjetaj grae, itaonicama i prostorijama za izlaganje grae obezbjede sljedeu
opremu:
1) mjerne instrumente za kontinuirano praenje temperature i relativne vlanosti vazduha;
2) ovlaivae i/ili odvlaivae vazduha;
3) ventilator;
4) klima ureaje ili klima ormare radi pohrane najvrijednije i najosjetljivije grae;
5) roletne ili druga sredstva zatite od prekomjernog svijetla;
6) folije s UV-filterima za prozore i staklene vitrine i fluorescentne lampe;
7) i drugu opremu prema potrebi.
lan 22
Prilikom ispisivanja katalokih oznaka i folijacije biljeke na bibliotekoj grai upisuju se
mekom B grafitnom olovkom laganim pritiskom kako ne bi dolo do oteenja podloge.
Kod stare knjige signature se upisuju na prvom slobodnom predlistu, odnosno na poleini
lista kod neknjine grae (grafike, crtei, geografske karte i sl.).
Kada se signira graa (mikrofilmovi, ploe, kasete, diskete, CD-ROM-ovi i sl.), signature
se piu na naljepnici ili na trajnom papiru koji se lijepi trajnim ljepilom na ovitke, omote,
kouljice i sl.
lan 23
Zaposleni u biblioteci su duni da kontinuirano pregledaju biblioteku grau radi
odstranjivanja kisjelih umetaka koji nijesu sastavni dio grae (komadii papira, presovano cvijee
ili lie i sl.).
Prilikom obrade i korienja biblioteke grae nije dozvoljena upotreba ljepljivih traka,
spajalica, pribadaa, gumenih vrpci i sl.
Ukoliko se sa stare grae umeci ne mogu ukloniti jednostavnim zahvatom, uklanjanje se
vri na nain koji predloi biblioteki konzervator.
lan 24
Prilikom korienja biblioteke grae treba da:
1) povrina na kojoj se izlae graa bude ravna, postavljena horizontalno ili pod nagibom
koji ne prelazi 10, odnosno vertikalno snadbjevena posebnim draem;
2) se otvorene stranice grae pridravaju pomou traka ili vrpci od acetat-celuloze,
polietilena, svile, pamuka ili lana i ne mogu se koristiti ljepljive trake ili metalne igle;
3) se otvorena graa koja je izloena due vrijeme, jednom mjeseno ili ee ostavi da
zatvorena stoji na ravnoj podlozi 24 sata.
Radi zatite biblioteke grae, u svakoj itaonici na vidnom mjestu treba istai uputstva o
rukovanju i korienju grae (standardne i nestandardne), kao i uputstva o pravilima korienja
grae.
lan 25
Radi zatite originalnog primjerka biblioteke grae, graa se moe prenositi na drugi
medij, odnosno preformatirati.
199
20. 2011. 67 - 25
Pri preformatiranju biblioteke grae na drugi medij, treba voditi rauna o vrsti grae
(rijetka graa), stanju originalnog primjerka, zatiti originalnog primjerka od moguih oteenja
pri daljem korienju, broju primjeraka i njihovom razmjetaju, mjerama za zatitu originalnog
primjerka, odgovarajuoj opremi za kvalitetno oitavanje prenesenog zapisa i trokovima i
vremenu koji su potrebni da bi se sproveo taj postupak.
U zavisnosti od vrijednosti i stanja grae, kao i od raspoloive opreme, preformatiranje
biblioteke grae vri se:
1) fotokopiranjem;
2) mikrofilmovanjem;
3) digitalizacijom.
lan 26
Mjere zatite biblioteke grae obuhvataju i poslove na njenoj konzervaciji i restauraciji.
Oteena biblioteka graa, koju nije opravdano rashodovati, upuuje se, u zavisnosti od
stanja, na konzervaciju i restauraciju u nacionalnu biblioteku.
Za oteeni materijal kome je potrebna konzervacija i restauracija pravi se prioritetna lista
radova.
Izbor metode koja e se primijeniti pri konzervaciji ili restauraciji zavisi od stanja u kome
se biblioteka graa nalazi i od njenog znaaja.
lan 27
Mjere zatite obuhvataju, povez i prepovez biblioteke grae.
Do povezivanja biblioteka graa uva se u privremnim koricama sa ispisanim naslovom,
goditem i brojevima svezaka.
Pri povezivanju periodinih publikacija, treba voditi rauna o tome da debljina povezane
cjeline ne bude vea od 8,5 cm za asopise manjeg formata, a 5 cm za novine i asopise veeg
formata.
lan 28
Mjere zatite biblioteke grae u vanrednim okolnostima odreuju se u skladu sa
posebnim propisom kojim se ureuje zatita i spaavanje.
IV ZAVRNA ODREDBA
lan 29
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne
Gore.
Broj: 04-1191
Cetinje, 19. aprila 2011. godine
Ministar,
Prof. Branislav Miunovi, s.r.
200
201
202
203
1282.
Na osnovu lana 15 stav 2 Zakona o bibliotekoj djelatnosti ("Slubeni list CG" broj 49/10), Ministarstvo
kulture, donijelo je
PRAVILNIK
O BLIIM USLOVIMA ZA OBAVLJANJE BIBLIOTEKE DJELATNOSTI
("Sl. list Crne Gore", br. 58/11 od 06.12.2011)
lan 1
Uslovi za obavljanje biblioteke djelatnosti Nacionalne, Narodnih i specijalnih biblioteka blie se propisuju ovim
pravilnikom.
lan 2
Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za fizika lica u mukom rodu podrazumjevaju iste izraze u enskom
rodu.
lan 3
Nacionalna biblioteka moe da obavlja biblioteku djelatnost, ako ima:
1) biblioteku grau koja je:
- organizovana u fondove i specijalne zbirke: nacionalni fond knjiga i periodike; osnovni fond knjiga i
periodike; zbirka stare i rijetke knjige; zbirka legata; kartografsko-geografska zbirka; zbirka rukopisa i
dokumenata; zbirka muzikalija, fonodokumenata i audiovizuelne grae; likovno-grafika zbirka; zbirka
neknjine grae, i od nacionalnog su znaaja;
- struno obraena sa odgovarajuom bibliotekom dokumentacijom.
2) prostor za:
- smjetaj i uvanje biblioteke grae;
- obradu biblioteke grae;
- korisnike: itaonca za istraivae, za studente, za specijalne zbirke i internet itaonica;
- izlaganje biblioteke grae, za povremene izlobe;
- organizovanje i izvoenje seminara, kurseva i radionica;
- biblioteku dokumentaciju;
- radionice za previntivnu i trajnu zatitu biblioteke grae;
- knjigovezaku radionicu;
- funkcionisanje biblioteko-informacionog sistema;
- digitalizaciju i mikrofilmovanje;
- sanitarni vor odvojen za korisnike.
3) opremu za:
- obradu biblioteke grae;
- smjetaj i uvanje biblioteke grae;
- sprovoenje mjera zatite biblioteke grae, (restauracija i konzervacija);
- smjetaj i uvanje biblioteke dokumentacije;
- digitalizaciju i mikrifilmovanje;
- knjigovezake poveze;
- pristup internetu odgovarujue brzine protoka.
4) struno osoblje, i to najmanje:
- jednog bibliotekara za svaku specijalnu zbirku biblioteke grae; tri bibliotekara za nacionalni fond i 15
bibliotekara za osnovni fond;
- etiri bibliografa;
- tri konzervatora-restauratora;
- jednog informatiara;
- tri via knjiniara za obavezni primjerak i razmjenu publikacija;
- deset knjiniara za inventarisanje biblioteke grae.
lan 4
Narodna biblioteka moe da obavlja biblioteeku djelatnost ako ima:
1) biblioteku grau, i to:
- najmanje 10.000 jedinica biblioteke grae, organizovane u tri zbirke: zaviajni fond, osnovni fond i
fond za djecu;
- strukturu biblioteke grae koja odgovara svim korisnicima bez obzira na uzrast, pol, obrazovanje,
Katalog propisa v3.05
Strana: 1
204
invaliditet, jezik, nacionalnu, vjersku, etniku ili politiku pripadnost.
2) prostor od najmanje 200 m2, za:
- smjetaj i uvanje biblioteke grae;
- obradu biblioteke grae;
- za korisnike, sa najmanje 10 itaonikih mjesta;
- za rad korisnicima;
- odvojen za djeije odjeljenje;
- sanitarni vor.
3) opremu za:
- obradu i korienje biblioteke grae;
- smjetaj i uvanje biblioteke grae;
- pristup internetu.
4) struno osoblje, i to najmanje:
- tri struna lica sa poloenim strunim ispitom od kojih je jedan bibliotekar.
lan 5
Specijalna biblioteka moe da obavlja svoju djelatnost ako ima:
1) biblioteku grau:
- od najmanje 2.500 jedinica, koja moe biti organizovana u jednu ili vie zbirki;
- koja je komplementarna sa djelatnou koju obavlja ustanova, preduzee, dravni organ, udruenje
graana, vjerska zajednica ili drugo pravno lice u ijem sastavu se biblioteka nalazi.
2) prostor od najmanje 50 m2, za:
- smjetaj i uvanje biblioteke grae;
- obradu biblioteke grae;
- korisnike biblioteke;
- sanitarni vor.
3) opremu za:
- obradu biblioteke grae;
- smjeaj i uvanje biblioteke grae;
- korienje;
- pristup inernetu.
4) struno osoblje, i to najmanje:
- jednog bibliotekara.
lan 6
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".
Broj: 04-2544
Cetinje, 25. novembra 2011. godine
Ministar,
Prof. Branislav Miunovi, s.r.
Katalog propisa v3.05
Strana: 2
205
1283.
Na osnovu lana 37 stav 6 Zakona o bibliotekoj djelatnosti ("Slubeni list CG", broj 49/10), Ministarstvo
kulture, donijelo je
PRAVILNIK
O BLIIM USLOVIMA I NAINU VRENJA POSLOVA MATINE BIBLIOTEKE DJELATNOSTI
("Sl. list Crne Gore", br. 58/11 od 06.12.2011)
lan 1
Ovim pravilnikom ureuju se blii uslovi i nain vrenja poslova matine biblioteke djelatnosti (u daljem tekstu:
matini poslovi).
lan 2
Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za fizika lica u mukom rodu podrazumijevaju iste izraze u enskom
rodu.
lan 3
Matine poslove, saglasno Zakonu, obavljaju nacionalna biblioteka, narodne biblioteke i univerziteteske
biblioteke.
lan 4
Biblioteke iz lana 3 ovog pravilnika mogu obavljati matine poslove pod uslovom da imaju:
1) zaposlenog jednog bibliotekara;
2) znaajnu zbirku biblioteke prirune i strune literature;
3) biblioteku grau obraenu prema savremenoj tehnologiji obrade i meunarodnim standardima;
4) razvijenu djelatnost koja obezbjeuje uspjeno obavljanje matinih poslova na formiranju kataloga,
zajednikih baza podataka, usklaivanje nabavke biblioteke grae i funkcionisanje meubiblioteke
pozajmice na matinom podruju.
lan 5
Matini poslovi se obavljaju kroz jedinstveni sistem matinih biblioteka koji se ostvaruje kroz djelovanje
nacionalne biblioteke, narodnih i univerzitetskih matinih biblioteka.
Broj strunih lica koja obavljaju matine poslove utvruje se aktom o sistematizaciji radnih mjesta biblioteke u
zavisnosti od sloenosti matinih poslova i od broja biblioteka za koje se matina djelatnost obavlja, u skladu sa
lanom 4 ovog pravilnika.
lan 6
Matine biblioteke obilaze biblioteke nad kojima vre matine poslove najmanje jednom godinje, o emu se
biblioteka koja se obilazi pismeno obavjetava.
lan 7
O izvrenim matinim poslovima, lice koje obavlja tu djelatnost sastavlja zapisnik.
Zapisnik o izvrenim matinim poslovima sadri: naziv matine biblioteke i ime lica koje je izvrilo matine
poslove; naziv biblioteke u kojoj su matini poslovi izvreni; sadraj poslova, vrijeme obavljanja i imena prisutnih
lica; prikaz i ocjenu utvrenog stanja, strune savjete i inicirane mjere za otklanjane nedostatka ili nepravilnosti
koje treba otkloniti i potpis lica koje je obavilo matine poslove.
Jedan primjerak zapisnika se dostavlja biblioteci u kojoj su izvreni matini poslovi, a jedan primjerak ostaje
matinoj biblioteci.
lan 8
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".
Broj: 04-2545
Cetinje, 25. novembra 2011. godine
Ministar,
Prof. Branislav Miunovi, s.r.
Katalog propisa v3.05
Strana: 1
206
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 2 i lana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skuptina
Crne Gore 24. saziva, na 10. ednici prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 27.
jula 2010. godine , donijela je
Z ZZ Z A AA A K KK K O OO O N NN N
O MUZEJSKOJ DJELATNOSTI O MUZEJSKOJ DJELATNOSTI O MUZEJSKOJ DJELATNOSTI O MUZEJSKOJ DJELATNOSTI
I II I. .. . OSNOVNE ODRE OSNOVNE ODRE OSNOVNE ODRE OSNOVNE ODREDBE DBE DBE DBE
Predmet Predmet Predmet Predmet
lan 1 lan 1 lan 1 lan 1
Ovim zakonom ureuju se ciljevi i sadraj muzejske djelatnosti, vrste muzeja, uslovi
za obavljanje muzejske djelatnosti, nain vrenja muzejskih poslova, koordinacija rada
muzeja, muzejsko osoblje i druga pitanja od znaaja za obavljanje muzejske djelatnosti.
Muzejska djelatnost Muzejska djelatnost Muzejska djelatnost Muzejska djelatnost
lan 2 lan 2 lan 2 lan 2
(1) Muzejska djelatnost obuhvata: sakupljanje, uvanje, zatitu, istraivanje, strunu i
naunu obradu, dokumentovanje, sistematizaciju u zbirke, prezentaciju i valorizaciju
muzejskog materijala i muzejskih lokaliteta.
(2) Obavljanjem muzejske djelatnosti stvaraju se uslovi da se sauvaju prirodna,
civilizacijska i kulturna materijalna i nematerijalna dobra, kao dio nacionalne i opteljudske
batine, radi zadovoljavanja kulturnih, naunih i obrazovnih potreba pojedinca i drutva.
(3) Muzejsku djelatnost obavljaju muzeji, pod uslovom i na nain propisan ovim
zakonom.
Javni interes Javni interes Javni interes Javni interes
lan 3 lan 3 lan 3 lan 3
(1) Muzejska djelatnost je od javnog interesa.
(2) Javni interes u muzejskoj djelatnosti ostvaruje se:
1) istraivanjem, prikupljanjem i prouavanjem muzejskog materijala;
2) organizovanjem stalnih i povremenih izlobi;
3) obavjetavanjem javnosti o radu muzeja;
4) objavljivanjem podataka o muzejskom materijalu i muzejskoj dokumentaciji.
Posebna zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Posebna zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Posebna zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Posebna zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije
lan 4 lan 4 lan 4 lan 4
(1) Muzejski materijal i muzejska dokumentacija tite se u skladu sa ovim zakonom,
bez obzira na oblik svojine u kojem se nalaze.
(2) Na muzejski materijal i muzejsku dokumentaciju koji imaju status kulturnog dobra
primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureuju kulturna dobra.
207
2
Znaenje izraza Znaenje izraza Znaenje izraza Znaenje izraza
lan 5 lan 5 lan 5 lan 5
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
1) matini muzej matini muzej matini muzej matini muzej je javni muzej koji je ovlaen da vri poslove matine muzejske
djelatnosti;
2) muzejski materijal muzejski materijal muzejski materijal muzejski materijal ine sve vrste predmeta koji se sakupljaju, opisuju i prezentuju
kao dio kulturne ili prirodne batine;
3) muzejski predmet muzejski predmet muzejski predmet muzejski predmet je predmet batine, struno i nauno obraen, klasifikovan pre-
ma muzejskim kategorijama i pohranjen u muzeju;
4) muzejska zbirka muzejska zbirka muzejska zbirka muzejska zbirka je osnovna forma organizacije muzejskih predmeta u muzeju;
5) muzejska dokumentacija muzejska dokumentacija muzejska dokumentacija muzejska dokumentacija je oblik strunog i naunog opisivanja muzejskog pred-
meta, radi njegove identifikacije, utvrivanja porijekla, valorizacije i prezentacije;
6) informacioni sistem informacioni sistem informacioni sistem informacioni sistem je elektronska obrada baze podataka muzejske dokumen-
tacije;
7) muzejska kategorija muzejska kategorija muzejska kategorija muzejska kategorija je stepen kulturno istorijske vrijednosti muzejskog predmeta
koja je utvrena na osnovu njegove struno-analitike obrade u postupku izrade muzejske
dokumentacije;
8) revizija revizija revizija revizija je struna provjera postojanja, stanja, stepena zatite i uslova uvanja
muzejskog materijala i muzejske dokumentacije;
9) provjera porijekla provjera porijekla provjera porijekla provjera porijekla je utvrivanje istorijata predmeta od vremena njegovog pro-
nalaska ili stvaranja do danas;
10) lokalitet lokalitet lokalitet lokalitet je zajedniko djelo ovjeka i prirode, odnosno podruje koje je djelimino
izgraeno i dovoljno osobeno i homogeno da se moe topografski definisati.
II II II II. .. . MUZEJI MUZEJI MUZEJI MUZEJI
Pojam i vrste muzeja Pojam i vrste muzeja Pojam i vrste muzeja Pojam i vrste muzeja
lan 6 lan 6 lan 6 lan 6
(1) Muzej je neprofitna ustanova u slubi drutva i njegovog razvoja otvorena za
javnost, koja sakuplja, konzervira, istrauje i prezentuje materijalne dokaze o ljudima,
ivotnoj sredini i prirodi, radi izuavanja, valorizacije, edukacije i estetskog doivljaja.
(2) Prema vrsti muzejskih zbirki muzeji mogu biti kompleksni i specijalizovani, a
prema osnivau javni, privatni i muzeji vjerskih zajednica.
Kompleksni i specijalizovani muzeji Kompleksni i specijalizovani muzeji Kompleksni i specijalizovani muzeji Kompleksni i specijalizovani muzeji
lan 7 lan 7 lan 7 lan 7
(1) Kompleksni muzej ima najmanje dvije razliite zbirke muzejskih predmeta koje
predstavljaju istorijske, etnografske, arheoloke, umjetnike, tehnike, prirodnjake ili druge
karakteristike podruja za koje je osnovan.
(2) Specijalizovani muzej ima najmanje jednu zbirku muzejskih predmeta od interesa
za jednu ili vie naunih disciplina, odnosno jednu ili vie specifinih drutvenih ili privrednih
djelatnosti.
(3) Specijalizovani muzej je i muzej na otvorenom (prirodni, istorijski, etnografski
arheoloki i dr.).
208
3
Javni i privatni muzeji Javni i privatni muzeji Javni i privatni muzeji Javni i privatni muzeji
lan 8 lan 8 lan 8 lan 8
(1) Javni muzej moe osnovati drava ili opina.
(2) Privatni muzej moe osnovati domae i strano pravno ili fiziko lice u skladu sa
zakonom.
(3) Vie osnivaa iz stava 2 ovog lana moe zajedniki osnovati muzej, a meusobna
prava i obaveze osnivaa ureuju se ugovorom.
Osnivanje i rad muzeja Osnivanje i rad muzeja Osnivanje i rad muzeja Osnivanje i rad muzeja
lan 9 lan 9 lan 9 lan 9
(1) Muzej se osniva kao ustanova kulture (samostalni muzej) ili organizuje kao dio
druge ustanove, odnosno drugog pravnog lica (muzej u sastavu).
(2) Javni muzej se osniva kao samostalni muzej.
Primjena drugih Primjena drugih Primjena drugih Primjena drugih propisa propisa propisa propisa
lan 10 lan 10 lan 10 lan 10
Na osnivanje, status, upravljanje, rukovoenje, finansiranje, statusne promjene,
prestanak rada i druga pitanja od znaaja za rad samostalnog muzeja primjenjuju se
odredbe zakona kojim se ureuju ustanove kulture, ako ovim zakonom nije drukije
odreeno.
Uslovi za obavljanje djelatnosti Uslovi za obavljanje djelatnosti Uslovi za obavljanje djelatnosti Uslovi za obavljanje djelatnosti
lan 11 lan 11 lan 11 lan 11
(1) Muzej moe da obavlja djelatnost, ako ima:
1) odgovarajui muzejski materijal;
2) prostor i opremu za smjetaj, uvanje, korienje i prezentaciju muzejskog ma-
terijala;
3) sredstva za kontinuirano obavljanje djelatnosti;
4) struno osoblje.
(2) Blie uslove iz stava 1 ovog lana, zavisno od vrste muzeja, propisuje organ drav-
ne uprave nadlean za poslove kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo).
(3) Ispunjenost uslova za poetak obavljanja djelatnosti muzeja utvruje Ministarstvo
i daje odobrenje za rad.
(4) Odobrenje iz stava 3 ovog lana dostavlja se nadlenom matinom muzeju.
Provjera ispunjavanja uslova Provjera ispunjavanja uslova Provjera ispunjavanja uslova Provjera ispunjavanja uslova
lan 12 lan 12 lan 12 lan 12
Ministarstvo je duno da redovno, a najmanje jednom u tri godine, provjerava da li
muzej ispunjava propisane uslove za rad.
Prestanak Prestanak Prestanak Prestanak rada rada rada rada muzeja muzeja muzeja muzeja
lan 13 lan 13 lan 13 lan 13
(1) U sluaju prestanka rada muzeja, osniva muzeja duan je da obezbijedi smjetaj i
zatitu raspoloivog muzejskog materijala i muzejske dokumentacije.
(2) Odluka o smjetaju muzejskog materijala i muzejske dokumentacije iz stava 1 ovog
lana donosi se po prethodno pribavljenom miljenju nadlenog matinog muzeja.
209
4
Registar muzeja Registar muzeja Registar muzeja Registar muzeja
lan 14 lan 14 lan 14 lan 14
(1) Muzeji se upisuju u Registar muzeja (u daljem tekstu: Registar).
(2) Registar vodi Ministarstvo.
(3) Muzej je duan da dostavi Ministarstvu podatke potrebne za voenje Registra.
(4) Sadraj i nain voenja Registra propisuje Ministarstvo.
III III III III. .. . OBAVLJANJE MUZEJSKE DJELATNOSTI OBAVLJANJE MUZEJSKE DJELATNOSTI OBAVLJANJE MUZEJSKE DJELATNOSTI OBAVLJANJE MUZEJSKE DJELATNOSTI
Sakup Sakup Sakup Sakupljanje muzejskog materijala ljanje muzejskog materijala ljanje muzejskog materijala ljanje muzejskog materijala
lan 15 lan 15 lan 15 lan 15
(1) Sakupljanje muzejskog materijala vri se terenskim istraivanjem, otkupom,
poklonom, razmjenom i na drugi nain, u skladu sa zakonom.
(2) Muzej je duan da utvrdi program sakupljanja muzejskog materijala za period od
pet godina.
(3) Muzeji su duni da meusobno sarauju i usklauju programe sakupljanja i da
sporazumno utvrde podruja i granice sakupljanja muzejskog materijala.
(4) Program sakupljanja muzejskog materijala donosi organ upravljanja muzeja.
(5) Prilikom sakupljanja materijala muzeji su duni da sprovedu postupak provjere
porijekla svakog predmeta.
Zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije
lan 16 lan 16 lan 16 lan 16
(1) Muzeji su duni da sprovodu preventivnu i trajnu zatitu muzejskog materijala,
muzejskih predmeta i muzejske dokumentacije.
(2) Preventivna zatita obuhvata: obezbjeivanje optimalnih mikroklimatskih i svje-
tlosnih uslova, unitavanje tetoina, kontrolu pristupa osoblja i korisnika, zatitu od djelo-
vanja tetnih materija i ostale preventivne postupke.
(3) Preventivna zatita muzejskog materijala sprovodi se u prostoru za uvanje i izla-
ganje, radionicama, bibliotekama, arhivima i u transportu.
(4) Trajna zatita muzejskog materijala se sporovodi primjenom konzervatorsko-resta-
uratorskih mjera u skladu sa pravilima konzervatorske struke.
(5) Obavezna mjera zatite je fotografisanje svakog muzejskog predmeta i mikrofil-
movanje inventarskih knjiga svakih pet godina.
(6) Blie uslove za zatitu muzejskog materijala i muzejske dokumentacije propisuje
Ministarstvo.
Istraivanja u muzejskoj djelatnosti Istraivanja u muzejskoj djelatnosti Istraivanja u muzejskoj djelatnosti Istraivanja u muzejskoj djelatnosti
lan 17 lan 17 lan 17 lan 17
(1) Istraivanje u muzejskoj djelatnosti je sistematsko, struno i nauno istraivanje,
radi sakupljanja, valorizacije i prezentacije muzejskog materijala.
(2) Istraivanje se vri na nain koji obezbjeuje da svi subjekti djeluju u skladu sa
strukom pri sakupljanju predmeta i podataka i da sprijee svako neetiko i nezakonito
djelovanje.
(3) Istraivanje i sakupljanje muzejskog materijala vri se u skladu sa zakonima koji-
ma se ureuju kulturna dobra i zatita prirode.
210
5
Struna obrada muzejskog materijala Struna obrada muzejskog materijala Struna obrada muzejskog materijala Struna obrada muzejskog materijala
lan 18 lan 18 lan 18 lan 18
Struna obrada muzejskog materijala obuhvat
1) identifikaciju, determinaciju, klasifikaciju i kategorizaciju;
2) analizu i opis;
3) vrednovanje i interpretaciju;
4) prouavanje;
5) dokumentovanje.
Muzejska dokumentacija Muzejska dokumentacija Muzejska dokumentacija Muzejska dokumentacija
lan 19 lan 19 lan 19 lan 19
(1) Muzej je duan da vodi dokumentaciju o muzejskom materijalu.
(2) Muzej je duan da vodi knjigu inventara, knjigu ulaza i izlaza muzejskog
materijala, kataloge muzejskih zbirki, elektronsku bazu podataka, kao i druge propisane
evidencije.
(3) Nain voenja, vrste i sadraj dokumentacije o muzejskom materijalu propisuje
Ministarstvo.
uvanje muzejskog materijala uvanje muzejskog materijala uvanje muzejskog materijala uvanje muzejskog materijala
lan 20 lan 20 lan 20 lan 20
Muzej je duan da primi na privremeno uvanje muzejski materijal kojem nije
obezbijeena adekvatna muzejska zatita u drugom muzeju, ako je to u skladu sa prirodom
njegove djelatnosti i ako ispunjava propisane uslove za tu vrstu materijala.
Revizija muzejskog materijala Revizija muzejskog materijala Revizija muzejskog materijala Revizija muzejskog materijala
lan 21 lan 21 lan 21 lan 21
(1) Revizijom muzejskog materijala utvruje se broj i stanje muzejskih predmeta, nivo
dokumentacione obrade i mjere zatite.
(2) Muzej je duan da vri reviziju muzejskog materijala, zavisno od vrste i obima,
periodino, a najmanje jednom u pet godina.
(3) U postupku revizije vri se otpis unitenih muzejskih predmeta.
(4) Nain, postupak i rokove revizije muzejskog materijala propisuje Ministarstvo.
Prezentacija muzejskog materijala Prezentacija muzejskog materijala Prezentacija muzejskog materijala Prezentacija muzejskog materijala
lan 22 lan 22 lan 22 lan 22
(1) Muzej je duan da organizuje stalne i povremene izlobe muzejskog materijala.
(2) Katalog stalne muzejske izlobe mora se izdati najkasnije dvije godine nakon
postavljanja izlobe, a katalog povremene muzejske izlobe prije otvaranja izlobe.
(3) Muzej moe ustanoviti naknadu za pristup muzejskom materijalu.
Javnost rada muzeja Javnost rada muzeja Javnost rada muzeja Javnost rada muzeja
lan 23 lan 23 lan 23 lan 23
(1) Muzej je duan da utvrdi i na odgovarajui nain objavi radno vrijeme, u skladu sa
potrebama graana i drugih korisnika.
211
6
(2) Muzej je duan da svakom, pojedinano ili kolektivno, omogui uvid u muzejsku
zbirku, muzejski predmet i muzejsku dokumentaciju.
(3) Muzej je duan da na odgovarajui nain omogui pristup korisnicima sa
posebnim potrebama i njihovo ukljuivanje u obavljanju muzejskih poslova u skladu sa
njihovim sposobnostima.
Iznoenje i povraaj Iznoenje i povraaj Iznoenje i povraaj Iznoenje i povraaj
lan 24 lan 24 lan 24 lan 24
(1) Muzejski materijal se ne moe trajno iznijeti u inostranstvo, osim u sluaju
razmjene.
(2) Muzejski materijal se moe privremeno iznijeti u inostranstvo radi ekspertize,
konzervacije, restauracije i prezentacije, u skladu sa zakonom kojim se ureuju kulturna
dobra.
(3) Dozvolu za privremeno iznoenje muzejskog materijala izdaje Ministarstvo, po
pribavljenom miljenju matinog muzeja.
(4) Povraaj protivpravno iznesenog i unesenog muzejskog materijala vri se u skladu
sa zakonom kojim se ureuju kulturna dobra.
Osiguranje izlobi iz inostranstva Osiguranje izlobi iz inostranstva Osiguranje izlobi iz inostranstva Osiguranje izlobi iz inostranstva
lan 25 lan 25 lan 25 lan 25
(1) Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) moe, na predlog Ministarstva, dati
garanciju za naknadu tete za muzejske predmete i izlobe iz inostranstva organizovane na
teritoriji Crne Gore od strane javnih muzeja, ako:
1) muzejski predmeti, odnosno izlobe iz inostranstva imaju posebnu naunu,
kulturnu, prirodnjaku, umjetniku ili istorijsku vrijednost, ukoliko je njihovo unoenje
uslovljeno prethodnim obezbjeenjem osiguranja;
2) su trokovi osiguranja kod osiguravajuih drutava izuzetno visoki, zbog
deklarisane vrijednosti muzejskih predmeta, a vlasnik je saglasan sa ovakvim nainom
osiguranja.
(2) Garancija se ne moe dati za muzejske predmete i izlobe koje se organizuju u
komercijalne svrhe.
Uslovi za davanje garancije Uslovi za davanje garancije Uslovi za davanje garancije Uslovi za davanje garancije
lan 26 lan 26 lan 26 lan 26
(1) Garancija iz lana 25 stav 1 ovog zakona se moe dati ukoliko je organizator
izlobe obezbijedio:
1) neprekidnu fiziku zatitu muzejskih predmeta od momenta preuzimanja do
momenta njihove predaje;
2) odravanje odgovarajuih klimatskih i drugih uslova prema vrsti muzejskih
predmeta;
3) objekte i prostorije od svih vidova rizika koji mogu da ugroze bezbjednost
muzejskih predmeta.
(2) Ispunjenost uslova iz stava 1 ovog lana utvruje Ministarstvo.
Obavljanje drugih djelatnosti Obavljanje drugih djelatnosti Obavljanje drugih djelatnosti Obavljanje drugih djelatnosti
lan 27 lan 27 lan 27 lan 27
Muzej moe obavljati i drugu djelatnost koja je od znaaja za obavljanje muzejske
djelatnosti i ostvarivanje prava korisnika.
212
7
IV IV IV IV. .. . KOPIJE MUZEJSKIH PREDMETA KOPIJE MUZEJSKIH PREDMETA KOPIJE MUZEJSKIH PREDMETA KOPIJE MUZEJSKIH PREDMETA
Izr Izr Izr Izrada kopija muzejskih predmeta ada kopija muzejskih predmeta ada kopija muzejskih predmeta ada kopija muzejskih predmeta
lan 28 lan 28 lan 28 lan 28
Po uzoru na muzejske predmete mogu se izraivati muzejske i komercijalne kopije, u
skladu sa ovim zakonom.
Muzejska kopija Muzejska kopija Muzejska kopija Muzejska kopija
lan 29 lan 29 lan 29 lan 29
(1) Muzejska kopija je novonapravljeni predmet koji vizuelno tano sa sutinskim
karakteristikama rekonstruie muzejski predmet.
(2) Muzejska kopija se izrauje kada:
1) je to potrebno iz bezbjednosnih razloga;
2) muzejski predmet propada zbog stalnog izlaganja;
3) postoji potreba za izlaganjem muzejskog predmeta izvan muzeja;
4) je muzejski predmet nestao, a postoji muzejska dokumentacija.
(3) Muzejska kopija moe da se izrauje iskljuivo za potrebe muzeja koji raspolae
muzejskim predmetom.
(4) Muzejska kopija ne smije se koristiti u komercijalne svhe.
(5) Muzej je duan da:
1) na svaku muzejsku kopiju stavi oznaku muzejska kopija;
2) za svaku muzejsku kopiju izradi sertifikat;
3) vodi registar muzejskih kopija.
(6) Sadrinu i nain voenja registra muzejskih kopija i obrazac sertifikata muzejske
kopije propisuje Ministarstvo.
Komercijalna kopija muzejskog predmeta Komercijalna kopija muzejskog predmeta Komercijalna kopija muzejskog predmeta Komercijalna kopija muzejskog predmeta
lan 30 lan 30 lan 30 lan 30
(1) Komercijalna kopija je predmet izraen po uzoru na odreeni muzejski predmet u
razmjeri razliitoj od muzejskog predmeta, radi prodaje ili drugog naina ekonomskog
iskoriavanja.
(2) Kopiju iz stava 1 ovog lana mogu da izrauju fizika i pravna lica, pod uslovima i
na nain koje odredi muzej koji raspolae muzejskim predmetom.
(3) Lica iz stava 2 ovog lana duna su da na svaku komercijalnu kopiju stave oznaku
kopija, naziv muzejskog predmeta, period i lokalitet iz kojeg potie, ime autora i naziv
muzeja kojem muzejski predmet pripada.
V VV V. .. . KOORDINACIJA RADA MUZEJA KOORDINACIJA RADA MUZEJA KOORDINACIJA RADA MUZEJA KOORDINACIJA RADA MUZEJA
Koordinacija rada Koordinacija rada Koordinacija rada Koordinacija rada
lan 31 lan 31 lan 31 lan 31
Koordinacija rada muzeja vri se kroz obavljanje poslova matine muzejske djelatnosti i
muzejskog informacionog sistema.
213
8
Matina muzejska djelatnost Matina muzejska djelatnost Matina muzejska djelatnost Matina muzejska djelatnost
lan 32 lan 32 lan 32 lan 32
(1) Matina muzejska djelatnost je obezbjeivanje trajnog, sistematskog, organizovanog
i kontinuiranog rada na razvoju i unaprjeenju muzejske djelatnosti.
(2) Matina muzejska djelatnost obuhvata:
1) pruanje strune pomoi;
2) unaprjeenje strunog rada;
3) prikupljanje, voenje i analiziranje muzejske statistike;
4) edukaciju muzejskog osoblja;
5) organizovanje strunog i naunog rada uz primjenu meunarodnih i nacionalnih
standarda u cilju unaprjeivanja i opteg razvoja muzeologije;
6) i druge poslove utvene zakonom.
(3) Zavisno od vrste muzejskih zbirki, matinu muzejsku djelatnost vre javni muzeji
koje odredi Vlada, na predlog Ministarstva.
Muzejski informacioni sistem Muzejski informacioni sistem Muzejski informacioni sistem Muzejski informacioni sistem
lan 33 lan 33 lan 33 lan 33
Radi obezbjeenja racionalnijeg i efikasnijeg korienja muzejskog materijala muzeji
se povezuju u jedinstveni muzejski informacioni sistem.
Stru Stru Stru Strune osnove za funkcionisanje ne osnove za funkcionisanje ne osnove za funkcionisanje ne osnove za funkcionisanje muzejskog informacionog sistema muzejskog informacionog sistema muzejskog informacionog sistema muzejskog informacionog sistema
lan 34 lan 34 lan 34 lan 34
Strune osnove za uspostavljanje i funkcionisanje muzejskog informacionog sistema
su:
1) standardizovana obrada muzejskog materijala i ujednaeno voenje baze
podataka u elektronskoj formi;
2) odgovarajua osposobljenost muzejskog osoblja za voenje baze podataka;
3) raunarska i komunikaciona oprema neophodna za povezivanje muzeja.
Muzejski informacioni centar Muzejski informacioni centar Muzejski informacioni centar Muzejski informacioni centar
lan 35 lan 35 lan 35 lan 35
(1) Poslovi muzejskog informacionog centra su:
1) koordinacija rada na uspostavljanju muzejskog informacionog sistema i nje-
govih servisa;
2) planiranje, instaliranje i odravanje raunarske i komunikacione opreme za
potrebe muzejskog informacionog sistema;
3) razvoj i odravanje programske opreme za potrebe muzejskog informacionog
sistema i njegovih servisa;
4) voenje centralnog kataloga muzejskog materijala;
5) upravljanje bazom podataka muzejskog informacionog sistema;
6) organizovanje pristupa elektronskoj bazi podataka;
7) struna pomo muzejima prilikom konverzije i prenosa podataka iz drugih
sistema;
8) istraivaki, razvojni i savjetodavni rad u muzejskoj djelatnosti.
(2) Poslove iz nadlenosti muzejskog informacionog centra obavlja javni muzej kojeg,
na predlog Ministrastva, odredi Vlada.
214
9
Obaveze lanica Obaveze lanica Obaveze lanica Obaveze lanica muzejskog informacionog centra muzejskog informacionog centra muzejskog informacionog centra muzejskog informacionog centra
lan 36 lan 36 lan 36 lan 36
(1) Radi ukljuivanja u muzejski informacioni sistem muzej je duan da:
1) potuje strune osnove za rad muzeja;
2) sa muzejskim informacionim centrom zakljui ugovor.
(2) Smatra se da je muzej ukljuen u muzejski informacioni sistem ako je njegova
baza podataka dostupna preko ovog sistema.
VI VI VI VI. .. . MUZEJSKO OSOBLJE MUZEJSKO OSOBLJE MUZEJSKO OSOBLJE MUZEJSKO OSOBLJE
Muzejsko osoblje Muzejsko osoblje Muzejsko osoblje Muzejsko osoblje
lan 37 lan 37 lan 37 lan 37
(1) Poslove muzejske djelatnosti mogu da vre lica koja imaju odgovarajuu vrstu i
stepen strune spreme i poloen struni ispit za obavljanje muzejske djelatnosti.
(2) Lica iz stava 1 ovog lana poslove muzejske djelatnosti vre u odreenom
strunom zvanju.
(3) Vrstu i stepen strune spreme za vrenje poslova muzejske djelatnosti i uslove,
program i nain polaganja strunog ispita propisuje Ministarstvo.
(4) Odreene strune poslove muzejske djelatnosti mogu da vre i lica koja imaju
struna ili nauna zvanja iz oblasti konzervatorske, arhivske i biblioteke djelatnosti, u
skladu sa optim aktima muzeja.
Struna zvanja Struna zvanja Struna zvanja Struna zvanja
lan 38 lan 38 lan 38 lan 38
(1) Struna zvanja u muzejskoj djelatnosti su:
1) preparator, muzejski tehniar i fotograf, sa srednjom strunom spremom;
2) vii preparator, vii muzejski tehniar i vii fotograf, sa viom strunom
spremom;
3) kustos, dokumentarista, informatiar, muzejski pedagog, sa visokom strunom
spremom;
4) vii kustos, vii dokumentarista, vii informatiar i vii muzejski pedagog,
muzejski savjetnik, savjetnik dokumentarista, savjetnik informatiar, savjetnik pedagog, sa
visokom strunom spremom i posebnim strunim referencama za obavljanje muzejske
djelatnosti.
(2) Struna zvanja iz stava 1 ta. 1, 2 i 3 ovog lana stiu se polaganjem strunog
ispita za obavljanje muzejske djelatnosti.
(3) Struna zvanja iz stava 1 taka 4 ovog lana dodjeljuje Minisatrstvo, na predlog
strune komisije, na osnovu strunih referenci i rezultata u pogledu muzejske djelatnosti.
(4) Blie uslove i nain sticanja strunih zvanja iz stava 1 ovog lana, poslove koji se
vre u odreenom strunom zvanju i obrazac uvjerenja o strunom zvanju propisuje
Ministarstvo.
Volonterski rad Volonterski rad Volonterski rad Volonterski rad
lan 39 lan 39 lan 39 lan 39
Volonterski rad u muzejima sa propisanom kolskom spremom i punim radnim
vremenom priznaje se kao struna praksa za sticanje strunog zvanja u muzejskoj
djelatnosti.
215
10
VII VII VII VII. .. . NADZOR NADZOR NADZOR NADZOR
Inspekcijski nadzor Inspekcijski nadzor Inspekcijski nadzor Inspekcijski nadzor
lan 40 lan 40 lan 40 lan 40
Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i primjenom propisa donesenih na
osnovu ovog zakona vri Ministarstvo preko inspektora za kulturnu batinu, u skladu sa
zakonom kojim se ureuje inspekcijski nadzor.
VIII VIII VIII VIII. .. . KAZNENE ODREDBE KAZNENE ODREDBE KAZNENE ODREDBE KAZNENE ODREDBE
lan 41 lan 41 lan 41 lan 41
(1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do stostrukog iznosa minimalne zarade u
Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice, ako:
1) pone da obavlja muzejsku djelatnost prije nego to mu Ministarstvo da
odobrenje za rad (lan 11 stav 3);
2) u sluaju prestanka rada muzeja ne obezbijedi smjetaj i zatitu raspoloivog
muzejskog fonda i muzejske dokumentacije (lan 13 stav 1);
3) ne dostavi Ministarstvu podatke potrebne za voenje Registra (lan 14 stav 3);
4) ne utvrdi program sakupljanja muzejskog materijala za period od pet godina
(lan 15 stav 2);
5) ne sprovodi preventivnu i trajnu zatitu muzejskog materijala, muzejskih
predmeta i muzejske dokumentacije (lan 16 stav 1);
6) ne vodi dokumentaciju o muzejskom materijalu (lan 19 stav 1);
7) ne primi na privremeno uvanje muzejski materijal, ako je to u skladu sa
prirodom njegove djelatnosti i ako ispunjava uslove za tu vrstu materijala (lan 20);
8) ne izvri reviziju muzejske zbirke najmanje jednom u periodu od pet godina
(lan 21 stav 2);
9) ne izda katalog stalne muzejske izlobe u roku od dvije godine od dana
postavljanja izlobe, odnosno katalog privremene izlobe prije njenog otvaranja (lan 22 stav
2);
10) ne utvrdi i na odgovarajui nain ne objavi radno vrijeme muzeja u skladu sa
potrebama graana i drugih korisnika (lan 23 stav 1);
11) iskoristi muzejsku kopiju u komercijalne svrhe (lan 29 stav 4);
12) na svaku muzejsku kopiju ne stavi oznaku muzejska kopija ili ne izradi
sertifikat muzejske kopije ili ne vodi registar muzejskih kopija (lan 29 stav 5);
13) izradi komercijalnu kopiju muzejskog predmeta mimo uslova i naina koji
odredi muzej koji raspolae muzejskim predmetom (lan 30 stav 2);
14) na svaku komercijalnu kopiju muzejskog predmeta ne stavi oznaku kopija ili
naziv muzejskog predmeta, odnosno period i lokalitet iz kojeg potie, ime autora ili naziv
muzeja kojem muzejski predmet pripada (lan 30 stav 3).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se fiziko lice i odgovorno lice u pravnom
licu novanom kaznom od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj
Gori.
IX IX IX IX. .. . PRELAZNE PRELAZNE PRELAZNE PRELAZNE I II I ZAVR ZAVR ZAVR ZAVR NE NE NE NE ODREDBE ODREDBE ODREDBE ODREDBE
Podzakonsk Podzakonsk Podzakonsk Podzakonski ii i akt akt akt akti ii i
lan lan lan lan 42 42 42 42
(1) Podzakonski akti, u skladu sa ovim zakonom, donijee se u roku od est mjeseci
od dana stupanja na snagu ovog zakona.
216
11
(2) Do donoenja podzakonskih akata iz stava 1 ovog lana primjenjivae se akti koji
su vaili do stupanja na snagu ovog zakona, ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.
Ustanovljavanje Registra muzeja Ustanovljavanje Registra muzeja Ustanovljavanje Registra muzeja Ustanovljavanje Registra muzeja
lan 43 lan 43 lan 43 lan 43
Registar muzeja ustanovie se u roku od 90 dana od dana donoenja podzakonskog
akta iz lana 14 ovog zakona.
Us Us Us Usklaivanje organizacije klaivanje organizacije klaivanje organizacije klaivanje organizacije
lan 44 lan 44 lan 44 lan 44
Postojei muzeji su duni da usklade svoju organizaciju sa ovim zakonom, u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Steena prava Steena prava Steena prava Steena prava
lan 45 lan 45 lan 45 lan 45
(1) Licima koja su po ranijim propisima stekla struna zvanja za obavljanje muzejske
djelatnosti priznaju se odgovarajua struna zvanja propisana ovim zakonom.
(2) Lica koja na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju vie od 15 godina radnog
iskustva na poslovima muzejske djelatnosti u odreenom stepenu strune spreme ili zvanja
magistra ili doktora nauka u oblasti muzejske djelatnosti nijesu duna da polau struni ispit
za obavljanje muzejske djelatnosti
Prestanak ranijih propisa Prestanak ranijih propisa Prestanak ranijih propisa Prestanak ranijih propisa
lan 46 lan 46 lan 46 lan 46
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o muzejskoj
djelatnosti ( Slubeni list SRCG, br. 26/77 i 33/89).
Stupanje na snagu Stupanje na snagu Stupanje na snagu Stupanje na snagu
lan 47 lan 47 lan 47 lan 47
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu
Crne Gore.
SU-SK Broj 01-356/7
Podgorica, 27. jula 2010. godine
SKUPTINA CRNE GORE 24. SAZIVA
PREDEDNIK
Ranko Krivokapi
217
218
219
220
221
222
223
224
Na osnovu lana 14 stav 4 Zakona o muzejskoj djelatnosti (Slubeni list CG, broj
49/10), Ministarstvo kulture, donijelo je
PRAVILNIK
lan 1
Ovim pravilnikom ureuje se sadraj i nain voenja Registra muzeja (u daljem tekstu:
Registar).
lan 2
Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za fizika lica u mukom rodu podrazumijevaju
iste izraze u enskom rodu.
lan 3
Registar se vodi u obliku tvrdo ukoriene knjige iji su listovi numerisani.
Ovlaeno lice organa dravne uprave nadlenog za poslove kulture, prije upisa ovjerava
Registar, potpisom i peatom.
Registar moe da se vodi i u elektronskoj formi.
lan 4
Registar sadri sljedee podatke:
1) broj upisnog lista;
2) naziv muzeja;
3) sjedite muzeja;
4) vrsta muzeja;
5) naziv i sjedite osnivaa, odnosno drugog pravnog lica u okviru kojeg je organizovan
muzej;
6) broj i datum donoenja osnivakog akta;
7) broj i datum donoenja statuta i dobijanja saglasnosti;
8) broj i datum upisa u Centralni registar Privrednog suda;
9) broj i datum odobrenja o ispunjenosti uslova za poetak obavljanja djelatnosti muzeja;
10)ime i prezime direktora, odnosno rukovodioca muzeja u sastavu;
1 1)naziv i adresa organizacione jedinice van sjedita muzeja (telefon, telefaks, e-mail),
12)ime i prezime rukovodioca organizacione jedinice muzeja van sjedita muzeja;
13)podaci o statusnim promjenama muzeja;
14) napomena.
Registar se vodi na Obrascu 1 koji je odtampan uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni
dio.
O SADRAJU I NAINU VODJENJA REGISTRA MUZEJA
225
lan 5
Svaki upisni list u Registru ima svoj broj.
Broj upisnog lista je redni broj upisa muzeja, a sastoji se od oznake M i rednog broja upisa
odvojenog crtom.
Prilikom upisa promjena popunjava se novi upisni list sa promjenom podataka, kao i sa
podacima koji nijesu izmijenjeni. Na novi upisni list upisuje se redni broj prvog upisa muzeja,
odnosno muzeja u sastavu sa podbrojem odvojenim kosom crtom koji oznaava broj upisanih
promjena i ulae se u Registar.
lan 6
Upis u Registar vri se na osnovu prijave za upis.
Prijavu za upis podnosi direktor muzeja, odnosno rukovodilac muzeja u sastavu.
Prijava se podnosi organu dravne uprave nadlenom za poslove kulture.
lan 7
Podaci upisani u Ragistar ne smiju se brisati niti ispravljati, izuzetno, manje greke se
ispravljaju precrtavanjem vodoravnom linijom.
Ako se radi o veim grekama, cijeli upis se ponitava, precrtavanjem kosom crvenom
linijom i upis se obavlja ponovo na prvoj slobodnoj stranici Registra.
lan 8
Izmjena podataka unosi se u rubriku napomena, a zastarjeli podaci se precrtavaju kosom
crvenom linijom.
U sluaju prestanka rada muzeja, taj podatak se unosi u rubriku napomena velikim
slovima.
lan 9
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne
Gore.
Broj 04-1035
Cetinje, 30. marta 2011. godine
Ministar,
Prof. Branislav Miunovi, s.r.
226
OBRAZAC 1
Broj upisnog lista
Naziv muzeja
Sjedite muzeja
Vrsta muzeja
Naziv i sjedite osnivaa,
odnosno drugog pravnog lica u
okviru kojeg je organizovan
muzej
Broj i datum donoenja
osnivakog akta
Broj i datum donoenja statuta i
dobijanja saglasnosti
Broj i datum upisa u Centralni
registar Privrednog suda
Broj i datum odobrenja o
ispunjenosti uslova za poetak
obavljanja djelatnosti muzeja
Ime i prezime direktora, odnosno
rukovodioca muzeja u sastavu
Naziv i adresa organizacione
jedinice van sjedita muzeja
(telefon, telefaks, e-mail)
Ime i prezime rukovodioca
organizacione jedinice muzeja
van sjedita muzeja
Podaci o statusnim promjenama
muzeja
Napomena
227
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 2 i lana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skuptina
Crne Gore 24. saziva, na 10. ednici prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 27.
jula 2010. godine , donijela je
Z ZZ Z A AA A K KK K O OO O N NN N
O ZATITI KULTURNIH DOBARA O ZATITI KULTURNIH DOBARA O ZATITI KULTURNIH DOBARA O ZATITI KULTURNIH DOBARA
I II I. .. . O OO OSNOVNE OD SNOVNE OD SNOVNE OD SNOVNE ODREDBE REDBE REDBE REDBE
Predmet Predmet Predmet Predmet
lan 1
Ovim zakonom ureuju se vrste i kategorije kulturnih dobara, naini uspostavljanja
zatite, reim i mjere zatite, prava i obaveze vlasnika i dralaca kulturnih dobara i druga
pitanja od znaaja za zatitu i ouvanje kulturnih dobara.
Kulturno dobro Kulturno dobro Kulturno dobro Kulturno dobro
lan 2 lan 2 lan 2 lan 2
(1) Kulturno dobro je svako nepokretno, pokretno i nematerijalno dobro za koje je, u
skladu sa ovim zakonom, utvreno da je od trajnog istorijskog, umjetnikog, naunog,
arheolokog, arhitektonskog, antropolokog, tehnikog ili drugog drutvenog znaaja.
(2) Kulturno dobro moe biti u dravnoj ili privatnoj svojini.
Osnovi zatite Osnovi zatite Osnovi zatite Osnovi zatite
lan 3 lan 3 lan 3 lan 3
(1) Kulturna dobra, kao valorizovani dio kulturne batine od opteg interesa, tite se
u skladu sa ovim zakonom i meunarodnim propisima, bez obzira na vrijeme, mjesto i
nain stvaranja, porijeklo, u ijem su vlasnitvu i na njihov svjetovni ili vjerski karakter.
(2) Zatita kulturnih dobara je od javnog interesa.
(3) Zatitu, kao i kulturno dobro, imaju i zatiena okolina nepokretnog kulturnog
dobra, predmet koji sa nepokretnim kulturnim dobrom ini istorijsku, umjetniku, vizuelnu
ili funkcionalnu cjelinu, objekat u kojem se trajno uvaju ili izlau pokretna kulturna dobra,
dokumentacija o kulturnom dobru, dobro pod prethodnom zatitom, obavezni primjerak
publikacije i javna arhivska graa.
Ciljevi zatite Ciljevi zatite Ciljevi zatite Ciljevi zatite
lan 4 lan 4 lan 4 lan 4
Ciljevi zatite kulturnih dobara su:
1) ouvanje i unaprjeivanje kulturnih dobara i njihovo prenoenje buduim genera-
cijama u autentinom obliku;
2) obezbjeivanje uslova za opstanak kulturnih dobara i za ouvanje njihovog inte-
griteta;
3) obezbjeivanje odrivog korienja kulturnih dobara, shodno njihovim tradicional-
nim ili novim odgovarajuim namjenama, radi ljudskog razvoja i kvaliteta ivota;
4) irenje saznanja o vrijednostima i znaaju kulturnih dobara;
228
2
5) ouvanje kulturne raznolikosti kroz unaprjeenje stanja i vrijednosti svih vrsta
kulturnih dobara, njegovanje kreativnosti i razumijevanja razliitih kultura i kulturnih slojeva
i unaprjeivanje dijaloga meu kulturama i religijama;
6) obezbjeivanje uslova da kulturna dobra, shodno svojoj namjeni, slue za zado-
voljavanje kulturnih, naunih i edukativnih potreba pojedinaca i drutva;
7) sprjeavanje radnji i aktivnosti kojima se moe promijeniti izgled, svojstvo, osobe-
nost, znaenje ili znaaj kulturnog dobra;
8) sprjeavanje protivpravnog prometa i premjetanja kulturnih dobara.
Pravo na kulturnu batinu Pravo na kulturnu batinu Pravo na kulturnu batinu Pravo na kulturnu batinu
lan 5 lan 5 lan 5 lan 5
(1) Svako ima pravo da, pod jednakim uslovima, individualno ili kolektivno, koristi
kulturna dobra, radi uea u kulturnom ivotu, uivanja, naunog napretka ili druge dobro-
biti koja iz njega proistie, kao i da doprinosi njegovom obogaivanju i ouvanju, u skladu
sa ovim zakonom.
(2) Svako fiziko i pravno lice, ukljuujui i vjerske zajednice, duno je da potuje
kulturna dobra drugih, na isti nain kao i svoja.
(3) Pravo na pristup kulturnom dobru moe se ograniiti samo radi zatite javnog
interesa i prava i sloboda drugih.
Obaveza zatite Obaveza zatite Obaveza zatite Obaveza zatite
lan 6 lan 6 lan 6 lan 6
(1) Crna Gora je duna da obezbjeuje zatitu i ouvanje svih kulturnih dobara koja
se nalaze na njenoj teritoriji, ukljuujui unutranje vode i teritorijalno more, kao i da se
stara o zatiti i ouvanju dobara koja se nalaze u inostranstvu, ako su od znaaja za njenu
istoriju ili kulturu.
(2) Vlasnici i draoci kulturnih dobara, ukljuujui i vjerske zajednice, duni su da
uvaju, potuju, odravaju i pravilno koriste kulturna dobra koja posjeduju.
Ostvarivanje zatite Ostvarivanje zatite Ostvarivanje zatite Ostvarivanje zatite
lan 7 lan 7 lan 7 lan 7
Zatita kulturnih dobara ostvaruje se preduzimanjem odgovarajuih mjera neopho-
dnih za njihovu identifikaciju, ouvanje i prezentaciju, a naroito:
1) primjenom propisanih upravnih mjera i radnji;
2) osnivanjem, organizovanjem i osposobljavanjem specijalizovanih organa i slubi i
obrazovanjem strunih i savjetodavnih tijela, na dravnom i lokalnom nivou;
3) primjenom strunih, naunih, tehnikih i drugih mjera zatite;
4) donoenjem i sprovoenjem programa upravljanja, obnove i revitalizacije;
5) odgovarajuim tretmanom u planskim dokumentima i preduzimanjem mjera za-
tite ivotne sredine, u skladu sa ovim i posebnim zakonima;
6) ustanovljavanjem informacionog sistema kulturnih dobara i njegovim poveziva-
njem sa odgovarajuim informacionim sistemima i mreama na dravnom i meunarodnom
nivou;
7) razvojem meunarodne saradnje i pomoi;
8) ouvanjem i primjenom tradicionalnih zanata, vjetina i materijala od znaaja za
sprovoenje mjera zatite;
9) saradnjom i podsticanjem vlasnika i dralaca na odrivo korienje kulturnih
dobara;
229
3
10) podsticanjem aktivnosti nevladinih organizacija i privatnih inicijativa;
11) edukacijom stanovnitva, razvojem svijesti o znaaju kulturnih dobara, rizicima
kojima su ona izloena i o potrebama njihove zatite i ouvanja;
12) upravljanjem rizicima kojima su izloena kulturna dobra;
13) izradom dokumentacije o kulturnim dobrima i njihovom promocijom i populari-
zacijom.
Obavljanje poslova zatite Obavljanje poslova zatite Obavljanje poslova zatite Obavljanje poslova zatite
lan 8 lan 8 lan 8 lan 8
(1) Upravne i sa njima povezane strune poslove na zatiti kulturnih dobara vri
organ uprave nadlean za zatitu kulturnih dobara (u daljem tekstu: Uprava).
(2) Strune poslove na zatiti kulturnih dobara, koji nijesu u nadlenosti Uprave,
mogu da vre pravna i fizika lica koja ispunjavaju uslove za obavljanje konzervatorske,
muzejske, biblioteke, arhivske i kinoteke djelatnosti, u skladu sa ovim i posebnim
zakonima.
Nedozvoljene radnje Nedozvoljene radnje Nedozvoljene radnje Nedozvoljene radnje
lan 9 lan 9 lan 9 lan 9
Niko nema pravo da:
1) vri bilo koju radnju kojom se moe prouzrokovati teta na kulturnom dobru;
2) oteti, uniti ili prisvoji kulturno dobro;
3) kupi, primi u zalogu ili na drugi nain pribavi, prikrije ili stavi u promet kulturno
dobro za koje zna ili je mogao znati da je steeno na nezakonit nain.
Primjena pravila postupka Primjena pravila postupka Primjena pravila postupka Primjena pravila postupka
lan 10 lan 10 lan 10 lan 10
Uspostavljanje zatite i utvrivanje i obezbjeivanje sprovoenja mjera zatite kul-
turnih dobara vri se po pravilima opteg upravnog postupka, ako ovim zakonom nije
drukije odreeno.
Znaenje izraza Znaenje izraza Znaenje izraza Znaenje izraza
lan 11 lan 11 lan 11 lan 11
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
1) antikvitet antikvitet antikvitet antikvitet je svaka pokretna stvar starija od 75 godina;
2) ambijentalna vrijednost ambijentalna vrijednost ambijentalna vrijednost ambijentalna vrijednost je karakteristino svojstvo i osobenost autentino ouva-
nog okruenja kulturnog dobra;
3) arheoloko nalazite arheoloko nalazite arheoloko nalazite arheoloko nalazite je dio prostora na kopnu i pod vodom sa ostacima grae-
vina ili drugih radom stvorenih predmeta;
4) arheoloki rezervat arheoloki rezervat arheoloki rezervat arheoloki rezervat je prostorno ogranieno podruje koje sadri bilo kakve tra-
gove ljudskog postojanja u daljoj prolosti, ukljuujui i mjesta gdje nema vidljivih ostataka
na kopnu ili ispod vode, ije je iskopavanje i istraivanje ostavljeno buduim generacijama;
5) dralac kulturnog dobra dralac kulturnog dobra dralac kulturnog dobra dralac kulturnog dobra je pravno ili fiziko lice koje posjeduje kulturno dobro, a
nije njegov vlasnik;
6) inkunabula inkunabula inkunabula inkunabula je knjiga koja potie iz vremena pronalaska tamparske vjetine pa
do poetka XVI vijeka;
7) javna ustanova za zatitu kulturnih dobara javna ustanova za zatitu kulturnih dobara javna ustanova za zatitu kulturnih dobara javna ustanova za zatitu kulturnih dobara je ustanova koju je osnovala drava ili
optina za obavljanje konzervatorske, muzejske, biblioteke ili kinoteke djelatnosti;
230
4
8) kopija kopija kopija kopija je imitacija kulturnog dobra ili njegovog prepoznatljivog dijela, bez obzira
na vrstu materijala, tehniku izrade i veliinu u odnosu na original;
9) kulturna batina kulturna batina kulturna batina kulturna batina je skup dobara naslijeenih iz prolosti koje ljudi prepoznaju
kao odraz i izraz svojih vrijednosti, vjerovanja i tradicija, koja su u stalnom procesu evolui-
ranja, ukljuujui i sve aspekte njihove okoline koji proizilaze iz meusobnog djelovanja
ljudi i prirode u vremenu, nezavisno od vlasnitva;
10) kultno mjesto kultno mjesto kultno mjesto kultno mjesto je prostor koji je po narodnom predanju ili vjerovanju predmet
posebnog znaaja ili oboavanja;
11) kulturni pejza kulturni pejza kulturni pejza kulturni pejza je prostor iji je karakteristini izgled rezultat akcije i interakcije
prirodnih i antropogenih faktora kroz dui vremenski period;
12) kulturni predmet kulturni predmet kulturni predmet kulturni predmet je dobro koje je, prije ili poslije protivpravnog odnoenja sa
teritorije drave lanice Evropske Unije ili druge drave, klasifikovano kao nacionalno blago
koje ima umjetniku, kulturnu, istorijsku ili arheoloku vrijednost, na osnovu nacionalnog
zakonodavstva ili administrativnog postupka, u skladu sa lanom 36 Ugovora o funkci-
onisanju Evropske Unije;
13) k kk kulturna vrijednost ulturna vrijednost ulturna vrijednost ulturna vrijednost su utvrena karakteristina svojstva i osobenosti kulturnog
dobra koja su od trajnog istorijskog, umjetnikog, naunog, arheolokog, arhitektonskog,
antropolokog, tehnikog ili drugog drutvenog znaaja;
14) matina ustanova kulture matina ustanova kulture matina ustanova kulture matina ustanova kulture je ustanova koja je ovlaena za obavljanje matinih
poslova u odreenoj oblasti ili djelatnosti kulture, u skladu sa zakonom;
15) ouvanje kulturnog dobra ouvanje kulturnog dobra ouvanje kulturnog dobra ouvanje kulturnog dobra je produavanje trajanja svojstava i osobenosti kul-
turnog dobra koja predstavljaju njegovu kulturnu vrijednost, kao i sprjeavanje propadanja
kulturnog dobra i obezbjeivanje njegove namjene i funkcije;
16) planski dokumenti planski dokumenti planski dokumenti planski dokumenti su dravni i lokalni planski dokumenti koji se izrauju i
donose u skladu sa zakonom kojim se ureuje prostor;
17) prezentacija prezentacija prezentacija prezentacija je skup postupaka i mjera kojima se kulturno dobro ini dostupnim
javnosti;
18) rehabilitacija rehabilitacija rehabilitacija rehabilitacija je uspostavljanje izgubljene funkcionalnosti kulturnog dobra;
19) revalorizacija revalorizacija revalorizacija revalorizacija je struna ili nauna ocjena svojstava, osobenosti i znaaja kultur-
nog dobra, radi provjere njegove kulturne vrijednosti;
20) revital revital revital revitalizacija izacija izacija izacija je sprovoenje mjera zatite radi vraanja prvobitne ili davanja
nove odgovarajue namjene, odnosno funkcije kulturnom dobru;
21) umjetnina umjetnina umjetnina umjetnina je djelo likovne ili primijenjene umjetnosti;
22) valorizacija valorizacija valorizacija valorizacija je struna i nauna ocjena svojstava, osobenosti i znaaja dobra,
radi utvrivanja kulturne vrijednosti i statusa kulturno dobro;
23) znamenito mjesto znamenito mjesto znamenito mjesto znamenito mjesto je prostor na kojem se zbio znaajni dogaaj ili prostor koji je
prepoznatljiv po nekoj istaknutoj linosti;
24) zatiena okolina zatiena okolina zatiena okolina zatiena okolina je prostor oko nepokretnog kulturnog dobra koji je od nepo-
srednog znaaja za njegovo postojanje, zatitu, korienje, izgled, ouvanje i istraivanje,
kao i za njegov istorijski kontekst, tradicionalni ambijent i vizuelnu dostupnost.
II II II II . .. . VRSTE KULTURNIH DOBARA VRSTE KULTURNIH DOBARA VRSTE KULTURNIH DOBARA VRSTE KULTURNIH DOBARA
1. Nepokretna kulturna dobra 1. Nepokretna kulturna dobra 1. Nepokretna kulturna dobra 1. Nepokretna kulturna dobra
Pojam i vrste Pojam i vrste Pojam i vrste Pojam i vrste
lan 12 lan 12 lan 12 lan 12
(1) Nepokretno kulturno dobro je profani, sakralni, memorijalni, fortifikacioni ili
infrastrukturni objekat, grupa graevina ili prostor sa karakteristinim interakcijama
ovjeka i prirode.
231
5
(2) Nepokretno kulturno dobro moe biti kulturno - istorijski objekat, kulturno-
istorijska cjelina, lokalitet ili podruje.
Kulturno Kulturno Kulturno Kulturno - -- - istorijski objekat istorijski objekat istorijski objekat istorijski objekat
lan 13 lan 13 lan 13 lan 13
(1) Kulturno - istorijski objekat je pojedinani nepokretni objekat od arhitektonskog,
arheolokog, umjetnikog, tehnikog, paleontolokog znaaja ili drugog drutvenog zna-
aja.
(2) Kulturno - istorijski objekat moe biti:
1) arhitektonsko djelo, njegovi ostaci ili prepoznatljivi djelovi;
2) arheoloki elementi ili strukture arheolokog karaktera;
3) djelo primijenjene umjetnosti, slikarstva ili vajarstva, natpis, peinsko stanite,
djelo ili ostatak tehnike kulture, stare industrije ili infrastrukture i drugo dobro koje je
trajno vezano za odreeni arhitektonski objekat ili mjesto;
4) memorijalni ili drugi spomen objekat.
Kulturno Kulturno Kulturno Kulturno istorijska cjelina istorijska cjelina istorijska cjelina istorijska cjelina
lan 14 lan 14 lan 14 lan 14
(1) Kulturno-istorijska cjelina je urbano ili ruralno naselje ili njegov dio, ukljuujui
pripadajuu infrastrukturu i izolovane ili povezane grupe graevina koje su svojim karakte-
ristinim osobenostima dovoljno jedinstvene da predstavljaju topografsku cjelinu.
(2) Kulturno-istorijska cjelina moe biti:
1) stari grad;
2) urbano ili ruralno naselje;
3) homogena grupa graevina.
Lokalitet ili podruje Lokalitet ili podruje Lokalitet ili podruje Lokalitet ili podruje
lan 15 lan 15 lan 15 lan 15
(1) Lokalitet ili podruje je zajedniko djelo ovjeka i prirode, koje je djelimino
izgraeno, dovoljno osobeno i homogeno da se moe topografski definisati.
(2) Lokalitet i podruje moe biti:
1) arheoloko nalazite;
2) kulturno istorijsko podruje;
3) kulturni pejza.
2. Pokretna i nematerijalna kulturna dobra 2. Pokretna i nematerijalna kulturna dobra 2. Pokretna i nematerijalna kulturna dobra 2. Pokretna i nematerijalna kulturna dobra
Pokretno kulturno dobro Pokretno kulturno dobro Pokretno kulturno dobro Pokretno kulturno dobro
lan 16 lan 16 lan 16 lan 16
(1) Pokretno kulturno dobro je pojedinani arheoloki, umjetniki, etnografski, teh-
niki ili dokumentarni predmet ili prirodni primjerak ili zbirka ovih predmeta, odnosno
primjeraka, koji svjedoi o ljudskom stvaralatvu i evoluciji prirode.
(2) Pokretno kulturno dobro moe biti:
1) arheoloki predmet naen na kopnu ili pod vodom;
2) antikvitet;
3) pokretni ostatak arhitektonskog objekta;
232
6
4) antropoloki, etnoloki, zooloki, botaniki ili geoloki predmet, odnosno pri-
mjerak;
5) predmet vezan za znaajni dogaaj ili istorijsku linost;
6) obredni ili predmet sakralnog karaktera;
7) djelo likovne i primijenjene umjetnosti;
8) rukopis, inkunabula, knjiga, publikacija ili dokument;
9) numizmatiki ili filatelistiki predmet;
10) arhivska, biblioteka ili kinoteka graa i muzejski materijal;
11) namjetaj i muziki instrument i drugi predmeti od posebnog znaaja.
Nematerijalno kulturno dobro Nematerijalno kulturno dobro Nematerijalno kulturno dobro Nematerijalno kulturno dobro
lan 17 lan 17 lan 17 lan 17
(1) Nematerijalno kulturno dobro je ljudsko umijee, izraaj, vjetina ili izvoenje,
kao i predmet, rukotvorina, instrument ili prostor koji je sa tim povezan, koje zajednice,
grupe i, u pojedinim sluajevima, pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne batine.
(2) Nematerijalno kulturno dobro moe biti:
1) jezik, govor, usmeno predanje, usmena knjievnost ili drugi usmeni izraz;
2) izvoaka umjetnost;
3) obiaj, obred i sveanost;
4) znanje ili vjetina vezana za prirodu i svemir;
5) kultno i znamenito mjesto;
6) tradicionalni zanat i vjetina.
III III III III. .. . USPOSTAVLJANJE ZATITE, KATEGORIJE I REGISTROVANJE USPOSTAVLJANJE ZATITE, KATEGORIJE I REGISTROVANJE USPOSTAVLJANJE ZATITE, KATEGORIJE I REGISTROVANJE USPOSTAVLJANJE ZATITE, KATEGORIJE I REGISTROVANJE
KULTURNIH DOBARA KULTURNIH DOBARA KULTURNIH DOBARA KULTURNIH DOBARA
1. Uspostavljanje zatite 1. Uspostavljanje zatite 1. Uspostavljanje zatite 1. Uspostavljanje zatite
Nain uspostavljanja zatite Nain uspostavljanja zatite Nain uspostavljanja zatite Nain uspostavljanja zatite
lan 18 lan 18 lan 18 lan 18
(1) Zatita kulturnog dobra se uspostavlja utvrivanjem prethodne zatite i utvri-
vanjem statusa kulturno dobro.
(2) Zatitu kulturnog dobra uspostavlja Uprava, po slubenoj dunosti.
Inicijativa za uspostavljanje zatite Inicijativa za uspostavljanje zatite Inicijativa za uspostavljanje zatite Inicijativa za uspostavljanje zatite
lan 19 lan 19 lan 19 lan 19
(1) Svako moe da podnese Upravi inicijativu za uspostavljanje zatite kulturnog
dobra.
(2) Uprava je duna da razmotri inicijativu iz stava 1 ovog lana i da o tome u
pisanoj formi obavijesti njenog podnosioca, u roku od 90 dana od dana podnoenja
inicijative.
Prethodna zatita Prethodna zatita Prethodna zatita Prethodna zatita
lan 20 lan 20 lan 20 lan 20
(1) Prethodna zatita se uspostavlja na nepokretnom i pokretnom dobru za koje se
pouzdano vjeruje da ima kulturnu vrijednost, radi sprjeavanja rizika od oteenja,
unitenja ili nestanka.
233
7
(2) Prethodna zatita se uspostavlja na osnovu predloga strunih lica, koji je
zasnovan na neposrednom uvidu u stanje dobra, raspoloivoj dokumentaciji ili drugim
relevantnim injenicama.
(3) Uprava donosi rjeenje o prethodnoj zatiti po pravilima skraenog upravnog
postupka.
(4) Prethodna zatita iz stava 1 ovog lana moe da traje najdue godinu dana od
dana donoenja rjeenja.
(5) Izuzetno od stava 4 ovog lana, prethodna zatita na arheolokom nalazitu
moe se uspostaviti do zavretka arheolokih istraivanja i iskopavanja, a na arheolokom
rezervatu na neodreeno vrijeme.
(6) alba na rjeenje iz stava 3 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja.
Sadraj rjeenja o prethodnoj zatiti Sadraj rjeenja o prethodnoj zatiti Sadraj rjeenja o prethodnoj zatiti Sadraj rjeenja o prethodnoj zatiti
lan 21 lan 21 lan 21 lan 21
(1) Rjeenje o prethodnoj zatiti, zavisno od vrste dobra, sadri:
1) naziv dobra i njegov opis, a za nepokretno dobro i katastarske oznake, opis
njegovih granica i granica njegove zatiene okoline;
2) osnovne podatke o vlasniku i draocu dobra;
3) opis svojstava i osobenosti dobra za koja se osnovano vjeruje da predstavlja
kulturnu vrijednost;
4) vrijeme trajanja prethodne zatite;
5) radnje i aktivnosti koje e se sprovesti u toku trajanja prethodne zatite, radi
utvrivanja kulturne vrijednosti dobra;
6) nain uvanja, odravanja i korienja dobra za vrijeme trajanja prethodne
zatite.
(2) Ako se prethodna zatita uspostavlja na nepokrenom dobru, koje se sastoji od
vie djelova na kojima vie lica ima pravo svojine, u rjeenju se umjesto podataka o
vlasniku i draocu dobra konstatuje vlasnitvo vie lica.
Prestanak prethodne zatite Prestanak prethodne zatite Prestanak prethodne zatite Prestanak prethodne zatite
lan lan lan lan 22 22 22 22
Prethodna zatita prestaje:
1) danom donoenja rjeenja o utvrivanju statusa kulturno dobro;
2) istekom vremena trajanja prethodne zatite;
3) danom utvrivanja da dobro nema kulturnu vrijednost.
Utvrivanje kulturne vrijednosti Utvrivanje kulturne vrijednosti Utvrivanje kulturne vrijednosti Utvrivanje kulturne vrijednosti
lan 23 lan 23 lan 23 lan 23
(1) Kulturnu vrijednost nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog dobra utvruje
struno tijelo, od najmanje tri lana, koje obrazuje Uprava.
(2) Kulturna vrijednost nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog dobra utvruje se
na osnovu istraivakih nalaza i drugih relevantnih dokaza o svojstvima i osobenostima
dobra i valorizacijom njihovog umjetnikog, istorijskog, paleontolokog, arheolokog,
arhitektonskog, naunog, tehnikog i drugog drutvenog znaaja.
(3) U postupku utvrivanja kulturne vrijednosti dobra struno tijelo iz stava 1 ovog
lana sainjava elaborat koji sadri detaljan opis sprovedenih radnji i obrazloen struni
stav o valorizaciji svojstava, osobenosti, znaaju i kategoriji dobra, kao i opis, katastarske
oznake i grafiki prikaz granica nepokretnog dobra i granica njegove zatiene okoline.
234
8
Kriterijumi za utvrivanje kulturne vrijednosti Kriterijumi za utvrivanje kulturne vrijednosti Kriterijumi za utvrivanje kulturne vrijednosti Kriterijumi za utvrivanje kulturne vrijednosti
lan 24 lan 24 lan 24 lan 24
(1) Kriterijumi za utvrivanje kulturne vrijednosti dobra su:
1) autentinost i integritet;
2) stepen ouvanosti;
3) jedinstvenost i rijetkost u okviru svoje vrste;
4) istorijski, umjetniki, nauni, arheoloki, arhitektonski, antropoloki, tehniki
ili drugi drutveni znaaj.
(2) Blie kriterijume i postupak utvrivanja kulturne vrijednosti dobra propisuje
organ dravne uprave nadlean za poslove kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo).
Status kulturno dobro Status kulturno dobro Status kulturno dobro Status kulturno dobro
lan 25 lan 25 lan 25 lan 25
Status kulturno dobro utvruje se na osnovu elaborata iz lana 23 stav 3 ovog
zakona.
Rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro Rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro Rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro Rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro
lan 26 lan 26 lan 26 lan 26
(1) Rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro, zavisno od vrste kulturnog dobra,
sadri:
1) osnovne podatke o kulturnom dobru (naziv, vrsta, mjesto gdje se nalazi i
identifikacione oznake);
2) opis izgleda i stanja kulturnog dobra i pojedinih njegovih djelova;
3) opis granica nepokretnog kulturnog dobra i granica njegove zatiene okoline
i objekata koji se u njoj nalaze;
4) podatke o vlasniku i draocu kulturnog dobra i zatiene okoline nepokretnog
kulturnog dobra (ime i prezime, prebivalite i boravite za fiziko lice, odnosno naziv i sje-
dite za pravno lice);
5) detaljan opis svojstava i osobenosti kulturnog dobra za koje je utvreno da
predstavljaju kulturnu vrijednost;
6) kategoriju kulturnog dobra;
7) podatke o objektu u kojem se trajno uva ili izlae pokretno kulturno dobro;
8) mjere zatite, namjenu i nain uvanja, odravanja i korienja kulturnog
dobra, a za nepokretno kulturno dobro i njegove zatiene okoline.
(2) Ako se kulturno dobro sastoji od vie djelova na kojima vie lica ima pravo
svojine, u rjeenju o utvrivanju statusa kulturno dobro se, umjesto podataka o vlasniku i
draocu dobra, konstatuje vlasnitvo vie lica.
(3) Sastavni dio rjeenja o utvrivanju statusa nepokretno kulturno dobro je grafiki
prikaz osnove kulturnog dobra, kao i granica njegove zatiene okoline i objekata koji se u
njoj nalaze, sa katastarskim oznakama i spisak pokretnih predmeta koji sa nepokretnim
kulturnim dobrom ine umjetniku, istorijsku, vizuelnu ili funkcionalnu cjelinu.
(4) Sastavni dio rjeenja o utvrivanju statusa pokretno kulturno dobro, koje je
zbirka predmeta ili primjeraka, ini spisak predmeta sa identifikacionim oznakama,
fotografijama i opisom svakog pripadajueg predmeta.
235
9
Dostavljanje rjeenja Dostavljanje rjeenja Dostavljanje rjeenja Dostavljanje rjeenja
lan 27 lan 27 lan 27 lan 27
(1) Uprava je duna da rjeenje o utvrivanju prethodne zatite i rjeenje o
utvrivanju statusa kulturno dobro dostavi:
1) vlasniku, odnosno draocu kulturnog dobra, osim u sluaju iz lana 21 stav 2
i lana 26 stav 2 ovog zakona;
2) Ministarstvu;
3) javnoj ustanovi za obavljanje konzervatorske djelatnosti;
4) optini, Glavnom gradu ili Prijestonici (u daljem tekstu: optina) na ijoj se
teritoriji nalazi dobro, odnosno kulturno dobro.
(2) Uprava je duna da rjeenja iz stava 1 ovog lana za nepokretno dobro, odnosno
kulturno dobro dostavi organu uprave nadlenom za poslove katastra.
Objavljivanje rjeenja Objavljivanje rjeenja Objavljivanje rjeenja Objavljivanje rjeenja
lan 28 lan 28 lan 28 lan 28
Izvod iz rjeenja o utvrivanju prethodne zatite i rjeenja o utvrivanju statusa
kulturno dobro objavljuje se u Slubenom listu Crne Gore.
Upis u katastar nepokretnosti Upis u katastar nepokretnosti Upis u katastar nepokretnosti Upis u katastar nepokretnosti
lan 29 lan 29 lan 29 lan 29
Organ uprave nadlean za poslove katastra duan je da, na osnovu rjeenja iz lana
27 stav 2 ovog zakona, izvri upis zabiljebe statusa prethodne zatite i statusa nepokretno
kulturno dobro u katastar nepokretnosti, u skladu sa zakonom.
Praenje stanja i revalorizacija kulturne vrijednosti Praenje stanja i revalorizacija kulturne vrijednosti Praenje stanja i revalorizacija kulturne vrijednosti Praenje stanja i revalorizacija kulturne vrijednosti
lan 30 lan 30 lan 30 lan 30
Uprava je duna da redovno prati stanje i da najmanje jednom u pet godina izvri
revalorizaciju kulturne vrijednosti kulturnog dobra.
Prestanak statusa kulturno dobro Prestanak statusa kulturno dobro Prestanak statusa kulturno dobro Prestanak statusa kulturno dobro
lan 31 lan 31 lan 31 lan 31
(1) Uprava e donijeti rjeenje o prestanku statusa kulturno dobro, ako je kulturno
dobro:
1) potpuno uniteno ili teko oteeno, a nema mogunosti za njegovu reko-
nstrukciju zbog nedostatka odgovarajue dokumentacije, odnosno relevantnih podataka ili
kritine koliine ostatka njegove strukture;
2) potpuno uniteno ili teko oteeno, a nema mogunosti za njegovu reko-
nstrukciju na lokaciji na kojoj se nalazilo, a lokacija je od bitnog znaaja za njegov kulturni i
istorijski znaaj;
3) arheoloko nalazite koje je potpuno istraeno, pokretni nalazi izvaeni i
smjeteni van nalazita, a na nalazitu nema nepokretnih nalaza.
(2) Rjeenje o prestanku statusa kulturno dobro donijee se i u sluaju ako je status
utvren na osnovu netanih podataka o njegovim svojstvima, osobenostima ili znaaju.
(3) Na prestanak statusa kulturno dobro shodno se primjenjuju odredbe o
donoenju, objavljivanju i dostavljanju rjeenja o utvrivanju statusa kulturno dobro.
236
10
Dosije kulturnog dobra Dosije kulturnog dobra Dosije kulturnog dobra Dosije kulturnog dobra
lan 32 lan 32 lan 32 lan 32
(1) Dosije kulturnog dobra, zavisno od vrste kulturnog dobra, ini:
1) rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro;
2) elaborat o valorizaciji i revalorizaciji kulturne vrijednosti;
3) dokumentacija sa istorijskim podacima i stilsko-hronolokom analizom;
4) tehnika i foto dokumentacija;
5) fiziko-hemijska analiza sastava materijala;
6) podaci o tehnici i tehnologiji izrade;
7) dokumentacija o sprovedenim istraivanjima, preventivnim i konzervatorskim
mjerama;
8) dokumentacija o korienju, prometu i premjetanju kulturnog dobra.
(2) Dosije kulturnog dobra redovno aurira i trajno uva Uprava, u analognoj i
elektronskoj formi.
2. Kategorije i registrovanje kulturnih dobara 2. Kategorije i registrovanje kulturnih dobara 2. Kategorije i registrovanje kulturnih dobara 2. Kategorije i registrovanje kulturnih dobara
Kulturno dobro od meunarodnog znaaja Kulturno dobro od meunarodnog znaaja Kulturno dobro od meunarodnog znaaja Kulturno dobro od meunarodnog znaaja
lan 33 lan 33 lan 33 lan 33
Kulturno dobro od meunarodnog znaaja je dobro koje je upisano na Listu svjetske
batine ili koje je od posebnog znaaja za istoriju ili kulturu vie drava.
Kulturno dobro od nacionalnog znaaja Kulturno dobro od nacionalnog znaaja Kulturno dobro od nacionalnog znaaja Kulturno dobro od nacionalnog znaaja
lan 34 lan 34 lan 34 lan 34
(1) Kulturno dobro je od nacionalnog znaaja, ako:
1) ima izuzetan znaaj za drutveni, istorijski ili kulturni razvoj Crne Gore i naroda
ili manjinskih nacionalnih zajednica koji u njoj ive;
2) svjedoi o presudnom istorijskom dogaaju ili znaajnoj linosti;
3) predstavlja jedinstveni primjerak stvaralatva svog vremena ili jedinstveni
primjerak iz istorije prirode;
4) ima izuzetnu umjetniku ili estetsku vrijednost;
5) ima veliki uticaj na razvoj kulture, nauke ili tehnike;
6) svjedoi o drutvenim ili prirodnim pojavama, odnosno o uslovima ekono-
mskog ili kulturno-istorijskog razvoja u odreenom razdoblju.
(2) Kulturno dobro od nacionalnog znaaja moe se nominovati za upis na Listu
svjetske batine, u skladu sa meunarodnim konvencijama.
Kulturno dobro od lokalnog znaaja Kulturno dobro od lokalnog znaaja Kulturno dobro od lokalnog znaaja Kulturno dobro od lokalnog znaaja
lan 35 lan 35 lan 35 lan 35
Kulturna dobra koja nijesu obuhvaena l. 33 i 34 ovog zakona su kulturna dobra
od lokalnog znaaja.
Registar kulturnih dobara Registar kulturnih dobara Registar kulturnih dobara Registar kulturnih dobara
lan 36 lan 36 lan 36 lan 36
(1) Kulturna dobra se upisuju u Registar kulturnih dobara (u daljem tekstu: Regi-
star).
237
11
(2) Registar vodi Uprava, u analognoj i elektronskoj formi.
(3) Registar je javna evidencija u koju svako ima pravo uvida.
(4) Obrazac, sadraj i nain voenja Registra propisuje Ministarstvo.
IV IV IV IV. .. . REIM ZATIT REIM ZATIT REIM ZATIT REIM ZATITE KULTURNIH DOBARA E KULTURNIH DOBARA E KULTURNIH DOBARA E KULTURNIH DOBARA
1. Upravljanje kulturnim dobrima 1. Upravljanje kulturnim dobrima 1. Upravljanje kulturnim dobrima 1. Upravljanje kulturnim dobrima
Zasnivanje dravne svojine Zasnivanje dravne svojine Zasnivanje dravne svojine Zasnivanje dravne svojine
lan 37 lan 37 lan 37 lan 37
Smatra se da je u dravnoj svojini:
1) pokretno dobro koje se nae u zemlji ili vodi, za koje se pouzdano vjeruje da ima
kulturnu vrijednost, bez obzira da li je izvaeno;
2) pokretno dobro koje je izvaeno iz zemlje ili vode poslije 31. jula 1945. godine ili
je naeno prilikom arheolokih ili drugih istraivanja, za koje se pouzdano vjeruje da ima
kulturnu vrijednost.
Zabrana sticanja vlasnitva Zabrana sticanja vlasnitva Zabrana sticanja vlasnitva Zabrana sticanja vlasnitva
lan 38 lan 38 lan 38 lan 38
Ne moe se stei privatna svojina na:
1) kulturnom dobru koje je pribavljeno na protivpravan nain;
2) kulturnom predmetu koji je protivpravno unesen iz druge drave ili nije vraen
nakon isteka roka za privremeno unoenje;
3) arheoloki materijal iz lana 37 ovog zakona.
Upravljanje kulturnim dobrom u dravnoj svojini Upravljanje kulturnim dobrom u dravnoj svojini Upravljanje kulturnim dobrom u dravnoj svojini Upravljanje kulturnim dobrom u dravnoj svojini
lan 39 lan 39 lan 39 lan 39
(1) Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) i nadleni organ optine duni su da za
svako kulturno dobro kojim raspolae drava, odnosno optina odredi subjekat koji e
njime upravljati, u skladu sa zakonom.
(2) Ako subjekat iz stava 1 ovog lana ne uva ili ne koristi kulturno dobro na
propisan nain, Uprava je duna da predloi Vladi, odnosno nadlenom organu optine da
oduzme kulturno dobro tom subjektu i da ga da na upravljanje drugom subjektu.
(3) Sredstva za trokove uvanja i odravanja kulturnog dobra iz stava 2 ovog lana
obezbjeuje drava, odnosno optina koja raspolae kulturnim dobrom.
Upravljanje kulturnim dobrom u privatnoj svojini Upravljanje kulturnim dobrom u privatnoj svojini Upravljanje kulturnim dobrom u privatnoj svojini Upravljanje kulturnim dobrom u privatnoj svojini
lan 40 lan 40 lan 40 lan 40
(1) Kulturnim dobrom u privatnoj svojini upravlja vlasnik, ako to pravo nije ugovorom
prenio na drugo lice.
(2) Ugovor iz stava 1 ovog lana zakljuuje se u pisanoj formi i dostavlja se Upravi u
roku od osam dana od dana zakljuivanja.
238
12
Privremeni staralac kultur Privremeni staralac kultur Privremeni staralac kultur Privremeni staralac kulturnog dobra nog dobra nog dobra nog dobra
lan 41 lan 41 lan 41 lan 41
(1) Ako je vlasnik, odnosno dralac privremeno napustio kulturno dobro u privatnoj
svojini, zbog ega postoji opasnost od njegovog oteenja ili unitenja, Uprava e tom
kulturnom dobru postaviti privremenog staraoca.
(2) Privremeni staralac je duan da preduzme sve mjere koje su potrebne za
uvanje i redovno odravanje kuturnog dobra, kao i mjere koje prelaze redovno odravanje,
uz prethodnu saglasnost Uprave.
(3) Privremeni staralac ima pravo na naknadu za rad i na naknadu trokova u vezi
sa radom.
(4) Trokove uvanja, redovnog odravanja i sprovoenja mjera zatite na kulturnom
dobru pod starateljstvom, kao i naknadu za rad i trokove privremenog staraoca u vezi sa
radom snosi vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra, a privremeno ih obezbjeuje
Uprava.
(5) Kada trokovi iz stava 4 ovog lana dostignu vrijednost kulturnog dobra Uprava
je duna da pokrene postupak za prinudnu naplatu trokova.
(6) Uprava e razrijeiti privremenog staraoca kulturnog dobra kada prestanu razlozi
iz stava 1 ovog lana.
2. Protok kulturnih dobara 2. Protok kulturnih dobara 2. Protok kulturnih dobara 2. Protok kulturnih dobara
Otuivanje i ustupanje kulturnog dobra u dravnoj svojini Otuivanje i ustupanje kulturnog dobra u dravnoj svojini Otuivanje i ustupanje kulturnog dobra u dravnoj svojini Otuivanje i ustupanje kulturnog dobra u dravnoj svojini
lan 42 lan 42 lan 42 lan 42
(1) Nepokretno kulturno dobro u dravnoj svojini ne moe se otuiti.
(2) Pokretno kulturno dobro u dravnoj svojini moe se otuiti samo putem
razmjene kada je to neophodno za popunu javne zbirke i ako:
1) nije kulturno dobro od nacionalnog znaaja ili njegov dio;
2) ne postoji interes za njegovo ukljuivanje u stalnu izlobenu postavku.
(3)Pokretno kulturno dobro u dravnoj svojini moe se privremeno ustupiti vlasniku
ili draocu javne zbirke i strunoj ili naunoj organizaciji u zemlji ili inostranstvu, radi
prezentacije, ekspertize ili sprovoenja mjera tehnike zatite.
(4) Razmjena i ustupanje kulturnog dobra u dravnoj svojini vri se uz odobrenje
Ministarstva.
(5) Odobrenje iz stava 4 ovog lana Ministarstvo izdaje rjeenjem, po prethodno
pribavljenom miljenju Uprave i nadlene matine ustanove kulture.
Optereivanje kulturnog dobra u dravnoj svojini Optereivanje kulturnog dobra u dravnoj svojini Optereivanje kulturnog dobra u dravnoj svojini Optereivanje kulturnog dobra u dravnoj svojini
lan 43 lan 43 lan 43 lan 43
Na kulturnom dobru u dravnoj svojini ne moe se ustanoviti teret ili ogranienje
prava svojine, niti sprovesti postupak prinudne naplate, radi obezbjeivanja i izmirivanja
obaveza subjekta koji njim raspolae ili upravlja.
Prodaja kulturnog dobra u priv Prodaja kulturnog dobra u priv Prodaja kulturnog dobra u priv Prodaja kulturnog dobra u privatnoj svojini atnoj svojini atnoj svojini atnoj svojini
lan 44 lan 44 lan 44 lan 44
Kulturno dobro u privatnoj svojini moe se prodati neposrednom pogodbom ili na
aukciji.
239
13
Pravo pree kupovine Pravo pree kupovine Pravo pree kupovine Pravo pree kupovine
lan 45 lan 45 lan 45 lan 45
(1) Drava ima pravo pree kupovine kulturnog dobra u privatnoj svojini.
(2) Pravo iz stava 1 ovog lana drava moe prenijeti na optinu.
(3) Drava i optina mogu se odrei prava pree kupovine kulturnog dobra.
Prodaja putem neposredne pogodbe Prodaja putem neposredne pogodbe Prodaja putem neposredne pogodbe Prodaja putem neposredne pogodbe
lan 46 lan 46 lan 46 lan 46
(1) Vlasnik kulturnog dobra koji eli da proda kulturno dobro neposrednom
pogodbom duan je da ga prvo, preko Ministarstva, ponudi dravi.
(2) Ponuda iz stava 1 ovog lana za pokretno kulturno dobro traje najmanje 30
dana, a za nepokretno kulturno dobro najmanje 60 dana.
(3) Ako se drava ili optina odreknu prava pree kupovine kulturnog dobra ili ne
odgovore na ponudu u roku iz stava 2 ovog lana, vlasnik kulturnog dobra moe to kulturno
dobro prodati drugom licu, pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji od uslova koji su bili
ponueni dravi, odnosno optini.
Prodaja na aukciji Prodaja na aukciji Prodaja na aukciji Prodaja na aukciji
lan 47 lan 47 lan 47 lan 47
(1) Ako se kulturno dobro prodaje na aukciji, organizator aukcije je duan da,
najkasnije 30 dana prije dana odravanja aukcije, obavijesti Ministarstvo o mjestu i
vremenu odravanja aukcije i poetnoj cijeni kulturnog dobra.
(2) Drava, odnosno optina moe iskoristiti pravo pree kupovine do zavretka
aukcijske prodaje, prihvatanjem kupoprodajne cijene koja je utvrena, odnosno postignuta
na aukciji.
Prodaja kulturnog dobra u izvrnom postupku Prodaja kulturnog dobra u izvrnom postupku Prodaja kulturnog dobra u izvrnom postupku Prodaja kulturnog dobra u izvrnom postupku
lan 48 lan 48 lan 48 lan 48
(1) U sluaju prodaje kulturnog dobra u izvrnom postupku, sud je duan da
obavijesti Ministarstvo o mjestu, vremenu i uslovima prodaje, najkasnije 30 dana prije
odravanja prodaje.
(2) Drava, odnosno optina moe iskoristiti pravo pree kupovine kulturnog dobra
iz stava 1 ovog lana, prihvatanjem ponude koja je najpovoljnija za izvrnog dunika.
Ugovor o kupoprodaji kulturnog dobra Ugovor o kupoprodaji kulturnog dobra Ugovor o kupoprodaji kulturnog dobra Ugovor o kupoprodaji kulturnog dobra
lan 49 lan 49 lan 49 lan 49
(1) Ugovor o kupoprodaji kuturnog dobra zakljuuje se u pisanoj formi i dostavlja
Upravi, u roku od osam dana od dana zakljuivanja.
(2) Ugovor iz stava 1 ovog lana koji nije zakljuen u skladu sa l. 46, 47 i 48 ovog
zakona i stavom 1 ovog lana je nitav.
Obaveze prodavca, posrednika i kupca Obaveze prodavca, posrednika i kupca Obaveze prodavca, posrednika i kupca Obaveze prodavca, posrednika i kupca
lan 50 lan 50 lan 50 lan 50
(1) Prodavac i posrednik u kupoprodaji kulturnog dobra duni su da kupcu predoe:
1) da je predmet kupoprodaje kulturno dobro;
240
14
2) dokaz o vlasnitvu nad kulturnim dobrom;
3) mjere koje treba preduzeti na zatiti kulturnog dobra;
4) dokaz da je Ministarstvo obavijeteno o prodaji kulturnog dobra.
(2) Kupac pokretnog kulturnog dobra duan je da, u roku od osam dana od dana
preuzimanja kulturnog dobra, obavijesti Upravu o mjestu gdje e se kulturno dobro nalaziti.
Kupoprodaja antikviteta i umjetnina Kupoprodaja antikviteta i umjetnina Kupoprodaja antikviteta i umjetnina Kupoprodaja antikviteta i umjetnina
lan 51 lan 51 lan 51 lan 51
(1) Prodavac i posrednik u prodaji antikviteta i umjetnina duan je da:
1) vodi evidenciju o porijeklu, prodajnoj cijeni i kupcima antikviteta i umjetnina;
2) pokae kupcu dokaz o vlasnitvu nad predmetom prodaje;
3) sa kupcem antikviteta i umjetnina zakljui ugovor u pisanoj formi;
4) obavijesti Upravu o prometu antikviteta i umjetnina.
(2) Obrazac, sadrinu i nain voenja evidencije iz stava 1 taka 1ovog lana
propisuje Ministarstvo.
Iznoenje kulturnih dobara Iznoenje kulturnih dobara Iznoenje kulturnih dobara Iznoenje kulturnih dobara
lan 52 lan 52 lan 52 lan 52
(1) Kulturno dobro ne moe se trajno iznijeti u inostranstvo, osim u sluaju razmjene
u skladu sa lanom 42 stav 2 ovog zakona.
(2) Kulturno dobro moe se privremeno iznijeti u inostranstvo, radi prezentacije,
ekspertize ili sprovoenja mjera tehnike zatite.
(3) Odobrenje za trajno i privremeno iznoenje kulturnog dobra u inostranstvo izdaje
Ministarstvo, uz prethodno miljenje Uprave i nadlene matine ustanove kulture.
(4) Ako podnosilac zahtjeva za privremeno iznoenje kulturnog dobra nije vlasnik ili
dralac kulturnog dobra, uz zahtjev za iznoenje kulturnog dobra podnosi se saglasnost
vlasnika, odnosno draoca kulturnog dobra.
(5) Ministarstvo moe da, prije izdavanja odobrenja iz stava 3 ovog lana, zatrai da
podnosilac zahtjeva da odgovarajuu garanciju za sluaj oteenja, unitenja ili nestanka
iznijetog kulturnog dobra, osiguranjem na procijenjeni iznos vrijednosti kulturnog dobra,
polaganjem novanog depozita u banci ili na drugi odgovarajui nain.
(6) Blie uslove i nain izdavanja odobrenja za privremeno iznoenje kulturnih
dobara i obrazac odobrenja propisuje Ministarstvo, u skladu sa pravilima Evropske Unije.
Monitoring iznoenja kulturnog dobra Monitoring iznoenja kulturnog dobra Monitoring iznoenja kulturnog dobra Monitoring iznoenja kulturnog dobra
lan 53 lan 53 lan 53 lan 53
(1) Ministarstvo je duno da svako rjeenje kojim se odobrava ili zabranjuje izno-
enje kulturnog dobra, sa odgovarajuom ovjerenom foto dokumentacijom, dostavi Upravi,
organu uprave nadlenom za poslove carine i organu uprave nadlenom za poslove policije.
(2) Uprava je duna da vodi rauna da li je izneseno kulturno dobro vraeno u
odreenom roku i da utvrdi stanje u kojem je vraeno.
Iznoenje a Iznoenje a Iznoenje a Iznoenje antikviteta i umjetnina ntikviteta i umjetnina ntikviteta i umjetnina ntikviteta i umjetnina
lan 54 lan 54 lan 54 lan 54
Odredbe lana 52 st. 3, 4 i 6 ovog zakona shodno se primjenjuju na:
1) arheoloki materijal koji je stariji od 100 godina;
241
15
2) crtee, slike, akvarele, gvaeve, pastele i mozaike, runo izraene na bilo kojoj
podlozi i od bilo kojeg materijala;
3) izvorne grafike, otiske, serigrafije i litografije, sa pripadajuim ploama i
plaketama;
4) izvorne skulpture i plastiku i njihove kopije izraene po istom postupku kao i
original;
5) fotografije i filmove, sa pripadajuim negativima;
6) inkunabule i rukopise, ukljuujui i karte i nototeke, pojedinano ili kao zbirke;
7) knjige i publikacije starije od 100 godina, pojedinano ili kao zbirke;
8) tampane geografske i druge karte starije od 100 godina;
9) arhivsku grau i njene djelove starije od 50 godina;
10) botanike, zooloke, mineralne, anatomske zbirke i njihove djelove;
11) zbirke i predmete od istorijskog,paleontolokog, etnografskog ili numizmatikog
znaaja;
12) prevozna sredstva starija od 75 godina;
13) sve druge predmete starije od 75 godina, koji nijesu obuhvaeni ta. 1 do 12
ovog stava.
Unoenje kulturnog dobra Unoenje kulturnog dobra Unoenje kulturnog dobra Unoenje kulturnog dobra
lan 55 lan 55 lan 55 lan 55
Lice koje unese ili uveze kulturno dobro iz inostranstva duno je da ga prijavi Upravi
odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana unoenja, odnosno uvoza.
Izmjetanje kulturnog dobra Izmjetanje kulturnog dobra Izmjetanje kulturnog dobra Izmjetanje kulturnog dobra
lan 56 lan 56 lan 56 lan 56
(1) Nepokretno kulturno dobro moe se izmjestiti na drugu lokaciju samo u sluaju
ako mu prijeti neposredna opasnost od klizanja zemljita ili drugih elementarnih nepogoda
koje nije mogue sprijeiti.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana nepokretno kulturno dobro mora da se ralani,
prenese i podigne na lokaciju sa slinim prirodnim, istorijskim i kulturnim kontekstom.
(3) O izmjetanju nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog znaaja odluuje
Vlada.
3. Korienje kulturnih dobara 3. Korienje kulturnih dobara 3. Korienje kulturnih dobara 3. Korienje kulturnih dobara
Namjena kulturnog dobra Namjena kulturnog dobra Namjena kulturnog dobra Namjena kulturnog dobra
lan 57 lan 57 lan 57 lan 57
(1) Kulturno dobro se koristi za tradicionalnu ili drugu odgovarajuu namjenu koju
odredi Uprava.
(2) Namjena kulturnog dobra se odreuje radi njegovog odrivog korienja, na
nain kojim se obezbjeuje i potuje njegov integritet i razumijevanje kulturne vrijednosti.
Korienje kulturnog dobra u posebne svrhe Korienje kulturnog dobra u posebne svrhe Korienje kulturnog dobra u posebne svrhe Korienje kulturnog dobra u posebne svrhe
lan 58 lan 58 lan 58 lan 58
(1) Kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio moe da se upotrijebi za reklamu, kao
element firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercija-
lne svrhe, na nain koji ne ugroava njegov integritet, na osnovu odobrenja Uprave.
242
16
(2) Odobrenje iz stava 1 ovog lana izdaje se rjeenjem kojim se utvruju uslovi i
nain korienja kulturnog dobra u komercijalne svrhe, uz prethodnu saglasnost vlasnika,
odnosno draoca kulturnog dobra.
(3) Komercijalna kopija kulturnog dobra ne moe se raditi od istog materijala u
srazmjeri 1:1.
(4) Lice koje izrauje komercijalnu kopiju duno je da, zavisno od vrste kulturnog
dobra, na svaku komercijalnu kopiju stavi oznaku kopija, naziv kulturnog dobra, period i
lokalitet iz kojeg potie i ime autora.
4. Koncesija na kulturnom dobru 4. Koncesija na kulturnom dobru 4. Koncesija na kulturnom dobru 4. Koncesija na kulturnom dobru
Predmet koncesije Predmet koncesije Predmet koncesije Predmet koncesije
lan 59 lan 59 lan 59 lan 59
(1) Nepokretno kulturno dobro u dravnoj svojini moe se dati na korienje putem
koncesije, u skladu sa zakonom kojim se ureuju koncesije i ovim zakonom, za obavljanje:
1) turistike, ugostiteljske, trgovinske, zanatske ili druge uslune djelatnosti;
2) izvorne ili srodne industrijske, odnosno proizvoake djelatnosti;
3) djelatnosti iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture, informisanja, zdravstva,
sporta i rekreacije.
(2) Predmet koncesije ne moe biti kulturno dobro koje je:
1) neistraeno arheoloko nalazite;
2) memorijalni objekat, spomen-obiljeje i kultno ili znamenito mjesto;
3) mjesto i objekat koji je povezan sa obiajem, vjerovanjem ili tradicijom;
4) arheoloki rezervat.
Koncesionar Koncesionar Koncesionar Koncesionar
lan 60 lan 60 lan 60 lan 60
Koncesija na kulturnom dobru moe se dati domaem ili stranom pravnom ili
fizikom licu koje, pored uslova propisanih zakonom, ispunjava i sljedee uslove:
1) da je registrovano za obavljanje djelatnosti iz lana 59 stav 1 ovog zakona;
2) da ima program revitalizacije i plan upravljanja kulturnim dobrom.
Koncesioni akt i ugovor o koncesiji Koncesioni akt i ugovor o koncesiji Koncesioni akt i ugovor o koncesiji Koncesioni akt i ugovor o koncesiji
lan 61 lan 61 lan 61 lan 61
(1) Koncesioni akt i ugovor o koncesiji na kulturnom dobru, pored elemenata pro-
pisanih zakonom, sadri:
1) mjere zatite i ouvanja kulturnog dobra i uslove i nain njihovog vrenja;
2) garancije koncesionara za sluaj oteenja ili unitenja kulturnog dobra;
3) razloge za raskid ugovora o koncesiji prije isteka roka trajanja koncesije.
(2) U toku trajanja koncesije, aneksom ugovora o koncesiji, mogu se promijeniti
uslovi i nain zatite i ouvanja kulturnog dobra, uz saglasnost Uprave.
(3) Ako u toku trajanja koncesije na kulturnom dobru nastanu promjene zbog kojih
je potrebno ograniiti obim koncesije ili promijeniti nain korienja kulturnog dobra,
koncesionar je duan da trpi promjenu ugovorenih uslova i da preduzme sve radnje i mjere
na zatiti i ouvanju kulturnog dobra koje mu naloi Uprava.
(4) Koncesija na kulturnom dobru, pored sluajeva propisanih zakonom, oduzee se
ako koncesionar ne uva ili ne odrava kulturno dobro u skladu sa utvrenim uslovima ili
ga koristi na nain kojim mu se nanosi teta ili ugroava njegova kulturna vrijednost.
243
17
Davanje kulturnog dobra na korienj Davanje kulturnog dobra na korienj Davanje kulturnog dobra na korienj Davanje kulturnog dobra na korienje bez javnog objavljivanja e bez javnog objavljivanja e bez javnog objavljivanja e bez javnog objavljivanja
lan 62 lan 62 lan 62 lan 62
(1) Nepokretno kulturno dobro u dravnoj svojini ili njegov dio moe se dati na
korienje putem zakupa do 90 dana, bez javnog oglaavanja.
(2) O zakupu kulturnog dobra zakljuuje se ugovor u pisanoj formi.
5. Povraaj kulturnih predmeta 5. Povraaj kulturnih predmeta 5. Povraaj kulturnih predmeta 5. Povraaj kulturnih predmeta
Povraaj kulturnog predmeta dravi lanici Evropske unije Povraaj kulturnog predmeta dravi lanici Evropske unije Povraaj kulturnog predmeta dravi lanici Evropske unije Povraaj kulturnog predmeta dravi lanici Evropske unije
lan 63 lan 63 lan 63 lan 63
(1) Drava lanica Evropske Unije (u daljem tekstu: drava lanica) moe traiti
povraaj kulturnog predmeta koji je protivpravno odnesen sa njene teritorije poslije 1.
januara 1993. godine, ukoliko se taj predmet nalazi na teritoriji Crne Gore, ako:
1) je prije ili nakon protivpravnog odnoenja zatien kao nacionalno blago koje
ima umjetniku, istorijsku ili arheoloku vrijednost prema njenom nacionalnom zakono-
davstvu ili je takvim utvren u njenom administrativnom postupku, u skladu sa lanom 36
Ugovora o funkcionisanju Evropske Unije;
2) pripada grupi predmeta koji su obuhvaeni popisom zbirki predmeta koje se
mogu smatrati nacionalnim blagom ili ine sastavni dio javne zbirke koja je upisana u
inventar zbirki muzeja, arhiva ili biblioteka, sakralne zbirke ili zbirke koja je imovina drave
lanice, odnosno lokalne ili podrune jedinice vlasti, javne institucije sa sjeditem u dravi
lanici ili institucije koja se znaajno finansira od strane drave lanice, odnosno njenih
lokalnih ili podrunih jedinica vlasti.
(2) Popis zbirki predmeta koje se mogu smatrati nacionalnim blagom, u smislu stava
1 taka 2 ovog lana, utvruje Ministarstvo.
(3) Smatra se da je protivpravno odnesen i kulturni predmet koji nije vraen u
dravu lanicu nakon isteka roka za privremeno iznoenje.
Postupak za povraaj kulturnog predmeta Postupak za povraaj kulturnog predmeta Postupak za povraaj kulturnog predmeta Postupak za povraaj kulturnog predmeta
lan 64 lan 64 lan 64 lan 64
(1) Postupak za povraaj kulturnog predmeta koji je protivpravno odnesen sa
teritorije drave lanice pokree se tubom drave lanice protiv draoca kulturnog
predmeta pred nadlenim sudom u Crnoj Gori.
(2) Uz tubu iz stava 1 ovog lana dostavlja se:
1) vjerodostojna isprava o statusu kulturnog predmeta, sa njegovim detaljnim
opisom;
2) izjava nadlenog organa drave lanice da je potraivani kulturni predmet
zatien nacionalnim zakonodavstvom i da je protivpravno odnesen poslije 1. januara
1993. godine.
(3) Postupak za povraaj kulturnog predmeta moe se pokrenuti u roku od godinu
dana od dana kada je drava lanica saznala za mjesto na kojem se kulturni predmet
nalazi i za identitet lica koje ga posjeduje, a najkasnije u roku od 30 godina od dana kada
je kulturni predmet odnesen sa teritorije drave lanice.
(4) Ako je potraivani kulturni predmet dio javne zbirke iz lana 63 stav 2 ovog
zakona ili je sakralni predmet pod posebnom zatitom nacionalnog zakonodavstva drave
lanice, postupak za povraaj kulturnog predmeta moe se pokrenuti u roku od 75 godina
od dana kada je odnesen sa teritorije drave lanice, ako meunarodnim ugovorom nije
odreen drugi rok.
244
18
Postupanje suda Postupanje suda Postupanje suda Postupanje suda
lan 65 lan 65 lan 65 lan 65
(1) Kulturni predmet iz lana 63 ovog zakona vratie se dravi lanici, ako sud
utvrdi da je on protivpravno odnesen sa njene teritorije ili da nije vraen po isteku roka za
privremeno iznoenje.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana sud e, prema okolnostima sluaja, savjesnom
draocu kulturnog predmeta odrediti pravinu naknadu na teret drave lanice kojoj se
kulturni predmet vraa.
(3) Savjesnost draoca kulturnog predmeta cijeni se po propisima Crne Gore u
odnosu na njegovo postupanje prilikom sticanja i dranja kulturnog predmeta.
(4) U sluaju sticanja kulturnog predmeta iz lana 63 ovog zakona, po osnovu
poklona ili nasljeivanja, novi dralac kulturnog predmeta ne moe biti u povoljnijem
poloaju od lica od kojeg je kulturni predmet stekao.
(5) Dralac kulturnog predmeta ostvaruje pravo na isplatu pravine naknade iz stava
2 ovog lana nakon predaje potraivanog kulturnog predmeta dravi lanici.
(6) Plaanje pravine naknade i trokova postupka ne utie na pravo drave lanice
da od lica koje je protivpravno odnijelo kulturni predmet trai naknadu tete.
(7) U pogledu vlasnitva nad kulturnim predmetom koji je vraen dravi lanici
primjenjuju se propisi te drave.
Saradnja sa dravama lanicama Saradnja sa dravama lanicama Saradnja sa dravama lanicama Saradnja sa dravama lanicama
lan 66 lan 66 lan 66 lan 66
(1) Ministarstvo je duno da koordinira saradnju sa nadlenim organima drava
lanica u vezi sa vraanjem protivpravno odnesenih kulturnih predmeta, a naroito da:
1) na zahtjev drave lanice, u saradnji sa drugim dravnim organima i institu-
cijama, preduzme radnje i mjere radi pronalaenja kulturnog predmeta i utvrivanja
identiteta njegovog draoca;
2) obavijesti zainteresovanu dravu lanicu da li se i gdje na teritoriji Crne Gore
nalazi traeni kulturni predmet i da li postoji osnov za vjerovanje da je on protivpravno
odnesen sa teritorije drave lanice;
3) omogui nadlenom organu drave lanice da, u roku od 60 dana od dana
dostavljanja obavjetenja iz take 2 ovog stava, provjeri da li se radi o traenom kulturnom
predmetu;
4) u saradnji sa nadlenim organom drave lanice, preduzme potrebne mjere
za fiziko ouvanje traenog kulturnog predmeta;
5) sprijei odgovarajuim mjerama svaku radnju koja se preduzima radi
izbjegavanja ili oteavanja povraaja kulturnog predmeta;
6) postupa kao posrednik izmeu draoca traenog kulturnog predmeta i
zainteresovane drave lanice.
(2) Ukoliko se provjera iz stava 1 taka 3 ovog lana ne obavi u propisanom roku
nee se primjenjivati stav 1 ta. 4 i 5 ovog lana.
Povraaj kulturnog Povraaj kulturnog Povraaj kulturnog Povraaj kulturnog predmeta predmeta predmeta predmeta protivpravno odnese protivpravno odnese protivpravno odnese protivpravno odnesenog sa nog sa nog sa nog sa
teritorije drave teritorije drave teritorije drave teritorije drave koja nije lanica Evropske unije koja nije lanica Evropske unije koja nije lanica Evropske unije koja nije lanica Evropske unije
lan 67 lan 67 lan 67 lan 67
Povraaj kulturnog predmeta protivpravno odnesenog sa teritorije drave koja nije
lanica Evropske Unije vri se u skladu sa odredbama zakona kojim se ureuju svojins-
kopravni odnosi, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno.
245
19
Povraaj kulturnog Povraaj kulturnog Povraaj kulturnog Povraaj kulturnog predmeta predmeta predmeta predmeta protivpravno odnesenog sa teritorije Crne Gore protivpravno odnesenog sa teritorije Crne Gore protivpravno odnesenog sa teritorije Crne Gore protivpravno odnesenog sa teritorije Crne Gore
lan 68 lan 68 lan 68 lan 68
Povraaj kulturnog predmeta protivpravno odnesenog sa teritorije Crne Gore vri se
u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom drave na ijoj se teritoriji traeni kulturni
predmet nalazi, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno.
Aktivnosti na povraaju kulturnih predmeta Aktivnosti na povraaju kulturnih predmeta Aktivnosti na povraaju kulturnih predmeta Aktivnosti na povraaju kulturnih predmeta
lan 69 lan 69 lan 69 lan 69
Ministarstvo je duno da, u saradnji sa Upravom, javnim ustanovama za zatitu
kulturnih dobara i drugim organima dravne uprave:
1) preduzima mjere i aktivnosti na prikupljanju podataka i uspostavljanju evidencija
i dokumentacije o kulturnim predmetima protivpravno odnesenim iz Crne Gore koji mogu
biti predmet povraaja;
2) priprema i podnosi zahtjev, odnosno tubu za povraaj kulturnog predmeta
nadlenom organu drave na ijoj se teritoriji nalazi kulturni predmet koji je protivpravno
odnesen iz Crne Gore, u skladu sa propisima te drave i meunarodnim ugovorima;
3) podnosi nadlenom organu zahtjev za povraaj protivpravno prisvojenog
kulturnog predmeta u dravnoj svojini.
V VV V. .. . MJERE ZATITE KULTURNIH DOBARA MJERE ZATITE KULTURNIH DOBARA MJERE ZATITE KULTURNIH DOBARA MJERE ZATITE KULTURNIH DOBARA
1. Preventivne mjere zatite 1. Preventivne mjere zatite 1. Preventivne mjere zatite 1. Preventivne mjere zatite
Ciljevi i vrste Ciljevi i vrste Ciljevi i vrste Ciljevi i vrste
lan 70 lan 70 lan 70 lan 70
(1) Preventivnim mjerama zatite spreavaju se oteenja i unitenja kulturnih
dobara od dejstava prirodnih sila, fizikih, hemijskih i biolokih faktora, poara, eksplozija,
prekomjerne upotrebe, krae, vandalizma i drugih opasnosti i rizika.
(2) Preventivne mjere zatite kulturnih dobara su: istraivanje, dokumentovanje,
obiljeavanje, uvanje, odravanje, edukacija, prezentacija i popularizacija kulturnih dobara
i saradnja sa vlasnicima i draocima kulturnih dobara, nevladinim organizacijama i drugim
subjektima.
Dokumentovanje kulturnih dobara Dokumentovanje kulturnih dobara Dokumentovanje kulturnih dobara Dokumentovanje kulturnih dobara
lan 71 lan 71 lan 71 lan 71
(1) Dokumentovanje kulturnih dobara vri se izradom dokumenata u analognoj i
elektronskoj formi i uspostavljanjem i voenjem informacionog sistema.
(2) Dokumentacija o kulturnom dobru u analognoj formi daje se na korienje
izradom kopije o troku zainteresovanog lica.
(3) Izuzetno od stava 2 ovog lana, dokumentacija o kulturnom dobru u izvornoj
analognoj formi moe se dati na privremeno korienje dravnom organu i naunoj
instituciji, pod uslovom obaveznog vraanja u odreenom roku, o emu se vodi posebna
evidencija.
246
20
Informacioni sistem kulturnih dobara Informacioni sistem kulturnih dobara Informacioni sistem kulturnih dobara Informacioni sistem kulturnih dobara
lan 72 lan 72 lan 72 lan 72
(1) Za praenje stanja kulturnih dobara i aktivnosti na njihovoj zatiti Uprava
uspostavlja i vodi informacioni sistem kulturnih dobara, kojim se obezbjeuje:
1) baza relevantnih podataka o kulturnim dobrima;
2) centralno informaciono povezivanje javnih ustanova za zatitu kulturnih
dobara i drugih pravnih i fizikih lica ovlaenih za vrenje poslova zatite na odreenim
vrstama kulturnih dobara;
3) informaciono povezivanje sa nadlenim organima dravne uprave i lokalne
uprave i odgovarajuim organima drugih drava i meunarodnih organizacija;
4) javna dostupnost sveobuhvatnim i tanim informacijama o kulturnim
dobrima i njihovoj zatiti.
(2) Sadraj i nain voenja informacionog sistema iz stava 1 ovog lana propisuje
Ministarstvo. . . .
Obiljeavanje kulturnih dobara Obiljeavanje kulturnih dobara Obiljeavanje kulturnih dobara Obiljeavanje kulturnih dobara
lan 73 lan 73 lan 73 lan 73
(1) Nepokretna kulturna dobra se obiljeavaju zatitnim znakom kulturnog dobra.
(2) Obiljeavanje kulturnih dobara vri javna ustanova za obavljanje konzervatorske
djelatnosti, u roku od 90 dana od dana utvrivanja statusa kulturno dobro.
(3) Izgled i sadraj zatitnog znaka i nain obiljeavnja kulturnih dobara propisuje
Ministarstvo.
(4) Transport pokretnih kulturnih dobara moe se oznaiti meunarodnim znakom
kulturnih dobara, u skladu sa meunarodnim propisima.
uvanje kulturnih dobara uvanje kulturnih dobara uvanje kulturnih dobara uvanje kulturnih dobara
lan 74 lan 74 lan 74 lan 74
(1) uvanje kulturnog dobra je kontinuirano praenje stanja kulturnog dobra,
sprjeavanje nedozvoljenih radnji, fiziko i tehniko obezbjeivanje i zatita od rizika kojim
ono moe biti izloeno.
(2) Nain uvanja kulturnog dobra, zavisno od vrste kulturnog dobra, propisuje
Ministarstvo.
Odravanje kulturnih dobara Odravanje kulturnih dobara Odravanje kulturnih dobara Odravanje kulturnih dobara
lan 75 lan 75 lan 75 lan 75
Odravanje kulturnog dobra obuhvata sanacije oteenja, radi ouvanja postojeeg
valorizovanog stanja i obezbjeivanja odrivog korienja, shodno utvrenoj namjeni.
Edukacija Edukacija Edukacija Edukacija
lan 76 lan 76 lan 76 lan 76
(1) Obrazovne ustanove su dune da kroz nastavne i vannastavne programe
razvijaju svijest o vrijednosti kulturnih dobara, kao plodnom izvoru saznanja, kreativnosti i
inspiracija za sadanje i budue generacije, opasnostima i rizicima kojima su ona izloena,
potrebi njihovog ouvanja, potovanja i razumijevanja i koristima koje iz njih mogu proizai.
247
21
(2) Ministarstvo, organi uprave i javne ustanove za zatitu kulturnih dobara duni su
da:
1) podstiu poznavanje domaih i meunarodnih propisa o zatiti kulturnih
dobara i struno osposobljavanje i usavravanje kadrova koji se bave njihovom zatitom;
2) informiu javnost o svojim programima i aktivnostima i meunarodnim
projektima i pomoi na zatiti kulturnih dobara i o mogunostima ukljuivanja u njihovu
realizaciju, kao i o nezakonitom djelovanju protiv kulturnih dobara;
3) podstiu sve da uestvuju u procesu zatite kroz identifikaciju, prouavanje,
tumaenje, ouvanje i prezentaciju kulturnih dobara, kao i javnom promiljanju i
raspravama o mogunostima i izazovima u vezi sa kulturnim dobrima;
4) pridaju znaaj onim vrijednostima kulturnih dobara koja im svaka zajednica
povezana sa njima pripisuje ili se sa njima identifikuje.
Prezentacija i popularizacija kulturnih dobara Prezentacija i popularizacija kulturnih dobara Prezentacija i popularizacija kulturnih dobara Prezentacija i popularizacija kulturnih dobara
lan 77 lan 77 lan 77 lan 77
(1) Prezentacijom se obezbjeuje dostupnost kulturnih dobara javnosti, radi
zadovoljenja kulturnih, naunih i edukativnih potreba i irenja saznanja o njihovim
vrijednostima i znaaju.
(2) Prezentacija kulturnih dobara se obazbjeuje, u skladu sa njihovom prirodom i
namjenom :
1) izradom publikacija o kulturnim dobrima;
2) pristupom kulturnim dobrima na nain koji omoguava samoobrazovanje,
podsticanje meusobne tolerancije, uenje o drugim kulturama i ljudima i njihovoj
raznovrsnosti;
3) razvojem kulturnog turizma.
(3) Licima sa invaliditetom obezbjeuje se pristup kulturnim dobrima shodno
njihovim potrebama, u skladu sa mogunostima.
Saradnja sa vlasnicima i draocima kulturnih dobara Saradnja sa vlasnicima i draocima kulturnih dobara Saradnja sa vlasnicima i draocima kulturnih dobara Saradnja sa vlasnicima i draocima kulturnih dobara
lan 78 lan 78 lan 78 lan 78
Organi uprave i javne ustanove za zatitu kulturnih dobara duni su da sarauju sa
vlasnicima i draocima kulturnih dobara u svim fazama zatite, da im omoguavaju da daju
svoje predloge, miljenja i inicijative u pogledu zatite, ouvanja i korienja kulturnih
dobara i da ih informiu o svojim aktivnostima u vezi sa njihovim kulturnim dobrima.
Saradnja sa nevladinim organizacijama Saradnja sa nevladinim organizacijama Saradnja sa nevladinim organizacijama Saradnja sa nevladinim organizacijama
lan 79 lan 79 lan 79 lan 79
Ministarstvo, organi uprave i javne ustanove za zatitu kulturnih dobara duni su da
sarauju sa nevladinim organizacijama koje se bave kulturnom batinom i da u tom smislu
podstiu i podravaju njihov rad i uee na izradi zakona i podzakonskih akata, irenju
saznanja o domaim i meunarodnim propisima i projektima, organizovanju seminara,
tribina i drugih oblika strunog usavravanja, identifikaciji kulturnih dobara i utvrivanju
njihove kulturne vrijednosti, podnoenju inicijativa za uspostavljanje zatite i prezentacije
stanja kulturnih dobara, njihove ugroenosti i potrebnih mjera zatite.
248
22
2. Istraivanja kulturnih dobara 2. Istraivanja kulturnih dobara 2. Istraivanja kulturnih dobara 2. Istraivanja kulturnih dobara
Ciljevi i vrste istraivanja Ciljevi i vrste istraivanja Ciljevi i vrste istraivanja Ciljevi i vrste istraivanja
lan 80 lan 80 lan 80 lan 80
(1) Istraivanja kulturnih dobara vre se radi:
1) otkrivanja, identifikacije, dokumentovanja, prouavanja i utvrivanja osobe-
nosti, svojstava, znaaja i znaenja;
2) utvrivanja i sprovoenja mjera zatite i ouvanja;
3) irenja i produbljivanja strunih i naunih saznanja;
4) izgradnje objekata ili izvoenja drugih radnji kojima nastaju promjene u
prostoru.
(2) Istraivanja kulturnih dobara vre se kao:
1) arheoloka istraivanja;
2) konzervatorska istraivanja;
3) druga struna i nauna istraivanja.
(3) Vrste istraivanja, uslove i nain njihovog vrenja, vrste i sadrinu dokumentacije
o istraivanjima propisuje Ministarstvo.
(4) Drava je duna da podstie interdisciplinarna istraivanja kulturnih dobara,
zajednica na koja se ona odnose, prostora na kojima su nastala i njihove meusobne
povezanosti.
Odobrenje za istraivanje Odobrenje za istraivanje Odobrenje za istraivanje Odobrenje za istraivanje
lan 81 lan 81 lan 81 lan 81
(1) Arheoloka istraivanja i konzervatorska istraivanja koja zadiru u integritet
kulturnog dobra vre se na osnovu odobrenja Uprave.
(2) Odobrenje iz stava 1 ovog lana izdaje se rjeenjem kojim se odreuje:
1) nosilac odobrenja;
2) rukovodilac istraivanja;
3) podruje, odnosno dobro na kojem se dozvoljava istraivanje;
4) vrsta i obim istraivakih radova;
5) rok i uslovi za vrenje istraivanja;
6) obaveze nosioca odobrenja.
(3) Odobrenje za istraivanja kulturnog dobra moe se izdati pravnom licu koje ima:
1) istraivaku licencu;
2) elaborat istraivanja i zatite;
3) obezbijeena tehnika i finansijska sredstava za vrenje istraivanja i sprovo-
enje mjera zatite.
(4) U sluaju hitne zatite kulturnog dobra ili arheolokog nalazita odobrenje za
istraivanje moe se izdati i bez dokaza o ispunjenosti uslova iz stava 3 ta. 2 i 3 ovog
lana.
(5) Ako je za istraivanje potrebno ograniiti redovno korienje podruja ili dobra
koje e se istraivati, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za istraivanja dostavlja se i ugovor
o ureivanju meusobnih odnosa podnosioca zahtjeva i vlasnika tog podruja, odnosno
dobra ili izjava vlasnika o nesmetanom vrenju istraivakih poslova, a za podvodna
arheoloka istraivanja i saglasnost organa uprave nadlenog za poslove sigurnosti na
moru.
(6) Ako su za istraivanje potrebna specijalna tehnika sredstva, za iju je upotrebu
prema zakonu potrebna posebna dozvola, uz zahtjev se podnosi i odobrenje za upotrebu
tih sredstava.
(7) Sadraj elaborata iz stava 3 taka 2 ovog lana propisuje Ministarstvo.
249
23
Obaveze nosioca odobrenja Obaveze nosioca odobrenja Obaveze nosioca odobrenja Obaveze nosioca odobrenja
lan 82 lan 82 lan 82 lan 82
(1) Nosilac odobrenja za istraivanje, zavisno od vrste istraivanja, duan je da:
1) odredi lice koje e vriti struni nadzor nad istraivakim radovima;
2) u toku vrenja istraivanja redovno i uredno vodi dokumentaciju o izvrenim
istraivakim radovima i preduzetim mjerama zatite;
3) preduzme potrebne mjere za fiziko i tehniko obezbijeenje podruja,
objekta i nalaza tokom i nakon istraivanja;
4) povremeno informie javnost o toku istraivanja;
5) omogui zainteresovanim strunjacima i naunicima da razgledaju nalazita i
nalaze;
6) u roku od 60 dana od isteka roka za vrenje istraivanja dostavi Upravi
preliminarni izvjetaj o izvrenom istraivanju;
7) u roku od jedne godine od isteka roka za vrenje istraivanja dostavi Upravi
konani izvjetaj, sa kompletnom dokumentacijom, o izvrenom istraivanju;
8) u roku od tri godine od isteka roka za vrenje istraivanja objavi rezultate
istraivanja;
9) u roku od godinu dana od isteka roka za vrenje istraivanja preda pokretne
nalaze subjektu koji odredi Vlada.
(2) Struni nadzor nad istraivakim radovima moe da vri lice koje ima
istraivaku licencu.
Obustavljanje istraivanja i oduzimanje odobrenja Obustavljanje istraivanja i oduzimanje odobrenja Obustavljanje istraivanja i oduzimanje odobrenja Obustavljanje istraivanja i oduzimanje odobrenja
lan 83 lan 83 lan 83 lan 83
(1) Uprava je duna da rjeenjem:
1) obustavi vrenje istraivanja ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenjem
i da odredi rok za otklanjanje utvrenih nepravilnosti;
2) oduzme odobrenje za istraivanje ako se istraivanjem nanosi teta ili dovodi
u opasnost kulturno dobro i da naredi preduzimanje odgovarajuih mjera zatite kulturnog
dobra odnosno podruja.
(2) Trokove sprovoenja mjera zatite iz stava 1 taka 2 ovog lana snosi lice koje
je imalo odobrenje za vrenje istraivanja.
(3) alba na rjeenje iz stava 1 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja.
Istraivaka licenca Istraivaka licenca Istraivaka licenca Istraivaka licenca
lan 84 lan 84 lan 84 lan 84
(1) Istraivaka licenca je dokaz o strunim referencama pravnog i fizikog lica za
vrenje istraivakih radova i sprovoenje mjera zatite.
(2) Istraivaku licencu iz stava 1 ovog lana izdaje i oduzima Ministarstvo.
(3) Istraivaka licenca moe se izdati pravnom licu koje je registrovano za istra-
ivanje i koje ima u radnom odnosu ili u lanstvu najmanje tri lica sa odgovarajuom
visokom strunom spremom, od kojih najmanje jedno lice sa istaivakom licencom.
(4) Istraivaka licenca moe se izdati fizikom licu koje ima odgovarajuu strunu
spremu, tri godine radnog iskustva i poloen struni ispit za istraivaa.
(5) Blie uslove i nain sticanja i oduzimanja istraivakih licenci, kao i sadraj i
nain voenja evidencije izdatih istraivakih licenci propisuje Ministarstvo.
250
24
Strani istraivai Strani istraivai Strani istraivai Strani istraivai
lan 85 lan 85 lan 85 lan 85
Strana fizika i pravna lica mogu da vre istraivanja kulturnih dobara na teritoriji
Crne Gore u saradnji sa domaim pravnim licem koje ima odobrenje iz lana 81 ovog
zakona.
Pravo prvenstva naune obrade Pravo prvenstva naune obrade Pravo prvenstva naune obrade Pravo prvenstva naune obrade
lan 86 lan 86 lan 86 lan 86
Nosilac odobrenja za istraivanje i struna lica koja su uestvovala u istraivanju
imaju pravo prvenstva naune obrade i objavljivanja rezultata istraivanja u roku od tri
godine od dana zavretka istraivanja.
3 33 3. Sluajna otkria . Sluajna otkria . Sluajna otkria . Sluajna otkria
Obaveze pronalazaa Obaveze pronalazaa Obaveze pronalazaa Obaveze pronalazaa
lan 87 lan 87 lan 87 lan 87
(1) Ako se prilikom izvoenja graevinskih, poljoprivrednih ili bilo kojih drugih radova
i aktivnosti na kopnu ili u vodi naie na nalaze od arheolokog znaaja, izvoa radova (u
daljem tekstu: sluajni pronalaza) duan je da:
1) prekine radove i da obezbijedi nalazite, odnosno nalaze od eventualnog
oteenja, unitenja i od neovlaenog pristupa drugih lica;
2) odmah prijavi nalazite, odnosno nalaz Upravi, najblioj javnoj ustanovi za
zatitu kulturnih dobara, organu uprave nadlenom za poslove policije ili organu uprave
nadlenom za poslove sigurnosti na moru;
3) sauva otkrivene predmete na mjestu nalaenja u stanju u kojem su naeni
do dolaska ovlaenih lica subjekata iz take 2 ovog stava;
4) saopti sve relevantne podatke u vezi sa mjestom i poloajem nalaza u
vrijeme otkrivanja i o okolnostima pod kojim su otkriveni.
(2) Izuzetno od stava 1 taka 3 ovog lana, pronalaza moe nalaze, radi njihove
zatite, odmah predati nekom od subjekata iz stava 1 taka 2 ovog lana.
Obaveze Uprave i investitora Obaveze Uprave i investitora Obaveze Uprave i investitora Obaveze Uprave i investitora
lan 88 lan 88 lan 88 lan 88
(1) Uprava je duna da, najkasnije narednog dana od dana obavjetenja iz lana 87
stav 1 taka 2 ovog zakona:
1) komisijski utvrdi da li se radi o arheolokim nalazima;
2) preduzme brigu o uvanju nalazita i nalaza;
3) preda nalaze na privremeno uvanje javnoj muzejskoj ustanovi u optini na
ijoj su teritoriji pronaeni ili matinoj muzejskoj ustanovi;
4) o izvrenom uviaju i preduzetim mjerama saini detaljan zapisnik;
5) nakon izvrenog uviaja, zavisno od vrste i prirode otkrivenog nalazita i
radova koji se izvode, donese rjeenje kojim e odrediti da se izvoenje radova nastavi uz
nadzor arheologa sa istraivakom licencom ili da se radovi privremeno obustave i
sprovede odgovarajue arheoloko istraivanje.
(2) Privremena obustava radova, u smislu stava 1 taka 5 ovog lana, moe trajati
najdue 30 dana.
251
25
(3) U roku iz stava 2 ovog lana Uprava moe donijeti rjeenje o uspostavljanju
prethodne zatite nalazita.
(4) Ako Uprava ne uspostavi prethodnu zatitu u skladu sa stavom 3 ovog lana,
nalazite se smatra slobodnim prostorom.
(5) alba na rjeenje iz stava 1 taka 5 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja.
(6) U sluaju iz stava 1 taka 5 ovog lana trokove arheolokih istraivanja i
arheolokog nadzora snosi drava ukoliko sa investitorom graevinskih radova nije drukije
ugovoreno.
4. Integralna zatita 4. Integralna zatita 4. Integralna zatita 4. Integralna zatita
Zatita kulturnih dobara u planskim dokumentima Zatita kulturnih dobara u planskim dokumentima Zatita kulturnih dobara u planskim dokumentima Zatita kulturnih dobara u planskim dokumentima
lan 89 lan 89 lan 89 lan 89
(1) Planskim dokumentima obezbjeuje se zatita kulturnih dobara i njihove
okoline, kao integralnog dijela savremenog drutvenog, ekonomskog i urbanog razvoja, na
nain kojim se potuje njihov integritet i status i dosljedno sprovode reim i mjere zatite
koji su propisani ovim zakonom.
(2) Planski dokument mora biti usklaen sa studijom zatite kulturnih dobara (u
daljem tekstu: studija zatite) i menadment planom.
(3) Uprava daje miljenje na planski dokument, u odnosu na usklaenost sa
studijom zatite i menadment planom, shodno zakonu kojim se ureuje prostor.
Studija zatite kulturnih dobara Studija zatite kulturnih dobara Studija zatite kulturnih dobara Studija zatite kulturnih dobara
lan 90 lan 90 lan 90 lan 90
(1) Studija zatite, zavisno od vrste planskog dokumenta, sadri:
1) tekstualni i grafiki prikaz nepokretnih kulturnih dobara, potencijalnih arheolo-
kih lokaliteta, prostora sa izraenim ambijentalnim vrijednostima i njihove okoline, na
podruju koje je obuhvaeno planskim dokumentom;
2) reim i mjere zatite, ouvanja i unaprjeenja kulturnih dobara i njihove zati-
ene okoline;
3) konzervatorske uslove za projektovanje radova za sprovoenje konzervato-
rskih mjera na nepokretnim kulturnim dobrima.
(2) Studiju zatite donosi Uprava, a njena izrada se moe povjeriti pravnom licu koje
ima konzervatorsku licencu.
(3) Reim i mjere zatite iz stava 1 taka 2 ovog lana obuhvataju, naroito:
1) namjenu, nain uvanja, odravanja, korienja i zatite kulturnih dobara i nji-
hove zatiene okoline;
2) mjere zatite potencijalnih arheolokih lokaliteta i prostora sa izraenim
ambijentalnim vrijednostima;
3) procjenu potrebnih arheolokih, konzervatorskih i drugih istraivanja;
4) predloge za uklanjanje ili promjenu namjene objekata ije postojanje ili
korienje ugroava istraivanja, zatitu ili korienje kulturnog dobra;
5) potrebne konzervatorske mjere za ouvanje ii revitalizaciju kulturnog dobra;
6) obnovu naruenog kulturnog pejzaa.
(4) Konzervatorski uslovi iz stava 1 taka 3 ovog lana sadre detaljan opis stanja,
gabarita i izgleda kulturnog dobra, vrste materijala i tehniku izvoenja radova za koje je
potrebna graevinska dozvola.
252
26
Menadment plan Menadment plan Menadment plan Menadment plan
lan 91 lan 91 lan 91 lan 91
(1) Menadment plan je strateki dokument za dugorono upravljvanje, zatitu,
ouvanje, korienje i prezentaciju kulturno-istorijske cjeline, lokaliteta i podruja.
(2) Menadment plan se obavezno donosi za kulturno dobro koje je upisano na Listu
svjetske batine i kulturno dobro koje se nominuje za upis na ovu listu.
(3) Menadment plan sadri, naroito:
1) strategiju viegodinjeg upravljanja kulturnim dobrom i smjernice za njenu
realizaciju;
2) program aktivnosti na cjelovitoj valorizaciji, zatiti i prezentaciji kulturnog
dobra;
3) mehanizme za ostvarivanje integralne zatite;
4) nain vrenja monitoringa planiranih aktivnosti.
(4) Menadment plan donosi Vlada, na predlog Ministarstva.
Geoloka istraivanja i eksploatacija mineralnih sirovina Geoloka istraivanja i eksploatacija mineralnih sirovina Geoloka istraivanja i eksploatacija mineralnih sirovina Geoloka istraivanja i eksploatacija mineralnih sirovina
lan 92 lan 92 lan 92 lan 92
Geoloka istraivanja i eksploatacija mineralnih sirovina, ukljuujui i izgradnju
rudarskih objekata, na podrujima na kojima se nalaze nepokretna kulturna dobra, kao i na
udaljenosti do 500 m od granica njihove zatiene okoline, ne mogu se vriti bez prethodne
saglasnosti Uprave.
Zatita kulturnih dobara od faktora uticaja na ivotnu sredinu Zatita kulturnih dobara od faktora uticaja na ivotnu sredinu Zatita kulturnih dobara od faktora uticaja na ivotnu sredinu Zatita kulturnih dobara od faktora uticaja na ivotnu sredinu
lan 93 lan 93 lan 93 lan 93
(1) Organ uprave nadlean za monitoring stanja ivotne sredine duan je da
indikatore, podatke i ocjenu stanja ivotne sredine dostavlja Upravi.
(2) Pravna i fizika lica koja obavljaju djelatnost koja moe imati negativan uticaj na
kulturna dobra i njihovu okolinu duna su da utvrde mjere za smanjenje i otklanajanja
posljedica uticaja na kulturna dobra i da ih redovno sprovode.
5. Konzervatorske mjere 5. Konzervatorske mjere 5. Konzervatorske mjere 5. Konzervatorske mjere
Pojam i vrste Pojam i vrste Pojam i vrste Pojam i vrste
lan 94 lan 94 lan 94 lan 94
Konzervatorske mjere na kulturnim dobrima su konzervacija, restauracija,
rekonstrukcija, anastiloza, konsolidacija, sanacija, adaptacija i drugi radovi i aktivnosti
kojima se odrava ili mijenja postojee stanje kulturnih dobara.
Konzervacija Konzervacija Konzervacija Konzervacija
lan 95 lan 95 lan 95 lan 95
(1) Konzervacijom se obezbjeuje ouvanje kulturnog dobra u zateenom stanju.
(2) Konzervacija se sprovodi na kulturnom dobru ili njegovom dijelu o ijoj
originalnosti nema validih podataka na osnovu kojih bi se mogla sprovesti restauracija ili
druga konzervatorska mjera.
253
27
Restauracija Restauracija Restauracija Restauracija
lan 96 lan 96 lan 96 lan 96
(1) Restauracija je vraanje nedostajuih djelova kulturnog dobra i odstranjivanje
neautentinih djelova i dodataka kulturnom dobru, u skladu sa njegovim izvornim oblikom i
svojstvima.
(2) Restauracija kulturnog dobra se vri na osnovu autentine dokumentacije ili
validih podataka, primjenom originalnih, odnosno odgovarajuih materijala, uz potovanje
doprinosa svih perioda u stvaranju i ouvanju kulturnog dobra, na nain da se svi dodatni
radovi prepoznatljivo razlikuju od kompozicije njegovog autentinog dijela.
(3) Restauracija se ne moe odobriti i vriti na osnovu pretpostavljene originalnosti,
odnosno autentinosti kulturnog dobra.
(4) Otkrivanje autentinog stanja kulturnog dobra moe se odobriti samo ako je dio
koji se uklanja manje vrijedan od dijela koji se otkriva.
Rekonstrukcija Rekonstrukcija Rekonstrukcija Rekonstrukcija
lan 97 lan 97 lan 97 lan 97
Rekonstrukcijom se vri obnova unitenog kulturnog dobra, na osnovu autenti-ne
dokumentacije o njegovom vizuelnom izgledu i sadrini.
Anastiloza Anastiloza Anastiloza Anastiloza
lan 98 lan 98 lan 98 lan 98
(1) Anastiloza je ponovno slaganje postojeih raslanjenih djelova kulturnog dobra.
(2) U sluaju anastiloze kulturnog dobra materijal koji se koristi za spajanje djelova
treba da bude prepoznatljiv, a njegova koliina najmanje mogua za uspostavljanje novog
oblika kulturnog dobra.
Adaptacija, sanacija i konsolidacija Adaptacija, sanacija i konsolidacija Adaptacija, sanacija i konsolidacija Adaptacija, sanacija i konsolidacija
lan 99 lan 99 lan 99 lan 99
(1) Adaptacija je prilagoavanje kulturnog dobra novoj namjeni, funkciji ili stan-
dardima djelatnosti, bez bitne promjene njegovog izgleda.
(2) Sanacija je obnova kulturnog dobra primjenom vie konzervatorskih mjera.
(3) Konsolidacija je ojaavanje strukture i otpornosti kulturnog dobra, bez promjene
njegovog vizuelnog izgleda.
Tradicionalne tehnike, zanati i materijali Tradicionalne tehnike, zanati i materijali Tradicionalne tehnike, zanati i materijali Tradicionalne tehnike, zanati i materijali
lan 100 lan 100 lan 100 lan 100
(1) Prilikom sprovoenja konzervatorskih mjera na kulturnom dobru prednost se
daje tradicionalnim tehnikama, zanatima i materijalima.
(2) Kada se pokae da tradicionalne tehnike, zanati i materijali nijesu odgovarajui,
konzervatorske mjere na kulturnom dobru mogu se izvriti primjenom savremene tehnike i
materijala, ija je efikasnost potvrena naunim podacima ili praktinim iskustvima.
254
28
Sprovoenje konzervatorskih mjera Sprovoenje konzervatorskih mjera Sprovoenje konzervatorskih mjera Sprovoenje konzervatorskih mjera
lan 101 lan 101 lan 101 lan 101
(1) Konzervatorske mjere na nepokretnom i pokretnom kulturnom dobru sprovode
se u skladu sa ovim zakonom i odgovarajuim pravilima meunarodnih tijela za zatitu
kulturnih dobara, na osnovu konzervatorskog projekta.
(2) Ako je za sprovoenje konzervatorskih mjera na nepokretnom kulturnom dobru
potrebna graevinska dozvola primjenjuju se i propisi o izgradnji objekata.
(3) Izvoa radova na kulturnom dobru duan je da obavijesti Upravu o poetku
izvoenja radova.
Konzervatorski uslovi Konzervatorski uslovi Konzervatorski uslovi Konzervatorski uslovi
lan 102 lan 102 lan 102 lan 102
(1) Za izradu konzervatorskog projekta za sprovoenje konzervatorskih mjera na
pokretnom kulturnom dobru i za izvoenje radova na nepokretnom kulturnom dobru za
koje se ne izdaju urbanistiko-tehniki uslovi, Uprava, na zahtjev vlasnika, odnosno draoca
kulturnog dobra, izdaje konzervatorske uslove.
(2) Konzervatorski uslovi iz stava 1 ovog lana, zavisno od vrste kulturnog dobra i
planiranih radova, sadre vrstu konzervatorske mjere, elemente iz lana 90 stav 4 ovog
zakona i druge uslove kojima se obezbjeuje autentinost i integritet kulturnog dobra.
Konzervatorski projekat Konzervatorski projekat Konzervatorski projekat Konzervatorski projekat
lan 103 lan 103 lan 103 lan 103
(1) Konzervatorski projekat je tehnika dokumentacija za sprovoenje konzervato-
rskih mjera na kulturnom dobru.
(2) Konzervatorski projekat, zavisno od vrste kulturnog dobra, mogu da izrauju
javne ustanove za zatitu kulturnih dobara i druga pravna i fizika lica koja imaju
konzervatorsku licencu.
(3) Saglasnost na konzervatorski projekat daje Uprava, na zahtjev vlasnika, odnosno
draoca kulturnog dobra
(4) Prije izrade konzervatorskog projekta vre se sva potrebna istraivanja.
Ovlaenje za sprovoenje konzervatorskih mjera Ovlaenje za sprovoenje konzervatorskih mjera Ovlaenje za sprovoenje konzervatorskih mjera Ovlaenje za sprovoenje konzervatorskih mjera
lan 104 lan 104 lan 104 lan 104
(1) Konzervatorske mjere na nepokretnom i pokretnom kulturnom dobru mogu da
vre javne ustanove za zatitu kulturnih dobara i druga pravna i fizika lica koja imaju
odgovarajuu konzervatorsku licencu.
(2) Lica iz stava 1 ovog lana mogu da, uz prethodnu saglasnost Uprave, za
izvoenje pojedinih radova na sprovoenju konzervatorskih mjera na kulturnom dobru
angauju drugo pravno ili fiziko lice koje ispunjava uslove iz stava 1 ovog lana.
Struni nadzor i rukovoenje radovima Struni nadzor i rukovoenje radovima Struni nadzor i rukovoenje radovima Struni nadzor i rukovoenje radovima
lan 105 lan 105 lan 105 lan 105
(1) Vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra duan je da odredi lice koje e vriti
struni nadzor nad izvoenjem radova na kulturnom dobru.
(2) Izvoa radova je duan da odredi lice koje e rukovoditi izvoenjem radova na
kulturnom dobru.
255
29
(3) Struni nadzor i rukovoenje radovima na kulturnim dobrima moe da vri lice
koje ima odgovarajuu konzervatorsku licencu.
Konzervatorska licenca Konzervatorska licenca Konzervatorska licenca Konzervatorska licenca
lan 106 lan 106 lan 106 lan 106
(1) Konzervatorska licenca je dokaz o strunim referencama pravnog i fizikog lica
za izradu studije zatite i konzervatorskog projekta i za sprovoenje konzervatorskih mjera
na kulturnim dobrima.
(2) Licencu iz stava 1 ovog lana izdaje i oduzima Ministarstvo.
(3) Konzervatorska licenca se moe izdati pravnom licu koje je registrovano za
izvoenje radova na kulturnim dobrima i koje ima u radnom odnosu ili u lanstvu najmanje
tri lica sa odgovarajuom visokom strunom spremom, od kojih najmanje jedno lice sa
konzervatorkom licencom.
(4) Konzervatorska licenca se moe izdati fizikom licu koje ima odgovarajuu
visoku strunu spremu, tri godine radnog iskustva i poloen struni ispit za obavljanje
konzervatorske djelatnosti.
(5) Blie uslove i nain izdavanja i oduzimanja konzrvatorske licence, kao i sadraj i
nain voenja evidencije izdatih konzervatorskih licenci propisuje Ministarstvo.
Obustava radova i oduzimanje konzervatorske licence Obustava radova i oduzimanje konzervatorske licence Obustava radova i oduzimanje konzervatorske licence Obustava radova i oduzimanje konzervatorske licence
lan 107 lan 107 lan 107 lan 107
(1) Uprava je duna da rjeenjem:
1) privremeno obustavi sprovoenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru,
do obezbjeivanja uslova za njihovo pravilno izvoenje, ako se radovi ne izvode u skladu sa
konzervatorskim projektom na koji je data saglasnost Uprave;
2) obustavi izvoenje radova kojim se ugroava ili dovodi u opasnost kulturno
dobro i naredi preduzimanje neophodnih mjera zatite.
(2) Ako je za sprovoenje konzervatorskih mjera izdata graevinska dozvola, Uprava
e rjeenje iz stava 1 ovog lana dostaviti nadlenoj graevinskoj inspekciji i organu koji je
izdao graevinsku dozvolu.
(3) U sluaju iz stava 2 ovog lana graevinska inspekcija je duna da naloi
zabranu izvoenja odobrenih radova.
(4) alba na rjeenje iz st. 1 i 3 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja.
(5) U sluaju iz stava 1 taka 2 ovog lana Ministarstvo e oduzeti konzervatorsku
licencu licu koje je izvodilo radove i licu koje je rukovodilo izvoenjem radova.
Prijem izvede Prijem izvede Prijem izvede Prijem izvedenih radova nih radova nih radova nih radova
lan 108 lan 108 lan 108 lan 108
(1) Radi strune kontrole kvaliteta sprovedenih konzervatorskih mjera na kulturnom
dobru vri se prijem izvedenih radova.
(2) Prijem izvedenih radova vri Uprava, na zahtjev investitora radova.
(3) Uz zahtjev iz stava 2 ovog lana dostavlja se izvjetaj o izvrenim radovima i
izvjetaj o strunom nadzoru.
(4) Prijem izvedenih radova vri struna komisija koju obrazuje Uprava, od najmanje
tri lana, od kojih jedan lan mora imati konzervatorsku licencu.
256
30
6. 6. 6. 6. Ostale mjere zati Ostale mjere zati Ostale mjere zati Ostale mjere zatite te te te
Vraanje kulturnog dobra u prvobitno stanje Vraanje kulturnog dobra u prvobitno stanje Vraanje kulturnog dobra u prvobitno stanje Vraanje kulturnog dobra u prvobitno stanje
lan 109 lan 109 lan 109 lan 109
(1) Ako se na kulturnom dobru izvode ili su izvedeni radovi bez konzervatorskog
projekta na koji je data saglasnost, Uprava e rjeenjem obustaviti izvoenje radova i
naloiti da se, ukoliko je to mogue, kulturno dobro vrati u prvobitno stanje.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana Uprava e utvrditi odgovarajue mjere zatite za
sprjeavanje rizika od oteenja ili unitenja kulturnog dobra.
(3) Ako se u sluaju iz stava 1 ovog lana kulturno dobro ne moe vratiti u prvobitno
stanje vlasnik odnosno dralac kulturnog dobra i izvoa radova na kulturnom dobru duni
su da dravi plate tetu u iznosu stvarne vrijednosti tog kulturnog dobra.
Eksproprijacija kulturnog dobra Eksproprijacija kulturnog dobra Eksproprijacija kulturnog dobra Eksproprijacija kulturnog dobra
lan 110 lan 110 lan 110 lan 110
Nepokretno kulturno dobro u privatnoj svojini moe se eksproprijisati, u skladu sa
zakonom kojim se ureuje eksproprijacija, ako je to neophodno radi vrenja arheolokih
istraivanja ili sprovoenja propisanih mjera zatite.
VI VI VI VI. .. . PRAVA I OBAVEZE VLASNIKA I DRALACA KULTUR PRAVA I OBAVEZE VLASNIKA I DRALACA KULTUR PRAVA I OBAVEZE VLASNIKA I DRALACA KULTUR PRAVA I OBAVEZE VLASNIKA I DRALACA KULTURNIH DOBARA NIH DOBARA NIH DOBARA NIH DOBARA
1. 1. 1. 1. Prava vlasnika i dralaca Prava vlasnika i dralaca Prava vlasnika i dralaca Prava vlasnika i dralaca
Pravo na strunu pomo Pravo na strunu pomo Pravo na strunu pomo Pravo na strunu pomo
lan 111 lan 111 lan 111 lan 111
(1) Vlasnik i dralac kulturnog dobra imaju pravo na besplatnu strunu pomo u
pogledu:
1) pregledanja, utvrivanja stanja i objanjavanja osobenosti i znaaja kulturnog
dobra;
2) savjeta i uputstava u vezi sa uvanjem, odravanjem, potovanjem i kori-
enjem kulturnog dobra;
3) ukazivanja na potrebu preduzimanja mjera zatite;
4) naina ostvarivanja prava i obaveza utvrenih ovim zakonom.
(2) Pravo na strunu pomo iz stava 1 ovog lana ostvaruje se kod Uprave i javnih
ustanova za zatitu kulturnih dobara.
Pravo na javnu prezentaciju Pravo na javnu prezentaciju Pravo na javnu prezentaciju Pravo na javnu prezentaciju
lan 112 lan 112 lan 112 lan 112
(1) Vlasnik, odnosno dralac pokretnog kulturnog dobra ima pravo da kulturno dobro
povremeno javno prezentuje u izlobenim prostorima javnih ustanova za zatitu kulturnih
dobara, bez plaanja naknade za ustupljeni prostor i organizaciju izlobe.
(2) Meusobni odnosi izmeu vlasnika, odnosno draoca i javne ustanove iz stava 1
ovog lana u pogledu prezentacije pokretnog kulturnog dobra ureuju se ugovorom.
257
31
Pravo deponovanja Pravo deponovanja Pravo deponovanja Pravo deponovanja
lan 113 lan 113 lan 113 lan 113
(1) Vlasnik i dralac pokretnog kulturnog dobra, koji ne moe da obezbijedi uslove za
njegovo uvanje ili je privremeno sprijeen da uva kulturno dobro, ima pravo da to dobro
deponuje kod Uprave, organa uprave nadlenog za poslove arhivske djelatnosti ili javne
ustanove za zatitu kulturnih dobara.
(2) Meusobni odnosi izmeu vlasnika, odnosno draoca i subjekata iz stava 1 ovog
lana, u vezi sa uvanjem, odravanjem i korienjem deponovanog kulturnog dobra,
ureuju se ugovorom.
Pravo na Pravo na Pravo na Pravo na finansijsku podrku finansijsku podrku finansijsku podrku finansijsku podrku
lan 114 lan 114 lan 114 lan 114
(1) Vlasnik kulturnog dobra ima pravo na finansijsku podrku drave za odravanje
kulturnog dobra i za sprovoenje konzervatorskih mjera koje prelaze trokove redovnog
odravanja, u skladu sa ovim zakonom.
(2) Vrstu, sadrinu i obim radova koji spadaju u redovno odravanje kulturnog dobra
i kriterijume za utvrivanje visine trokova redovnog odravanja propisuje Ministarstvo.
(3) Poreske i carinske olakice koje vlasnik kulturnog dobra ostvari povodom
kulturnog dobra smatraju se ueem Crne Gore u zatiti tog kulturnog dobra.
Pravo na naknadu tete Pravo na naknadu tete Pravo na naknadu tete Pravo na naknadu tete
lan 115 lan 115 lan 115 lan 115
(1) Vlasnik kulturnog dobra ima pravo na naknadu tete, ako je:
1) mjerom zatite koju je odredila Uprava ogranieno ekonomsko iskoriavanje
kulturnog dobra, za tradicionalnu ili drugu odobrenu namjenu;
2) zbog istraivanja ili sprovoenja mjera zatite, koje vri lice koje je odredila
Uprava, kulturno dobro oteeno;
3) za sprovoenje mjera iz take 2 ovog stava neophodno njegovo prisustvo,
zbog ega ne moe da obavlja svoje redovne aktivnosti.
(2) Naknada tete po osnovu stava 1 ovog lana ostvaruje se kod Uprave.
2. 2. 2. 2. Obaveze vlasnika i dralaca Obaveze vlasnika i dralaca Obaveze vlasnika i dralaca Obaveze vlasnika i dralaca
Prijavljivanje promjena Prijavljivanje promjena Prijavljivanje promjena Prijavljivanje promjena
lan 116 lan 116 lan 116 lan 116
Vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra duan je da odmah, a najkasninje u roku
od osam dana, prijavi Upravi svaku pravnu i fiziku promjenu na kulturnom dobru.
uvanje, odravanje i sprovoenje mjera zatite uvanje, odravanje i sprovoenje mjera zatite uvanje, odravanje i sprovoenje mjera zatite uvanje, odravanje i sprovoenje mjera zatite
lan 117 lan 117 lan 117 lan 117
(1) Vlasnik kulturnog dobra duan je da kulturno dobro uva, pravilno koristi,
redovno odrava i da blagovremeno sprovodi druge propisane ili utvrene mjere zatite.
(2) Obaveze iz stava 1 ovog lana vlasnik kulturnog dobra moe prenijeti na draoca
ugovorom ili pravnim aktom, u skladu sa zakonom.
258
32
(3) Ako kulturno dobro obuhvata vie djelova na kojima pravo svojine ima vie lica,
svaki vlasnik posebnog dijela kulturnog dobra duan je da postupa na nain iz stava 1 ovog
lana.
(4) Ako vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra ne postupa sa kulturnim dobrom u
skladu sa stavom 1 ovog lana, Uprava e mu rjeenjem narediti da u odreenom roku
izvri potrebne mjere zatite i upozorie ga da e u sluaju nepostupanja po rjeenju
nareene mjere zatite izvriti o njegovom troku.
(5) alba na rjeenje iz stava 4 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja.
Doputanje istraivanja i sprovoenja mjera zatite Doputanje istraivanja i sprovoenja mjera zatite Doputanje istraivanja i sprovoenja mjera zatite Doputanje istraivanja i sprovoenja mjera zatite
lan 118 lan 118 lan 118 lan 118
(1) Vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra duan je da, po prethodnom obavje-
tenju, dopusti Upravi i drugom licu koje ima odobrenje Uprave da pregleda, evidentira,
dokumentuje, istrauje i snima kulturno dobro, uzima uzorke materijala i sprovodi utvrene
mjere zatite.
(2) Obavjetenje iz stava 1 ovog lana dostavlja se vlasniku, odnosno draocu
kulturnog dobra najkasnije tri dana prije vrenja radnji i mjera.
Omoguavanje dostupnosti kulturnog dobra javnosti Omoguavanje dostupnosti kulturnog dobra javnosti Omoguavanje dostupnosti kulturnog dobra javnosti Omoguavanje dostupnosti kulturnog dobra javnosti
lan 119 lan 119 lan 119 lan 119
(1) Subjekat koji upravlja kulturnim dobrom u dravnoj svojini i vjerska zajednica
duni su da, u skladu sa prirodom i namjenom kulturnog dobra i organizacijom svoga rada,
omogue pojedinani i kolektivni pristup kulturnom dobru koje posjeduju.
(2) Lica iz stava 1 ovog lana duna su da, na zahtjev javne ustanove za zatitu
kulturnih dobara, privremeno ustupe kulturno dobro koje posjeduju radi prezentacije
javnosti.
(3) Vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra u privatnoj svojini duan je da
najmanje dva puta u toku godine omogui pristup javnosti kulturnom dobru koje posjeduje.
(4) Ukoliko pristup pokretnom kulturnom dobru u privatnoj svojini nije mogue
ostvariti na mjestu gdje se ono nalazi, vlasnik, odnosno dralac je duan da omogui
njegovu prezentaciju u javnoj ustanovi za zatitu kulturnih dobara.
(5) Vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra moe ustanoviti naknadu za pristup
kulturnom dobru, osim u sluajevima iz lana 119 stav 1 ovog zakona.
(6) Kriterijume za utvrivanje visine naknade za pristup kulturnom dobru utvruje
Vlada.
VII VII VII VII. .. . OBAVLJANJE DJELATNOST OBAVLJANJE DJELATNOST OBAVLJANJE DJELATNOST OBAVLJANJE DJELATNOSTI ZATITE KULTURNIH DOBARA I ZATITE KULTURNIH DOBARA I ZATITE KULTURNIH DOBARA I ZATITE KULTURNIH DOBARA
Obavljanje djelatnosti Obavljanje djelatnosti Obavljanje djelatnosti Obavljanje djelatnosti
lan 120 lan 120 lan 120 lan 120
Zatita i ouvanje kulturnih dobara ostvaruje se obavljanjem konzervatorske, muzej-
ske, arhivske, biblioteke i kinoteke djelatnosti, u skladu sa zakonom i pravilima struke.
259
33
Konzervatorska Konzervatorska Konzervatorska Konzervatorska djelatnost djelatnost djelatnost djelatnost
lan 121 lan 121 lan 121 lan 121
(1) Konzervatorska djelatnost obuhvata strune poslove koji se odnose na istra-
ivanje, prouavanje, dokumentovanje, obiljeavanje, prezentaciju, valorizaciju i revalo-
rizaciju kulturnih dobara i sprovoenje konzervatorskih mjera.
(2) Poslove konzervatorske djelatnosti, u okviru svojih nadlenosti, vri Uprava,
organ uprave nadlean za arhivsku djelatnost i javna ustanova za konzervatorsku
djelatnost.
(3) Odreene poslove konzervatorske djelatnosti mogu da vre strune i naune
ustanove i druga pravna i fizika lica koja ispunjavaju propisane prostorne, kadrovske,
tehniko-tehnoloke i materijalne uslove.
(4) Blie uslove za obavljanje poslova konzervatorske djelatnosti iz stava 3 ovog
lana propisuje Ministarstvo.
Javna ustanova z Javna ustanova z Javna ustanova z Javna ustanova za konzervatorsku djelatnost a konzervatorsku djelatnost a konzervatorsku djelatnost a konzervatorsku djelatnost
lan 122 lan 122 lan 122 lan 122
Konzervatorsku djelatnost koja se odnosi na arheoloka i konzervatorska istrai-
vanja, laboratorijska ispitivanja, ekspertize i obiljeavanje kulturnih dobara, izradu studija
zatite i konzervatorskih projekata i sprovoenje konzervatorskih mjera na kulturnim
dobrima, obavljaju javne ustanove koje osniva Vlada.
Vrenje strunih poslova Vrenje strunih poslova Vrenje strunih poslova Vrenje strunih poslova
lan 123 lan 123 lan 123 lan 123
(1) Strune poslove konzervatorske djelatnosti mogu da vre lica koja imaju
odgovarajuu srednju, viu i visoku strunu spremu i poloen struni ispit za obavljanje
konzervatorske djelatnosti.
(2) Lica iz stava 1 ovog lana poslove konzervatorske djelatnosti vre u odreenom
strunom zvanju.
(3) Vrstu i stepen strune spreme za vrenje poslova konzervatorske djelatnosti,
zavisno od vrste kulturnog dobra, uslove, program i nain polaganja strunog ispita
propisuje Ministarstvo.
Struna zvanja Struna zvanja Struna zvanja Struna zvanja
lan 124 lan 124 lan 124 lan 124
(1) Struna zvanja u konzervatorskoj djelatnosti su:
1) laborant, konzervatorski tehniar i dokumentacioni tehniar, sa srednjom
strunom spremom;
2) vii laborant, vii konzervatorski tehniar i vii dokumentacioni tehniar, sa
viom strunom spremom;
3) istraiva, konzervator i dokumentarista, sa visokom strunom spremom;
4) vii istraiva, vii konzervator, vii dokumentarista, istraivaki savjetnik,
konzervatorski savjetnik i dokumentacioni savjetnik, sa visokom strunom spremom i
posebnim strunim referencama.
(2) Struna zvanja iz stava 1 ta. 1, 2 i 3 ovog lana stiu se polaganjem strunog
ispita za obavljanje konzervatorske djelatnosti.
260
34
(3) Struna zvanja iz stava 1 taka 4 ovog lana dodjeljuje Ministarstvo, na predlog
strune komisije, na osnovu strunih referenci i rezultata u pogledu zatite kulturnih
dobara i razvoja konzervatorske djelatnosti.
(4) Licu koje stekne struno zvanje iz stava 1 ovog lana Ministarstvo izdaje
uvjerenje.
(5) Blie uslove, nain i postupak sticanja strunih zvanja, poslovi koji se vre u
odreenom strunom zvanju i obrazac uvjerenja o strunom zvanju propisuje Ministarstvo.
VIII VIII VIII VIII. .. . FINANSIRANJE ZATITE I OUVANJE KULTURNIH DOBARA FINANSIRANJE ZATITE I OUVANJE KULTURNIH DOBARA FINANSIRANJE ZATITE I OUVANJE KULTURNIH DOBARA FINANSIRANJE ZATITE I OUVANJE KULTURNIH DOBARA
1. 1. 1. 1. Obezbjeivanje sredstava za zatitu i ouvanje kulturnih dobara Obezbjeivanje sredstava za zatitu i ouvanje kulturnih dobara Obezbjeivanje sredstava za zatitu i ouvanje kulturnih dobara Obezbjeivanje sredstava za zatitu i ouvanje kulturnih dobara
Izvori sredstava Izvori sredstava Izvori sredstava Izvori sredstava
lan 125 lan 125 lan 125 lan 125
(1) Zatita i ouvanje kulturnih dobara finansira se iz:
1) sredstava vlasnika i dralaca kulturnih dobara;
2) optih prihoda budeta Crne Gore;
3) renta za ouvanje kulturnih dobara;
4) budeta optina;
5) donacija;
6) drugih izvora, u skladu sa zakonom.
(2) Renta za ouvanje kulturnih dobara se ureuje poreskim zakonima.
Sredstva vlasnika kulturnog dobra Sredstva vlasnika kulturnog dobra Sredstva vlasnika kulturnog dobra Sredstva vlasnika kulturnog dobra
lan 126 lan 126 lan 126 lan 126
(1) Vlasnik kulturnog dobra duan je da obezbjeuje sredstva za uvanje i redovno
odravanje kulturnog dobra.
(2) Obavezu iz stava 1 ovog lana vlasnik moe ugovorom prenijeti na draoca
kulturnog dobra.
Sredstva iz Budeta Crne Gore Sredstva iz Budeta Crne Gore Sredstva iz Budeta Crne Gore Sredstva iz Budeta Crne Gore
lan 127 lan 127 lan 127 lan 127
Iz optih prihoda budeta Crne Gore i od rente za ouvanje kulturnih dobara
obezbjeuju se sredstva za:
1) uvanje i redovno odravanje kulturnih dobara u dravnoj svojini sa kojima
raspolae drava,
2) finansijsku podrku za odravanje kulturnih dobara, u skladu sa lanom 114
ovog zakona;
3) naknadu tete vlasniku kulturnog dobra u privatnoj svojini, po osnovu lana 115
ovog zakona;
4) sticanje kulturnih dobara po osnovu prava pree kupovine;
5) isplatu nalazake nagrade za sluajna otkria arheolokih nalaza;
6) eksproprijaciju nepokretnih kulturnih dobara u korist drave;
7) arheoloka istraivanja, identifikaciju i konzervaciju arheolokih nalazita i
nalaza, ako nije dukije odreeno;
8) izradu studija zatite i menadment planova,
9) izradu konzervatorskih projekata i sprovoenje konzervatorskih mjera;
261
35
10) ouvanje kulturnih dobara koja se nalaze u inostranstvu, a koja su od
znaaja za istoriju i kulturu Crne Gore;
11) pravinu naknadu i trokove postupka u vezi sa povraajem kulturnih dobara
koja su protivpravno odnesena sa teritorije Crne Gore.
Program zatite i ouv Program zatite i ouv Program zatite i ouv Program zatite i ouva aa anja kulturnih dobara nja kulturnih dobara nja kulturnih dobara nja kulturnih dobara
lan 128 lan 128 lan 128 lan 128
(1) Sredstva iz optih prihoda budeta Crne Gore i namjenska sredstva od rente za
ouvanje kulturnih dobara obezbjeuju se i koriste u skladu sa godinjim programom
zatite i ouvanja kulturnih dobara.
(2) Program iz stava 1 ovog lana donosi Vlada, na predlog Ministarstva.
Sredstva iz budeta op Sredstva iz budeta op Sredstva iz budeta op Sredstva iz budeta optine tine tine tine
lan 129 lan 129 lan 129 lan 129
Budetom optine, iz optih prihoda, obezbjeuju se sredstva za:
1) uvanje i redovno odravanje kulturnih dobara u dravnoj svojini sa kojim
raspolae optina;
2) sticanje kulturnih dobara po osnovu prava pree kupovine;
3) eksproprijaciju nepokretnih kulturnih dobara u korist optine.
Povraaj uloenih sredstava Povraaj uloenih sredstava Povraaj uloenih sredstava Povraaj uloenih sredstava
lan 130 lan 130 lan 130 lan 130
(1) Sredstva iz optih prihoda budeta Crne Gore i sredstva od rente za ouvanje
kulturnih dobara koja su uloena u ouvanje kulturnih dobara su bespovratna, osim u
sluajevima propisanim ovim zakonom.
(2) Vlasnik koji proda ili na drugi nain otui kulturno dobro u ije odravanje su
uloena sredstva iz stava 1 ovog lana duan je da iznos uloenih sredstava vrati u budet
Crne Gore, u roku od 30 dana od dana otuivanja kulturnog dobra.
(3) Izuzetno od stava 1 ovog lana, vlasniku koji je kulturno dobro otuio po
besteretnom osnovu moe se omoguiti da obavezu vraanja uloenih sredstava izvri u
roku od tri godine od dana otuivanja kulturnog dobra.
(4) Otuivanjem kulturnog dobra, u smislu stava 2 ovog lana, ne smatra se prenos
prava svojine na lica iz prvog naslednog reda.
(5) Radi obezbjeivanja vraanja uloenih sredstava iz stava 1 ovog lana za sluaj
otuivanja kulturnog dobra moe se zasnovati zalono pravo na kulturnom dobru ili
drugom nepokretnom i pokretnom dobru.
IX IX IX IX. .. . NADZOR NAD SPROVOENJEM ZAKONA NADZOR NAD SPROVOENJEM ZAKONA NADZOR NAD SPROVOENJEM ZAKONA NADZOR NAD SPROVOENJEM ZAKONA
Inspekcijski nadzor Inspekcijski nadzor Inspekcijski nadzor Inspekcijski nadzor
lan 131 lan 131 lan 131 lan 131
(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vri Ministarstvo i Uprava preko
inspektora za kulturnu batinu i inspektora za kulturna dobra (u daljem tekstu: inspektor).
(2) Ministarstvo vri inspekcijski nadzor u pogledu primjene odredbi ovog zakona
koje se odnose na uspostavljanje zatite kulturnih dobara i voenje Registra.
(3) Uprava vri inspekcijski nadzor u odnosu na stanje kulturnih dobara, reim i
mjere zatite i prava i obaveze vlasnika i dralaca kulturnih dobara.
262
36
Obaveze i ovlaenja inspektora Obaveze i ovlaenja inspektora Obaveze i ovlaenja inspektora Obaveze i ovlaenja inspektora
lan 132 lan 132 lan 132 lan 132
Pored obaveza i ovlaenja utvrenih zakonom kojim se ureuje inspekcijski nadzor,
inspektor je obavezan i ovlaen da:
1) vri uvid u stanje kulturnih dobara i nain njihovog uvanja, odravanja i
koritenja;
2) vri kontrolu arheolokih i konzervatorskih istraivanja i izvoenje radova na
sprovoenju mjera preventivnih i konzervatorskih mjera;
3) vri kontrolu voenja propisane dokumentacije i evidencija, njihove dostupnosti i
naina korienja;
4) naredi mjere za otklanjanje utvrenih nepravilnosti i nedostataka;
5) zabrani vrenje radnji i aktivnosti koje se vre na kulturnom dobru bez
odgovarajueg konzervatorskog projekta;
6) naredi fiziko, tehniko ili drugo obezbjeenje kulturnog dobra ukoliko postoji
opasnost od njegovog oteenja ili unitenja;
7) podnese predlog za postavljanje privremenog staraoca kulturnom dobru ili za
oduzimanje kulturnog dobra;
8) obustavi arheoloko i konzervatorsko istraivanje i izvoenje radova na
kulturnom dobru i podnese predlog za oduzimanje odobrenja izdatog od strane Uprave ili
licence za obavljanje odreenih poslova koji su izdati u skladu s ovim zakonom;
9) privremeno oduzme kulturno dobro koje je steeno krivinim djelom ili koje je
protivpravno uneseno u Crnu Goru;
10) bez prethodne najave ue u prostor u kome se obavlja konzervatorska djelat-
nost ili izvode radovi na kulturnom dobru;
11) obavijesti nadlenu inspekciju o povredi zakona koja nije u njegovoj
nadlenosti;
12) bez odlaganja podnese krivinu prijavu ili zahtjev za pokretanje prekrajnog
postupka protiv svakog lica koje vri radnje i aktivnosti kojim se provreuje ovaj zakon.
Obaveze subjekata nadzora Obaveze subjekata nadzora Obaveze subjekata nadzora Obaveze subjekata nadzora
lan 133 lan 133 lan 133 lan 133
Pored obaveza utvrenih zakonom kojim se ureuje inspekcijski nadzor, subjekat
nadzora je duan da inspektoru:
1) omogui nesmetano vrenje uvida u stanje kulturnog dobra, dokumentaciju o
kulturnom dobru i radove i aktivnosti koje se izvode na kulturnom dobru;
2) dostavi traene podatke i dokumentaciju;
3) da potrebna obavjetenja u vezi sa zatitom i ouvanjem kulturnog dobra.
X XX X. .. . KAZNENE ODREDBE KAZNENE ODREDBE KAZNENE ODREDBE KAZNENE ODREDBE
lan 134 lan 134 lan 134 lan 134
(1) Novanom kaznom od pedesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice koje je vlasnik kulturnog dobra, ako:
1) otui kulturno dobro, a prvo ga ne ponudi dravi (lan 46 stav 1);
2) kulturno dobro otui drugom licu pod povoljnijim uslovima od uslova koje je
ponudilo dravi (lan 46 stav 3);
263
37
3) ugovor o otuivanju kulturnog dobra ne zakljui u pisanoj formi ili ga ne
dostavi Upravi (lan 49 stav 1).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i
fiziko lice koje je vlasnik kulturnog dobra novanom kaznom od petostrukog do
desetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.
lan 135 lan 135 lan 135 lan 135
(1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice ili preduzetnik koje je organizator
aukcijske prodaje kulturnog dobra, ako ne obavijesti Ministarstvo u propisanom roku o
mjestu i vremenu odravanja aukcije i o poetnoj prodajnoj cijeni kulturnog dobra (lan 47
stav 1).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i
fiziko lice koje je organizator aukcije novanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog
iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.
lan 136 lan 136 lan 136 lan 136
(1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice ili preduzetnik koje je prodavac ili
posrednik u kupoprodaji kulturnog dobra, antikviteta ili umjetnina, ako:
1) kupcu ne predoi da je predmet kupoprodaje kulturno dobro, dokaz o
vlasnitvu na kulturnom dobru ili dokaz da je Ministarstvo obavijeteno o prodaji kulturnog
dobra (lan 50 stav 1);
2) ne vodi evidenciju o porijeklu, prodajnoj cijeni i kupcima antikviteta i
umjetnina (lan 51 stav 1 taka 1);
3) sa kupcem antikviteta ili umjetnine ne zakljui ugovor u pisanoj formi (lan
51 stav 1 taka 3 );
4) ne obavijesti Upravu o prometu antikviteta i umjetnina (lan 51 stav 1 taka
4).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i
fiziko lice novanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u
Crnoj Gori.
lan 137 lan 137 lan 137 lan 137
(1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice koje je nosilac odobrenja za
arheoloko ili konzervatorsko istraivanje, ako:
1) ne odredi lice koje e vriti struni nadzor nad istraivakim radovima (lan
82 stav 1 taka 1);
2) ne vodi redovno i uredno dokumentaciju o izvrenim istraivakim radovima i
preduzetim mjerama zatite (lan 82 stav 1 taka 2);
3) ne obezbijedi uvanje i odravanje nalazita i nalaza (lan 82 stav 1 taka 3);
4) ne informie povremeno javnost o toku istraivanja (lan 82 stav 1 taka 4);
5) ne omogui zainteresovanom strunom licu ili nauniku razgledanje nalazita
i nalaza (lan 82 stav 1 taka 5);
6) u roku od 30 dana od zavretka istraivanja ne dostavi Upravi preliminarni
izvjetaj o izvrenom istraivanju (lan 82 stav 1 taka 6);
7) po zavretku istraivanja u propisanom roku ne dostavi Upravi konani
izvjetaj o izvrenom istraivanju, sa kompletnom dokumentacijom (lan 82 stav 1 taka 7);
8) u propisanom roku ne objavi rezultate o arholokom istraivanju (lan 82
stav 1 taka 8);
264
38
9) u propisanom roku ne preda pokretne nalaze javnoj ustanovi za za-
titu kulturnih dobara koju odredi Uprava (lan 82 stav 1 taka 9).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu
novanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zrade u Crnoj Gori.
lan 138 lan 138 lan 138 lan 138
(1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice, ako:
1) ne prijavi Upravi u roku od osam dana kulturno dobro koje je unijelo ili uvezlo
u Crnu Goru (lan 55);
2) koristi kulturno dobro za namjene koje nije odobrila Uprava (lan 57 stav 1);
3) upotrijebi kulturno dobro ili njegov prepoznatljiv dio za reklamu, kao element
firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe,
na nain koji ugroava njegov integritet ili bez odobrenja Uprave (lan 58 stav 1);
4) na komercijalnu kopiju kulturnog dobra ne stavi oznaku kopija, naziv
kulturnog dobra, period i lokalitet iz kojeg potie (lan 58 stav 4);
5) vri arheoloko istraivanje ili konzervatorsko istraivanje koje zadire u
integritet kulturnog dobra, bez odobrenja Uprave (lan 81 stav 1);
6) sprovodi konzervatorske mjere na kulturnom dobru mimo konzervatorskog
projekta na koji je Uprava dala saglasnost (lan 101 stav 1);
7) ne odredi lice koje e vriti struni nadzor nad izvoenjem radova na
kulturnom dobru (lan 105 stav 1);
8) ne odredi lice koje e rukovoditi izvoenjem radova na kulturnom dobru (lan
105 stav 2),
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i
fiziko lice novanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zrade
u Crnoj Gori.
lan 139 lan 139 lan 139 lan 139
(1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice koje je pronalaza kulturnog dobra,
ako:
1) ne prekine radove i ne obezbijedi nalazite, odnosno nalaze od eventualnog
oteenja, unitenja i od neovlaenog pristupa drugih lica (lan 87 stav 1 taka 1);
2) ne prijavi odmah nalazite, odnosno nalaz Upravi, najblioj javnoj ustanovi za
zatitu kulturnih dobara, organu uprave nadlenom za poslove policije ili organu uprave
nadlenom za poslove sigurnosti na moru (lan 87 stav 1 taka 2);
3) ne sauva otkrivene predmete na mjestu nalaenja u stanju u kojem su
naeni do dolaska ovlaenih slubenih lica (lan 87 stav 1 taka 3);
4) ne saopti sve relevantne podatke u vezi sa mjestom i pronalaenjem nalaza
u vrijeme otkrivanja i o okolnostima pod kojima su otkriveni (lan 87 stav 1 taka 4).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i
fiziko lice novanom kaznom u iznosu od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa
minimalne zarade u Crnoj Gori.
lan 140 lan 140 lan 140 lan 140
(1) Novanom kaznom od dvadestostukog do dvjestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice koje je vlasnik ili dralac kulturnog
dobra, ako:
1) u propisanom roku ne prijavi Upravi promjenu na kulturnom dobru (lan 116);
2) kulturno dobro ne uva, pravilno ne koristi, ne odrava redovno ili ne sprovodi
blagovremeno druge propisane ili utvrene mjere zatite (lan 117 st. 1 i 3);
265
39
3) ne dopusti Upravi i drugom licu koje ima odobrenje Uprave da pregleda,
evidentira, dokumentuje, istrauje ili snima kulturno dobro, uzima uzorke materijala i
sprovodi utvrene mjere zatite (lan 118 stav 1);
4) ne omogui pristup kulturnom dobru (lan 119 st. 1 i 3);
5) ne ustupi kulturno dobro javnoj ustanovi za zatitu kulturnih dobara radi
prezentacije javnosti na znaajnoj kulturnoj manifestaciji (lan 119 stav 2).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se fiziko lice i odgovorno lice u
pravnom licu novanom kaznom od petostrukog do dvadestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori.
XI XI XI XI. .. . PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Podzakonski akti Podzakonski akti Podzakonski akti Podzakonski akti
lan 141 lan 141 lan 141 lan 141
(1) Podzakonski akti, u skladu sa ovim zakonom, donijee se u roku od est mjeseci
od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Do donoenja akata iz stava 1 ovog lana primjenjivae se vaei podzakonski
akti.
Status spomenika kulture Status spomenika kulture Status spomenika kulture Status spomenika kulture
lan 142 lan 142 lan 142 lan 142
(1) Spomenici kulture iji je status utvren po ranijim propisima imaju status
kulturno dobro do revalorizacije njihove kulturne vrijednosti u skladu sa ovim zakonom.
(2) Revalorizacija kulturne vrijednosti kulturnih dobara iz stava 1 ovog lana izvrie
se u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Odreivanje zatiene okoline Odreivanje zatiene okoline Odreivanje zatiene okoline Odreivanje zatiene okoline
lan 143 lan 143 lan 143 lan 143
Granice zatiene okoline nepokretnih kulturnih dobara, koje nijesu utvrene do
stupanja na snagu ovog zakona, utvrdie se u roku od tri godine od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
Ustanovljavanje registra kulturnih dobara Ustanovljavanje registra kulturnih dobara Ustanovljavanje registra kulturnih dobara Ustanovljavanje registra kulturnih dobara
lan 144 lan 144 lan 144 lan 144
Registar kulturnih dobara ustanovie se u roku od 90 dana od dana donoenja
podzakonskog akta iz lana 36 stav 4 ovog zakona.
Osnivanje Uprave i javnih ustanova za konzervatorsku djelatnost Osnivanje Uprave i javnih ustanova za konzervatorsku djelatnost Osnivanje Uprave i javnih ustanova za konzervatorsku djelatnost Osnivanje Uprave i javnih ustanova za konzervatorsku djelatnost
lan 145 lan 145 lan 145 lan 145
(1) Uprava i javne ustanove za konzervatorsku djelatnost osnovae se u roku od
120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Do poetka rada Uprave i javnih ustanova za obavljanje konzervatorske
djelatnosti poslove iz njihove nadlenosti vrie Republiki zavod za zatitu spomenika
kulture, Regionalni zavod za zatitu spomenika kulture i Centar za arheoloka istraivanja
Crne Gore.
266
40
Steena prava Steena prava Steena prava Steena prava
lan 146 lan 146 lan 146 lan 146
(1) Licima koja su po ranijim propisima stekla struna zvanja za obavljanje
djelatnosti zatite spomenika kulture priznaje se odgovarajue struno zvanje za obavljanje
konzervatorske djelatnosti, u skladu sa ovim zakonom.
(2) Lica koja na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju vie od 15 godina radnog
iskustva na poslovima zatite kulturnih dobara u odreenom stepenu strune spreme ili
zvanja magistra ili doktora nauka u oblasti od znaaja za zatitu kulturnih dobara nijesu
duna da polau struni ispit za obavljanje konzervatorske djelatnosti.
Zapoeti postupci Zapoeti postupci Zapoeti postupci Zapoeti postupci
lan 147 lan 147 lan 147 lan 147
Postupci zapoeti po dosadanjim propisima, u kojima do stupanja na snagu ovog
zakona nije donesena prvostepena odluka, okonae se po ovom zakonu.
P PP Primjena ranijih planskih dokumenata rimjena ranijih planskih dokumenata rimjena ranijih planskih dokumenata rimjena ranijih planskih dokumenata
lan 148 lan 148 lan 148 lan 148
Za izradu tehnike dokumentacije za izvoenje radova na nepokretnom kulturnom
dobru koje se nalazi na podruju za koje nije u skladu sa ovim zakonom donesen
odgovarajui planski dokument, Uprava izdaje konzervatorske uslove u skladu sa lanom
102 ovog zakona.
Prestanak ranijih propisa Prestanak ranijih propisa Prestanak ranijih propisa Prestanak ranijih propisa
lan 149 lan 149 lan 149 lan 149
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae Zakon o zatiti spomenika
kulture (Slubeni list RCG, br. 47/91) i Zakon o obnovi i revitalizaciji starih gradova
postradalih u katastrofalnom zemljotresu od 15. aprila 1979. godine (Slubeni list SRCG,
br. 1/84 i 19/86).
Stupanje na snagu Stupanje na snagu Stupanje na snagu Stupanje na snagu
lan 150 lan 150 lan 150 lan 150
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu
Crne Gore.
SU-SK Broj 01-357/18
Podgorica, 27. jula 2010. godine
SKUPTINA CRNE GORE 24. SAZIVA
PREDEDNIK
Ranko Krivokapi
267
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O POZORINOJ DJELATNOSTI
("Sl. list RCG", br. 60/01 od 18.12.2001, "Sl. list Crne Gore", br. 75/10 od 21.12.2010, 73/10 od
10.12.2010, 40/11 od 08.08.2011)
Proglaava se Zakon o pozorinoj djelatnosti, koji je donijela Skuptina Crne Gore na prvoj sjednici
drugog redovnog zasijedanja u 2001. godini, dana 12. decembra 2001. godine.
Broj: 01- 3773/2
Podgorica, 13. decembar 2001. godine
Predsjednik Crne Gore
Milo ukanovi, s.r.
ZAKON
O POZORINOJ DJELATNOSTI
I OSNOVNE ODREDBE
lan 1
Pod pozorinom djelatnou, u smislu ovog zakona, smatra se priprema i javno izvoenje scenskih djela.
lan 2
Pozorina djelatnost je od javnog interesa.
Javni interes u pozorinoj djelatnosti ostvaruje se na nain i pod uslovima propisanim zakonom.
lan 3
Pozorinu djelatnost obavljaju pozorita.
Pozorinu djelatnost mogu obavljati i druga domaa i strana pravna i fizika lica, pod uslovima i
na nain koji su propisani zakonom.
lan 4
Pozorite je slobodno i samostalno u stvaralakom djelovanju.
Zabranjena je cenzura javnog izvoenja scenskog djela.
Niko nema pravo da nezakonito ogranii slobodu javnog izvoenja scenskog djela.
O povredi slobode javnog izvoenja scenskog djela odluuje sud po hitnom postupku.
lan 5
Scensko djelo se ne moe javno izvoditi prije nego to pozorite, odnosno drugo pravno ili fiziko
lice koje se bavi pozorinom djelatnou sa nosiocima autorskih prava ne uredi pitanja autorskog prava,
ukoliko posebnim propisima nije drukije ureeno.
lan 6
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
1) priprema scenskog djela obuhvata utvrivanje umjetnike koncepcije i, u vezi sa tim, strune i
operativno-tehnike poslove;
268
2) javno izvoenje scenskog djela je njegovo izvoenje pred gledalitem;
3) scensko djelo obuhvata umjetnika djela, kao i sinkretine oblike scenskog deavanja nastale u
obliku pozorine predstave (drame, kamerne drame, monodrame, pantomime, recital i sl.),
muzike predstave (opera, opereta, oratorijum, mjuzikl i sl.), plesne predstave (balet, koreodrama,
folklorna predstava i sl.), priredbe (sveane, edukativne, zabavno-estradne i sl.) i koncerte;
4) cenzura je slubeno procjenjivanje muziko-scenskih djela radi njihovog odobravanja ili zabrane
prije javnog izvoenja;
5) programska orijentacija obuhvata mjere i aktivnosti na utvrivanju koncepcije stvaralakog
djelovanja pozorita u kulturnom ivotu Crne Gore;
6) repertoar (plan prikazivanja) je spisak scenskih djela koja se u pozoritu prikazuju ili e se
prikazati u odreenom periodu;
7) kulturna batina Crne Gore podrazumijeva crnogorsku kulturnu batinu i kulturne batine
manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica iz Crne Gore;
8) produkcija podrazumijeva cjelokupne aktivnosti na proizvodnji, prikazivanju i izvoenju
scenskog djela;
9) umjetnika koncepcija je planirano umjetniko osmiljavanje i voenje scenskog djela;
10) umjetniki ansambl je skup pozorinih umjetnika u pozoritu koji ine posebnu organizacionu
jedinicu;
11) recenzija je kritiki i struno-umjetniki prikaz, odnosno ocjena scenskog djela;
12) pozorina sezona je odreeni vremenski period u toku kalendarske godine u okviru kojeg se
realizuje program pozorita;
13) visoka pozorina reputacija predstavlja stvaralaki ugled iz oblasti pozorine umjetnosti, koji je
potvren na osnovu strukovnih nagrada i drugih priznanja u zemlji i inostranstvu, kao i
ostvarenih visokih dometa u pozorinoj umjetnosti.
II POZORITE
1. Osnivanje i rad
lan 7
Pozorite se osniva kao ustanova.
Pozorite mogu osnovati pravna i fizika lica.
Kada je osniva pozorita drava, odnosno jedinica lokalne samouprave pozorite se osniva kao
javna ustanova.
lan 8
Na osnivanje, status, upravljanje, rukovoenje, finansiranje, statusne promjene, prestanak rada i
druga pitanja od znaaja za rad pozorita primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureuju ustanove
kulture, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
lan 9
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
lan 10
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
lan 11
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
lan 12
269
Pozorite je duno da obavlja djelatnost u skladu sa zakonom i pozorinim pravilima.
Pozorinim pravilima se utvruju normativi i standardi vezani za obavljanje pozorine djelatnosti,
kategorizacija dramskih umjetnika i druga pitanja od znaaja za rad pozorita.
lan 13
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
lan 14
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
lan 15
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
2. Vrste pozorita
lan 16
Zavisno od repertoara i postignutih umjetnikih dometa, pozorita se organizuju kao: narodno
pozorite, gradsko pozorite, producentsko pozorite i pozorine grupe.
lan 17
Narodno pozorite, u okviru svoje repertoarske djelatnosti, bavi se pripremom i prikazivanjem
scenskih djela iz kulturne batine Crne Gore i svjetske kulturne batine, posebno njegujui savremenu
domau i stranu dramu, kao i druga muziko-scenska djela od izuzetnog umjetnikog znaaja.
lan 18
Gradsko pozorite je stalno repertoarsko pozorite koje se bavi pripremanjem i javnim
izvoenjem scenskih djela.
Pozorite iz stava 1 ovog lana moe se organizovati i kao regionalno.
lan 19
Producentsko pozorite se povremeno bavi pripremanjem i javnim izvoenjem scenskih djela.
lan 20
Pozorina grupa je pozorite koje osnivaju dva ili vie pozorinih umjetnika.
Pozorina grupa se osniva ugovorom.
3. Upravljanje i finansiranje
lan 21
Organi pozorita su:
1) pozorini savjet, kao organ upravljanja i
2) direktor pozorita, kao poslovodni organ.
Pozorini savjet i direktor pozorita ine upravu pozorita.
Kod pozorita iji je osniva drava, odnosno jedinica lokalne samouprave upravu pozorita,
pored lica iz stava 2 ovog lana, ini i umjetniki direktor pozorita.
lan 22
Pozorini savjet imenuje i razrjeava osniva.
Pozorini savjet ine predstavnici osnivaa i predstavnici zaposlenih u pozoritu.
270
Nain i postupak izbora predstavnika zaposlenih u pozorini savjet ureuje se statutom pozorita.
lan 23
Pozorini savjet u pozoritu iji je osniva drava, odnosno jedinica lokalne samouprave imenuje
i razrjeava Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), odnosno nadleni organ jedinice lokalne
samouprave.
lan 24
Pozorini savjet:
1) donosi program rada pozorita;
2) usvaja repertoar sa umjetnikom koncepcijom pozorita;
3) utvruje poslovnu politiku i programsku orijentaciju sa planovima razvoja pozorita;
4) donosi pozorina pravila;
5) usvaja godinje izvjetaje o radu i finansijskom poslovanju pozorita;
6) odreuje cijene usluga koje prua pozorite;
7) bira i razrjeava direktora pozorita i umjetnikog direktora pozorita, osim u pozoritima iji je
osniva drava;
8) donosi statut i akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji i druge opte akte pozorita;
9) donosi odluke o strunom usavravanju i stipendiranju;
10) vri i druge poslove utvrene zakonom, statutom i pozorinim pravilima.
lan 25
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
lan 26
Direktor pozorita:
1) organizuje i vodi poslovanje pozorita;
2) uestvuje u kreiranju umjetnike koncepcije pozorita;
3) predlae pozorina pravila;
4) predlae cijene usluga koje prua pozorite;
5) postavlja i razrjeava lica sa posebnim ovlaenjima i odgovornostima;
6) izvrava odluke pozorinog savjeta;
7) predlae unutranju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta;
8) odluuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenih u pozoritu, kao i njihovom
rasporeivanju;
9) zastupa pozorite;
10) obavlja i druge poslove utvrene zakonom, statutom i pozorinim pravilima.
lan 27
Narodno i gradsko pozorite imaju umjetnikog direktora.
lan 28
Umjetniki direktor:
1) predlae repertoar sa umjetnikom koncepcijom pozorita;
2) rukovodi radom umjetnikog ansambla;
3) daje recenziju za svako scensko djelo, prije uvrtavanja u program;
4) odgovoran je za svako javno izvoenje scenskog djela.
U pozoritu koje nema umjetnikog direktora, poslove iz stava 1 ovog lana obavlja direktor
pozorita.
lan 29
271
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
III POZORINI UMJETNICI
lan 30
Pozorini umjetnici, u smislu ovog zakona, su dramski umjetnici (glumci, reditelji, koreografi,
dramaturzi, scenografi, kostimografi, animatori lutaka), plesai, dirigenti, muziari i operski pjevai.
Poslove pozorine djelatnosti mogu da vre pozorini umjetnici koji imaju odgovarajuu strunu
spremu ili posebnu sposobnost i sklonost za obavljanje ove djelatnosti.
Vrstu i stepen strune spreme i nain utvrivanja sposobnosti i sklonosti iz stava 1 ovog lana
utvruju se aktom o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji pozorita.
lan 31
Dramski umjetnici koji imaju potvren stvaralaki ugled, nagrade i priznanja iz oblasti pozorine
umjetnosti dodijeljene od strane strukovnih udruenja u zemlji i inostranstvu i znaajno doprinose razvoju
pozorine djelatnosti u Crnoj Gori mogu dobiti odreeno zvanje, kao struno i drutveno priznanje
(doajen, prvak i sl.).
Pozorinim pravilima odreuju se zvanja u smislu stava 1 ovog lana.
Zahtjev za dobijanje zvanja, po pravilu, podnosi pozorite, a mogu ga podnijeti i odgovarajua
strukovna udruenja.
O dodjeljivanju zvanja dramskim umjetnicima odluuje posebna komisija koju obrazuje
Ministarstvo, iz reda afirmisanih stvaralaca iz oblasti kulturnog i javnog ivota.
lan 32
U pozoritu se radni odnos zasniva ugovorom o radu.
Ugovor o radu se, po pravilu, zakljuuje na odreeno vrijeme (tzv. "angaman"), na vrijeme do
zavretka projekta, a najdue do etiri pozorine sezone, nakon ega ugovor moe biti produen.
Zakljuivanje ugovora o radu, u smislu stava 2 ovog lana, odreuje se prema kriterijumima koji
se utvruju statutom pozorita i pozorinim pravilima, u skladu sa repertoarskom politikom pozorita.
lan 33
Pozorini umjetnici i drugi zaposleni u pozoritu duni su da izvravaju obaveze vezane za
pripremanje i javno izvoenje programa, u skladu sa aktima pozorita i zakljuenim ugovorom o radu.
lan 34
Pozorini umjetnici mogu, uz saglasnost direktora pozorita, povremeno saraivati na
pripremanju programa izvan pozorita u kojem su zaposleni, a najdue 90 dana u toku pozorine sezone.
Pozorini savjet moe direktoru pozorita koji je pozorini umjetnik i umjetnikom direktoru
pozorita odobriti neplaeno odsustvo u trajanju do 90 dana, radi uea u pripremanju i realizaciji
programa izvan pozorita u kojem je zaposlen ili radi strunog usavravanja.
U sluaju iz stava 2 ovog lana pozorini savjet odreuje lice koje e privremeno vriti dunost
direktora pozorita, odnosno umjetnikog direktora pozorita.
lan 35
U pogledu prava, obaveza i odgovornosti zaposlenih u pozoritu, kao i njihovih meusobnih odnosa,
shodno se primjenjuju propisi o radnim odnosima.
lan 36
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
272
IV KAZNENE ODREDBE
lan 37
Novanom kaznom od 6.000 eura do 12.000 eura kaznie se za prekraj pozorite ili drugo
pravno lice, ako ne obavlja djelatnost u skladu sa zakonom i pozorinim pravima (lan 12 stav 1).
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pozoritu ili drugom pravnom licu
novanom kaznom od 500 eura do 1.000 eura.
lan 38
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
lan 39
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
V PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 40
Postojea pozorita i drugi oblici pozorinog organizovanja su duni da usaglase svoju
organizaciju i opte akte sa odredbama ovog zakona, u roku od est mjeseci od dana njegovog stupanja na
snagu.
lan 41
Javne ustanove Kraljevsko pozorite "Zetski dom" i Crnogorsko narodno pozorite, zadravajui
nazive i sjedita, danom stupanja na snagu ovog zakona nastavljaju rad kao narodna pozorita.
lan 42
Sa zaposlenima koji su, do dana stupanja na snagu ovog zakona, u radnom odnosu na neodreeno
vrijeme u pozoritu, nee se zakljuivati ugovori o radu iz lana 32 ovog zakona.
lan 43
Propise predviene ovim zakonom Ministarstvo e donijeti u roku od tri mjeseca od dana
njegovog stupanja na snagu.
lan 44
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".
273
1
ZAKON O I ZDAVAKOJ DJELATNOSTI
I OSNOVNE ODREDBE
Predmet zakona
lan 1
Izdavaka djelatnost obavlja se pod uslovima i na nain propisan ovim
zakonom.
Izdavaka djelatnost
lan 2
Izdavaka djelatnost obuhvata izdavanje, tampanje, distribuciju i
promet publikacija.
Publikacija
lan 3
Publikacija, u smislu ovog zakona, je: knjiga, broura, skripta, separat,
asopis, novina, magazin, bilten, geografska i druga karta, grafika
reprodukcija umjetnikog djela, notni zapisi, katalog, kalendar, pozorini i
drugi program, kao i njegov dodatak u tampanom, audiovizuelnom ili
elektronskom obliku, plakat, letak, oglas i saoptenje, razglednica,
gramofonska ploa, audio i video kaseta, magnetofonska traka, snimljeni
mikrofilm, elektronska publikacija kao to je internet izdanje, magnetni i
nemagnetni medij namijenjen itanju pomou kompjutera, kao i njihovi
dodaci u tampanom, audiovizuelnom ili elektronskom obliku.
Publikacijom se ne smatra tampani ili na drugi nain umnoeni
materijal koji slui iskljuivo za slubene potrebe dravnih organa, organa
lokalne samouprave, politikih stranaka, nevladinih organizacija, privrednih
drutava, ustanova i drugih pravnih lica, kao ni originalna djela koja nastaju
otiskivanjem i odlivanjem.
Naela razvoja
lan 4
Razvoj izdavake djelatnosti u Crnoj Gori ostvaruje se na naelima
zatite prava autora, slobode stvaralatva i potovanja razliitosti kulturnih
izraaja.
Znaenje izraza
lan 5
Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
1) Publikacija je tampano ili na odgovarajuem mediju zabiljeeno
274
2
knjievno, nauno, umjetniko ili drugo djelo i svaki drugi materijal
tampan u odreenom tirau ili zabiljeen na drugom odgovarajuem
mediju radi distribucije javnosti;
2) Elektronska publikacija je publikacija objavljena u elektronskoj
formi, kao posebna fizika cjelina (disketa, CD, DVD i sl.),
publikacija koja je dostupna na internetu i publikacija pripremljena za
tampu u formatu koji odgovara meunarodnim standardima
univerzalne dostupnosti informacija;
3) Izdava je pravno ili fiziko lice koje obavlja djelatnost izdavanja
publikacija, radi njihovog stavljanja u promet i distribucije u Crnoj
Gori i inostranstvu;
4) tampar je pravno ili fiziko lice koje obavlja djelatnost tampanja
publikacija u ime i za raun izdavaa iz Crne Gore i inostranstva;
5) Distributer je pravno ili fiziko lice koje uvozi ili distribuira
publikacije namijenjenje korisnicima u Crnoj Gori;
6) Obavezni primjerak je broj primjeraka publikacije koje obveznici, o
svom troku dostavljaju nacionalnoj biblioteci i narodnoj biblioteci;
7) Izdanje podrazumijeva sve primjerke jedne publikacije na bilo kom
mediju istog originalnog djela koje je objavio izdava;
8) Novo izdanje je naknadno, ponovljeno ili dopunjeno izdanje ranije
izdate publikacije, u izmijenjenom obliku (sa promijenjenom
naslovnom stranom, novim koricama, dopunjenim ili izmijenjenim
tekstom, novim slikama, kartama, tabelama i sl.) na istom ili
drugaijem mediju;
9) ISBN je meunarodni standardni broj knjige (International Standard
Book Number) i druge omeene publikacije koji identifikuje izdanje,
bez obzira na medij na kojem je objavljena;
10) ISSN je meunarodni standardni broj serijskih publikacija
(International Standard Serial Number), koji identifikuje naslov
serijske publikacije;
11) ISMN je meunarodni standardni broj tampanih muzikih
publikacija (International Standard Music Number), koji identifikuje
odreenu tampanu muziku publikaciju.
12) Kataloki zapis CIP je priprema katalokih podataka o jednom
dokumentu - publikaciji, kako bi se pojavili u samom dokumentu,
istovremeno sa njegovim objavljivanjem.
275
3
I I J AVNI I NTERES
J avni interes
lan 6
Izdavaka djelatnost je od javnog interesa.
J avni interes u izdavakoj djelatnosti ostvaruje se:
1) podsticanjem izdavanja djela domaih stvaralaca i poveanjem
dostupnosti itaocima u zemlji i inostranstvu;
2) izdavanjem publikacija od posebnog znaaja za crnogorsku
kulturu;
3) podsticanjem prevoenja djela crnogorske knjievnosti na
strane jezike;
4) izdavanjem publikacija na jeziku pripadnika manjinskih naroda
i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, publikacija
namijenjenih djeci i mladima;
5) prikupljanjem, zatitom i uvanjem obaveznog primjerka;
6) podsticanjem stvaralatva na principima rodne ravnopravnosti;
7) podsticanjem ostvarivanja prava na kulturnu posebnost osoba sa
invaliditetom;
8) suzbijanjem svih vidova neovlaenog korienja autorskog
djela;
9) unapreivanjem meunarodne saradnje i integracije domae
izdavake produkcije u evropske i svjetske mree i programe razvoja;
10) predstavljanjem domae izdavake produkcije na znaajnim
domaim i meunarodnim manifestacijama;
11) uvoenjem objedinjene elektronske baze podataka u izdavakoj
djelatnosti, i
12) drugim poslovima kojima se doprinosi unapreivanju i razvoju
izdavanja, tampanja, prodaje i distribucije publikacija.
Obezbjeivanje javnog interesa
lan 7
Ostvarivanje javnog interesa, obezbjeuje se u skladu sa zakonom
kojim se ureuje oblast kulture i ovim zakonom.
I I I OBAVLJ ANJ E DJ ELATNOSTI
Izdavanje publikacija
lan 8
Izdavanje publikacija mogu da obavljaju pravna i fizika lica koja su
registrovana za obavljanje izdavake djelatnosti (u daljem tekstu: izdava).
276
4
Dva ili vie izdavaa mogu biti saizdavai iste publikacije.
Meusobna prava i obaveze saizdavaa ureuju se ugovorom.
Izdavakom djelatnou mogu se baviti i dravni organi i organi
lokalne samouprave, pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom.
Autorsko izdanje
lan 9
Autor moe samostalno da izdaje sopstveno djelo.
Odgovorna lica
lan 10
Izdava je duan da ima glavnog urednika izdavake produkcije, koji
je odgovoran za cjelokupnu izdavaku djelatnost.
Ako izdava koji je pravno lice, nema glavnog urednika za izdavaku
produkciju odgovara direktor pravnog lica.
Izdava mora da ima urednika za svaku publikaciju.
Isto lice moe biti urednik za vie publikacija.
Izuzetno od stava 3 ovog lana, kada je izdava publikacije autor, ne
mora imati urednika publikacije.
Druga struna lica
lan 11
Izdava moe imati prireivaa, redaktora, recenzenta, lektora,
korektora, prevodioca, likovnog i tehnikog urednika.
Meusobna prava i obaveze izdavaa i lica iz stava 1 ovog lana
ureuju se ugovorom.
Evidencija izdavake produkcije
lan 12
Izdava je duan da vodi evidenciju o izdatim publikacijama, koja
sadri: naziv publikacija, ime autora, broj izdanja, tira, godinu i mjesto
izdanja i naziv tampara.
Evidenciju iz stava 1 ovog lana izdava dostavlja nacionalnoj
biblioteci krajem svake godine za publikacije izdate u tekuoj godini.
Izdavaki ugovor
lan 13
Izdava je duan da prije izdavanja publikacije sa autorom, odnosno
nosiocem autorskog prava zakljui izdavaki ugovor, u skladu sa zakonom
kojim se ureuju autorska prava.
277
5
Izdava koji je prvi stekao pravo da izda publikaciju u analognoj
formi, ima pravo pod uslovima definisanim izdavakim ugovorom iz stava 1
ovog lana, na izdanje publikacije u elektronskoj formi.
Obaveze izdavaa
lan 14
Izdava je duan da:
1) omogui autoru korekturu autorskog djela u odgovarajuoj fazi
tehnikog procesa;
2) omogui autoru odgovarajue izmjene prilikom pripreme
svakog narednog izdanja, kao i otkup neprodatih primjeraka
publikacije i druga prava u skladu sa zakonom kojim se ureuju
autorska prava;
3) se stara o prezentaciji i prometu primjeraka objavljenog
autorskog djela i o tome povremeno obavjetava autora, na njegov
zahtjev.
Posebne publikacije
lan 15
Izdavanje publikacija iz pojedinih oblasti moe se urediti posebnim
propisima.
tampanje publikacija
lan 16
tampanje publikacija mogu da obavljaju pravna i fizika lica (u
daljem tekstu: tampar) koja su registrovana za obavljanje tamparske,
odnosno grafike djelatnosti.
tampar iz stava 1 ovog lana je duan da vodi evidenciju tampanih
publikacija, koja sadri naziv publikacije, ime autora, naziv izdavaa, broj
izdanja i tira.
Evidenciju iz stava 2 ovog lana tampar dostavlja nacionalnoj
biblioteci krajem svake godine za publikacije izdate u tekuoj godini.
Distribucija publikacija
lan 17
Distribucija publikacija je promet publikacija u ime i za raun
izdavaa.
Distribucijom publikacija mogu da se bave pravna i fizika lica koja
su registrovana za obavljanje djelatnosti distribucije publikacija i koja imaju
ugovor o zastupanju izdavaa.
278
6
Promet publikacija
lan 18
Promet publikacija je prodaja publikacija krajnjim korisnicima.
Promet publikacija mogu da obavljaju pravna i fizika lica
registrovana za obavljanje te djelatnosti i koja imaju ugovor o prometu
publikacija sa izdavaem, distributerom, odnosno nosiocem autorskog prava
ili autorom publikacije.
Sloboda udruivanja
lan 19
Izdavai, tampari, knjiari, distributeri i drugi mogu se udruivati
radi:
1) zatite strunih, profesionalnih i socijalnih prava i interesa,
2) ostvarivanja i unapreivanja strunih principa i standarda u
ovoj oblasti,
3) obavljanja i drugih poslova od znaaja za razvoj izdavatva,
popularizaciju, distribuciju i promet publikacija.
Udruenja iz stava 1 ovog lana duna su da vode evidenciju svojih lanova.
Evidencija
lan 20
Organ dravne uprave nadlean za poslove kulture (u daljem tekstu:
Ministarstvo) vodi evidenciju izdavaa, tampara i distributera, kao jedinstvenu,
elektronsku bazu podataka.
Lica iz stava 1 ovog lana duna su da Ministarstvu podnesu prijavu sa
potrebnom dokumentacijom radi evidentiranja.
Sadraj prijave i vrstu dokumentacije, kao i nain voenja evidencije
propisuje Ministarstvo.
I V OBAVEZNI PODACI U PUBLI KACI J AMA
Obavezni podaci
lan 21
Svaka publikacija mora da sadri:
1) podatke o izdavau i/ili saizdavau (naziv, sjedite i adresu),
2) naslov publikacije i ime/imena autor/a, nosioca autorskog
prava;
3) ime odgovornog lica izdavaa, urednika, prevodioca,
prireivaa, lektora, ilustratora;
4) naziv, sjedite i adresu tampara;
279
7
5) godinu i broj izdanja, tj. broj periodine publikacije, a pri
ponovljenom izdanju, podaci o izdavau, mjestu i godini objavljivanja
prvog izdanja;
6) oznaku C (copyright) sa imenom nosioca autorskog prava i
godinom prvog objavljivanja;
7) tira;
8) kataloki broj i meunarodni standardni broj publikacije.
Kod prevedenih publikacija, pored podataka iz stava 1 ovog lana,
publikacija treba da sadri i podatke na izvornom jeziku predviene
ugovorom o prenosu autorskih prava.
Meunarodne standardne oznake
lan 22
Meunarodne standardne oznake publikacije (ISBN), meunarodne
standardne oznake za periodine publikacije (ISSN), meunarodne
standardne oznake za muzikalije (ISMN) i druge meunarodne standardne
oznake, izdaje nacionalna biblioteka na pisani zahtjev izdavaa.
Meunarodne standardne oznake izdaju se za publikaciju koja sadri
podatke iz lana 21 ovog zakona.
Oznaka iz stava 1 ovog lana odtampana na publikaciji mora biti
istovjetna sa oznakom koju je izdala nacionalna biblioteka.
Kataloki zapis-CIP
lan 23
Kataloki zapis u publikaciji (u daljem tekstu: CIP) izdaje, na pisani
zahtjev izdavaa, nacionalna biblioteka, ako publikacija sadri podatke iz
lana 21 ovog zakona.
CIP se izdaje za kompletnu publikaciju poslije revizije teksta
(kompletan otisak, demo verzija, beta verzija i drugo).
Publikacija koja je izmijenjena nakon izdavanja CIP-a, ne smije se
izdati sa CIP-om dodijeljenim prije izmjene.
Za svako novo izdanje publikacije izdaje se novi CIP.
CIP se objavljuje u integralnom obliku ili kao identifikacioni broj pod
kojim se vodi u elektronskom katalogu nacionalne biblioteke, grafiki
uoljivo izdvojen od ostalih podataka u publikaciji.
Obrazac zahtjeva iz stava 1 ovog lana utvruje nacionalna biblioteka.
Zabrana stavljanja u promet
lan 24
Zabranjeno je stavljanje u promet publikacija koje ne sadre podatke iz
l. 21, 22 i 23 ovog zakona.
280
8
V UNAPREIVANJE I RAZVOJ I ZDAVAKE DJELATNOSTI
Podsticajne mjere
lan 25
Radi unapreivanja i razvoja izdavake djelatnosti Ministarstvo
pomae i podstie:
1) meunarodnu prezentaciju, popularizaciju i plasman
publikacija;
2) obezbjeivanje finansijskog uea i podsticanja na drugi nain
izdavanja publikacija od izuzetnog znaaja za nacionalnu kulturu;
3) otkup knjiga.
Blie uslove o nainu i kriterijumima za ostvarivanje mjera iz stava 1
ovog lana propisuje Ministarstvo.
Popularisanje i plasman publikacija u inostranstvu
lan 26
Ministarstvo je duno da obezbjeuje uslove za unapreenje
prevoenja djela domaih autora na strane jezike, za plasman publikacija
domaih izdavaa u inostranstvu, kao i za njihovo predstavljanje na
meunarodnim sajmovima i izlobama.
Blie kriterijume i nain obezbjeivanja uslova iz stava 1 ovog lana
propisuje Ministarstvo.
VI OBAVEZNI PRI MJ ERAK
Obavezni primjerak
lan 27
Obavezni primjerak je odreeni broj primjeraka svakog izdanja
publikacije koji su izdavai, tampari i distributeri duni da dostave
nacionalnoj biblioteci i narodnoj biblioteci, bez naknade i o svom troku.
Ako je publikacija izdata posebno na vie jezika ili na oba pisma
(irilica i latinica), u razliitoj opremi ili u vie izdanja, obavezni primjerak
se dostavlja za svaki jezik, pismo i izdanje, odnosno svako ponovljeno
tampanje.
Obavezni primjerak ima svojstvo kulturnog dobra.
281
9
Dostavljanje obaveznog primjerka
lan 28
Obavezni primjerak su duni da dostavljaju:
1) izdava registrovan u Crnoj Gori za izdavanje publikacija, za
publikacije koje je objavio kao izdava ili saizdava u Crnoj Gori i
van nje;
2) tampar registrovan u Crnoj Gori za obavljanje djelatnosti
tampanja publikacija, za publikacije koje je tampao za potrebe
izdavaa iz druge drave;
3) distributer koji je u Crnoj Gori registrovan za obavljanje
djelatnosti distribucije publikacija, za sve publikacije objavljene u
inostranstvu koje distribuira u Crnoj Gori u vie od pedeset
primjeraka godinje.
Dostavljanje obaveznog primjerka ne smatra se prometom roba i
usluga.
Broj primjeraka
lan 29
Izdava i tampar duni su da nacionalnoj biblioteci dostave pet
primjeraka publikacija iz lana 28 stav 1 ta. 1 i 2 ovog zakona i jedan
primjerak narodnoj biblioteci u optini u kojoj ima sjedite.
Distributer je duan da nacionalnoj biblioteci dostavi jedan primjerak
publikacije iz lana 28 stav 1 taka 3 ovog zakona.
Rasporeivanje obaveznog primjerka
lan 30
Nacionalna biblioteka obavezne primjerke rasporeuje tako to:
1) jedan primjerak uva kao kulturno dobro;
2) jedan primjerak daje na korienje u prostorijama biblioteke;
3) jedan primjerak prosljeuje Univerzitetskoj biblioteci;
4) dva primjerka koristi za razmjenu, vodei rauna o prioritetima
biblioteke.
Narodna biblioteka obavezni primjerak koristi za formiranje ili
popunjavanje zaviajne zbirke.
Obavezni primjerak elektronske publikacije
lan 31
Obavezni primjerak elektronske publikacije dostavlja se nacionalnoj
biblioteci u formatu koji odgovara meunarodnim standardima univerzalne
dostupnosti informacija.
282
10
Obavezni primjerak elektronske publikacije dostavlja se nacionalnoj
biblioteci bez elektronske zatite pristupa ili sa odgovarajuom ifrom za
pristup.
Nacionalna biblioteka je duna da onemogui kopiranje i distribuciju
obaveznog primjerka elektronske publikacije.
Vrijeme dostavljanja i stanje obaveznog primjerka
lan 32
Obavezni primjerak publikacije dostavlja se nacionalnoj biblioteci
najkasnije sedam dana od dana izdavanja, tampanja ili uvoza publikacije.
Ako elektronska publikacija nije zatiena pristupnim kodom, smatra
se da je ispunjena obaveza dostavljanja primjeraka elektronske publikacije
nacionalnoj biblioteci, danom njenog objavljivanja.
Obavezni primjerak publikacije koji se dostavlja nacionalnoj
biblioteci mora biti neoteen i u stanju u kome je namijenjen distribuciji.
Oteen ili nekompletan primjerak publikacije izdava, tampar ili
distributer duni su da zamijene u roku od 15 dana od dana kada prime
obavjetenje o stanju primjerka publikacije od nacionalne biblioteke.
Obaveze nacionalne biblioteke
lan 33
U pogledu postupanja i korienja obaveznog primjerka nacionalna
biblioteka:
1) prima, obrauje i uva obavezni primjerak;
2) daje na korienje obavezni primjerak u prostorijama biblioteke;
3) izrauje tekuu nacionalnu bibliografiju;
4) izdaje potvrdu obveznicima o primljenim obaveznim primjercima;
5) obavlja i druge poslove u interesu korienja, zatite i uvanja
obaveznog primjerka.
Nain uvanja, zatite i korienja obaveznog primjerka u nacionalnoj
bibliteci propisuje Ministarstvo.
VI I NADZOR
Upravni nadzor
lan 34
Upravni nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donesenih
na osnovu njega vri Ministarstvo.
283
11
VI I I KAZNENE ODREDBE
Prekraji
lan 35
Novanom kaznom u iznosu od 1.000 eura do 5.000 eura kaznie se
za prekraj pravno lice, ako:
1) nema glavnog urednika izdavake produkcije i urednika svake
publikacije (lan 10 stav 1 i 3);
2) ne vodi evidenciju o izdatim publikacijama i istu ne dostavi
nacionalnoj biblioteci (lan 12);
3) ako prije izdavanja publikacije ne zakljui izdavaki ugovor sa
autorom, odnosno nosiocem autorskog prava, u skladu sa zakonom
kojim se ureuju autorska prava (lan 13 stav 1);
4) ne vodi evidenciju tampanih publikacija i istu ne dostavi
nacionalnoj biblioteci (lan 16 stav 2 i 3);
5) ne podnese Ministarstvu prijavu i odgovarajuu dokumentaciju
radi upisa u evidenciju (lan 20 stav 2);
6) objavi publikaciju bez obaveznih podataka (lan 21);
7) izda publikaciju bez meunarodnih standardnih oznaka (lan 22
stav 1);
8) izda publikaciju bez katalokog zapisa, izmijenjenu publikaciju
izda sa katalokim zapisom dodijeljenim prije izmjene ili novo izdanje
publikacije tampa sa starim katalokim zapisom (lan 23 stav 1, 3 i
4);
9) nacionalnoj i narodnoj biblioteci ne dostavi obavezan broj
primjeraka publikacije u roku od sedam dana od izdavanja, tampanja
ili uvoza publikacije (l. 29 i 32 stav 1);
10) nacionalnoj biblioteci ne dostavi elektronsku publikaciju u
formatu koji odgovara meunarodnim standardima univerzalne
dostupnosti informacija (lan 31 stav 1);
11) ne izvri zamjenu nekompletnog i oteenog obaveznog
primjerka u roku od 15 dana od dana dostavljanja obavjetenja od
strane nacionalne biblioteke (lan 32 stav 4).
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se fiziko lice i odgovorno
lice u pravnom licu novanom kaznom od 500 eura do 1.500 eura.
284
12
I X PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
Podzakonski akti
lan 36
Podzakonski akti u skladu sa ovim zakonom donijee se u roku od tri
mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Ustanovljavanje evidencije
lan 37
Evidencija izdavaa, tampara i distributera ustanovie se u u roku od
30 dana od dana donoenja akta iz lana 20 ovog zakona.
Prestanak vaenja
lan 38
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o
izdavatvu (Slubeni list RCG broj 20/95), osim odredbe lana 14.
Stupanje na snagu
lan 39
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
Slubenom listu Crne Gore.
285
Na osnovu olana 82 stav 1 taoka 2 i olana 91 stav 1 ustava Crne 0ore, 3kupstina
Crne 0ore 24. saziva, na 10. sednioi prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 27.
jula 2010. godine , donijela je
L A K 0 N L A K 0 N L A K 0 N L A K 0 N
0 ARlv3K01 U1LLA1N031l 0 ARlv3K01 U1LLA1N031l 0 ARlv3K01 U1LLA1N031l 0 ARlv3K01 U1LLA1N031l
l. 03N0vNL 0R l. 03N0vNL 0R l. 03N0vNL 0R l. 03N0vNL 0RULUBL ULUBL ULUBL ULUBL
Predmet zakona Predmet zakona Predmet zakona Predmet zakona
Clan 1 Clan 1 Clan 1 Clan 1
0vim zakonom ureduje se registraturska i arhivska grada, prava i obaveze stvaralaoa i
drzalaoa registraturske i arhivske grade, vrste arhiva i druga pitanja od znaoaja za obavljanje
arhivske djelatnosti.
Arhi Arhi Arhi Arhivska djelatnost vska djelatnost vska djelatnost vska djelatnost
Clan 2 Clan 2 Clan 2 Clan 2
(1) Arhivska djelatnost obuhvata: evidentiranje, prikupljanje, sredivanje, obradu,
zastitu, odabiranje, korisoenje i publikovanje arhivske grade, kao i kanoelarijsko poslova-nje i
druge poslove u skladu sa zakonom.
(2) Arhivska djelatnost je djelatnost od javnog interesa.
(3) Arhivsku djelatnost obavljaju stvaraooi i drzaooi registraturske i arhivske grade i
arhivi.
Posebna zastita Posebna zastita Posebna zastita Posebna zastita
Clan 3 Clan 3 Clan 3 Clan 3
(1) Registraturska i arhivska grada stite se na naoin propisan ovim zakonom.
(2) Na arhivsku gradu koja ima status kulturnog dobra primjenjuju se odredbe zakona
kojim se ureduju kulturna dobra.
Lna Lna Lna Lnao oo oenje enje enje enje izraza izraza izraza izraza
C CC Clan lan lan lan 4 4 4 4
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeoe znaoenje:
1) arhiv arhiv arhiv arhiv je organ uprave nadlezan za arhivsku djelatnost, ustanova, organ, drugo
pravno lioe ili njihov dio, koji obavlja arhivsku djelatnost,
2) stvaralao stvaralao stvaralao stvaralao registraturske registraturske registraturske registraturske i ii i arhivske arhivske arhivske arhivske gra gra gra grad dd de ee e je organ, organizaoija, pravno ili fizioko lioe
oijim radom ili djelovanjem nastaje registraturska i arhivska grada,
3) d dd dr rr rz zz zalao alao alao alao registraturske registraturske registraturske registraturske i ii i arhivske arhivske arhivske arhivske gra gra gra grad dd de ee e je organ, organizaoija, pravno ili fizioko lioe
koje, po bilo kojem pravnom osnovu, posjeduje registratursku ili arhivsku gradu, vlastite ili
tude provenijenoije,
4) kanoelarijsko kanoelarijsko kanoelarijsko kanoelarijsko poslovanje poslovanje poslovanje poslovanje obuhvata sve radnje sa registraturskom i arhivskom
gradom od njenog nastajanja do predaje nadleznom arhivu (primanje, pregledanje, ras-
poredivanje i dostavljanje akata u rad, otpremanje poste, rjesavanje podnesaka, odnosno
sadrzajna obrada materijala, administrativno - tehnioka obrada, arhiviranje i ouvanje akata i
spisa predmeta, izluoivanje i unistavanje bezvrijednog registraturskog materijala, popisivanje,
286
2
sredivanje, oznaoavanje i tehnioko opremanje arhivske grade, predaja arhivske grade nad-
leznom arhivu),
5) organ organ organ organ je drzavni organ, organ drzavne uprave, organ lokalne samouprave i organ
lokalne uprave.
ll. RL0l31RA1uR3KA l ARlv3KA 0RAUA ll. RL0l31RA1uR3KA l ARlv3KA 0RAUA ll. RL0l31RA1uR3KA l ARlv3KA 0RAUA ll. RL0l31RA1uR3KA l ARlv3KA 0RAUA
1. Pojam i vrste registraturske i arhivske grade 1. Pojam i vrste registraturske i arhivske grade 1. Pojam i vrste registraturske i arhivske grade 1. Pojam i vrste registraturske i arhivske grade
Registraturska grada Registraturska grada Registraturska grada Registraturska grada
Clan 5 Clan 5 Clan 5 Clan 5
(1) Registraturska grada je izvorni i/ili reprodukovani dokumentarni materijal u
analognoj i/ili elektronskoj formi, koji je nastao u radu ili djelovanju organa, organizaoija,
pravnih i fiziokih lioa, iz kojeg nije odabrana arhivska grada.
(2) Registraturska grada predstavlja arhivsku gradu u nastajanju, te se u postupku
njene zastite primjenjuju odredbe ovog zakona i drugih propisa koji se odnose na arhivsku
gradu.
Arhivska Arhivska Arhivska Arhivska gra gra gra grad dd da aa a
C CC Clan lan lan lan 6 6 6 6
Arhivska grada je izvorni i/ili reprodukovani dokumentarni materijal od trajnog znaoaja
za nauku, kulturu, pravno-dokazne i druge potrebe fiziokih i pravnih lioa, koji je nastao u radu
ili djelovanju organa i organizaoija, pravnih i fiziokih lioa, bez obzira na vrijeme, mjesto i oblik
nastanka i medijum na kojem je zapisan.
vrste registraturske i arhivske grade vrste registraturske i arhivske grade vrste registraturske i arhivske grade vrste registraturske i arhivske grade
Clan Clan Clan Clan 7 77 7
(1) Registraturska i arhivska grada moze biti javna i privatna.
(2) 1avna registraturska i arhivska grada je grada koja je nastala radom ili djelovanjem
organa, organizaoija, ustanova i drugih pravnih lioa oiji je osnivao drzava ili opstina, 0lavni
grad ili Prijestonioa (u daljem tekstu: opstina), drugih pravnih i fiziokih lioa koja vrse javna
ovlasoenja, kao i sva druga grada koja je u drzavnoj svojini.
(3) Privatna registraturska i arhivska grada je grada nastala radom ili djelovanjem
pravnih ili fiziokih lioa, ukoliko nije nastala u vrsenju javnih ovlasoenja i ako nije u drzavnoj
svojini.
La La La Las ss stita tita tita tita registraturske registraturske registraturske registraturske gra gra gra grad dd de ee e
Clan 8 Clan 8 Clan 8 Clan 8
(1) Niko ne smije da osteti, unisti, prisvoji ili otudi registratursku gradu prije nego sto
se iz nje ne odabere arhivska grada.
(2) 3a registraturskom gradom se postupa u skladu sa ovim zakonom i drugim
propisima koji ureduju kanoelarijsko, odnosno arhivsko poslovanje.
Arhivsk Arhivsk Arhivsk Arhivski i i i fond fond fond fond
C CC Clan lan lan lan 9 99 9
(1) Registraturska i arhivska grada koja je nastala radom ili djelovanjem odredenog
stvaraooa oini ojelinu, odnosno arhivski fond i ne moze se dijeliti niti spajati sa gradom
drugog stvaraooa.
287
3
(2) lzuzetno od stava 1 ovog olana, registraturska i arhivska grada moze se dijeliti,
odnosno spajati u sluoaju podjele ili spajanja njihovih stvaralaoa, odnosno drzalaoa, uz
prethodnu saglasnost organa drzavne uprave nadleznog za poslove arhivske djelatnosti (u
daljem tekstu: Urzavni arhiv).
(3) 0rgan, pravno i fizioko lioe koje donosi odluku o podjeli ili spajanju registraturske i
arhivske grade duzno je da odredi drzaooa za svaki dio podijeljene ili spojene grade i da
odluku o tome dostavi Urzavnom arhivu u roku od osam dana od dana njenog donosenja.
2. Postupanje sa javnom registraturskom i arhivskom gradom 2. Postupanje sa javnom registraturskom i arhivskom gradom 2. Postupanje sa javnom registraturskom i arhivskom gradom 2. Postupanje sa javnom registraturskom i arhivskom gradom
Cuvanje registraturske i arhiv Cuvanje registraturske i arhiv Cuvanje registraturske i arhiv Cuvanje registraturske i arhivske grade ske grade ske grade ske grade
Clan 10 Clan 10 Clan 10 Clan 10
Naoin i uslove ouvanja javne registraturske i arhivske grade i obaveze stvaralaoa i
drzalaoa u vezi sa tim propisuje vlada Crne 0ore (u daljem tekstu: vlada), na predlog organa
drzavne uprave nadleznog za poslove kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo) i organa drzavne
uprave nadleznog za informaoiono drustvo.
lzluoivanje bezvrijednog registraturskog materijala lzluoivanje bezvrijednog registraturskog materijala lzluoivanje bezvrijednog registraturskog materijala lzluoivanje bezvrijednog registraturskog materijala
i i i i odabiranje arhivske grade odabiranje arhivske grade odabiranje arhivske grade odabiranje arhivske grade
Clan 11 Clan 11 Clan 11 Clan 11
(1) 3tvaraooi i drzaooi javne registraturske grade duzni su da redovno iz nje izluouju
bezvrijedni registraturski materijal i odabiraju arhivsku gradu, u skladu sa listom kategorija
registraturske grade.
(2) 3adrzaj i naoin izrade liste iz stava 1 ovog olana propisuje Ministarstvo.
(3) Listu kategorija registraturske grade utvrduju stvaraooi, odnosno drzaooi
registraturske grade.
(4) 3aglasnost na listu iz stava 3 ovog olana daje Urzavni arhiv.
unistavanje bezvrijednog registraturskog materijala unistavanje bezvrijednog registraturskog materijala unistavanje bezvrijednog registraturskog materijala unistavanje bezvrijednog registraturskog materijala
Clan 12 Clan 12 Clan 12 Clan 12
(1) Urzaooi javne registraturske grade duzni su da, nakon odabiranja arhivske grade,
uniste bezvrijedni registraturski materijal u skladu sa propisom iz olana 17 ovog zakona.
(2) Prilikom unistavanja bezvrijednog registraturskog materijala moraju se preduzeti
mjere zastite tajnosti podataka, oijim bi se neovlasoenim pristupom mogao povrijediti javni ili
privatni interes.
Prikupljanje arhivske grade Prikupljanje arhivske grade Prikupljanje arhivske grade Prikupljanje arhivske grade
Clan 13 Clan 13 Clan 13 Clan 13
Arhiv prikuplja arhivsku gradu predajom, preuzimanjem, kupovinom, razmjenom,
poklonom, zavjestanjem i na drugi naoin, u skladu sa zakonom.
Predaja arhivske grade Predaja arhivske grade Predaja arhivske grade Predaja arhivske grade
Clan 14 Clan 14 Clan 14 Clan 14
(1) 3tvaraooi, odnosno drzaooi javne arhivske grade duzni su da arhivsku gradu
predaju Urzavnom arhivu, na naoin, pod uslovima i u rokovima propisanim ovim zakonom.
(2) 1avna arhivska grada predaje se Urzavnom arhivu u roku koji, po pravilu, ne moze
biti duzi od 30 godina od njenog nastanka.
288
4
(3) Ako je javna arhivska grada neophodna za redovno poslovanje, odnosno ako je
operativna nakon isteka roka iz stava 2 ovog olana, stvaralao, odnosno drzalao je duzan da
zajedno sa Urzavnim arhivom popise tu gradu i odredi rok za njenu predaju Urzavnom arhivu.
(4) Arhivska grada koja sadrzi lione podatke ili podatke za koje je utvrden stepen
tajnosti u skladu sa posebnim zakonom ili drugim propisom, prilikom predaje Urzavnom
arhivu, posebno se popisuje i odreduju se rokovi dostupnosti i uslovi korisoenja.
Naoin predaje registraturske i arhivske grade Naoin predaje registraturske i arhivske grade Naoin predaje registraturske i arhivske grade Naoin predaje registraturske i arhivske grade
Clan 15 Clan 15 Clan 15 Clan 15
(1) 1avna arhivska grada se predaje Urzavnom arhivu odabrana, sredena, popisana i
oznaoena, u zaokruzenim ojelinama i tehnioki opremljena za trajno ouvanje.
(2) lzuzetno, Urzavni arhiv oe primiti i arhivsku gradu koja nije pripremljena u skladu
sa stavom 1 ovog olana, ako je to neophodno radi njene zastite i spasavanja od osteoenja ili
unistenja.
(3) u sluoaju iz stava 2 ovog olana, troskove sredivanja, popisivanja, tehniokog
opremanja i smjestaja u Urzavni arhiv snosi stvaralao, odnosno drzalao arhivske grade.
(4) Ako stvaralao, odnosno drzalao javne registraturske i arhivske grade prestaje sa
radom duzan je da sredenu i popisanu gradu preda subjektu koji preuzima njegova prava i
obaveze.
Preuzimanje registraturske i arhivske grade Preuzimanje registraturske i arhivske grade Preuzimanje registraturske i arhivske grade Preuzimanje registraturske i arhivske grade
Clan 16 Clan 16 Clan 16 Clan 16
(1) u sluoaju kada stvaralao, odnosno drzalao javne registraturske i arhivske grade,
koji prestaje sa radom, nema pravnog sljedbenika, njegovu gradu preuzima Urzavni arhiv.
(2) ukoliko stvaralao, odnosno drzalao javne registraturske i arhivske grade ne izvrsi
obavezu iz olana 14 stav 1 ovog zakona, Urzavni arhiv oe donijeti rjesenje kojim oe odrediti
da se ta obaveza izvrsi na njegov teret.
(3) Lalba na rjesenje iz stava 2 ovog olana ne odlaze izvrsenje rjesenja.
Postupak Postupak Postupak Postupak izlu izlu izlu izluo oo oivanja ivanja ivanja ivanja, , , , odabiranja odabiranja odabiranja odabiranja i ii i predaje predaje predaje predaje
C CC Clan lan lan lan 17 17 17 17
Postupak izluoivanja i unistavanja bezvrijednog registraturskog materijala, odabira-
nja, vrednovanja, popisivanja i predaje arhivske grade, odredivanja rokova ouvanja, kao i
sadrzinu i naoin vodenja evidenoije arhivske grade propisuje Ministarstvo.
3re 3re 3re 3red dd divanje ivanje ivanje ivanje i ii i obrada obrada obrada obrada arhivske arhivske arhivske arhivske gra gra gra grad dd de ee e
C CC Clan lan lan lan 18 18 18 18
(1) Arhivi su duzni da vrse sredivanje i obradu arhivske grade u skladu sa vazeoim
medunarodnim i naoionalnim standardima i struonim uputstvima.
(2) Naoionalne standarde i struona uputstva za sredivanje i obradu arhivske grade
propisuje Ministarstvo, na predlog Urzavnog arhiva.
L LL La aa as ss stita tita tita tita registraturske registraturske registraturske registraturske i i i i arhivske arhivske arhivske arhivske gra gra gra grad dd de ee e u uu u posebnim posebnim posebnim posebnim slu slu slu sluo oo oajevima ajevima ajevima ajevima
C CC Clan lan lan lan 19 19 19 19
(1) 3tvaraooi i drzaooi registraturske i arhivske grade duzni su da obezbijede i
sprovedu njenu posebnu zastitu u sluoaju ratnog ili vanrednog stanja.
289
5
(2) vlada, u skladu sa obavezama iz plana odbrane, utvrduje mjere za pripremu i
zastitu registraturske i arhivske grade u sluoaju iz stava 1 ovog olana.
Kori Kori Kori Koriso so so soenje enje enje enje arhivske arhivske arhivske arhivske gra gra gra grad dd de ee e
C CC Clan lan lan lan 20 20 20 20
(1) Arhivska grada daje se na korisoenje za sluzbene, nauono-istrazivaoke, struone,
publioistioke, obrazovne i kulturne potrebe i oiljeve, prezentovanje i objavljivanje, ostvarivanje
lionih i drugih prava i potreba fiziokih i pravnih lioa i za potrebe ostvarivanja funkoija drzave i
opstina.
(2) 1avna arhivska grada dostupna je za korisoenje u arhivima svakom fiziokom i
pravnom liou pod jednakim uslovima, na naoin propisan ovim zakonom i drugim propisima.
0grani 0grani 0grani 0granio oo oenja enja enja enja kori kori kori koriso so so soenja enja enja enja arhivske arhivske arhivske arhivske gra gra gra grad dd de ee e
C CC Clan lan lan lan 21 21 21 21
(1) Registraturska i arhivska grada koja sadrzi podatke koji se odnose na poslove
bezbjednosti i odbrane, spoljne, monetarne i ekonomske politike, oijim bi objavljivanjem
mogle nastupiti stetne posljedioe za javni interes ili bezbjednost Crne 0ore, dostupna je za
korisoenje po isteku 50 godina od njenog nastanka, ukoliko posebnim propisom nije drukoije
odredeno.
(2) Arhivska grada koja sadrzi lione podatke dostupna je za korisoenje po isteku 70
godina od njenog nastanka i najmanje 20 godina od smrti lioa na koje se odnosi.
(3) lzuzetno, arhivska grada moze se koristiti i prije isteka rokova iz stava 2 ovog
olana, ako na to pristane lioe na koje se grada odnosi, odnosno njegov braoni drug, djeoa ili
roditelji poslije njegove smrti.
uslovi za korisoenje arhivske grade uslovi za korisoenje arhivske grade uslovi za korisoenje arhivske grade uslovi za korisoenje arhivske grade
Clan 22 Clan 22 Clan 22 Clan 22
(1) Korisoenje arhivske grade, informativnih sredstava o arhivskoj gradi i usluga u
Urzavnom arhivu je besplatno, ukoliko ne iziskuje posebne troskove.
(2) Posebne troskove iz stava 1 ovog olana snosi korisnik arhivske grade, u skladu sa
propisom koji donosi vlada.
(3) La korisoenje arhivske grade koja se nalazi u Urzavnom arhivu, radi objavljivanja,
umnozavanja, promooije ili stioanja dobiti, potrebno je odobrenje Urzavnog arhiva.
(4) Urzavni arhiv moze dozvoliti publikovanje javne arhivske grade, odnosno
reprodukoiju u svrhu reklamiranja i promovisanja, ukoliko to nije u suprotnosti sa kara-
kterom ili znaoenjem arhivske grade i ukoliko se ne narusavaju mjere tehnioke zastite,
odnosno stanje arhivske grade.
(5) Naoin i uslove korisoenja arhivske grade propisuje Ministarstvo.
Naknada stete nastala korisoenjem arhivske grade Naknada stete nastala korisoenjem arhivske grade Naknada stete nastala korisoenjem arhivske grade Naknada stete nastala korisoenjem arhivske grade
Clan 23 Clan 23 Clan 23 Clan 23
La svaku stetu i povredu prava nastalu korisoenjem arhivske grade odgovorno je lioe
koje koristi arhivsku gradu.
290
6
lznosenje i povraoaj arhivske grade lznosenje i povraoaj arhivske grade lznosenje i povraoaj arhivske grade lznosenje i povraoaj arhivske grade
Clan 24 Clan 24 Clan 24 Clan 24
Na iznosenje arhivske grade u inostranstvo i na povraoaj protivpravno iznesene i
unesene arhivske grade primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureduju kulturna dobra.
Postupanje sa privatn Postupanje sa privatn Postupanje sa privatn Postupanje sa privatnom registraturskom i arhivskom gradom om registraturskom i arhivskom gradom om registraturskom i arhivskom gradom om registraturskom i arhivskom gradom
C CC Clan lan lan lan 25 25 25 25
(1) 0dredbe ovog zakona kojima je uredeno postupanje sa javnom registraturskom i
arhivskom gradom shodno se primjenjuju na privatnu registratursku i arhivsku gradu koja je:
1) nastala u obavljanju registrovane djelatnosti ili aktivnosti pravnih i fiziokih lioa,
2) od znaoaja za nauku, kulturu ili istoriju Crne 0ore ili drugi drustveni znaoaj od
javnog interesa, ako ovim zakonom nije drukoije odredeno.
(2) Urzavni arhiv oe preuzeti registratursku i arhivsku gradu iz stava 1 taoka 2 ovog
olana, na naoin i pod uslovima koje sporazumno utvrdi sa stvaraooem, odnosno drzaooem
ove grade.
Prodaja privatne arhivske grade Prodaja privatne arhivske grade Prodaja privatne arhivske grade Prodaja privatne arhivske grade
C CC Clan lan lan lan 26 26 26 26
(1) 3tvaralao i drzalao koji zeli da proda privatnu arhivsku gradu duzan je da je prvo
ponudi Urzavnom arhivu.
(2) Urzavni arhiv je duzan da, u roku od 30 dana od prijema ponude, obavijesti
ponudaoa da li prihvata ponudu.
(3) Ako Urzavni arhiv ne prihvati ponudu ili do isteka roka iz stava 2 ovog olana ne
odgovori na ponudu, ponudao moze arhivsku gradu prodati drugom liou, ali ne po nizoj oijeni i
po povoljnijim uslovima od oijene i uslova koje je dao u ponudi Urzavnom arhivu.
3. 3. 3. 3. 0baveze stvaralaoa i drzalaoa registraturske i arhivske grade 0baveze stvaralaoa i drzalaoa registraturske i arhivske grade 0baveze stvaralaoa i drzalaoa registraturske i arhivske grade 0baveze stvaralaoa i drzalaoa registraturske i arhivske grade
0baveze stvarala 0baveze stvarala 0baveze stvarala 0baveze stvaralaoa i drzalaoa javne registraturske i arhivske grade oa i drzalaoa javne registraturske i arhivske grade oa i drzalaoa javne registraturske i arhivske grade oa i drzalaoa javne registraturske i arhivske grade
C CC Clan lan lan lan 27 27 27 27
3tvaralao i drzalao javne registraturske i arhivske grade duzan je da:
1) u roku od 30 dana od dana osnivanja obavijesti Urzavni arhiv o svom osnivanju,
kao i o svim promjenama statusa i organizaoije, radi davanja misljenja o postupanju sa
registraturskom i arhivskom gradom, odnosno radi pokretanja postupka njihove zastite,
2) dostavlja podatke Urzavnom arhivu o svim promjenama stanja arhivske grade, radi
vodenja propisane evidenoije,
3) obezbijedi odgovarajuoi prostor i opremu za smjestaj registraturske i arhivske
grade,
4) obiljezava, datira i vodi propisane evidenoije o registraturskoj i arhivskoj gradi,
5) odredi lioe koje je odgovorno za kanoelarijsko, odnosno arhivsko poslovanje, kao i
lioa koja rade na poslovima zastite, obrade i korisoenja arhivske grade, u skladu sa ovim
zakonom i standardima drzavne uprave,
6) ouva registratursku gradu u sredenom i bezbjednom stanju od osteoenja, unistenja
i nestajanja, dok se iz nje ne odabere arhivska grada,
7) utvrduje Listu kategorija registraturske grade sa rokovima ouvanja,
8) vrsi redovno izluoivanje i unistavanje bezvrijednog registraturskog materijala kojem
su protekli rokovi ouvanja, uz odobrenje Urzavnog arhiva,
9) klasifikuje, popisuje, opisuje i ouva registratursku i arhivsku gradu,
291
7
10) obezbjeduje dostupnost arhivskoj gradi i njeno korisoenje, pod propisanim
uslovima,
11) pridrzava se struonih uputstava i naloga Urzavnog arhiva u pogledu otklanjanja
utvrdenih nedostataka,
12) predaje arhivsku gradu Urzavnom arhivu, poslije isteka utvrdenog roka za njeno
ouvanje, u originalu, sredenu, oznaoenu, popisanu, tehnioki opremljenu, u zaokruzenim
ojelinama, na mjestu koje odredi Urzavni arhiv, u skladu sa olanom 15 stav 1 ovog zakona.
0baveze stvaralaoa i drzalaoa privatne arhivske grade 0baveze stvaralaoa i drzalaoa privatne arhivske grade 0baveze stvaralaoa i drzalaoa privatne arhivske grade 0baveze stvaralaoa i drzalaoa privatne arhivske grade
Clan 28 Clan 28 Clan 28 Clan 28
3tvaralao i drzalao privatne arhivske grade duzan je da:
1) trajno ouva arhivsku gradu, na struoan naoin i u ojelosti,
2) omoguoi Urzavnom arhivu slobodan pristup arhivskoj gradi,
3) obezbijedi odgovarajuoe podatke Urzavnom arhivu o arhivskoj gradi,
4) omoguoi korisoenje arhivske grade,
5) postupa u skladu sa struonim savjetima Urzavnog arhiva u pogledu zastite, odrza-
vanja, vrednovanja, sredivanja i obrade arhivske grade, kao i u pogledu njene konzervaoije i
restauraoije,
6) preda arhivsku gradu Urzavnom arhivu na naoin i pod uslovima koji su propisani
ovim zakonom.
lll lll lll lll. .. . ARlvl ARlvl ARlvl ARlvl
Ur Ur Ur Urz zz zavni avni avni avni arhiv arhiv arhiv arhiv
C CC Clan lan lan lan 29 29 29 29
Urzavni arhiv obavlja arhivsku djelatnost u odnosu na registratursku i arhivsku gradu
koja je nastala u radu organa, politiokih partija, nevladinih organizaoija i drugih pravnih i fizio-
kih lioa koja obavljaju djelatnost na teritoriji Crne 0ore, a narooito:
1) obezbjeduje preventivnu, fizioku i tehnioku zastitu i konzervaoiju i restauraoiju
arhivske grade,
2) vrsi inspekoijski nadzor kod stvaralaoa i drzalaoa registraturske i arhivske grade i
druge upravne poslove iz svog djelokruga,
3) vodi evidenoiju stvaralaoa i drzalaoa registraturske i arhivske grade,
4) vodi evidenoije o registraturskoj i arhivskoj gradi koja se nalazi kod drzalaoa,
5) daje misljenje o opravdanosti osnivanja speoijalnog arhiva,
6) istrazuje, prikuplja, kompletira i preuzima arhivsku gradu, shodno odredbama ol.
15 i 16 ovog zakona,
7) sreduje arhivsku gradu i izraduje informaoiona sredstva o arhivskoj gradi,
8) daje podatke i informaoije o arhivskoj gradi, obezbjeduje uslove za informisanje i
daje arhivsku gradu na korisoenje,
9) objavljuje arhivsku gradu i publikaoije kojima se unaprjeduje zastita i korisoenje
arhivske grade,
10) izlaze arhivsku gradu, organizuje predavanja i druge oblike kulturno-obrazovne
djelatnosti,
11) vodi oentralni katalog arhivskih fondova i zbirki,
12) prati opste stanje registraturske i arhivske grade i predlaze mjere za njihovu
zastitu,
13) prikuplja publikaoije i informativna sredstva o arhivskoj gradi,
292
8
14) organizuje struono usavrsavanje i osposobljavanje arhivskog osoblja u arhivima i
vrsi obuku zaposlenih kod drzalaoa arhivske grade zaduzenih za arhivsko poslovanje van
Urzavnog arhiva,
15) istrazuje i prouoava pitanja iz oblasti zastite kulturnih dobara, arhivistike,
pomoonih istorijskih nauka, prava i informatiokih nauka, savremenih tehnologija u obradi
podataka, konzervaoije i restauraoije i ostalih srodnih nauonih disoiplina,
16) organizuje nauone i struone skupove,
17) obavlja i druge poslove utvrdene zakonom i drugim propisima.
Labrana pribavljanja arhivske grade Labrana pribavljanja arhivske grade Labrana pribavljanja arhivske grade Labrana pribavljanja arhivske grade
Clan 30 Clan 30 Clan 30 Clan 30
Laposleni koji rade na poslovima sa javnom registraturskom i arhivskom gradom ne
mogu za sebe ili za drugo lioe kupiti, primiti na poklon ili na drugi naoin pribaviti arhivsku
gradu.
Labrana iz stava 1 ovog olana odnosi se i na period od pet godina nakon prestanka
rada zaposlenog na ovim poslovima.
3peoijalni arhivi 3peoijalni arhivi 3peoijalni arhivi 3peoijalni arhivi
Clan 31 Clan 31 Clan 31 Clan 31
3peoijalni arhiv je ustanova ili dio organa ili pravnog lioa koji obavlja arhivsku
djelatnost u odnosu na arhivsku gradu odredenog stvaraooa ili odredene djelatnosti, odnosno
oblasti (univerzitetski arhiv, privredni arhiv, arhiv vjerskih zajednioa, arhiv banaka, arhiv
privrednih subjekata i dr.).
0snivanje speoijalnog arhiva 0snivanje speoijalnog arhiva 0snivanje speoijalnog arhiva 0snivanje speoijalnog arhiva
Clan 32 Clan 32 Clan 32 Clan 32
(1) 3peoijalni arhiv moze osnovati drzava, opstina, domaoe i strano pravno i fizioko
lioe.
(2) 0snivao speoijalnog arhiva duzan je da, prije donosenja akta o osnivanju, pribavi
saglasnost Ministarstva o razgranioenju nadleznosti sa Urzavnim arhivom.
uslovi za obavljanje djelatnosti speoijalnog arhiva uslovi za obavljanje djelatnosti speoijalnog arhiva uslovi za obavljanje djelatnosti speoijalnog arhiva uslovi za obavljanje djelatnosti speoijalnog arhiva
Clan 33 Clan 33 Clan 33 Clan 33
(1) 3peoijalni arhiv moze obavljati djelatnost, ako ima:
1) prostor i opremu za smjestaj, ouvanje i korisoenje arhivske grade,
2) sredstva za kontinuirano obavljanje djelatnosti,
3) struono arhivsko osoblje.
(2) Blize uslove za obavljanje djelatnosti speoijalnog arhiva propisuje Ministarstvo.
(3) lspunjenost uslova za obavljanje djelatnosti speoijalnog arhiva utvrduje
Ministarstvo i izdaje odobrenje za rad.
(4) 0dobrenje iz stava 3 ovog olana dostavlja se i Urzavnom arhivu.
Lv Lv Lv Lvidenoije idenoije idenoije idenoije
Clan 34 Clan 34 Clan 34 Clan 34
(1) Arhivi su duzni da vode evidenoiju o arhivskoj gradi i njenim stvaraooima,
drzaooima i korisnioima arhivske grade.
293
9
(2) vrste, sadrzaj i naoin vodenja evidenoija iz stava 1 ovog olana propisuje
Ministarstvo.
lv lv lv lv. .. . ARlv3K0 030BL1L l 31 ARlv3K0 030BL1L l 31 ARlv3K0 030BL1L l 31 ARlv3K0 030BL1L l 31RuCNA LvAN1A RuCNA LvAN1A RuCNA LvAN1A RuCNA LvAN1A
Arhivsko osoblje Arhivsko osoblje Arhivsko osoblje Arhivsko osoblje
Clan 35 Clan 35 Clan 35 Clan 35
(1) Poslove arhivske djelatnosti mogu da vrse lioa koja imaju odgovarajuou vrstu i
stepen struone spreme, polozen struoni ispit za obavljanje arhivske djelatnosti i druge uslove
u skladu sa zakonom.
(2) Lioa iz stava 1 ovog olana poslove arhivske djelatnosti vrse u odredenom struonom
zvanju.
(3) vrstu i stepen struone spreme za vrsenje poslova arhivske djelatnosti i uslove,
program i naoin polaganja struonog ispita propisuje Ministarstvo.
(4) 0dredene struone poslove arhivske djelatnosti mogu da vrse i lioa koja imaju
struona ili nauona zvanja iz oblasti konzervatorske, biblioteoke i muzejske djelatnosti, u
skladu sa opstim aktima arhiva.
3tru 3tru 3tru 3truo oo ona na na na zvanja zvanja zvanja zvanja
C CC Clan lan lan lan 36 36 36 36
(1) 3truona zvanja u arhivskoj djelatnosti su:
1) arhivski tehnioar, sa srednjom struonom spremom,
2) visi arhivski tehnioar, sa visom struonom spremom,
3) arhivist, sa visokom struonom spremom,
4) visi arhivist i arhivski savjetnik, sa visokom struonom spremom i posebnim
struonim referenoama za obavljanje arhivske djelatnosti.
(2) 3truona zvanje iz stava 1 tao. 1, 2 i 3 ovog olana stiou se polaganjem struonog ispita
za obavljanje arhivske djelatnosti.
(3) 3truona zvanja iz stava 1 taoka 4 ovog olana dodjeljuje Ministarstvo, na predlog
struone komisije, na osnovu struonih referenoi i rezultata u pogledu arhivske djelatnosti.
(4) Blize uslove i naoin stioanja struonih zvanja iz stava 1 ovog olana, poslove koji se
vrse u odredenom struonom zvanju i obrazao uvjerenja o struonom zvanju propisuje Ministarstvo.
uslovi za vrsenje kanoelarijskog poslovanja uslovi za vrsenje kanoelarijskog poslovanja uslovi za vrsenje kanoelarijskog poslovanja uslovi za vrsenje kanoelarijskog poslovanja
Clan 37 Clan 37 Clan 37 Clan 37
(1) Lioe neposredno zaduzeno za obavljanje kanoelarijskog poslovanja i arhivskih
poslova kod stvaralaoa i drzalaoa javne registraturske i arhivske grade mora imati struono
zvanje iz olana 36 stav 1 ovog zakona ili polozen struoni ispit za rad u drzavnim organima.
(2) Lioe odgovorno za kanoelarijsko poslovanje i arhivske poslove kod stvaralaoa i
drzalaoa javne registraturske i arhivske grade mora imati sedmi stepen struone spreme.
v vv v. .. . NAUL0R NAUL0R NAUL0R NAUL0R
lnspekoijski nadzor lnspekoijski nadzor lnspekoijski nadzor lnspekoijski nadzor
Clan 38 Clan 38 Clan 38 Clan 38
lnspekoijski nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog
zakona vrsi Urzavni arhiv preko arhivskih inspektora, u skladu sa zakonom kojim se ureduje
inspekoijski nadzor.
294
10
vl vl vl vl. .. . KALNLNL KALNLNL KALNLNL KALNLNL 0URLUBL 0URLUBL 0URLUBL 0URLUBL
C CC Clan lan lan lan 39 39 39 39
(1) Novoanom kaznom od dvadesetostrukog do stostrukog iznosa minimalne zarade u
Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj organ, pravno lioe i preduzetnik koje je stvaralao ili drzalao
javne arhivske i registraturske grade, ako:
1) u propisanom roku ne obavijesti Urzavni arhiv o svom osnivanju i o svim
promjenama statusa i organizaoije rada (olan 27 stav 1 taoka 1),
2) ne dostavi Urzavnom arhivu podatke o svim promjenama stanja arhivske grade
(olan 27 stav 1 taoka 2),
3) ne obezbijedi odgovarajuoi prostor i opremu za smjestaj registraturske i
arhivske grade (olan 27 stav 1 taoka 3),
4) ne obiljezava, ne datira ili ne vodi propisane evidenoije o registraturskoj i
arhivskoj gradi (olan 27 stav 1 taoka 4),
5) ne odredi lioe koje je odgovorno za kanoelarijsko, odnosno arhivsko poslovanje
i lioa koja rade na poslovima zastite, obrade i korisoenja arhivske grade (olan 27 stav 1 taoka
5),
6) ne ouva registratursku gradu u sredenom i bezbjednom stanju od osteoenja,
unistenja ili nestanka, dok se iz nje ne odabere arhivska grada (olan 27 stav 1 taoka 6),
7) ne utvrdi Listu kategorija registraturske grade sa rokovima ouvanja (olan 27
stav 1 taoka 7),
8) ne vrsi redovno izluoivanje i unistavanje bezvrijednog registraturskog materijala
kojem su protekli rokovi ouvanja, uz odobrenje Urzavnog arhiva (olan 27 stav 1 taoka 8),
9) ne klasifikuje, popisuje, opisuje i ouva registratursku i arhivsku gradu (olan 27
stav 1 taoka 9),
10) ne obezbjeduje dostupnost arhivskoj gradi ili njeno korisoenje, pod propisanim
uslovima (olan 27 stav 1 taoka 10),
11) se ne pridrzava struonih uputstava i naloga Urzavnog arhiva, u pogledu
otklanjanja utvrdenih nedostataka (olan 27 stav 1 taoka 11),
12) ne predaje arhivsku gradu Urzavnom arhivu, poslije isteka utvrdenog roka za
njeno ouvanje, u originalu, sredenom stanju, oznaoenu, popisanu i tehnioki opremljenu, u
zaokruzenim ojelinama, na mjestu koje odredi Urzavni arhiv, u skladu sa olanom 15 ovog
zakona (olan 27 stav 1 taoka 12),
13) poone da obavlja djelatnost speoijalnog arhiva prije nego sto mu Minista-rstvo
da odobrenje za rad (olan 33 stav 3).
(2) La prekrsaj iz stava 1 ovog olana kaznioe se odgovorno lioe u organu ili pravnom
liou novoanom kaznom od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj
0ori.
Clan 40 Clan 40 Clan 40 Clan 40
(1) Novoanom kaznom od desetostrukog do pedesetostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj pravno lioe ili preduzetnik koje je stvaralao ili
drzalao privatne arhivske grade, ako:
1) arhivsku gradu koju zeli da proda prvo ne ponudi Urzavnom arhivu (olan 26
stav 1),
2) arhivsku gradu proda drugom liou prije isteka roka od 30 dana, po nizoj oijeni ili
po povoljnijim uslovima od oijene ili uslova koji su dati u ponudi Urzavnom arhivu (olan 26 st.
2 i 3),
3) arhivsku gradu ne ouva trajno, na struoan naoin i u ojelosti (olan 28 taoka 1),
4) ne omoguoi Urzavnom arhivu slobodan pristup arhivskoj gradi (olan 28 taoka
2),
295
11
5) ne obezbijedi odgovarajuoe podatke Urzavnom arhivu o arhivskoj gradi (olan
28 taoka 3),
6) ne omoguoi korisoenje privatne arhivske grade (olan 28 taoka 4),
7) ne postupa u skladu sa struonim uputstvima Urzavnog arhiva u pogledu
zastite, odrzavanja, vrednovanja, sredivanja i obrade arhivske grade i njene konzervaoije i
restauaroije (olan 28 taoka 5),
8) ne preda arhivsku gradu Urzavnom arhivu na naoin i pod uslovima koji su
propisani ovim zakonom (olan 28 taoka 6).
(2) La prekrsaj iz stava 1 ovog olana kaznioe se odgovorno lioe u pravnom liou i fizioko
lioe novoanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj
0ori.
C CC Clan lan lan lan 41 41 41 41
Novoanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u
Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj fizioko lioe zaposleno u Urzavnom arhivu, drugom organu ili
pravnom liou koje radi na poslovima sa javnom arhivskom ili registraturskom gradom, ako za
sebe ili za drugo lioe kupi, primi na poklon ili na drugi naoin pribavi arhivsku gradu (olan 32).
vll vll vll vll. .. . PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL
Uonosenje podzakonskih akata Uonosenje podzakonskih akata Uonosenje podzakonskih akata Uonosenje podzakonskih akata
Clan 42 Clan 42 Clan 42 Clan 42
(1) Propisi za sprovodenje ovog zakona donijeoe se u roku od sest mjeseoi od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Uo donosenja podzakonskih akata iz stava 1 ovog olana primjenjivaoe se akti koji
su vazili do stupanja na snagu ovog zakona, ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.
usaglasa usaglasa usaglasa usaglasavanje rada vanje rada vanje rada vanje rada
Clan 43 Clan 43 Clan 43 Clan 43
3tvaraooi i drzaooi registraturske i arhivske grade duzni su da usaglase svoje akte sa
ovim zakonom, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
3teoena prava 3teoena prava 3teoena prava 3teoena prava
Clan 44 Clan 44 Clan 44 Clan 44
(1) Lioima koja su po ranijim propisima stekla struona zvanja za obavljanje arhivske
djelatnosti priznaju se odgovarajuoa struona zvanja propisana ovim zakonom.
(2) Lioa koja na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju vise od 15 godina radnog
iskustva na poslovima arhivske djelatnosti u odredenom stepenu struone spreme ili zvanja
magistra ili doktora nauka u oblasti arhivske djelatnosti nijesu duzna da polazu struoni ispit
za obavljanje arhivske djelatnosti
Prestanak vazenja Prestanak vazenja Prestanak vazenja Prestanak vazenja
Clan 45 Clan 45 Clan 45 Clan 45
Uanom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vazi Lakon o arhivskoj djelatnosti
('3luzbeni list RC0', br. 25/92 i 6/94).
296
12
3tupanje na snagu 3tupanje na snagu 3tupanje na snagu 3tupanje na snagu
Clan 46 Clan 46 Clan 46 Clan 46
0vaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u '3luzbenom listu Crne
0ore'.
3u-3K Broj 01-355/14
Podgorioa, 27. jula 2010. godine
3KuP31lNA CRNL 00RL 24. 3ALlvA
PRLU3LUNlK
Ranko Krivokapio
297
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O KINEMATOGRAFIJI
("Sl. list Crne Gore", br. 14/08 od 29.02.2008, 40/10 od 22.07.2010, 40/11 od 08.08.2011)
Proglaavam Zakon o kinematografiji, koji je donijela Skuptina Crne Gore na sjednici drugog vanrednog
zasijedanja u 2008. godini, dana 12. februara 2008. godine.
Broj: 01-292/2
Podgorica, 21. februara 2008. godine
Predsjednik Crne Gore,
Filip Vujanovi, s.r.
ZAKON
O KINEMATOGRAFIJI
I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1
Ovim zakonom utvruje se javni interes u oblasti kinematografije i ureuje obavljanje, organizovanje i
finansiranje kinematografskih djelatnosti, podsticaj razvoja i prezentacije crnogorskog kinematografskog
stvaralatva i komplementarnih djelatnosti, kao i zatita i uvanje kinematografskih djela.
lan 2
Kinematografija obuhvata djelatnosti proizvodnje, prometa, komercijalnog umnoavanja, javnog
prikazivanja, zatite i uvanja kinematografskih djela.
lan 3
Odredbe ovog zakona sprovodie se u skladu sa naelom zatite prava autora na slobodno izraavanje,
kao i zatite prava intelektualne svojine u oblasti kinematografije.
lan 4
Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na kinematografska djela koja proizvode pravna lica,
preduzetnici i fizika lica za svoje potrebe ili nekomercijalnu upotrebu.
lan 5
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
- kinematografsko djelo (filmsko i televizijsko djelo) je originalna tvorevina autora, koja predstavlja
slijed slika u pokretu, snimljeno na nosau, sa ili bez zvuka, a namijenjeno je javnom prikazivanju
ili drugom nainu ekonomskog isko-riavanja;
- proizvodnja kinematografskog djela obuhvata prikupljanje scenaristike grae, pisanje scenarija,
pripremu za snimanje, snimanje, montau, laboratorijsku obradu i postprodukciju djela;
- postprodukcija je finalna tehnoloka i marketinka obrada kinematografskog djela i njegova
priprema za javno prikazivanje;
- producent je lice registrovano za proizvodnju kinematografskih djela, koje samostalno ili veim
dijelom organizuje i finansira proizvodnju kinematografskog djela;
298
- koproducent je lice koje je registrovano za proizvodnju kinematografskih djela i koje manjim
dijelom uestvuje u organizaciji i finansiranju proizvodnje kinematografskog djela;
- autor ili koautor kinematografskog djela je lice ili lica koja taj status imaju u skladu sa zakonom
kojim se ureuje autorsko i srodna prava;
- promet kinematografskog djela obuhvata otkup, uvoz, izvoz, prodaju i iznajmljivanje
kinematografskog djela;
- distribucija je ovlaeno stavljanje u promet kinematografskog djela;
- distributer je lice koje ima odobrenje za obavljanje prometa kinematografskih djela;
- licenca je ovlaenje za stavljanje u promet, komercijalno umnoavanje ili javno prikazivanje
kinematografskog djela;
- licencirane prostorije su prostorije navedene u odobrenju za rad, odnosno odobrenju za obavljanje
djelatnosti;
- javno prikazivanje kinematografskog djela jeste projekcija kinematografskog djela na javnom
mjestu (bioskop, ugostiteljski objekat, sredstvo javnog prevoza i dr.) sa bilo kojeg postojeeg ili
budueg nosaa tona i slike; emitovanje kinematografskih djela ianim ili beinim prenosom
elektromagnetnih, elektrinih ili drugih signala na daljinu (radio i TV difuzija, kablovska difuzija,
internet, fiksna i mobilna telefonija i dr.) i prikazivanje kinematografskog djela koje se
istovremeno emituje putem TV signala;
- prikaziva je lice koje vri javno prikazivanje kinematografskih djela;
- iznajmljivanje je davanje na korienje primjerka kinematografskog djela na odreeni vremenski
period, uz nadoknadu;
- komercijalno umnoavanje kinematografskog djela je snimanje kinematografskog djela sa
postojeeg nosaa na bilo koji drugi nosa u cilju stavljanja u promet;
- razvoj kinematografije podrazumijeva obezbjeivanje materijalnih, tehnikih, organizacionih i
drugih uslova za ostvarivanje i modernizaciju kinematografskih djelatnosti;
- kinofikacija je plansko staranje o obnovi, tehnikom opremanju i odravanju bioskopa na teritoriji
Crne Gore;
- kinematografska graa obuhvata kinematografska djela, kao i ukupne scenaristike, muzike,
likovne, finansijske i publicistike materijale koji se odnose na kinematografsko djelo;
- komplementarne djelatnosti su djelatnosti koje neposredno ili posredno doprinose ostvarivanju i
razvoju kinematografije (filmski i televizijski festivali i manifestacije, programi promocije i
prodaje crnogorskih kinematografskih djela, prouavanje i kritiko vrednovanje kinematografskih
djelatnosti, izdavatvo u oblasti kinematografije, aktivnosti kinematografskih udruenja i
asocijacija i sl.);
- lice registrovano za obavljanje djelatnosti je pravno ili fiziko lice koje je upisano u Centralni
registar Privrednog suda za obavljanje kinematografske djelatnosti.
II. JAVNI INTERES U OBLASTI KINEMATOGRAFIJE
lan 6
Od javnog interesa za Crnu Goru u kinematografiji su:
- proizvodnja crnogorskih kinematografskih djela;
- proizvodnja kinematografskih djela koja afirmiu identitet Crne Gore;
- podsticanje meunarodne kinematografske saradnje i integracija domae kinematografije u
evropske i svjetske programe razvoja;
- suzbijanje svih vidova neovlaenog iskoriavanja kinematografskih djela;
- javno prikazivanje filmova u bioskopima;
- kinofikacija;
- prezentacija i promocija crnogorskih kinematografskih djela;
- zatita i popularizacija crnogorske kinematografske grae;
- obezbjeivanje savremenih tehnikih i tehnolokih uslova za obavljanje kinematografije.
299
lan 7
Crna Gora podstie i pomae ostvarivanje javnog interesa u kinematografiji i njen razvoj i obezbjeuje
uslove za zatitu i trajno uvanje kinematografskih djela i kinematografske grae.
Lokalna samouprava obezbjeuje uslove za prezentaciju i javno prikazivanje kinematografskih djela u
bioskopima.
lan 8
U cilju ostvarivanja javnog interesa iz lana 6 ovog zakona, Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada)
donosi Nacionalni program razvoja kinematografije (u daljem tekstu: Nacionalni program).
Nacionalni program donosi se za period od 4 godine.
lan 9
Nacionalnim programom utvruju se:
- obim i nain podsticanja i podrke razvoja crnogorskog kinematografskog stvaralatva i
kinematografskih djelatnosti;
- aktivnosti na ukljuivanju crnogorske kinematografije u programe Evropske unije i drugih
meunarodnih organizacija;
- aktivnosti na prezentaciji i promociji crnogorskih kinematografskih djela na domaem i
meunarodnom nivou;
- podrka realizaciji domaih debitantskih kinematografskih djela;
- aktivnosti na ukljuivanju domaih umjetnika i strunih lica u snimanje inostranih filmova;
- aktivnosti i mjere podrke razvoju komplementarnih djelatnosti;
- razvoj i ostvarivanje kinoteke djelatnosti;
- druge aktivnosti i mjere od znaaja za razvoj kinematografskih djelatnosti i prezentaciju i promociju
kinemato
lan 10
U cilju izrade Nacionalnog programa organ dravne uprave nadlean za poslove kulture (u daljem tekstu:
nadleni organ) ukljuie nevladine i druge organizacije koje se bave pitanjima iz oblasti kinematografije.
Nadleni organ jednom godinje podnosi Vladi izvjetaj o realizaciji Nacionalnog programa.
lan 11
Na osnovu Nacionalnog programa nadleni organ utvruje godinje programe razvoja kinematografije.
lan 12
Crnogorsko kinematografsko djelo je djelo:
- koje je proizveo domai producent samostalno ili u saradnji sa jednim ili vie domaih
koproducenata;
- iji su reditelj ili scenarista ili veina ostalog dijela autorske ekipe dravljani Crne Gore;
- koje je proizvedeno u koprodukciji sa inostranim producentom u skladu sa odredbama Evropske
konvencije o filmskoj koprodukciji.
III. KINEMATOGRAFSKE DJELATNOSTI
lan 13
Kinematografske djelatnosti mogu obavljati pravna i fizika lica, na nain i pod uslovima propisanim
ovim zakonom.
Odobrenje za promet, komercijalno umnoavanje i javno prikazivanje kinematografskih djela u
bioskopima izdaje nadleni organ.
300
1. Proizvodnja kinematografskog djela
lan 14
Kinematografsko djelo proizvodi producent.
lan 15
Domai producent moe proizvoditi kinematografsko djelo samostalno ili u saradnji sa jednim ili vie
domaih ili inostranih koproducenata.
Domai producent moe, u saradnji sa autorom ili koautorima, za proizvodnju kinematografskog djela
angaovati i dio inostranog umjetnikog i tehnikog kadra.
lan 16
Inostrani producent moe snimati kinematografsko djelo na teritoriji Crne Gore samostalno ili u saradnji
sa domaim producentom ili koproducentom, uz prethodno pribavljeno odobrenje nadlenog organa.
Odobrenje iz stava 1 ovog lana se izdaje na osnovu pisanog zahtjeva inostranog producenta ili domaeg
koproducenta.
Zahtjev iz stava 2 ovog lana treba da sadri mjesto i vrijeme snimanja kinematografskog djela, kao i
navedenu potrebu inostranog producenta za angaovanjem domaeg umjetnikog i strunog kadra.
Uz zahtjev se podnosi i scenario sa oznaenim djelovima teksta prema kojima e se vriti snimanje na
teritoriji Crne Gore.
lan 17
Nadleni organ obustavie snimanje kinematografskog djela ako se inostrani producent ne pridrava
uslova iz odobrenja izdatog u skladu sa lanom 16 ovog zakona.
lan 18
Ukoliko je za snimanje kinematografskog djela na odreenoj lokaciji potrebna posebna dozvola,
producent je duan da tu dozvolu pribavi prije poetka snimanja od organa ili organizacije odreene
posebnim propisom.
lan 19
Inostrani producent moe, radi snimanja kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore, po pribavljenom
odobrenju nadlenog organa, privremeno uvesti opremu potrebnu za snimanje, bez obaveze plaanja
carine i poreza.
2. Promet kinematografskog djela
lan 20
Promet kinematografskog djela obavlja distributer koji ima odobrenje za rad izdato od strane nadlenog
organa.
lan 21
Distributer je duan da posjeduje licencu za svako kinematografsko djelo koje stavlja u promet.
lan 22
Prodaju i iznajmljivanje kinematografskih djela moe vriti distributer koji ima odgovarajui prostor i
opremu za smjetaj, uvanje i prezentaciju kinematografskog djela sa odreenog nosaa.
Blie uslove u pogledu prostora i opreme, u smislu stava 1 ovog lana, propisuje nadleni organ.
Ispunjenost uslova iz stava 2 ovog lana utvruje nadleni organ rjeenjem kojim se odobrava obavljanje
prodaje, odnosno iznajmljivanja kinematografskih djela.
301
Nije dozvoljena prodaja i iznajmljivanje kinematografskih djela izvan licenciranih prostorija.
3. Komercijalno umnoavanje kinematografskog djela
lan 23
Pravno i fiziko lice koje obavlja djelatnost komercijalnog umnoavanja kinematografskih djela duno je
da:
- ima odgovarajue prostorije i opremu za rad;
- u svim licenciranim prostorijama, na vidnom mjestu, istakne odobrenje za rad;
- za svako umnoavanje kinematografskog djela posjeduje licencu od ovlaenog lica;
- na nosau i omotu svakog primjerka umnoenog kinematografskog djela stavi oznaku "kopija'';
- vodi evidenciju i uva uzorke umnoenih kinematografskih djela, kao i nosa sa kojeg je
umnoavanje izvreno, tokom perioda od pet godina.
Nije dozvoljeno komercijalno umnoavanje kinematografskih djela izvan licenciranih prostorija.
Nadleni organ propisuje sadraj i nain voenja evidencije iz stava 1 alineja 5 ovog lana.
4. Javno prikazivanje kinematografskog djela
lan 24
Prikaziva je duan da za svako javno prikazivanje kinematografskog djela posjeduje licencu.
lan 25
Kinematografska djela mogu se prikazivati u bioskopu koji ispunjava odgovarajue uslove u pogledu
prostora, opreme i strunog kadra.
Bioskop moe biti u zatvorenom i na otvorenom prostoru.
Blie uslove za rad bioskopa u pogledu prostora, opreme i strunog kadra propisuje nadleni organ.
Ispunjenost uslova iz stava 3 ovog lana utvruje nadleni organ rjeenjem kojim odobrava prikazivanje
kinematografskih djela u bioskopu.
5. Licenca
lan 26
Licencu daje lice koje prema zakonu kojim se ureuje autorsko i srodna prava ima ovlaenje da drugome
dozvoli: stavljanje u promet ili davanje u zakup kinematografskog djela, umnoavanje kinematografskog
djela na bilo kojem nosau i javno prikazivanje kinematografskog djela.
Licenca za promet kinematografskog djela sadri broj primjeraka koji se stavlja u promet i vrstu nosaa
na kojem se nalazi kinematografsko djelo.
Licenca za komercijalno umnoavanje kinematografskog djela sadri broj primjeraka u koji se moe
umnoiti kinematografsko djelo i identifikacione oznake nosaa sa kojeg se vri umnoavanje
kinematografskog djela.
Licenca za javno prikazivanje kinematografskog djela sadri nain javnog prikazivanja kinematografskog
djela.
Licencu za javno prikazivanje u ugostiteljskim objektima i sredstvima javnog prevoza daje organizacija
za kolektivnu zatitu i ostvarivanje prava autora kinematografskih djela.
lan 27
Uz licencu se prilae original ili kopija izvornog akta o obimu i sadrini prava lica koje je izdalo licencu
na kinematografsko djelo i prevod tog akta od ovlaenog tumaa na crnogorski jezik.
302
6. Odobrenje za rad
lan 28
Odobrenje za rad za obavljanje djelatnosti iz lana 13 stav 2 ovog zakona izdaje se rjeenjem, na pisani
zahtjev zainteresovanog lica.
Uz zahtjev iz stava 1 ovog lana prilae se:
- izvod iz Centralnog registra Privrednog suda o registraciji djelatnosti za koju se trai odobrenje za
rad;
- dokaz o odgovornim licima (lini podaci, adresa stanovanja);
- dokaz o prostorijama u kojima e se obavljati odnosna djelatnost (adresa, povrina, osnov
korienja);
- opis instalirane opreme i ureaja;
- izjava podnosioca zahtjeva da on, njegov direktor ili drugo ovlaeno lice nijesu, u periodu od tri
godine prije podnoenja zahtjeva, bili pravosnano osueni za krivino djelo kojim se povreuje
pravo intelektualne svojine, odnosno da se protiv njih ne vodi krivini postupak za bilo koje od
ovih djela i da nije na snazi mjera kojom im je zabranjeno obavljanje djelatnosti za koju trai
odobrenje za rad.
lan 29
Nosilac odobrenja za rad duan je da nadleni organ bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana,
obavijesti o svakoj promjeni koja je od znaaja za izdavanje odobrenja za rad.
lan 30
Nadleni organ ukinue rjeenje kojim je odobren rad ako nosilac odobrenja prestane da ispunjava bilo
koji od uslova iz lana 28 ovog zakona.
7. Zatita djece i mladih
lan 31
Ukoliko sadrina kinematografskog djela moe da nakodi fizikom ili mentalnom razvoju maloljetnih
lica, distributer i prikaziva su duni da izvre kategorizaciju kinematografskog djela i da prilikom
njegovog stavljanja u promet ili javnog prikazivanja istaknu oznaku da se djelo ne preporuuje licima
mlaim od sedam, etrnaest, odnosno osamnaest godina ivota, u zavisnosti od kategorije tog djela
utvrene u skladu sa ovim zakonom.
Nadleni organ propisuje kategorije podobnosti kinematografskog djela za maloljetna lica i kriterijume i
nain odreivanja kategorija, izgled i sadrinu oznake kategorije i obaveze distributera i prikazivaa u
pogledu primjene kategorija i njihovih oznaka.
lan 32
Distributer i prikaziva duni su da nadlenom organu dostave obavjetenje o kategoriji odreenog
kinematografskog djela, najkasnije osam dana prije stavljanja u promet ili javnog prikazivanja tog djela.
Nadleni organ ima pravo da zatrai promjenu kategorije kinematografskog djela, ako ona nije utvrena u
skladu sa ovim zakonom i aktom iz lana 31 stav 2 ovog zakona.
lan 33
Zabranjena je prodaja i iznajmljivanje maloljetnim licima kinematografskog djela ija kategorija nije
primjerena njihovom uzrastu.
Zabrana iz stava 1 ovog lana odnosi se i na prodaju i iznajmljivanje putem potanske narudbine ili na
drugi slian nain.
303
lan 34
Zabranjeno je javno oglaavanje djela iz lana 31 stav 1 ovog zakona.
8. Bioskopska mrea
lan 35
Bioskopi na teritoriji Crne Gore, koji ispunjavaju propisane uslove za rad, mogu se, radi koordinacije rada
i jedinstvenog strunog pristupa obavljanju djelatnosti, organizovati u bioskopsku mreu.
Bioskopi ukljueni u bioskopsku mreu daju predloge i sugestije na programe kinofikacije.
lan 36
Privatizacija bioskopa u dravnoj svojini vrie se pod uslovima predvienim posebnim planom
privatizacije.
9. Komplementarne djelatnosti
lan 37
Komplementarne djelatnosti obavljaju se u skladu sa propisima koji ureuju oblast kojoj te djelatnosti
pripadaju.
Nadleni organ pomae obavljanje i razvoj komplementarnih djelatnosti u skladu sa ciljevima utvrenim
Nacionalnim programom.
lan 38
Organizator filmskog ili TV festivala ili druge kinematografske manifestacije duan je da obrazuje stalne
ili povremene organe za pripremu i realizaciju programa.
10. Kinematografski registar
lan 39
Nadleni organ vodi Kinematografski registar fizikih i pravnih lica koja obavljaju djelatnosti
kinematografije.
Domai producenti, distributeri, osim distributera iz lana 22 ovog zakona i prikazivai, osim prikazivaa
iz lana 25 ovog zakona, duni su da prije otpoinjanja obavljanja kinematografske djelatnosti podnesu
prijavu nadlenom organu radi upisa u Kinematografski registar.
Nadleni organ propisuje sadraj i nain voenja Kinematografskog registra i obrazac prijave za upis u
registar.
IV. ARHIVIRANJE KINEMATOGRAFSKIH DJELA I GRAE
lan 40
Crnogorska kinematografska djela i kinematografska graa koja se na njih odnosi, kao i inostrana
kinematografska djela o Crnoj Gori ili snimljena na teritoriji Crne Gore trajno se uvaju u Crnogorskoj
kinoteci.
Na kinematografska djela i kinematografsku grau iz stava 1 ovog lana koji su od istorijskog, kulturnog,
obrazovnog ili naunog znaaja za Crnu Goru odnose se propisi o zatiti kulturnih dobara i arhivske
grae.
lan 41
Crnogorska kinoteka prikuplja i uva domaa i inostrana kinematografska djela i kinematografsku grau,
bez obzira na vrstu i kvalitet nosaa na kojima su snimljena ili zabiljeena.
304
lan 42
uvanje kinematografskih djela podrazumijeva tehniku i tehnoloku zatitu, restauratorsko -
konzervatorsku i dokumentacionu obradu, sistematizovanje u odgovarajue zbirke, popularizaciju, kao i
korienje u naune, obrazovne i druge svrhe u obimu i na nain koji ne moe prouzrokovati njeno
oteenje i umanjenje kinematografske vrijednosti.
lan 43
Kinematografska djela i kinematografska graa koji se nalaze u Crnogorskoj kinoteci nijesu u prometu.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, moe se vriti razmjena sa drugim kinotekama duplikata
kinematografskih djela i kinematografske grae, uz saglasnost nadlenog organa.
lan 44
Kinematografska djela i kinematografska graa koji se nalaze u Crnogorskoj kinoteci mogu se, uz
odobrenje nadlenog organa, privremeno izvesti u inostranstvo radi restauratorsko - konzervatorske
zatite ili prezentacije na meunarodnim manifestacijama.
lan 45
Kinematografska djela i kinematografska graa koja se nalazi u Crnogorskoj kinoteci ne mogu se
umnoavati u komercijalne svrhe.
lan 46
Kinematografska djela i kinematografska graa koje posjeduju domai producenti i prikazivai u dravnoj
svojini ne mogu biti predmet privatizacije.
Lica iz stava 1 ovog lana duna su da, prije zavretka privatizacije, kinematografska djela i
kinematografsku grau predaju Crnogorskoj kinoteci.
lan 47
Domai producent duan je da Crnogorskoj kinoteci dostavi jednu kopiju kinematografskog djela, kao i
prateu kinematografsku grau, najkasnije u roku od est mjeseci nakon zavretka postprodukcije tog
djela.
Inostrani producent duan je da jednu kopiju kinematografskog djela snimljenog na teritoriji Crne Gore
dostavi Crnogorskoj kinoteci najkasnije 12 mjeseci nakon zavrenog snimanja, odnosno est mjeseci
nakon zavrene postprodukcije.
V. FINANSIRANJE KINEMATOGRAFSKIH DJELATNOSTI
lan 48
Kinematografske djelatnosti finansiraju se sredstvima:
- budeta Crne Gore;
- budeta lokalne samouprave;
- producenata;
- donacija, participacija i sl.;
- meunarodnih fondova;
- iz drugih izvora, u skladu sa zakonom.
lan 49
Sredstva budeta Crne Gore koriste se iskljuivo za sprovoenje Nacionalnog programa i godinjih
programa razvoja kinematografije.
305
Sredstva budeta lokalne samouprave koriste se za obezbjeivanje uslova za prezentaciju i javno
prikazivanje kinematografskih djela u bioskopima.
lan 50
Brie se. ("Sl. list CG", br. 40/10)
lan 51
Brie se. ("Sl. list CG", br. 40/10)
lan 52
Brie se. ("Sl. list CG", br. 40/10)
lan 53
Brie se. ("Sl. list CG", br. 40/10)
lan 54
Sredstva iz lana 49 stav 1 ovog zakona nadleni organ dodjeljuje putem javnog konkursa.
lan 55
Kriterijume za dodjelu sredstava, nain i uslove prenosa i korienja sredstava propisuje nadleni organ,
posebnim aktom.
lan 56
Brie se. ("Sl. list CG", br. 40/10)
VI. NADZOR
lan 57
Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona vre:
1) nadleni organ u odnosu na snimanje kinematografskih djela na teritoriji Crne Gore od strane
inostranih producenata, podnoenja prijava za upis u Kinematografski registar, ispunjenost uslova
za promet, komercijalno umnoavanje i javno prikazivanje kinematografskih djela i predaju
obaveznih primjeraka kinematografskih djela i kinematografske grae na uvanje Crnogorskoj
kinoteci;
2) organ dravne uprave nadlean za poslove trgovine u odnosu na promet i komercijalno
umnoavanje kinematografskih djela.
VII. KAZNENE ODREDBE
lan 58
Novanom kaznom od 500 eura do 20.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice, ako:
1) kao inostrani producent snima kinematografsko djelo na teritoriji Crne Gore bez prethodnog
odobrenja nadlenog organa (lan 16 stav 1);
2) ne posjeduje licencu za kinematografsko djelo koje stavlja u promet (lan 21);
3) vri prodaju ili iznajmljivanje kinematografskih djela izvan licenciranih prostorija (lan 22 stav
4);
4) ne posjeduje licencu za komercijalno umnoavanje kinematografskog djela (lan 23 stav 1 alineja
3);
5) vri komercijalno umnoavanje kinematografskih djela izvan licenciranih prostorija (lan 23 stav
2);
306
6) ne posjeduje licencu za kinematografsko djelo koje javno prikazuje (lan 24);
7) prilikom stavljanja u promet ili javnog prikazivanja kinematografskog djela, koje moe nakoditi
fizikom ili mentalnom razvoju maloljetnih lica, ne istakne oznaku da se djelo ne preporuuje
maloljetnim licima (lan 31 stav 1);
8) ne dostavi nadlenom organu u propisanom roku obavjetenje o kategoriji kinematografskog djela
(lan 32 stav 1);
9) vri prodaju ili iznajmljivanje maloljetnim licima kinematografskih djela ija kategorija nije
primjerena njihovom uzrastu (lan 33);
10) vri javno oglaavanje kinematografskih djela ija sadrina moe nakoditi fizikom ili
mentalnom razvoju maloljetnih lica (lan 34);
11) ne podnese prijavu za upis u Kinematografski registar (lan 39 stav 2);
12) kinematografska djela i kinematografsku grau ne preda Crnogorskoj kinoteci prije zavretka
procesa privatizacije (lan 46 stav 2);
13) Crnogorskoj kinoteci ne preda u propisanom roku obavezni primjerak kinematografskog djela i
prateu kinematografsku grau (lan 47).
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se fiziko lice i odgovorno lice u pravnom licu novanom
kaznom od 30 eura do 2.000 eura.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 300 eura do 2.000 eura.
VIII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 59
Nacionalni program donijee se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 60
Podzakonski akti za sprovoenje ovog zakona donijee se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
lan 61
Postojei producenti, distributeri, prikazivai i lica koja vre komercijalno umnoavanje kinematografskih
djela duni su da podnesu nadlenom organu prijavu za upis u Kinematografski registar, odnosno zahtjev
za izdavanje odobrenja za rad, u roku od etiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 62
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o kinematografiji ("Slubeni list RCG", br.
45/93 i 73/06).
lan 63
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".
SU-SK Broj 01-16/6
Podgorica, 12. februara 2008. godine
Skuptina Crne Gore
Predsjednik,
Ranko Krivokapi, s.r
307
L A K 0 N L A K 0 N L A K 0 N L A K 0 N
0 3P0MLN 0 3P0MLN 0 3P0MLN 0 3P0MLN - -- - 0BlL1LL1lMA 0BlL1LL1lMA 0BlL1LL1lMA 0BlL1LL1lMA
l. 03N0vNL 0URLUBL l. 03N0vNL 0URLUBL l. 03N0vNL 0URLUBL l. 03N0vNL 0URLUBL
Clan 1 Clan 1 Clan 1 Clan 1
3pomen-obiljezjima se trajno obiljezavaju znaoajni dogadaji, ouvaju uspomene
na istaknute lionosti, njeguju ljudski ideali i kulturno-istorijske tradioije i odaje pooast
boroima za slobodu, oivilnim zrtvama rata i masovnim stradanjima ljudi.
Clan 2 Clan 2 Clan 2 Clan 2
3pomen-obiljezje je spomen-objekat (spomen-groblje, spomen-kosturnioa,
spome-nik, spomen-bista, spomen-plooa, spomen-kuoa, spomen-dom, memorijalni
muzej, zaduzbinski objekat i dr.), koji izgledom, sadrzajem, oznakama ili natpisom
doprinosi trajnom oouvanju vrijednosti iz olana 1 ovog zakona.
3pomen-obiljezjem smatra se i naziv javne ustanove, javnog preduzeoa, naselja
i javnog objekta (ulioa, trg, put, park, oesma i dr.), ako simbolizuje vrijednosti iz olana
1 ovog zakona.
3pomen-obiljezjem ne smatra se objekat na groblju, osim spomen-groblja i
zaduzbinskog vjerskog objekta.
Clan 3 Clan 3 Clan 3 Clan 3
Podizanje, zastita i odrzavanje spomen-obiljezja je u javnom interesu.
Clan 4 Clan 4 Clan 4 Clan 4
Lnaoajnim dogadajem smatra se dogadaj, koji:
1) je bio od izuzetnog znaoaja za drzavni, drustveni, ekonomski ili kulturni
razvoj Crne 0ore,
2) predstavlja vazan datum u oslobodilaokim i antifasistiokim teznjama
ornogorskog naroda ili drugih naroda u Crnoj 0ori,
3) je od medunarodnog istorijskog, nauonog ili kulturnog znaoaja,
4) je bitno doprinio medunarodnom polozaju i ugledu Crne 0ore,
5) predstavlja doprinos u borbi za mir, razumijevanje ili saradnju naroda u
svijetu,
6) je od posebnog znaoaja za odredeno podruoje ili mjesto u Crnoj 0ori.
Clan 5 Clan 5 Clan 5 Clan 5
lstaknutom lionosou smatra se lioe:
1) koje je posebno zasluzno za drzavni, drustveni, ekonomski, nauoni ili kulturni
razvoj Crne 0ore ili odredenog podruoja, odnosno mjesta u Crnoj 0ori,
2) oije djelo ima medunarodni istorijski, nauoni, kulturni, humanistioki ili
sportski znaoaj,
308
2
3) koje je bilo organizator ili istaknuti uoesnik oslobodilaokog rata, ustanka ili
pokreta,
4) koje se posebno istaklo u borbi protiv fasizma.
3pomen-obiljezje, u smislu stava 1 ovog olana, moze se podioi vojnoj jedinioi koja
se posebno istakla u borbi za slobodu Crne 0ore.
Clan 6 Clan 6 Clan 6 Clan 6
Masovnim stradanjem ljudi smatra se sluoaj u kojem je vise lioa izgubilo zivot u
sredstvima ili od sredstava javnog saobraoaja, na radnom mjestu, u zemljotresu ili
drugoj elementarnoj nepogodi.
Clan 7 Clan 7 Clan 7 Clan 7
0vaj zakon ne odnosi se na spomen-obiljezja koja, u skladu sa zakonom, imaju
status spomenika kulture.
ll. P0UlLAN1L 3P0MLN ll. P0UlLAN1L 3P0MLN ll. P0UlLAN1L 3P0MLN ll. P0UlLAN1L 3P0MLN- -- -0BlL1LL1A 0BlL1LL1A 0BlL1LL1A 0BlL1LL1A
Clan 8 Clan 8 Clan 8 Clan 8
Podizanje spomen-obiljezja je izgradnja ili postavljanje spomen-objekta,
odnosno davanje naziva javnoj ustanovi, javnom preduzeou, naselju ili javnom
objektu.
3pomen-obiljezja se podizu u skladu sa programom podizanja spomen-obiljezja
(u daljem tekstu: Program), koji donosi skupstina opstine, glavnog grada i prijestonioe
(u daljem tekstu: skupstina opstine), uz prethodnu saglasnost organa drzavne uprave
nadleznog za poslove kulture (u daljem tekstu: nadlezni organ).
Clan 9 Clan 9 Clan 9 Clan 9
3pomen-obiljezje za znaoajan dogadaj ne moze se podioi prije isteka roka od
50 godina od dana kada se dogadaj zbio.
3pomen-obiljezje istaknutoj lionosti ne moze se podioi prije isteka roka od 20
godina od dana kada je lioe umrlo.
lzuzetno, uz prethodnu saglasnost vlade Crne 0ore, spomen-obiljezje za
znaoajni dogadaj ili istaknutoj lionosti moze se podioi prije isteka roka iz st. 1 i 2 ovog
olana.
Clan 10 Clan 10 Clan 10 Clan 10
Nije dozvoljeno podizati spomen-obiljezje:
1) za dogadaj koji oznaoava gubitak slobode ili nezavisnosti Crne 0ore,
2) za dogadaj koji simbolizuje, odnosno oznaoava saradnju sa okupatorom,
njegovim saveznikom ili pomagaoem,
3) za dogadaj koji predstavlja sukob naroda iskljuoivo na vjerskoj ili naoionalnoj
osnovi,
4) liou koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagaoa,
5) liou koje je zastupalo fasistioke, sovinistioke ili naoistioke ideje ili ideologije,
6) liou koje je osudeno za kriviono djelo protiv oovjeonosti ili drugih dobara
zastioenih medunarodnim pravom ili je proglaseno ratnim zlooinoem,
309
3
7) liou koje je u istoriji Crne 0ore ili u istoriji oovjeoanstva imalo negativnu
ulogu.
Clan 11 Clan 11 Clan 11 Clan 11
Program sadrzi:
1) znaoajne dogadaje, istaknute lionosti, ljudske ideale, kulturno-istorijske
tradioije, boroe za slobodu, oivilne zrtve rata i masovna stradanja ljudi za koje oe se
podioi spomen-obiljezje, sa obrazlozenjem razloga za podizanje spomen-obiljezja,
2) vrstu spomen-obiljezja, naoin podizanja i opis simboliokog znaoenja,
3) spisak spomen-obiljezja koja oe biti izmijenjena, doradena, izmjestena,
zamijenjena ili uklonjena, sa obrazlozenjem razloga,
4) druge elemente neophodne za sprovodenje Programa.
Clan 12 Clan 12 Clan 12 Clan 12
Predlog Programa se dostavlja nadleznom organu radi davanja saglasnosti u
odnosu na vrijednosti iz olana 11 stav 1 taoka 1 ovog zakona za koje se planira
podizanje spomen-obiljezja i na razloge za izmjenu, doradu, izmjestanje, zamjenu ili
uklanjanje spomen-obiljezja.
Nadlezni organ duzan je da razmotri predlog Programa i da donese
odgovarajuoi akt najkasnije u roku od 60 dana od dana dostavljanja predloga
Programa.
Nadlezni organ moze zatraziti da se predlog Programa dopuni u skladu sa
olanom 11 ovog zakona.
Ako nadlezni organ u roku iz stava 1 ovog olana ne donese akt o predlogu
Programa smatra se da postoji saglasnost na predlog Programa.
Clan 13 Clan 13 Clan 13 Clan 13
3kupstina opstine moze donijeti Program samo u okviru date saglasnosti
nadleznog organa.
3kupstina opstine duzna je da dostavi nadleznom organu Program najkasnije u
roku od 15 dana od dana donosenja.
Clan 14 Clan 14 Clan 14 Clan 14
3pomen-obiljezje izgradnjom ili postavljanjem spomen-objekta moze podioi
Crna 0ora, opstina, mjesna zajednioa, vjerska zajednioa i drugo pravno lioe.
3pomen-obiljezje izgradnjom ili postavljanjem spomen-objekta moze podioi
strana drzava ili medunarodna organizaoija.
3pomen-obiljezje davanjem naziva javnoj ustanovi ili javnom preduzeou moze
podioi osnivao ovih pravnih lioa.
3pomen-obiljezje davanjem naziva naselju ili javnom objektu moze podioi
opstina.
Clan 15 Clan 15 Clan 15 Clan 15
3pomen-obiljezje se podize na mjestu gdje se znaoajni dogadaj zbio, u mjestu
gdje je istaknuta lionost rodena, stvarala, djelovala, poginula ili umrla, odnosno na
310
4
mjestu koje je adekvatno za ostvarivanje oilja koji se podizanjem spomen-obiljezja
zeli ostvariti.
3pomen-obiljezje izgradnjom ili postavljanjem spomen-objekta podize se na
vidnom i pristupaonom mjestu.
Clan 16 Clan 16 Clan 16 Clan 16
3kupstina opstine, u skladu sa Programom, uz prethodnu saglasnost
nadleznog organa, donosi odluku o podizanju spomen-obiljezja.
0dluku o podizanju spomen-obiljezja izgradnjom ili postavljanjem spomen-
objekta, odnosno davanjem naziva javnoj ustanovi ili javnom preduzeou, skupstina
opstine donosi na zahtjev subjekata iz olana 14 st. 1, 2 i 3 ovog zakona.
0dluku o podizanju spomen-obiljezja davanjem naziva naselju ili javnom
objektu, skupstina opstine donosi na prijedlog ovlasoenog predlagaoa, u skladu sa
zakonom i statutom opstine.
Ne moze se podizati spomen-obiljezje bez odluke skupstine opstine donijete u
skladu sa stavom 1 ovog olana.
Clan 17 Clan 17 Clan 17 Clan 17
Nadlezni organ duzan je da razmotri predlog odluke o podizanju spomen-
obiljezja i da donese odgovarajuoi akt u roku od 30 dana od dana dostavljanja.
Clan 18 Clan 18 Clan 18 Clan 18
Lahtjev za podizanje spomen-obiljezja sadrzi:
1) podatke o podnosioou zahtjeva,
2) naznaoenje dogadaja, lionosti, ideala ili kulturno-istorijske tradioije za koje
se trazi podizanje spomen-obiljezja,
3) podatke o vrsti i velioini spomen-obiljezja,
4) predlog teksta koji oe biti ispisan na spomen-obiljezju,
5) predlog mjesta podizanja spomen-obiljezja,
6) predlog naoina odrzavanja spomen-obiljezja.
uz zahtjev iz stava 1 ovog olana podnosi se predlog idejnog rjesenja spomen-
obiljezja i saglasnosti predvidene ovim zakonom.
Clan 19 Clan 19 Clan 19 Clan 19
Ako se spomen-obiljezje postavlja na objektu ili ako se gradi na zemljistu koje
pripada objektu, za podizanje spomen-obiljezja potrebna je saglasnost vlasnika,
odnosno korisnika objekta.
Ako se spomen-obiljezje postavlja na objektu koji je kulturno dobro ili ako se
gradi na prostoru koji je zastioena okolina kulturnog dobra, za podizanje spomen-
obiljezja potrebna je saglasnost organa drzavne uprave nadleznog za zastitu
kulturnih dobara.
Ako se spomen-obiljezje gradi na prostoru koji je zakonom ili u skladu sa
zakonom zastioena prirodna ojelina, za podizanje spomen-obiljezja potrebna je
saglasnost organa drzavne uprave nadleznog za zastitu prirode.
311
5
Clan 20 Clan 20 Clan 20 Clan 20
0dluka o podizanju spomen-obiljezja postavljanjem ili izgradnjom spomen-
objekta sadrzi:
1) znaoajni dogadaj, istaknutu lionost, ljudski ideal, kulturno-istorijsku tradioiju,
boroe za slobodu, oivilne zrtve rata ili masovno stradanje ljudi za koje se podize
spomen-obiljezje,
2) naziv subjekta koji podize spomen-obiljezje,
3) vrstu i dimenziju spomen-obiljezja,
4) mjesto podizanja spomen-obiljezja,
5) tekst koji oe biti ispisan na spomen-obiljezju,
6) rok i uslovi za podizanje spomen-obiljezja,
7) naziv obveznika odrzavanja spomen-obiljezja.
Clan 21 Clan 21 Clan 21 Clan 21
0dluka o podizanju spomen-obiljezja davanjem naziva javnoj ustanovi ili
javnom preduzeou sadrzi:
1) podatke o javnoj ustanovi ili javnom preduzeou kojem se daje naziv (vrsta,
mjesto i dr.),
2) podatke o osnivaou javne ustanove, odnosno javnog preduzeoa,
3) naziv koji se daje javnoj ustanovi, odnosno javnom preduzeou,
4) naoin i mjesto ispisivanja, odnosno istioanja naziva javne ustanove ili javnog
preduzeoa.
Clan 22 Clan 22 Clan 22 Clan 22
0dluka o podizanju spomen-obiljezja davanjem naziva naselju ili javnom
objektu sadrzi opis granioa i naziv naselja, odnosno javnog objekta kojem se daje
naziv.
Clan 23 Clan 23 Clan 23 Clan 23
3kupstina opstine duzna je da nadleznom organu dostavi odluku o podizanju
spomen-obiljezja u roku od osam dana od dana donosenja odluke.
Clan 24 Clan 24 Clan 24 Clan 24
La spomen-obiljezje koje se podize izgradnjom spomen-objekta, nakon
donosenja odluke iz olana 20 ovog zakona, organ lokalne uprave nadlezan za poslove
gradevinarstva, na zahtjev subjekta koji podize spomen-obiljezje, izdaje gradevinsku
dozvolu za izgradnju spomen-objekta, u skladu sa zakonom.
3pomen-obiljezje iz stava 1 ovog olana ne moze se podizati bez dozvole za
gradenje spomen-objekta.
Clan 25 Clan 25 Clan 25 Clan 25
Nakon izdavanja gradevinske dozvole za izgradnju spomen-objekta, subjekat
koji podize spomen-obiljezje duzan je da objavi javni konkurs za izradu
arhitektonskog i umjetniokog rjesenja spomen-objekta.
0ojenu i odabir arhitektonskog i umjetniokog rjesenja spomen-objekta vrsi
struona komisija koju obrazuje predsjednik opstine.
312
6
1roskove rada komisije iz stava 2 ovog olana snosi subjekat koji podize
spomen-obiljezje.
Clan 26 Clan 26 Clan 26 Clan 26
3ubjekat koji podize spomen-obiljezje duzan je da spomen-objekat izradi u
skladu sa arhitektonskim i umjetniokim rjesenjem koje je odabrala struona komisija iz
olana 25 stav 2 ovog zakona.
Clan 27 Clan 27 Clan 27 Clan 27
0rgani lokalne uprave nadlezni za poslove kulture i gradevinarstva duzni su da
sprijeoe bespravno podizanje spomen-obiljezja, donosenjem rjesenja o zabrani
podizanja, odnosno o uklanjanju bespravno podignutog spomen obiljezja.
lll lll lll lll. .. . LA31l1A l 0URLAvAN1L 3P0MLN LA31l1A l 0URLAvAN1L 3P0MLN LA31l1A l 0URLAvAN1L 3P0MLN LA31l1A l 0URLAvAN1L 3P0MLN- -- -0BlL1LL1A 0BlL1LL1A 0BlL1LL1A 0BlL1LL1A
Clan 28 Clan 28 Clan 28 Clan 28
0rgan lokalne uprave nadlezan za poslove kulture vodi registar spomen-
obiljezja na teritoriji opstine.
Nadlezni organ vodi Centralni registar spomen-obiljezja na teritoriji Crne 0ore.
3adrzaj i naoin vodenja registara iz st. 1 i 2 ovog olana i kriterijume za
utvrdivanje vrste spomen-obiljezja propisuje nadlezni organ.
Clan 29 Clan 29 Clan 29 Clan 29
Lastita spomen-obiljezja je sprjeoavanje njegovog osteoenja ili unistenja, kao i
neovlasoene izmjene, dorade, izmjestanja, zamjene ili uklanjanja.
0pstina, preko organa lokalne uprave, obezbjeduje zastitu spomen-obiljezja na
svojoj teritoriji.
3kupstina opstine moze propisati uslove za pristup posjetilaoa odredenom
spomen-obiljezju.
Clan 30 Clan 30 Clan 30 Clan 30
0drzavanje spomen-obiljezja obuhvata tekuoe i investioiono odrzavanje
spomen-objekta i uredenje njegove lokaoije.
3pomen-obiljezje mora se redovno odrzavati, na naoin i u mjeri kojom se
obezbjeduje njegov prvobitni izgled.
Clan 31 Clan 31 Clan 31 Clan 31
0drzavanje spomen-obiljezja vrsi subjekat koji ga je podigao, odnosno obveznik
odrzavanja odreden odlukom o podizanju spomen-obiljezja.
lzuzetno od stava 1 ovog olana, opstina obezbjeduje odrzavanje spomen-
obiljezja koje je podigla Crna 0ora, druga drzava ili medunarodna organizaoija.
Ako je obveznik odrzavanja spomen-obiljezja prestao da postoji ili ako iz
objektivnih razloga nije u moguonosti da vrsi odrzavanje spomen-obiljezja, odrzavanje
spomen-obiljezja obezbjeduje opstina.
313
7
Clan 32 Clan 32 Clan 32 Clan 32
Crna 0ora obezbjeduje sredstva za odrzavanje spomen-obiljezja iz olana 31
stav 2 ovog zakona i sredstva za obimnija odrzavanja spomen-groblja i drugih
spomen-obiljezja.
3redstva iz stava 1 ovog olana obezbjeduju se prema stvarnim potrebama koje
utvrduje nadlezni organ u saradnji sa organom lokalne uprave nadleznim za poslove
kulture u opstini na oijoj se teritoriji nalazi spomen-obiljezje.
Clan 33 Clan 33 Clan 33 Clan 33
0rgan lokalne uprave nadlezan za poslove kulture utvrduje, po potrebi, a
najmanje jednom godisnje, stanje spomen-obiljezja na teritoriji opstine i upozorava
obveznika odrzavanja na neophodnost preduzimanja potrebnih mjera i radova u
odredenom roku.
Ako obveznik odrzavanja ne izvrsi u odredenom roku potrebne radove na
odrzavanju spomen-obiljezja, organ lokalne uprave nadlezan za poslove kulture
izvsioe potrebne radove na spomen-obiljezju na teret obveznika odrzavanja.
Clan 34 Clan 34 Clan 34 Clan 34
0bveznik odrzavanja spomen-obiljezja koji, zbog objektivnih razloga, nije u
moguonosti da vrsi odrzavanje spomen-obiljezja duzan je da o tome odmah obavijesti
organ lokalne uprave nadlezan za poslove kulture.
Clan 35 Clan 35 Clan 35 Clan 35
u sluoaju promjene namjene prostora, u skladu sa prostornim ili urbanistiokim
planom, spomen-obiljezje moze se izmjestiti na odgovarajuou lokaoiju.
Clan 36 Clan 36 Clan 36 Clan 36
Na zahtjev olanova uze porodioe lioa sahranjenog u spomen-groblju, organ
lokalne uprave nadlezan za poslove kulture moze, uz saglasnost nadleznog organa,
dozvoliti prenosenje posmrtnih ostataka iz spomen-groblja u porodionu grobniou.
Ne moze se vrsiti prenosenje posmrtnih ostataka iz spomen-groblja bez dozvole
organa iz stava 1 ovog olana.
Clan 37 Clan 37 Clan 37 Clan 37
u postojeoim spomen-grobljima i drugim spomen-obiljezjima ne mogu se vrsiti
nova sahranjivanja.
Clan 38 Clan 38 Clan 38 Clan 38
lzmjena, dorada, izmjestanje, zamjena i uklanjanje spomen-obiljezja vrsi se po
postupku propisanom za podizanje spomen-obiljezja.
Clan 39 Clan 39 Clan 39 Clan 39
3pomen-obiljezje koje se moze, bez osteoenja, odvojiti od objekta na kojem je
postavljeno uklanja se skidanjem spomen-objekta.
3pomen-obiljezje oiji se spomen-objekat ne moze ukloniti skidanjem uklanja se
rusenjem.
314
8
Ako je spomen-objekat ili dio spomen-objekta umjetnioko djelo, uklanjanje
spomen-obiljezja vrsi se skidanjem dijela spomen-objekta koji je umjetnioko djelo i
rusenjem ostalog dijela spomen-objekta.
Clan 40 Clan 40 Clan 40 Clan 40
lzmjenu i doradu spomen-obiljezja moze, uz saglasnost autora umjetniokog i
arhitektonskog rjesenja, vrsiti subjekat koji je podigao spomen-obiljezje, odnosno
opstina ako je taj subjekat prestao da postoji.
lzmjestanje spomen-obiljezja na odgovarajuou lokaoiju moze vrsiti organ
lokalne uprave nadlezan za poslove gradevinarstva.
uklanjanje spomen-obiljezja skidanjem spomen-objekta ili dijela spomen-
objekta vrsi organ lokalne uprave nadlezan za poslove kulture.
uklanjanje spomen-obiljezja rusenjem spomen-objekta ili dijela spomen-
objekta vrsi organ lokalne uprave nadlezan za poslove gradevinarstva.
Lamjenu spomen-obiljezja vrsi javna ustanova ili javno preduzeoe kojem je
naziv promijenjen, odnosno organ lokalne uprave odreden odlukom predsjednika
opstine.
Clan 41 Clan 41 Clan 41 Clan 41
0rgan lokalne uprave nadlezan za uklanjanje spomen-obiljezja obavijestioe
lioe, odnosno subjekat koji je podigao spomen-obiljezje o danu uklanjanja spomen-
obiljezja i pozvati ga da preuzme umjetnioko djelo sa uklonjenog spomen-obiljezja.
Ako je lioe, odnosno subjekat koji je podigao spomen-obiljezje prestao da
postoji ili ako se ne odazove pozivu da preuzme umjetnioko djelo sa uklonjenog
spomen-obiljezja, umjetnioko djelo oe se ponuditi autoru djela, odnosno njegovim
nasljednioima.
Ako se autor ili njegovi nasljednioi ne odazovu pozivu da preuzmu umjetnioko
djelo sa uklonjenog spomen-obiljezja, to umjetnioko djelo ponudioe se nadleznom
muzeju.
Ako ni muzej ne preuzme umjetnioko djelo sa uklonjenog spomen-obiljezja, sa
tim umjetniokim djelom postupioe se kao sa stvari koja nema umjetnioku vrijednost.
lv lv lv lv. .. . lN3PLKCl13Kl NAUL0R lN3PLKCl13Kl NAUL0R lN3PLKCl13Kl NAUL0R lN3PLKCl13Kl NAUL0R
Clan 42 Clan 42 Clan 42 Clan 42
lnspekoijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrsi nadlezni organ.
v vv v. .. . KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL
Clan 43 Clan 43 Clan 43 Clan 43
Ko osteti, unisti, neovlasoeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni
spomen-obiljezje, podigne ili organizuje podizanje spomen-obiljezja oije podizanje nije
dozvoljeno kaznioe se kaznom zatvora do tri godine.
315
9
Clan 44 Clan 44 Clan 44 Clan 44
Novoanom kaznom od trostrukog do tristostrukog iznosa minimalne zarade u
Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj drzavni organ ili organ opstine ako osteti, unisti,
neovlasoeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obiljezje, podigne ili
organizuje podizanje spomen-obiljezja oije podizanje nije dozvoljeno.
Clan 45 Clan 45 Clan 45 Clan 45
Novoanom kaznom u iznosu od pedesetostrukog do dvjestostrukog iznosa
najnize oijene rada u Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj skupstina opstine, ako:
1) donese Program bez saglasnosti nadleznog organa (olan 8 stav 2 i olan 13
stav 1),
2) ne dostavi Program nadleznom organu u propisanom roku (olan 13 stav 2),
3) donese odluku o podizanju spomen-obiljezja koja nije u skladu sa
Programom ili bez saglasnosti nadleznog organa (olan 16 stav 1),
4) ne dostavi nadleznom organu odluku o podizanju spomen-obiljezja
upropisanom roku (olan 23).
La prekrsaj iz stava 1 tao. 2 i 4 ovog olana kaznioe se odgovorno lioe u
skupstini opstine novoanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa
najnize oijene rada u Crnoj 0ori.
Clan 46 Clan 46 Clan 46 Clan 46
Novoanom kaznom u iznosu od pedesetostrukog do dvjestostrukog iznosa
najnize oijene rada u Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj drzavni organ, organ opstine,
mjesna zajednioa i drugo pravno lioe, ako:
1) podigne spomen-obiljezje bez odluke skupstine opstine (olan 16 stav 4),
2) ne objavi konkurs za izradu arhitektonskog i umjetniokog rjesenja spomen-
objekta (olan 25 stav 1),
3) ne izradi spomen-objekat u skladu sa odobrenim arhitektonskim i
umjetniokim rjesenjem (olan 26),
4) ne odrzava spomen-obiljezje koje je podigao (olan 31 stav 1).
La prekrsaj iz stava 1 ovog olana kaznioe se odgovorno lioe u drzavnom organu,
organu opstine, mjesnoj zajednioi i pravnom liou novoanom kaznom od dvostrukog do
desetostrukog iznosa najnize oijene rada u Crnoj 0ori.
La prekrsaj iz stava 1 taoka 1 ovog olana kaznioe se fizioko lioe novoanom
kaznom od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa najnize oijene rada u Crnoj
0ori.
Clan 47 Clan 47 Clan 47 Clan 47
Novoanom kaznom u iznosu od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa
najnize oijene rada u Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj fizioko lioe, ako bez dozvole
organa lokalne uprave pokusa da prenese ili prenese posmrtne ostatke iz spomen-
groblja u porodionu grobniou (olan 36 stav 2).
316
10
Clan 48 Clan 48 Clan 48 Clan 48
Novoanom kaznom u iznosu od pedesetostrukog do dvjestostrukog iznosa
najnize oijene rada u Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj organ lokalne uprave, ako:
1) ne sprijeoi bespravno podizanje spomen-obiljezja (olan 27),
2) ne vodi registar spomen-obiljezja (olan 28 stav 1),
3) ne ukloni spomen-obiljezje skidanjem spomen-objekta koji je umjetnioko
djelo (olan 39 stav 3),
4) ne obavijesti lioa, odnosno subjekte o uklanjanju spomen-obiljezja ili ih ne
pozove da preuzmu umjetnioko djelo sa uklonjenog spomen-obiljezja (olan 41),
5) ne izvrsi popis i ne ustanovi evidenoiju objekata bespravno podignutih kao
spomen-obiljezja (olan 51 stav 1),
6) ne ukloni u propisanom roku bespravno podignute objekte koji nijesu dobili
status spomen-obiljezja (olan 53).
La prekrsaj iz stava 1 ovoj olana kaznioe se odgovorno lioe u organu lokalne
uprave, novoanom kaznom u iznosu od dvostrukog do desetostrukog iznosa najnize
oijene rada u Crnoj 0ori.
Clan 49 Clan 49 Clan 49 Clan 49
Novoanom kaznom u iznosu od petostrukog do desetostrukog iznosa najnize
oijene rada u Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj predsjednik opstine, ako:
1) ne obezbijedi zastitu spomen-obiljezja na teritoriji opstine (olan 29 stav 2),
2) ne uvrsti objekte iz olana 50 ovog zakona u predlog Programa (olan 52 stav
2).
vl vl vl vl. .. . PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL
Clan 50 Clan 50 Clan 50 Clan 50
0bjekti podignuti kao spomen-obiljezja poslije 15. novembra 1971. godine, bez
odobrenja nadleznog organa, smatraju se bespravno podignutim.
La objekat za koji se ne moze utvrditi da je podignut prije datuma iz stava 1
ovog olana smatra se da je podignut poslije tog datuma.
Clan 51 Clan 51 Clan 51 Clan 51
0rgan lokalne uprave nadlezan za poslove kulture duzan je da, u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, izvrsi popis i ustanovi
evidenoiju objekata koji su bespravno podignuti kao spomen-obiljezja.
3adrzaj evidenoije iz stava1 ovog olana propisuje nadlezni organ.
Clan 52 Clan 52 Clan 52 Clan 52
0bjektima iz olana 50 stav 1 ovog zakona moze se dati status spomen-
obiljezja po postupku propisanim ovim zakonom za podizanje spomen-obiljezja, u
roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Predsjednik opstine duzan je da sve objekte iz olana 50 ovog zakona uvrsti u
predlog Programa.
317
11
Clan 53 Clan 53 Clan 53 Clan 53
0bjekti iz olana 50 stav 1 ovog zakona koji ne dobiju status spomen-obiljezja u
roku iz olana 52 stav 1 ovog zakona uklonioe se u roku od oetiri godine od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Clan 54 Clan 54 Clan 54 Clan 54
Podzakonski akti u skladu sa ovim zakonom donijeoe se u roku od 90 dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona.
Clan 55 Clan 55 Clan 55 Clan 55
Lapooeti postupoi izdavanja odobrenja za podizanje spomen-obiljezja, u kojim
do dana stupanja na snagu ovog zakona nije donijeta odluka, okonoaoe se po zakonu
koji je vazio u momentu podnosenja zahtjeva.
Clan 56 Clan 56 Clan 56 Clan 56
0rgani lokalne uprave nadlezni za poslove kulture preuzeoe evidenoiju i
dokumentaoiju o spomenioima i spomen-obiljezjima i o grobljima i grobovima
jugoslovenskih boraoa u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona i
koristiti je za upis u registar spomen-obiljezja.
Clan 57 Clan 57 Clan 57 Clan 57
3tupanjem na snagu ovog zakona prestaju da vaze Lakon o spomenioima i
spomen-obiljezjima, istorijskim dogadajima i lionostima (3luzbeni list 3RC0-, br.
26/71 i 6/88) i Lakon o grobljima, grobovima i drugim spomen-obiljezjima
jugoslovenskih boraoa (3luzbeni list 3RC0-, br. 8/64, 27/76 i 14/78).
Clan 58 Clan 58 Clan 58 Clan 58
0vaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u 3luzbenom
listu Crne 0ore-.
3u-3K Broj 01-376/12
Podgorioa, 19. juna 2008. godine
3KuP31lNA CRNL 00RL
PRLU31LUNlK
Ranko Krivokapio
318
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O DRAVNIM I DRUGIM PRAZNICIMA
("Sl. list RCG", br. 27/07 od 17.05.2007)
Proglaavam Zakon o dravnim i drugim praznicima, koji je donijela Ustavotvorna skuptina Republike
Crne Gore na etvrtoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u 2007. godini, dana 17. maja 2007. godine.
Broj: 01-704/2
Podgorica, 17. maja 2007. godine
Predsjednik Republike Crne Gore,
Filip Vujanovi, s.r.
ZAKON
O DRAVNIM I DRUGIM PRAZNICIMA
lan 1
Dravni praznici Crne Gore su: 21. maj - Dan nezavisnosti i 13. jul - Dan dravnosti.
Praznici u Crnoj Gori su i: 1. januar - Nova godina i 1. maj - Praznik rada.
lan 2
Dravni i drugi praznici praznuju se dva dana i to na dan praznika i narednog dana (u daljem
tekstu: praznini dani).
lan 3
Praznini dani su neradni.
Ukoliko je praznik nedjelja, neradna su dva naredna dana.
Ukoliko je drugi praznini dan nedjelja, neradni je prvi naredni dan.
lan 4
Dravni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzea i drugi subjekti koji
obavljaju djelatnosti od javnog interesa duni su da u praznine dane obezbijede vrenje poslova ijim bi
prekidom mogle nastupiti tetne posljedice po graane ili dravu.
lan 5
Privredna drutva i drugi oblici obavljanja privredne djelatnosti, ako priroda djelatnosti ili
tehnologija rada zahtijevaju neprekidan rad, mogu raditi u praznine dane.
lan 6
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai lan 27 Zakona o dravnim simbolima i Danu
dravnosti ("Slubeni list RCG", br. 47/04).
lan 7
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu Republike Crne Gore".
SU-SK Broj 01-201/15
Podgorica, 17. maja 2007. godine
Ustavotvorna skuptina Republike Crne Gore
Predsjednik,
Ranko Krivokapi, s.r.
319
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O DRAVNIM ODLIKOVANJIMA I PRIZNANJIMA
("Sl. list RCG", br. 29/05 od 09.05.2005 i "Sl. list Crne Gore", br. 73/10 od 10.12.2010, 40/11 od
08.08.2011)
Proglaava se Zakon o dravnim odlikovanjima i priznanjima, koji je donijela Skuptina Crne Gore na
drugoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u 2005. godini, dana 27. aprila 2005. godine.
Broj: 01- 469/2
Podgorica, 05. maja 2005. godine
Predsjednik Crne Gore,
Filip Vujanovi, s.r.
ZAKON
O DRAVNIM ODLIKOVANJIMA I PRIZNANJIMA
I OSNOVNE ODREDBE
lan 1
Dravna odlikovanja i priznanja se dodjeljuju za rad ili djela koja zasluuju opte priznanje i
isticanje.
lan 2
Dravna odlikovanja i priznanja mogu se dodijeliti dravljanima Crne Gore i dravne zajednice
Srbija i Crna Gora, stranim dravljanima i domaim i stranim pravnim licima.
Dravna odlikovanja i priznanja se mogu dodijeliti i posmrtno.
lan 3
Dravna odlikovanja (u daljem tekstu: odlikovanja) i priznanja ustanovljena ovim zakonom
dodjeljuje Predsjednik Crne Gore.
lan 4
Opis znakova odlikovanja i njihovih minijatura, izgled i opis velike ogrlice, lente i povelje o
odlikovanjima, tehniku izradu odlikovanja i nain noenja odlikovanja utvruje Vlada Crne Gore, na
predlog organa dravne uprave nadlenog za poslove kulture.
II ODLIKOVANJA
lan 5
Odlikovanja su ordeni i medalje.
1. Ordeni
lan 6
Ordeni su:
1) Orden Crne Gore;
2) Orden Crnogorske velike zvijezde;
3) Orden Crnogorske zastave;
4) Orden za hrabrost;
5) Orden rada.
320
lan 7
Orden Crne Gore je najvie odlikovanje i ima jedan stepen.
lan 8
Orden Crne Gore dodjeljuje se na velikoj ogrlici predsjednicima ili suverenima drava i liderima
meunarodnih organizacija, ili na lenti drugim visokim zvaninicima stranih drava ili meunarodnih
organizacija.
lan 9
Orden Crnogorske velike zvijezde ima jedan stepen i dodjeljuje se za naroite zasluge na
razvijanju i uvrivanju saradnje i prijateljskih odnosa izmeu Crne Gore (u daljem tekstu: Crna Gora) i
drugih drava i meunarodnih organizacija i za doprinos meunarodnom ugledu i poloaju Crne Gore.
lan 10
Orden Crnogorske zastave ima tri stepena i dodjeljuje se za naroite zasluge za Crnu Goru.
Prvi stepen Ordena Crnogorske zastave je najvii stepen tog odlikovanja.
lan 11
Orden za hrabrost ima jedan stepen i dodjeljuje se za izvanrednu hrabrost i samopregor koji je
ispoljen u izuzetno opasnim situacijama u spasavanju ljudskih ivota i materijalnih dobara.
lan 12
Orden rada ima jedan stepen i dodjeljuje se za naroite uspjehe u privredi i u ostalim
djelatnostima i za rad od izuzetnog znaaja za napredak i razvoj Crne Gore.
2. Medalje
lan 13
Medalje su:
1) Medalja za hrabrost;
2) Medalja ovjekoljublja;
3) Medalja za zasluge.
lan 14
Medalja za hrabrost dodjeljuje se za djela line hrabrosti u bezbjednosti graana i drave, izvan i
iznad zahtjeva dunosti.
lan 15
Medalja ovjekoljublja dodjeljuje se za lino djelo pomoi bolesnim, ranjenim, prognanim ili
izbjeglim licima, izvan i iznad zahtjeva dunosti.
lan 16
Medalja za zasluge dodjeljuje se za zasluge u izvravanju povjerenih zadataka koji posebno
doprinose prijateljskim odnosima izmeu Crne Gore i drugih drava.
III DODJELA ODLIKOVANJA I PRAVA I OBAVEZE ODLIKOVANIH LICA
lan 17
Predsjednik Crne Gore dodjeljuje odlikovanja, ukazom.
Ukaz o dodjeli odlikovanja objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore".
321
lan 18
Odlikovanje sveano uruuje Predsjednik Crne Gore ili njegov lini izaslanik.
Sveano uruivanje se sastoji od javnog saoptenja teksta ukaza o odlikovanju, predaje znaka
odlikovanja i uruenja povelje o odlikovanju.
lan 19
Znak odlikovanja i povelja o odlikovanju posmrtno odlikovanog lica, odnosno lica kojem
odlikovanje nije urueno za ivota, predaje se lanovima porodice odlikovanog lica.
lanovima porodice, u smislu ovog zakona, smatraju se: brani drug, djeca, unuci, roditelji i
braa i sestre odlikovanog lica.
Ako odlikovano lice nema lanova porodice iz stava 2 ovog lana, ukaz o odlikovanju javno e se
saoptiti, a znak odlikovanja i povelja o odlikovanju mogu se predati Narodnom muzeju Crne Gore.
lan 20
Odlikovanje moe nositi samo odlikovano lice, na propisan nain.
lan 21
Zabranjen je promet odlikovanja.
Izrada, promet i javno noenje znaaka i drugih predmeta slinih odlikovanjima nije dozvoljeno.
lan 22
U sluaju gubitka znaka odlikovanja ili njegovog oteenja, odlikovano lice ima pravo da
zahtijeva i, uz odgovarajuu naknadu, dobije novi znak odlikovanja.
U sluaju gubitka ili oteenja povelje o odlikovanju, na zahtjev odlikovanog lica, izdae se njen
prepis.
lan 23
Ako odlikovano lice odbije da primi odlikovanje ili mu se odlikovanje ne moe uruiti, ukaz o
odlikovanju javno e se saoptiti, a odlikovanje i povelja o odlikovanju moe se predati Narodnom
muzeju Crne Gore.
Na zahtjev lica iz stava 1 ovog lana, Predsjednik Crne Gore naknadno e im sveano uruiti
odlikovanje.
lan 24
O odlikovanim licima vodi se evidencija koja sadri ime i prezime nosioca odlikovanja sa
podacima o nazivu i stepenu odlikovanja i datumu donoenja ukaza o odlikovanju.
Evidenciju o odlikovanim licima vodi sluba Predsjednika Crne Gore.
IV DRAVNA PRIZNANJA
lan 25
Dravna priznanja dodjeljuju se za ostvarene rezultate u oblastima stvaralatva koji su od
izuzetnog znaaja za razvoj Crne Gore i njen meunarodni poloaj.
Dravna priznanja dodjeljuje se u obliku plakete.
lan 26
Odredbe l. 19, 22 stav 2, 23 i 24 ovog zakona shodno se primjenjuju i na dravna priznanja.
V KAZNENE ODREDBE
322
lan 27
Novanom kaznom od 500 eura do 5.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice ako izradi ili
stavi u promet znaku ili drugi predmet koji ima izgled odlikovanja.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom
od 30 eura do 300 eura.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 150 eura do 1.500
eura.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana moe se izrei zatitna mjera oduzimanja predmeta.
lan 28
Novanom kaznom od 150 eura do 600 eura kaznie se za prekraj fiziko lice, ako:
1) nosi odlikovanje za koje nije odlikovan (lan 20);
2) nosi znaku ili drugi predmet koji ima izgled odlikovanja (lan 21).
VI PRELAZNA I ZAVRNA ODREDBA
lan 29
Propis iz lana 4 ovog zakona donijee se u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
lan 30
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".
323
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O MATICI CRNOGORSKOJ
("Sl. list Crne Gore", br. 21/08 od 27.03.2008)
Proglaavam Zakon o Matici crnogorskoj, koji je donijela Skuptina Crne Gore na drugoj sjednici prvog
redovnog zasijedanja u 2008. godini, dana 18. marta 2008. godine.
Broj: 01-643/2
Podgorica, 24. marta 2008. godine
Predsjednik Crne Gore,
Filip Vujanovi, s.r.
ZAKON
O MATICI CRNOGORSKOJ
lan 1
Matica crnogorska (u daljem tekstu: Matica), osnovana 1993. godine na Cetinju, nastavlja da
ostvaruje svoje programske ciljeve i da vri djelatnost od javnog interesa u skladu sa ovim zakonom, kao
samostalna organizacija u oblasti kulture.
lan 2
Matica afirmie kulturu i nacionalni identitet crnogorskog naroda i promovie i razvija
multietniki karakter Crne Gore.
lan 3
Matica je autonomna u obavljanju svoje djelatnosti u skladu sa ovim zakonom.
Maticom upravljaju njeni lanovi preko organa upravljanja.
lan 4
Matica ima svojstvo pravnog lica.
Sjedite Matice je u Podgorici.
lan 5
Rad Matice je javan.
lan 6
Matica ima statut.
Statutom se ureuje: unutranja organizacija, prava i obaveze lanova, organi upravljanja, kao i
druga pitanja koja su od znaaja za rad i djelovanje Matice.
lan 7
Matica, radi ostvarivanja svojih programskih ciljeva, obavlja sljedee djelatnosti:
- razvija vrijednosti multietnikog i multikulturalnog demokratskog drutva;
- uvruje i razvija nacionalni i kulturni identitet Crnogoraca;
- afirmie nacionalni i kulturni identitet drugih naroda koji ive u Crnoj Gori;
324
- utemeljuje i podstie veze crnogorske dijaspore sa Crnom Gorom;
- prouava i afirmie istorijsko-kulturnu batinu Crne Gore;
- popularizuje istorijske i savremene vrijednosti koje su od vitalnog znaaja za identitet i kulturni
prosperitet Crne Gore;
- organizuje javne tribine i predavanja u cilju snaenja demokratskog kulturnog i multinacionalnog
identiteta Crne Gore;
- obavlja izdavaku djelatnost koja je u funkciji postavljenih programskih ciljeva;
- razvija unutranju organizaciju i iri lanstvo u cilju afirmacije svojih programskih ciljeva i
snaenja javnog uticaja;
- sarauje sa domaim i stranim institucijama iz oblasti kulture, nauke i umjetnosti;
- vri i druge poslove u skladu sa svojim statutom, programima i planovima rada.
lan 8
Matica se finansira iz budeta Crne Gore, donacija, poklona, lanarine i iz drugih izvora u skladu
sa zakonom.
lan 9
Crna Gora obezbjeuje prostorne i materijalne uslove za rad Matice.
Sredstva za rad Matice, u cilju finansiranja njenih programskih aktivnosti i rada strune slube,
obezbjeuju se iz budeta Crne Gore.
lan 10
Za obavljanje strunih, tehnikih, administrativnih i drugih poslova Matica obrazuje strunu
slubu.
Na akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u strunoj slubi Matice saglasnost daje
Vlada Crne Gore.
lan 11
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore."
SU-SK Broj 01-89/13-05
Podgorica, 18. marta 2008. godine
Skuptina Crne Gore
Predsjednik,
Ranko Krivokapi, s.r.
325
1
MINISTARSTVO KULTURE
PROGRAM ZATITE I OUVANJA KULTURNIH DOBARA ZA 2012.
GODINU
Cetinje, decembar 2011. godine
326
2
SADRAJ
I UVOD............................................................................................................................. .......................................3
II ISTRAIVANJA...................................................................................................................................................5
II-a Konzervatorska i arheoloka istraivanja...............................................................................5
II-b Elaborati o utvrivanju kulturne vrijednosti......................................................................13
III INTEGRALNA ZATITA.............................................................................................................................16
IV KONZERVATORSKI PROJEKTI I SPROVOENJE KONZERVATORSKIH MJERA..................17
V EDUKACIJA, DOEDUKACIJA STRUNOG KADRA............................................................................22
VI POPULARIZACIJA I PREZENTACIJA KULTURNE BATINE........................................................24
VII OTKUP MUZEJSKIH PREDMETA, KNJIGA, FILMSKE GRAE ZA POPUNJAVANJE
KINOTEKOG FONDA I MUZEJSKIH I BIBLIOTEKIH ZBIRKI..................................................28
VIII TEHIKO-TEHNOLOKO OSAVREMENJAVANJE.............................................................................29
IX REZIME............................................................................................................................. .................................31
X TABELA PREGLED AKTIVNOSTI PO OPTINAMA.......................................................................32
I UVOD
327
3
Program zatite i ouvanja kulturnih dobara za 2012. godinu donosi se u skladu sa
lanom 128 Zakona o zatiti kulturnih dobara, Nacionalnim programom razvoja kulture
2011-2015 i Programom rada Vlade Crne Gore za 2011. godinu.
Cijenei da je kulturna batina, prepoznata kao vaan faktor nacionalne
identifikacije, koja predstavlja prioritet svih savremenih dravnih politika, Programom
zatite i ouvanja kulturnih dobara za 2012. godinu (u daljem tekstu: Pogram zatite i
ouvanja), planirana je podrka, finansiranje i sufinansiranje programa i projekata od
znaaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturne batine Crne Gore, tj., realizaciju
projekata i programa iz oblasti konzervatorske, muzejske, biblioteke, arhivske i kinotene
djelatnosti, a naroito za:
valorizaciju i revalorizaciju pokretnih, nepokretnih i nematerijalnih kulturnih
dobara, koja je od opteg interesa i ima za cilj unaprjeenje kulturnih dobara kroz
ouvanje kulturne raznolikosti, unaprjeenje stanja kroz utvrivanje i provjeru
kulturnih vrijednosti, radi njihove valorizacije i revalorizacije u cilju njihovog
prenoenja buduim generacijama u autentinom obliku.
izradu elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti, u cilju utvrivanja kulturne
vrijednosti dobara, na osnovu istraivakih nalaza i drugih relevantnih dokaza o
svojstvima i osobenostima dobra i donoenje strunog stava o njihovoj valorizaciji;
vrenje konzervatorskih i arheolokih istraivanja, u skladu sa lanom 80 Zakona o
zatiti kulturnih dobara, u cilju otkrivanja, identifikacije, dokumentovanja i
prouavanja kulturnih dobara, utvrivanja i sprovoenja mjera zatite, kao i irenja
i produbljivanja strunih i naunih saznanja o njima;
izradu konzervatorskih projekata kulturnih dobara, u cilju sprovoenja
konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima, a na osnovu prethodno izvrenih
istraivanja;
sprovoenje odgovarajuih konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima u skladu
sa lanom 94 Zakona o zatiti kulturnih dobara;
izradu menadment planova zatienih kulturno-istorijskih cjelina, podruja i
lokaliteta, kao i podruja kojima se kroz jaanje koordinacije svih struktura drutva
obezbjeuje adekvatna zatita i pravilno upravljanje kulturnom batinom;
izradu studija zatite kulturne batine za potrebe planskih dokumenata kojima se
obezbjeuje odgovarajua zatita kulturne batine i njene zatiene okoline, kao i
ambijentalnih vrijednosti zatienih urbanih i ruralnih cjelina i naselja;
podizanje svijesti o vrijednostima kulturne batine i stvaranje ambijenta za
razumijevanje uloge i mjesta kulturne batine u kulturnom, turistikom i
ekonomskom razvoju, kao i obezbjeivanje dostupnosti kulturnih sadraja licima s
posebnim potrebama, (okrugli stolovi, radionice, nauni i struni skupovi, izlobe,
promo materijal, izrada i tampanje strunih i naunih publikacija iz oblasti
kulturne batine), u cilju irenja saznanja o vrijednostima i znaaju kulturne batine.
otkup predmeta za popunjavanje muzejskih i bibliotekih zbirki i kinotekih
fondova, u cilju obogaivanja i valorizovanja brojnih muzejskih i bibliotekih zbirki,
328
4
koji se uvaju u optinskim i nacionalnim muzejima i bibliotekama i filmskim
fondovima Crnogorske kinoteke;
jednokratnu pomo edukacije i doedukacije strunjaka iz oblasti kulturne batine, u
cilju praenja i inplementacije savremenih standarda iz oblasti zatite i ouvanja
kulturnih dobara, radi unapreenja stanja i vrijednosti svih vrsta kulturnih dobara;
tehniko i tehnoloko osavremenjavanje ustanova iz oblasti kulturne batine, radi
primjene savremenih tehnika i tehnologija u cillju to bolje i efikasnije zatite i
ouvanja kulturnih dobara.
Cijenei da je jedan od glavnih ciljeva Nacionalnog programa razvoja kulture,
ravnomjerni razvoj kulture na teritoriji cijele Crne Gore, u cilju organizovane zatite,
prvogodinjim Programom zatite i ouvanja obuhvaeni su projekti namijenjeni ouvanju,
zatiti, valorizaciji, prezentaciji i popularizaciji kulturne batine na teritoriji cijele drave.
Uvaavajui znaaj optinskih ustanova kulture u procesu zatite, ouvanja,
valorizacije, prezentacije i popularizacije kulturne batine, Ministarstvo kulture je
obavijestilo sve javne ustanove iz oblasti kulturne batine, da prijedlogom projekata
uestvuju u kreiranju Programa zatite i ouvanja.
Programom zatite i ouvanja obuhvaeni su projekti, koje su dostavile optinske
javne ustanove koje vre muzejsku, biblioteku i arhivsku djelatnost, a imaju za cilj zatitu,
ouvanje, valorizaciju i prezentaciju kulturnih dobara, kao i projekti nacionalnih javnih
ustanova i organa dravne uprave iz oblasti kulturne batine, koji se odnose na zatitu
ouvanje i valorizaciju zbirki, fondova i drugih kulturnih dobara od nacionalnog znaaja.
Zakonom o zatiti kulturnih dobara, lan 128, propisano je da se sredstva za
realizaciju projekata predvienih godinjim programom zatite i ouvanja kulturnih
dobara obezbjeuju iz sredstava optih prihoda Budeta Crne Gore i namjenskih sredstava
od rente za ouvanje kulturnih dobara.
Meutim, kako namjenska sredstva od rente za ouvanje kulturnih dobara, u skladu
sa lanom 125 Zakona o zatiti kulturnih dobara, jo uvijek nijesu ureena poreskim
zakonima, Program zatite i ouvanja e se finansirati iz budetskih sredstava Ministarstva
kulture za 2012. godinu, program 1381 - Kulturna batina, sa pozicija: 4139 - Ugovorene
usluge, 4311 - Transferi javnim institucijama i 4416 - Izdaci za investiciono odravanje.
Programom za 2012. godinu podrani su projekti iz oblasti konzervatorske,
muzejske, biblioteke, arhivske i kinoteke djelatnosti, a koje e realizovati nacionalne i
lokalne javne ustanove i organi dravne uprave iz oblasti kulturne batine, u ukupnom
iznosu od 624.130,00
329
5
II ISTRAIVANJA
II-a Konzervatorska i arheoloka istraivanja
Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, obuhvaeno je 6 projekata, od kojih
je jedan viegodinji.
1. Naziv projekta: Putevi kontinuiteta
A. Istraivanje praistorijskih lokaliteta
B. Istraivanje antikih lokaliteta
C. Istraivanje ranosrednjevjekovnih i srednjevjekovnih utvrenja od VI XV vijeka
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodni muzej Crne Gore
Subjekti saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i Uprava za
zatitu kulturnih dobara
Rok: Petogodinji projekat: 2012 - 2016
Potrebna sredstva: 522.630,00
Potrebna sredstva u 2012. godini: 142.050,00
Obrazloenje: Projekat je planiran u irokom obimu, kako po teritoriji tako i po
multidisciplinarnom pristupu. Danas se zna da su preko teritorije nae drave prolazile
vane komunikacije, jo od vremena naseljavanja Evrope prvim ljudima, tj od vremena
paleolitika. Na svom putu su praistorijski ljudi ostavili brojne tragove, na osnovu kojih
danas naunici pokuavaju da rekonstruiu prolost, a jedna od bitnih karika praistorijske
prolosti je teritorija Crne Gore. U mlaim etapama istorije su brojne civilizacije kao i
etnike zajednice prolazile ili egzistirale na naem prostoru i ostavile brojne tragove koji
svjedoe o njihovom ivotu, kulturi, religiji, umjetnosti itd. Prouavanjem sauvanih
materijalnih tragova, naselja, utvrenja, nekropola e se indetifikovati mnoga plemena i
etno zajednice koje su zauvijek nestale sa nasih prostora. Isto tako e se oivjeti mnoge
karike istorijske prolosti koje nedostaju i time dati novo svjetlo u prouavanju crnogorske
arheologije tj. zatiti, valorizaciji i prezentaciji izuzetno znaajnog segmenta kulturne
istorije Crne Gore.
Cilj projekta je da se petogodinjim istraivanjima prikupi dovoljno informacija koje bi bile
osnov za definisanje kontinuiranog ivota i naseljavanja na teritoriji centralne Crne Gore
od najstarije praistorije do danas. Ciljanim istraivanjem poznatih, vrlo znaajnih
arheolokih nalazita dobio bi se odreen broj podataka iz razliitih vremenskih perioda,
ime bi se dao veliki doprinos daljim naunim, arheolokim i konzervatorskim
istraivanjima, kao i zatiti kulturnih dobara Crne Gore. Publikovanjem, prezentovanjem i
dostupnou grae, strunoj i iroj javnosti bile bi, u velikoj mjeri, razrijeene odreene
nepoznanice iz kulturno-istorijske prolosti Crne Gore. Projekat Putevi kontinuiteta ima
za cilh animaciju i angaovanje veeg broja strunjaka iz oblasti arheologije i konzervacije,
a na osnovu publikovanih rezultata i strunjaka iz drugih oblasti (istorija, etnologija, fizika
330
6
antropologija ...). Jedan od glavnih ciljeva je prikupljanje artefakata za obogaivanje
muzejskog fonda za kvalitetnu stalnu muzejsku postavku Arheolokog muzeja Crne Gore.
Projekat je znacajan iz vise razloga :
Obuhvatilo bi se u jednom turnusu istraivanje centralnog dijela Crne Gore u kojem
je najvea koncentracija neistraenih lokaliteta.
Revalorizacija i revitalizacija jednog broja kulturnih dobara od nacionalnog znaaja.
Dobijanje velikog broja podataka iz kulturne prolosti Crne Gore.
Izrada strunih publikacija.
Istraivanja u okviru projekta Putevi kontinuitetau 2012. godini podrzumijevaju
oko 230 radnih dana na terenu:
A. ISTRAIVANJE PRAISTORIJSKIH LOKALITETA
Crvena Stijena
Predvieno 30 dana istraivanja
Imajui u vidu, da je Crvena Stijena potencijalno jedno od najznaajnijih arheolokih
nalazita na kontinentu. Crvena Stijena prua gotovo jedinstvenu priliku za otkrivanje
informacija o proto-kulturnoj organizaciji srednjeg peleolitskog (neandertalnog) drutva,
dugoj tranziciji do savremene ljudske kulture i drutva, promjenama koje su se deavale od
srednjeg do novijeg paleolita, ekonomskoj i socijalnoj adaptaciji do kraja pleistocena i
poetka savremenih klimatskih uslova, i konano, uvodi u neolit zemljoradniki nain
ivota u Evropu. Nijedna teritorija u Evropi ne posjeduje i ne prua ovako irok spektar
arheolokih mogunosti i obeanja.
Iskopavanja na Crvenoj Stijeni su vrena pod rukovodstvom Alojza Benca i ura Baslera, od
1955. do 1964. godine. Ovaj rad je pominjan u brojnim lancima i veoma znaajoj
monografiji (Basler 1975. god.), zahvaljujui kojima je Crvena Stijena postala poznata u
arheolokom svijetu. Tokom 40 godina, od tog znaajnog istraivanja, desila su se mnoga
dostignua u geologiji, arheologiji, palezoologiji i paleobotanici, koja su otvorila put ka
velikim novim mogunostima otkrivanja novih informacija sa arheolokih nalazita. Ove
nove mogunosti, kada se primijene na iskopavanje toliko kompletnog i dugog kontinuiteta
kakav posjeduje Crvena Stijena, bez sumnje e pomoi razumijevanju mnogih otvorenih
problema iz arheolokih perioda paleolita, ranoholocena i poetaka neoilita. Nova reviziona
istraivanja su zapoeta 2004 godine. u saradnji sa Univerzitetom iz Miigena. Rezultati
novih istraivanja su publikovana u poznatom asopisu Eurasian Prehistory 2009 godine.
Za pretpostaviti je da e istreivanja Crvene Stijene trajati vie decenija.
Istaivanje praistorijskih tumula na podruju Nikia
Predvieno 70 dana istraivanja
Tumuli (gomile, grude, humke, tumulusi...) su jedna vrsta nadgrobnih spomenika
rasprostranjenih irom Evroazije i predstavljaju dominantne sepohralne objekte u doba
praistorije. Sa prodorom stepskih naroda dolazi i obiaj pravljenja sloenih nadgrobnih
konstrukcija u vidu kupe od zemlje ili kamena. Ovaj proces se deava oko 3500 godine
p.n.e., a ovakav vid sahranjivanja je bio dominanatan sve do rimskih osvajanja naih
prostora. Ovakvi spomenici su rasprostranjeni irom Crne Gore, ali su nedovoljno istraeni
i naalost esto predmet divljih kopanja pljake. Zato e plansko istraivanje po
331
7
pojedinim geografskim oblastima dati znaajne pokazatelje, artefakte i materijalne tragove
koji bi bili neprocjenjiva graa za razumijevanje sloenih procesa metalnih doba. Ovakva
istraivanja e omoguiti sagledavanje ekonomije, kulta, migracije, sakralne arhitekture,
etnokulturne odnose i druge aspekte ivota zajednica toga vremena.
Na prostoru Nikike optine, a naroitito na prostoru Banjana je registrovan veliki broj
tumula. Predmet istraivanja e biti oni koji se nalaze na potezu od Rijeana do Petrovia,
a uporedo e se raditi na njihovom kartiranju, otkrivanju stambenih pozicija i pripremama
za istraivanje antikog perioda na mjestu pretpostavljenog rimskog kastela u mjestu
Rijeani.
B. ISTRAIVANJE ANTIKIH LOKALITETA
Antika sjeverna nekropola na Duklji od I IV
Predvieno 30 dana istraivanja
Na prostoru sjeverno od antike Duklje, izmedju Morae i iralije, je u zadnje vrijeme
ugroen izgradnjom stambenih objekata. Investitori esto nailaze na ostatke grobnih
konstrukcija i prateeg inventara. Zatitna istraivanja manjeg obima su pokazala da se
radi o sjevernoj nekropoli antikog grada. Poto ovaj prostor nije istraen neophodno je
sprovesti istraivanja na to je mogue irem prostoru. Dobijeni rezultati bi svakako dali
novu dimenziju prolosti Duklje i bili bi dobri za kompariranje sa nekropolom iz Rijeana,
a naroito sa rezultatima jugoistone i sjeverozapadne nekropole Duklje.
C. ISTRAIVANJE RANOSREDNJEVJEKOVNIH I SREDNJEVJEKOVNIH UTVRENJA
OD VI - XV VIJEKA
Srednjevjekovni grad Sva
Predvieno 70 dana istraivanja
Sva, kao jedan od najpoznatijih srednjevjekovnih gradova u Crnoj Gori samo je jednom
istraivan, i to 1985 godine. Tada su sprovedena sondana iskopavanja koja su objavljena u
Srpskom arheolokom Glasniku br 5, 1989. godine. Istraivanja su imala sondani karakter
i fokusirala su se na nekoliko taaka u gradu, to je objavljeno sasvim sumarno, a planovi i
skice ne postoje. Za razumjevanje hronologije grada Svaa u periodu 6-15. vijek, potrebno
je sprovesti obimnija istraivanja, koja bi rijeila dispoziciju sakralnih objekata sa
sjeveroistone strane gradskih bedema (otkopavanje velike vizantijske bazilike) kao i
otkopavanje velikog spoljnjeg bedema iji su ostaci nedavno pronaeni. Unutar zidova
neophono je uraditi reviziono istrivanje unutranjosti crkve Svetog Jovana i episkopskog
dvora. Na ovaj nain dokazali bi da li ili ne postoji preromanika faza, tj da li je dvor na
ostacima vizantijskog crkvenog dvora.
Manastir Preista Krajinska
Predvieno 30 dana istraivanja
Preista Krajinska je sigurno jedno od najveih nepoznanica u medijevalnoj istoriji Crne
Gore. Tradicija ovog manastira koja se vee za kneza Vladimira i dalje je dovoljno
nerasvijetljena. Kod nekih naunika, mjesto gdje je sahranjen sveti knez, kako kae Pop
Dukljanin in loco in cui Gazeni dictur, vezuje se za Krajnu. Fakti i neobjavljana
iskopavanja (1976 i 1985.) ne pokazuju tako, jer nije pronaen ktitorski grob. Meutim,
cijela pria poprima drugi tok ako se uzme u obzir da istraivanja nijesu voena
332
8
sistematski. Iako je istaivanje obuhvatilo jedan dio manastirske cjeline nije rijeeno
pitanje datovanja.
Crkva ima trolistan oblik i vezuje se za manastire na Skadarskom jezeru ili za trikonhose 6
vijeka. Postoje miljenja da je crkva sagraena u 9 vijeku. U prvoj fazi, ona nema pilastre
koji nose kube, pa je zato razliita od trikonhosa na jezeru, dok u drugoj, koja je svakako iz
14. vijeka, ima. Geneza je mogua ako se uzmu u obzir proporcije sa trikonhosom u Baru.
Tako je prtetpostavljeno njeno rano ishodite, koje jo nije potvreno materijalnim
dokazima. Od nalaza najvie preovlauju predmeti iz 14-15. vijeka, mada ima nalaza iz 11-
12. vijeka, kao to je bronzani enklipion sa predstavom Bogorodice Orante i Evangelistima.
Na ostacima manastira nijesu zavrena arheoloka istraivanja, a ni konzervatorski
radovi. Cjelina je neistraena do kraja, a unutranjost crkve zahtijeva raviziona
istraivanja. Kao prvo, mora se otkopati mjesto ktitorskog sjedita, u jugozapadnom dijelu,
a takoe postaviti sonda u oltaru. Na taj nain bi se utvrdio ili opovrgao eventualni
kontinuitet i zavrili bi se radovi koji su samo zapoeti 80 - ih. Sa sjeverne strane je plonik
,koji je intaktan, a koji mora da se demotira i otkopa cijela strana du sjevrnog zida. Takoe,
treba otvoriti sondu sa spoljne strane apside, i uhvatiti stratigrafiju koja spaja prislonjene
paraklise. U unutranosti produene manastirske prostorije koja se naslanja na crkvu, tj
ini organski dio, potrebno je uraditi istaivanja. Crkva je morala imati groblje, a manje
sonde sa obje strane morale bi dati neke podatke o groblju za koje se pretpostavlja da bi
datovali cijeli kompleks.
A. ISTRAIVANJE PRAISTORIJSKIH LOKALITETA
2013. godina,
Crvena Stijena
Istrazivanje 2 (dva) praistorijska tumula na podruju Danilovgrada
Predvieno 70 dana istraivanja
Na prostoru optine Danilovgrad registrovan je veliki broj tumula, a naroitito na prostoru
Frutak i Skadarski basen. O znaaju dobijenih podataka ne treba govoriti s obzirom na
stepen istraenosti ove vrste najbrojnijih i ujedno najugroenijih spomenika sahranjivanja
u praistoriji od eneolita do dolaska Rimljana.
2014. godina
Crvena Stijena
Tumul Zoganje Zekova glava, Ulcinj i dva na Njeguima, Cetinje
Predvieno 70 dana istraivanja
2015. godina
Crvena Stijena
2016. godina
Crvena Stijena
B. ISTRAIVANJE ANTIKIH LOKALITETA
2013. godina
Antika sjeverna nekropola na Duklji
333
9
Predvieno 30 dana istraivanja
2014. godina
Antika sjeverna nekropola na Duklji
Predvieno 30 dana istraivanja
2015. godina
Rijeani
Predvieno 30 dana istraivanja
Rijeani je jedno od nekoliko mjesta na kojem se nalazilo rimsko naselje, a pominje se na
kartama koje opisuju rimske ceste koje su prolazile tertorijom Crne Gore. Sondano bi se
istraila lokacija Budetina gradina i pozicije za koje imamo materijalnih pokazatelja koji
nas upuuju na nekropolu onovremenog stanovnitva. Ovi rezultati bi u velikoj mjeri
doprinjeli razumjevanju antikog perioda. Pored toga bi se prikupio i znaajan broj
artefakata koji su najee luksuzne izrade i atraktivnog izgleda to bi doprinjelo
bogatstsvu prezentacije i ekspozicije Arheolokog muzeja.
2016. godina
Samobor
Predvieno 30 dana istraivanja
Samobor je jedan od gradova ilirsko-helenistike provinijencije lociran na sjevero
zapadnom obodu Skadarskog jezera. Pominje se kao jedan od utvrenih gradova Labeata.
Skoro u potpunosti neistraen, a oigledno sa velikom koliinom atefakata, bi bio dobar
izvor mnogih podataka. Laka pristupanost i blizina komunikacije su dobri povodi i za,
nakon istraivanja, valorizaciju ovog arheolokog lokaliteta.
C. ISTRAIVANJE RANOSREDNJOVJEKOVNIH I SREDNJOVJEKOVNIH UTVRENJA U
CRNOJ GORI
2013. godina
uteza
Previeno 40 dana istraivanja
Brdo uteza sa fortifikacionim sklopom iz 4 -2. vijeka prije nove ere i ranovizantisjkom
fazom sa potkoviastim kulama, od kojih je jedna, flankirana uz jugoistoni zid prilino
velikih dimenzija, veoma je vaan aspekt u razumjevanju defanzivnog sklopa Dukljanske
episkopije do provale avarskih populacija na poetku 7. vijeka. Takoe, treba pretpostaviti
da je ovdje jedno od utvrenih mjesta u periodu od 9-11. vijeka. Grad ima svoju ilirsku fazu,
na kojoj je sagraen, i koja e arheolokim istraivanjima takoe dati odgovore na mnoga
pitanja o vremenu pred totalni krah ilirske drave nakon potpisivanja kapitulacije u Skadru
168. pne. Potrebno je postaviti nekoliko sondi uz potkoviaste kule; istraiti unutranjost
velike kule i sagledati njen odnos (sa spoljnim ulazom) prema cijelom sklopu, tj. razdvojiti
graditeljske faze. Postavljanjem sonde u unutranjosti svakako bi se dolo do otkrivanja
cijelog crkvenog objekta i drugih pomonih objekata. Takoe, potrebnoje napraviti detaljno
snimanje fortifikacije, arheologiju arhitekture.
2014. godina
Martinia gradina
Predvieno 60 dana istraivanja
334
10
Martinii su jedan od najzanajnijih ranosrednjovjekovnih lokaliteta u Crnoj Gori. Lokalitet
je arheolokim radovima 80-ih godina 20 vijeka izgubio veliki broj arheolokih tragova
zbog nemetodolokog rada, jer se uglavnom jurilo za arhitekturom, dok je stratigrafija
bila u zapeku. Pretpostavke o Lontodokli, centru episkopije u vrijeme duklanske drave, ili
o cijelom sklopu sakralnih graevina na cijeloj Gradini umnogome bi odgonetnula jedna
kampanja istraivanja koja bi bi se sprovela u periodu april-maj, sa tendencijom da se
istraivanja nastave i u budunosti. Istraivanja bi se fokusirala na otkopavanju bazilike na
ipkovoj glavici. Iskopavanjem ove crkve umnogome bi olakali razumijevanje ovog
ranovizantijskog sakralnog objekata. Takoe, tokom kampanje sondani radovi bi obavljeni
i na pozicijama: Brijeg, Bila, uina glavica, Kuline i Vraev kr. Fokusiranje na period 7-11.
vijeka dalo bi mnoge odgovore na davno postavljeno pitanje o dvoru, episkopiji, centuru
ranosrednjovjekovne Duklje.
2015. godina
Oblun (Oblon)
Predvieno 30 dana istraivanja
Nalazi se pored istone obale Malog blata Skadarskog jezera. To je krevito brdo obraslo
krljavim zelenilom s vrhom neto razvuenim, podijeljeno na dva dijela ulegnuem. Na
samom vrhu nalaze se tragovi utvrenja i crkve. Konstatovana je manja graevina
prizidana uz bedem. Ostaci utvrenja lee na akropoli ilirskog grada, a nie se primjeuje
arhitektura 4-2 vijeka p.n.e. Pominje ga Ljetopis popa Dukljanina, kao mjesto u u kome se
sakrio kralj ore: Intravit in castellum qui Oblon dictur. Razlozi istraivanja Obluna su
vieznani. Nastavlja se sistematsko istraivanje ranosrednjovjekovnih utvrenja koji su u
sponi sa dukljanskom dravom i fortifikacionim sistemom srednjevizantijskog i kasnijeg
perioda. Samim tim razrjeava se njihova ilirska faza koja postoji skoro na svim ovakvim
mjestima. Sonde bi se kopale du bedema. U centru, otkrivanjem cijelog crkvenog objekta
kao i unutar manjeg objekta uz sjeveroistoni bedem definitivno bi se dolo do dokaza o
hronologiji graevina i fortifikacije i ivota unutar. Jedna sonda bi bila otvorena i u
podgrau.
Obod Crnojevia
Predvieno 30 dana istraivanja
Godine 1485. Ivan Crnojevi je napisao povelju u Rijeci, u kojoj kae da je izmeu ostalog
darivao i jednu vodenicu Obodu. On je ovdje sazidao manastir sa crkvom Svetoga Nikole,
koja je u 17. vijeku zapustjela. Blizu Oboda ili u njemu Ivan Crnojevi je sagradio svoj Dvor,
ali i vodenice i valjaonice. Istraivanjem Oboda zapoeli bi sistematsko istraivanje gradova
i manastira iz vremena Crnojevia. Obod kao jedan od najznaajnijih mjesta za ishodite
crnogorske kulture mora biti kompletno arheoloki istraen, a to istraivanje nije nikada
zapoeto. Za 30 radnih dana, u maju ili oktobru (zbog zmija) bila bi istraena skoro cijela
crkva i pomone zgrade koje su vidljive na licu mjesta, a bile bi sondirane pretpostavljene
trase bedema i napravljen detaljan plan lokaliteta.
2016. godina
abljak Crnojevia
Predvieno 70 dana istraivanja
335
11
Grad se nalazi na kupastom bruljku, a juno do gornjeg blata Skadarskog. To je prestoni
grad Crnojevia i mjesto koje takoe nikada nije arheoloki tretirano na metodoloki
opravdan nain. Godine 1466. Ivan je stolovao u abljaku kao vojvoda pod mletakom
vrhovnom vlau. Turci su ga zauzeli 1478. godine. Ipak, pretpostavlja se njegova
ranosrednjovjekovna faza, koju je kao mjesto Lug prvi iznio Jovan Kovaevi. abljak je
mjesto u kome bi se na nekoliko mjesta provjerila veoma slojevita kulturna stratigrafija
koja see do novijih vremena. To ukljuuje veliki rad sa materijalom, koji bi morao da se
tretira na licu mjesta. Takoe, Sondana istraivanja bi obuhvtila i nekoliko recentno
pavimentisanih kua, tako da je neophonda upotreba maina za probijanje betonskih
podova. Sonde e biti postavljene u prostorima 1, 2, 3, 4 i 5 po klasifikaciji Mirka
Kovaevia. To znai da bi se istraila ulazna kula, pomoni objekat sa sjeveroistone
strane, plato 5, kao i prilaz 3.
Ostaci manastira Crnojevia
Predvieno 30 dana istraivanja
Manastir, sa crkvom posveenom Roenju Bogorodice, podigao je 1494. godine, Ivan
Crnojevi. Manastir Crnojevia na ipuru su do temelja poruili Turci 1692. godine. Na
mjestu ostataka manastira kralj Nikola je 1886. godine, za dvorske potrebe, podigao crkvu
Roenja Bogorodice. O izgledu manastira i dvora Crnojevia, na osnovu gravire iz Oktoiha
petoglasnika, tampanog na Cetinju krajem 1494. godine, sauvanih ostataka manastira,
starih opisa, crtea i planova, moe se zakljuiti da se radilo o sloenom i monom
manastirskom kompleksu, koji je bio opasam zidovima na koje su se naslanjale zgrade
konaka, kule i pomoni objekti. Nakon arheolokih istraivanja sprovedenih 80-ih godina
20. vijeka, ostaci manastira su konzervirani i prezentovani. Tokom ovih istraivanja, ostaci
crkvice i bunara nijesu otkriveni, pa e arheoloka istraivanja u okviru ovog projekta,
sprovesti sistematska istraivanja ovog dijela kompleksa, kao i na dijelu lokaliteta,
reviziona.
Tokom arheoloskih kampanja 1986, koja su se djelimino naslonila na arheoloka
istraivanja 1963., kao i niz manjih zatitnih istraivanja od strane Zavoda za zatitu
spomenika kuluture na Cetinju, nisu obuhvaena istraivanje u jednom dijelu porte (juni i
istoni), unutranjost oltarske apside i prostor izmeu apside Svetog Petra i prostorije na
sjevroistonoj strani manastirskog kompleksa. Godine 1989., istraivana je unutranjost
crkve-oltarski prostor, a nastavljeno je otkopavanje nekropole.
Iz izvjetaja iskopavanja (O. ii i M. Pravilovi: arheoloka istraivanja manastira
Crnojevia na Cetinju, Nauni Skupovi 37, Podgorica 1996, 172-176) moe se zakljuiti
nedovrenost arheolokih istraivanja, naroito manastirskih odaja, Crkve Svetog Petra i
prostora sa istone strane novije apside kapele, gdje nije otkopan temelj trolisne osnove.
Takoe moraju se uraditi rviziona iskopavanja sa zapadne strane, naroito prostora na
kome se pretpostavlja zvonik. Istraivanja bi morala dokumentovati nain zidanja u svim
djelovima manastirskog kompleksa, evidentirati eventulano postojanje naslojavanje u
trpezariji (ili dvoru) sa june strane to je od najbitnijeg znaaja za otkrivanje dispozicije
ostalih manastirskih prostorija kao i sakupiti sav arheoloki materijal i napraviti nove
crtee istog, jer postojei ne odgovaraju bilo kakavim keramolokim standardima. To isto
vai i za prvostepenu i drugostepenu plastiku, a sav materijal se mora digitalno obraditi.
336
12
2. Naziv aktivnosti: Istraivanje rano bronzanog doba Malesije
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Polimski muzej
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Kroz navedeno istraivanje sprovee se multidisciplinarno
rekognosciranje terena, sa meunarodnim nivoom saradnje, izmeu Polimskog muzeja i
Instituta arheologije i etnologije, Poljske akademije nauka. Cilj ovog projekta je da se na
osnovu istraivakih radova (rekognosciranjem terena) ovog do sada neistraenog
podruja, sagledaju vrijednosti prostora Malesije, kako bi se na osnovu toga mogla
planiraati, dalja sistematska istraivanja.
3. Naziv aktivnosti: Podvodna arheoloka istraivanja u teritorijalnim vodama
Optine Bar
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Bar
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: JU Zaviajni muzej Bar u saradnji sa Univerzitetom Southampton iz
Kraljevine Velike Britanije dvije godine sprovodi rekogonosciranje podvodnih lokaliteta i
manja sistematska istraivanja u teritorijalnim vodama Crne Gore na podruju Optine Bar.
Kako je Crna Gora 2008 godine, ratifikovala UNESCO Konvenciju o zatiti podvodne
kulturne batvine, a ovaj projekat je prvo sistematsko rekognosciranje i istraivanje
podvodne kulturne batine Crne Gore, od vanosti je da se projekat vodi u kontinuitetu,
kako zbog istraivanja podvodne kulturne batine, tako i zbog edukacije crnogorskog kadra
u vrenju arheolokih istraivanja pod vodom.
4. Naziv aktivnosti: Arheoloka istraivanja u Risnu
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Viegodinja arheoloka istraivanja u Risnu (lokaliteti Carine i Gradina) i u
akvatorijumu Risanskog zaliva, koja se realizuju u saradnji nacionalnih instirucija i
Varavskog univerziteta u oblasti arheolokih istraivanja, dala su znaajne rezultate. U
okviru navedene saradnje, ekipe poljskih i crnogorskih arheologa, uspjeno realizuju
Projekat Risinium prijestonica kraljice Teute, koji podrazumijeva viegodinje, ljetnje
arheoloke kampanje.
5. Naziv aktivnosti: Nastavak sistematskog istraivanja Starog grada Bara
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Zaviajni muzej Bar
Subjekt saradnje:
Potrebna sredstva: 7.650,00
337
13
Obrazloenje: Cijenei znaaj viegodinjih arheolokih istraivanja u Starom gradu Baru
od vanosti je nastaviti istraivanja i tokom 2012. godine. Partner u ovom projektu je
Univerzitet Ka Foskari iz Venecije.
6. Naziv aktivnosti: Arheoloko istraivanje kiklopskih zidova na brdu Volujica
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Zaviajni muzej Bar
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 2.700,00
Obrazloenje: Cijenei znaaj kiklopskih zidova na brdu Volujica koji su do sada
nedovoljno istraeni, neophodno je sprovesti arheoloka istraivanja kako bi se dolo do
novih saznanja
II-b Elaborati o utvrivanju kulturne vrijednosti
Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, za potrebe izrade elaborata o
utvrivanju kulturne vrijednosti, koncipirana su etiri kompleksna istraivaka projekta,
kroz koje e se izvriti istraivanja nepokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara i dobara
na teritoriji cijele drave i dva projekta istraivanja pokretnih kulturnih dobara
namijenjena dijelu muzejskih zbirki NMCG i bibliotekom fondu Biblioteke u Herceg
Novom.
Imajui u vidu da je Uprava za zatitu kulturnih dobara, novoosnovani dravni organ
upave, koji obavlja strune i sa njima povezane upravne poslove na zatiti u ouvanju
kulturnih dobara, meu kojima su, u skladu sa Zakonom o zatiti kulturnih dobara, mnogi
poslovi oroeni kratkim vremenskim rokovima, a uvaavajui nedovoljan broj strunog
kadra za realizaciju istih, Programom zatite i ouvanja za 2012 godinu planirano je
finansiranje, angaovanja strunog kadra izvan Uprave za zatitu kulturnih dobara.
1. Naziv aktivnosti: Izrada elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih
dobara
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Potrebna sredstva: 30.000,00
Obrazloenje: Kako se na teritoriji Crne Gore nalazi veliki broj nepokretnih kulturnih
dobara, od izuzetne vrijednosti, kao i znaajan broj dobara, koja posjeduju kulturne
vrijednosti, a nijesu evidentirana i ne podlijeu reimu zatite, novim Zakonom o zatiti
kulturnih dobara, predviena je njihova valorizacija i revalorizacija. Takoe, imajui u vidu
da je Zakonom o zatiti kulturnih dobara, kulturni pejza prvi put prepoznat, kao vrsta u
kategoriji nepokretnih kulturnih dobara, neophodno je sprovesti postupak utvrivanja
kulturne vrijednosti, kroz izradu elaborata, kojim e pojedini pejzai dobiti status
kulturnog dobra i time biti zatieni, na zakonom utvren nain. Izrada Elaborata o
utvrivanju kulturnih vrijednosti, nepokretne kulturne batine, podrazumijeva
kompleksan istraivaki rad, angaovanje velikog broja strunog kadra, razliitih profila
338
14
kao i obrazovanje strunih timova, u skladu sa Zakonom. Za realizaciju ovog projekta,
Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, planirana je finansijska podrka.
2. Naziv aktivnosti: Zatita arhitekture XX vijeka
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Potrebna sredstva: 10.000,00
Obrazloenje: Na teritoriji Crne Gore nalaze se znaajana arhitektonska ostvarenja,
nastala u XX vijeku, a koja do sada nijesu valorizovana i zakonom zatiena. Cijenei njihov
znaaj, a i bojazan od nestajanja, neophodno je sprovesti postupak utvrivanja kulturne
vrijednosti, koji podrazumijeva kompleksan istraivaki rad, angaovanje velikog broja
strunog kadra i obrazovanje strunih timova, u skladu sa Zakonom.
3. Naziv aktivnosti: Evidentiranje nematerijalne kulturne batine
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Subjekti saradnje: Narodni muzej CG, Pomorski muzej CG i optinski muzeji
Potrebna sredstva: 65.000,00
Obrazloenje:
Nematerijalna kulturna batina, jedan je od kljunih segmenta prepoznavanja i definisanja
kulturnih identiteta, kroz koju se promovie, odrava i razvija kulturni diverzitet i
kreativnost. Nematerijalna kulturna batina se esto naziva iva kulturna batina, jer je
njen nosilac pojedinac ili grupa koji kontinuirano sa visokim nivoom znanja i vjetina
odravaju kontinuitet postojanja materijalne batine kao, nerijetko, finalnog produkta ovih
znanja.
Nematerijalna kulturna batina u eri savremenih medija i tehnologija, gubi svoje prvobitno
znaenje, tako da je ouvanje jezika, obiaja i vjetina, jedan od prioritenih zadataka
savremenih drava, kao kljune mjere samodrivosti.
Do sada se izuavanje nematerijalne kulturne batine odnosilo na sporadina etnoloka,
antropoloka, lingvistika, istorijska, muzikoloka i druga istraivanja. U Crnoj Gori za
proces prouavanja, zatite, vrijednovanja i prezentacije nematerijalne kulturne batine
nije postojao zakonodavni, ni jasno definisan institucionalni okvir, sve do usvajanja Zakona
o zatiti kulturnih dobara 2010. godine. Novim zakonom i podzakonskim aktima, kao i
institucionalnim reformama u oblasti zatite kulturnih dobara, stvoreni su neophodni
normativni i institucionalni uslovi za pristupanje procesu valorizacije i ouvanja
nematerijalnih kulturnih dobara. Programom ouvanja i zatite kulturnih dobara za 2012
godinu, posebna panja je posveena ovom segment kulturne batine.
Proces utvrivanja kulturne vrijednosti je naroito znaajan zbog potrebe rekognosciranja
terena, radi evidentiranja nosilaca ive tradicije, procesa dokumentovanja, na osnovu kojih
e se pristupiti zatiti pojedinih nematerijalnih dobara, a prema kriterijumima koje je
utvrdio UNESCO, i na osnovu Zakona o zatiti kulturnih dobara. U tom smislu, ovim
projektom realizovae se rekognosciranje svih optina kroz rad 8 strunih timova
teritorijalno podijeljenih na sljedei nain:
Podgorica i Danilovgrad,
Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva,
339
15
Niki,
abljak, Pluine, avnik,
Cetinje,
Bijelo Polje, Pljevlja, Kolain, Mojkovac,
Bar, Ulcinj,
Roaje, Plav, Andrijevica, Berane.
Svaki struni tim e sainjavati minimum tri strunjaka razliitih profila.
4. Naziv aktivnosti: Izrada elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti
nematerijalnih dobara
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Potrebna sredstva: 6.000,00
Obrazloenje: Ovim projektom je u skladu sa Zakonom o zatiti kulturnih dobara,
planirana izrada est Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti evidentiranih
namterijalnih dobara: Bokeka mornarica, Dobrotska ipka, Kult svetog Vladimira,
Bokeka no, Fainada i izrada unova.
5. Naziv aktivnosti: Izrada elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti fondova
gradske biblioteke i itaonice u Herceg Novom
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU gradska biblioteka i itaonica Herceg Novi
Subjekt saradnje: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Potrebna sredstva: 3.000,00
Obrazloenje: Ovaj projekat podrazumijeva izradu Elaborata o utvrivanju kulturne
vrijednosti Zaviajne biblioteke zbirke Boke Kotorske, Legat dr Duana Petkovia, stare i
rijetke knjige i periodike, na osnovu kojih e struno tijelo utvrditi da li ove zbirke
posjeduju kulturnu vrijednost. U cilju valorizacije pokretnih kulturnih dobara, Uprava za
zatitu kulturnih dobara Crne Gore u postupaku utvrivanja kulturne vrijednosti
pokretnih dobara, sainie elaborat sa jasno izreenim stavom o valorizaciji svojstava,
osobenosti, znaaju i kategoriji dobra, propisan Zakonom o zatiti kulturnih dobara.
6. Naziv aktivnosti: Sakupljanje i obrada dokumentacije o pokretnim kulturnim
dobrima koja su smjetena u Narodnom muzeju Crne Gore
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodni muzej Crne Gore
Subjekt saradnje: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Potrebna sredstva: 1.000.00
Obrazloenje: Prema evidenciji, Narodni muzej Crne Gore posjeduje 96 zbirki, koje su
zakonom zatiene, kao pokretno kulturno dobro. S obzirom da su pomenuta kulturna
dobra zakonom zatiena, 60-ih godina prolog vijeka, neophodno je izvriti postupak
revalorizacije, njihove kulturne vrijednosti. Poslove na utvrivanju kulturne vrijednosti
vri Uprava za zatitu kulturnih dobara ali imajui u vidu broj zatienih muzejskih zbirki,
rad na sakupljanju podataka i dokumentacije o kulturnim dobrima u posjedu Narodnog
340
16
muzeja Crne Gore, kao dio istraivakog nalaza, potrebnog za izradu Elaborata o
utvrivanju kulturne vrijednosti, uradie Narodni muzej Crne Gore.
III INTEGRALNA ZATITA
Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, obuhvaeno je tri projekta iz oblasti
integralne zatite.
1. Naziv aktivnosti: Izrada studija zatite kulturnih dobara za potrebe izrade PUP-a
Kotor
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Potrebna sredstva: 10.000
Obrazloenje: Izradom studije zatite obezbjedie se adekvatna zatita kulturnih dobara i
njihove zatiene okoline u obuhvatu PUP-a Optine Kotor, kao integralnog dijela urbanog
razvoja, na nain kojim se potuje njihov integritet i status i dosljedno sprovodi reim i
mjere zatite, propisane Zakonom o zatiti kulturnih dobara.
2. Naziv aktivnosti: Izrada Menadment plana Starog grada Bara
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Subjekt saradnje: JU Zaviajni muzej Bar i Optina Bar
Potrebna sredstva: 27.000,00
Obrazloenje: Menadement planom Starog grada Bara e se definisati valorizacija, zatita i
promovisanje kulturnih vrijednosti Starog grada Bara, utvrditi dugorona strategija
obnove i upravljanja ovom zatienom kulturno-istorijskom cjelinom i odrediti smjernice
za njeno ostvarivanje, kroz realizaciju optih ciljeva zatite i posebne programske aktivnosti,
kao i dinamika, mehanizmi i nosioci realizacije planiranih aktivnosti i nain vrenja
monitoringa ostvarivanja.
3. Naziv aktivnosti: Izrada Menadment plana tri nominovane nekropole Steaka za
Listu svjetske batine
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Subjekti saradnje: Optina abljak i Optina Pluine
Potrebna sredstva: 10.000,00
Obrazloenje: U okviru meudravnog projektan Nominacija Steaka-srednovjekovnih
nadgrobnih spomenika Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore za upis na Listu
svjetske batine UNESCO, neophodno je uraditi Menadment plan za nominovane
nekropole: Grko goblje Novakovii i ugia Bare Novakovii, Optina abljak i Grko
groblje epan Polje, Optina Pluine. Menadement planom e se definisati valorizacija,
zatita i promovisanje kulturnih vrijednosti i utvrditi dugorona strategija upravljanja
nominovanih nekropola steaka.
341
17
IV KONZERVATORSKI PROJEKTI I SPROVOENJE KONZERVATORSKIH MJERA
Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, obuhvaeno je 24 projekta.
1. Naziv aktivnosti: Ulazni Portal dvora Balia u Godinju izrada konzervatorskog
projekta i sprovoenje konzervatorskih mjera
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Centar za konzervaciju i arheologiju
Potrebna sredstva: 9.000,00
Obrazloenje: Cijenei znaaj Dvora Balia, u selu Godinje na Skadarskom jezeru i loeg
stanja u kom se nalaze, a posebno ulaznog Portala sa monumentalnim pristupom sa
stepenitem, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti urgentne
konzervatorske mjere, kako bi se sprijeilo dalje uruavanje.
2. Naziv aktivnosti: Konzervacija arheolokih nalaza koja se uvaju u Zaviajnom
muzeju Bar
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Zaviajni muzej Bar
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 5. 000,00
Obrazloenje: Kako se u depoima Zaviajnog muzeja Bara uva veliki broj konzervatorski
netretiranih arheolokih nalaza sa podvodnih istraivanja arheololokog lokaliteta
Bigovica, otkrivenih u toku dvije kampanje i arheolokih nalaza otkrivenih tokom sedam
arheolokih kampanja u Starom gradu Baru, neophodno je sprovesti konzervatorske mjere
kako bi se sauvali od dalje degradacije.
3. Naziv aktivnosti: Konzervacija ivopisa u Starom gradu Baru
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Zaviajni muzej Bar
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 7. 000.00
Obrazloenje: Cijenei veoma znaajnim fragmente, do danas sauvanog ivopisa u
Starom gradu Baru koji su, zbog izloenosti atmosferilijama i drugim faktorima oteenja, u
jako loem stanju, neophodno je sprovesti konzervatorshe mjere na: freskama na
sjevernom zidu apside crkve Svetog Nikole, objekat 155; freskama u paraklisu (objekat
155b) crkve Svetog Nikole; fresaka u objektu 153, Sveti Kristofor i ostaci predstave Svete
Bogorodice; freskama u objektu 194 (Biskupski dvor); natpis u grobnicama u objektu 194
(al seko).
4. Naziv aktivnosti: Konzervacija Veljih vrata, glavnog portala u Starom gradu Baru
Realizator: Zaviajni muzej Bar
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 1.500,00
342
18
Obrazloenje: Cijenei znaaj, a imajui u vidu loe stanje u kojem se nalazi glavni portal
Starog grada Bara, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti
konzervatorske mjere.
5. Naziv aktivnosti: Konzervacija arheolokih nalaza sa arheolokog lokaliteta Duklja
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 700,00
Obrazloenje: Cijenei znaaj arheolokih nalaza sa lokaliteta Duklja, neophodno je
uraditi konzervatorski projekat i sprovesti konzervatoske mjere. Ovim sredstvima bie
obezbijeen neophodni materijal za sprovoenje konzervatorskih mjera.
6. Naziv aktivnosti: Ikona Bogorodice Filermose izrada konzervatorskog projekta
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodni muzej Crne Gore
Potrebna sredstva: 2.000,00
Obrazloenje: Na ikoni Bogorodice Filermose, koja e uva i prezentuje u Narodnom
muzeju Crne Gore, neophodno je sprovesti konzervatorska istraivanja i utvrditi stanje
ikone, na osnovu ega e se uraditi konzervatorski projekat
7. Naziv aktivnosti: Sprovoenje konzervatorskih mjera na Zbirci Montenegrina,
Zbirci Stare knjige i Rukopisne zbirke CNB ure Crnojevi
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 2.000,00
Obrazloenje: Imajui u vidu loe stanje i znaaj Zbirke Montenegrina, Zbirke Stare
knjige i Rukopisne zbirke, koje se uvaju u CNB ure Crnojevi, a u cilju njihove zatite,
ouvanja i valorizacije, neophodno je uraditi konzervatoski projekat i sprovesti
konzervatorske mjere.
8. Naziv aktivnosti: Izrada konih poveza za konzervirane i restaurirane knjiga iz
Zbirke stare i rijetke knjige (300 primjeraka)
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 15.000,00
Obrazloenje: U cilju zatite, ouvanja i valorizacije neophodno je sprovesti cjelovite
konzervatorske mjere na Zbirci starih i rijetkih knjiga, koje se uvaju u CNB ure
Crnojevi, i izraditi kone poveze za 300 pimjeraka.
9. Naziv aktivnosti: Konzervacija i restauracija plakata, starih knjiga i poveza (oko
100 primjeraka)
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
343
19
Realizator: CNB ure Crnojevi
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 3.500,00
Obrazloenje: U cilju zatite, ouvanja i valorizacije, oko 100 primjeraka plakata, starih
knjiga i poveza, koji se uvaju u CNB ure Crnojevi, neophodno je izraditi
konzervatorski projekat i sprovesti konzervatorske mjere.
10. Naziv aktivnosti: Fond stare i rijetke knjige sprovoenje konzervatorskih mjera
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Centar za kulturu Bar - Narodna biblioteka i itaonica "Ivo Vukovi"
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 2.000,00
Obrazloenje: U cilju ouvanja ovog segmenta kulturne batine, neophodna je izrada
konzervatorskog projekta, na osnovu kojeg e se sprovesti adekvatne konzervatorske
mjere.
11. Naziv aktivnosti: Kozervacija 33 muzejska predmeta JU Zaviajni muzej Niki
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Niki
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 3.000,00
Obrazloenje: Muzej u Nikiu je kao poklon od porodice Drakovi dobio 33 znaajna
muzejska predmeta, a na osnovu ugovora o poklonu u obavezi je da ih konzervira. Kako su
predmeti u loem stanju, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti
konzervatorske mjere.
12. Naziv aktivnosti: Konzervacija muzejskih predmeta etnografske zbirke JU Muzeji i
galerije Podgorice
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 600.00
Obrazloenje: Imajui u vidu loe stanje i znaaj muzejskih predmeta, etnografske zbirke
JU muzeji i glarije Podgorice, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti
konzervatorske mjere. Ovim sredstvima bie obezbijeen neophodni materijal za
sprovoenje konzervatorskih mjera.
13. Naziv aktivnosti: Konzervacija muzejskih predmeta Istorijske zbirke JU Muzeji i
galerije Podgorice
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 400,00
Obrazloenje: Imajui u vidu loe stanje i znaaj muzejskih predmeta, istorijske zbirke JU
Muzeji i glarije Podgorice, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti
344
20
konzervatorske mjere. Ovim sredstvima bie obezbijeen neophodni materijal za
sprovoenje konzervatorskih mjera
14. Naziv aktivnosti: Sprovoenje preventivnih mjera zatite na muzejskim
predmetima stalne postavke JU Muzeji i galerije Podgorice
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 300,00
Obrazloenje: Radi odravanja muzejskih predmeta stalne postavke JU Muzeji i galerije
Podgorice, neophodno je sprovesti preventivne mjere zatite.
15. Naziv aktivnosti: Sprovoenje konzervatorskih mjera na knjigama i ukorienim
asopisima publikovanim prije 1900. godine
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Kulturni centar Bar - Narodna biblioteka i itaonica "Ivo Vukovi"
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 2.000,00
Obrazloenje: Imajui u vidu loe stanje i znaaj knjiga i ukorienih asopisa publikovanih
prije 1900. godine, a koji su smjeteni u Kulturnom centru Bar - Narodna biblioteka i
itaonica "Ivo Vukovi", neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti
konzervatorske mjere.
16. Naziv aktivnosti: Sprovoenje konzervatorskih mjera na muzejskom materijalu JU
Zaviajni muzej Roaje
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Roaje
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 1.500,00
Obrazloenje: Imajui u vidu loe stanje i znaaj muzejskog materijala Muzeja u Roajama,
neophodno je uraditi konzervatorski projekat na osnovu kojeg e se sprovesti konzervacija
predmeta.
17. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta muzejskog fonda Polimskog
muzeja
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Polimski muzej
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 3.000,00
Obrazloenje: Bogati muzejski fond koji uva Polimski muzej, znaajan je segment
crnogorske kulturne batine. U cilju njegove zatite i ouvanja, neophodno je uraditi
konzervatorski projekat, muzejskog fonda Polimskog muzeja.
18. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta zbirke Miroslava tumbergera -
Baoi.
345
21
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzej i Galerija Herceg-Novi
Subjekt saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 1.000,00
Obrazloenje: Cijenei znaaj i stanje u kojem se nalaze zbirke Miroslava tumbergera,,
neophodno je izraditi konzervatorski projekat, na osnovu kojeg e se sprovesti
konzervatoske mjere.
19. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta cjelokupnog fonda JU Muzej i
Galerija Herceg-Novi.
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzej i Galerija Herceg-Novi
Subjekt saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 2.000,00
Obrazloenje: Bogati muzejski fond koji uva JU Muzej i Galerija Herceg-Novi, znaajan je
segment crnogorske kulturne batine. U cilju njegove zatite i ouvanja, neophodno je
uraditi konzervatorski projekat muzejskog fonda JU Muzej i Galerija Herceg-Novi.
20. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih
mjera na Istorijsko- umjetnikoj zbirci OJU Muzeji Kotor
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: OJU Muzeji Kotor
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 4.900,00
Obrazloenje: Bogati muzejski fond koji se uva u Istorijsko- umjetnikoj zbirci OJU
Muzeji Kotor, znaajan je segment crnogorske kulturne batine. U cilju njegove zatite i
ouvanja, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti konzervatorske mjere
na dijelu zbirke, i to: portreti iz 19. vijeka kapetana Joza uriia i Tomislava Brajkovia,
slika M. Martinovi sa ruskim boljarima, pet slika sa prikazima pomorskih bitaka iz legata
porodice Viskovi i osam diploma na perganentu i papiru (17-19. vijek).
21. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih
mjera na pomorskoj zbirci OJU Muzeji Kotor
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: OJU Muzeji Kotor
Subjekt saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 1.500,00
Obrazloenje: Bogati muzejski fond koji se uva u pomorskoj zbirci OJU Muzeji Kotor,
znaajan je segment kulturne batine. U cilju njegove zatite i ouvanja, neophodno je
uraditi konzervatorski projekat i sprovesti konzervatorske mjere na 30 predmeta, i to pet
jedrenjaka, kao i dijela koji se odnosi na brodsku opremu.
22. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih
mjera na Arheolokoj zbici JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve
346
22
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 3.000,00
Obrazloenje: Od izuzetne vanosti je sauvati Arheoloku zbirku JU Muzeji, galerija i
biblioteka Budve. Zbirka rimskog novca i Zbirka kamene plastike sa ranohrianske
bazilike) veoma je znaajan segment arheoloke zbirke. Izradom konzervatorskog projekta
na osnovu kojeg e se sprovesti konzervatorske mjere vaan je korak za ouvanje zbirki.
23. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih
mjera dvije slike na platnu autora pira Bocaria
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve
Subjekt saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 1.000,00
Obrazloenje: Posebne umjetnike vrijednosti slikara pira Bocaria, koji je iza sebe
ostavio veliki broj prepoznatljivih umjetnikih djela treba sauvati od daljeg propadanja.
Shodno tome, na osnovu izvrenih analiza, sprovee se odgovarajue konzervatorske
mjere
24. Naziv aktivnosti: Konzervacija originalnih Izdanja Stefana M. Ljubise (sedam
svesaka)
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve
Subjekt saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 1.000,00
Obrazloenje: Za potrebe ouvanja originalnih djela Stefana M. Ljubise (7 svesaka izmeu
kojih i Ljubiin govor, Zivotopis, Jedan listak u spomen S. M. Ljubise - autor T. S. Vilovski)
neophodno je uraditi konzervatorski projekat I sprovesti odgovarajue konzervatoske
mjere
V EDUKACIJA, DOEDUKACIJA STRUNOG KADRA
Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, obuhvaeno je pet projekta koje e
sprovesti institucije za potrebe edukacije i doedukacije strunog kadra.
1. Naziv aktivnosti: Doedukacija postojeeg strunog kadra u Narodnom Muzeju Crne
Gore
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodni muzej Crne Gore
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Ova aktivnost podrazumijeva neophodnu doedukaciju postojeeg strunog
kadra u primjeni savremenih metoda u obavljanju poslova konzervatorske djelatnosti.
347
23
2. Naziv aktivnosti: Doedukacija postojeeg strunog kadra u CNB ure Crnojevi
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: U cilju razvoja biblioteke djelatnosti i stvaranja kadrova koji mogu
odgovoriti najsloenijim poslovima koji se temelje na principima i primjeni evropskih
standarda, neophodna je stalna doedukacija postojeeg kadra, kroz uee na seminarima,
specijalistikim kursevima, ljetnjim kolama-radionicama i razmjeni strunjaka.
3. Naziv aktivnosti: Obrada arhivske grae na italijanskom i engleskom jeziku
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Dravni arhiv Crne Gore
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Kako Dravni arhiv Crne Gore posjeduje ogromnu koliinu arhivske grae,
koja je pisana prvenstveno na italijanskom i engleskom jeziku a radi njene kompletne
obrade, neophodno je angaovati struno lice, koje e za potrebe Dravnog arhiva Crne
Gore izvriti obradu ove znaajne arhivske grae.
4. Naziv aktivnosti: Obuka kadrova za podvodna istraivanja
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 10.000,00
Obrazloenje: Zbog nedostatka kadrova koji mogu da vre poslove istraivanja, zatite i
ouvanja podvodne kulturne batine u teritorijalnim vodama Crne Gore, a imajui u vidu
da je Crna Gora 2008 godine ratifikovala UNESCO Konvenciju o zatiti podvodne kulturne
batine, neophodno je obuiti arheologe za vrenje ovih poslova.
5. Naziv aktivnosti: Doedukacija strunog kadra u Narodnoj biblioteci i itaonici "Ivo
Vukovi" u Baru
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodna biblioteka i itaonica "Ivo Vukovi", Bar
Potrebna sredstva: 3.000,00
Obrazloenje: U cilju razvoja biblioteke djelatnosti, kako ulanivanja i koritenja
savremenih nacionalnih i meunarodnih sistema katalogizacije, tako i digitalizacije
bibliotekih fondova, neophodna je doedukacija postojeeg strunog kadara biblioteke, za
poslove kompjuterizacije svih segmenata bibliotekog poslovanja.
6. Naziv aktivnosti: Doedukacija postojeeg kadra JU Zaviajnog muzeja Roaje
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Roaje
Potrebna sredstva: 1.500,00
Obrazloenje: U cilju razvoja muzejske djlatnosti i primjene savremenih standarda,
neophodno je sprovesti deoedukaciju za muzejskog pedagoga, dokumentaristu i muzejskog
tehniara
348
24
VI POPULARIZACIJA I PREZENTACIJA KULTURNE BATINE
Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, obuhvaen je 21 projekat u okviru
kojih e se organizovati nacionalne i meunarodne manifestacije, prirediti i izdati
publikacije, odrati okrugli stolovi, prirediti izlobe i sl.
1. Naziv aktivnosti: Organizovanje meunarodne manifestacije Dani evropske
batine
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Ministarstvo kulture
Potrebna sredstva: 8.000,00
Obrazloenje: Meunarodna manifestacija Dani evropske batine svake godine se
odrava u septembru mjesecu, u svim zemljama lanicama Savjeta Evrope, i ima za cilj
valorizaciju i promociju kulturne batine meu zemljama lanicama. U okviru odravanja
ove manifestacije u 2012. godini, prezentovat e se srednjovjekovne nekropole steaka,
koje se nalaze na teritoriji Crne Gore, Republike Hrvatske, Republike Srbije i Bosne i
Hercegovine i dio su zajednikog meudravnog Projekta Nominacija Steaka za UNESCO
listu svjetske batine.
2. Naziv aktivnosti: Organizovanje manifestacije No Muzeja
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Muzeji u Crnoj Gori
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Manifestacija No muzeja se svake godine odrava u svim zemljama
lanicama Savjeta Evrope i ima za cilj valorizaciju, promociju i dostupnost pokretne
kulturne batine, iroj javnosti.
3. Naziv aktivnosti: Publikovanje Stauta srednjevjekovnog grada Kotora
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Dravni arhiv Crne Gore
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Statut srednjevjekovnog grada Kotora je nastajao u periodu od 1301. do
1420. godine, a tampan je u Veneciji 1612, godine. U okviru ovog projekta, koji se sprovodi
ve jednu deceniju, uraeno je fototipsko izdanje originalnog Statuta, njegov prevod, kao
druga knjiga, i elektronski format originala i prevoda. Ovim sredstvima se finansijski
participira publikovanje Statuta.
4. Naziv aktivnosti: Organizovanje okruglog stola na temu: "Klasina ili elektronska
knjiga:za i protiv"
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodna biblioteka i itaonica "Ivo Vukovi", Bar
349
25
Potrebna sredstva: 2.000,00
Obrazloenje: Radi boljeg i sistematinijeg pristupa rjeavanju savremenog problema
digitalizacije knjiga sa kojim se susrijeu biblioteke itom svijeta, neophodno je
organizovati okrugli sto na temu: "Klasina ili elektronska knjiga: za i protiv" sa
meunarodnog aspekta. Ovaj okrugli sto nee rijeiti ovaj problem, ali e se kroz razmijenu
miljenja na lokalnom i meunarodnom nivou sagledati, koje su to potrebe korisnika
biblioteka.
5. Naziv aktivnosti: Izlobe Narodni vez Bijelog Polja
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Bijelo Polje
Potrebna sredstva: 3.000.00
Obrazloenje: Imajui u vidu znaaj etnografske zbirke, Zaviajnog muzeja Bijelo Polje,
neistraenost terena u smislu evidentiranja ovog dijela nematerijalne batine, kao i
postojanje zanatske radionice u Optini Bijelo Polje, pristupilo se organizovanju izlobe o
narodnom vezu. Sredstva odobrena Godinjim programom, odnose se na terenski rad
etnologa radi evidentiranja elementa, izradu dokumentacije sa terena, popis radionica i
pojedinaca, koji se bave ovom vjetinom, budueg otkupa za popunjavanje muzejskog
fonda i izradu projekta, koji e definisati poslove i sredstva za realizaciju navedene izlobe
sa katalogom.
6. Naziv aktivnosti: Tematske izlobe Porodica Brajkovi iz Perasta, Ribarstvo
Mula, Pranja i Perasta, Poljoprivredne alatke iz Grblja i Svijet mora Boke
Kotorske
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: OJU Muzeji Kotor
Potrebna sredstva: 2.000.00
Obrazloenje: Cijenei znaaj ovih tematskih izlobi za prezentaciju i popularizaciju ovog
segmenta kulturne batine, podrana je njihova realizacija.
7. Naziv aktivnosti: Skeniranje i digitalizacija 5.000 stranica znaajnih publikacija iz
kulturne istorije Crne Gore
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Potrebna sredstva: 7.500,00
Obrazloenje: U cilju zatite i ouvanja, kao i lake dostupnosti korisnicima znaajnih
publikacija, na ijim je stranicama ispisana kulturna istorija Crne Gore, neophodno je
skenirati i digitalizovati 5.000 stranica.
8. Naziv aktivnosti: Izloba Stara i rijetka knjiga u fondovima CNB
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Potrebna sredstva: 3.000,00
350
26
Obrazloenje: Izlobom Zbirke Stara i rijetka knjiga u fondovima CNB javnosti e se
prezentovati, bogatstvo i raznolikost jednog od najvrjednijih segmenata crnogorske
pokretne kulturne batine.
9. Naziv aktivnosti: Prevod i objavljivanje prirunika i meunarodnih smjernica za
digitalizaciju biblioteke grae
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Potrebna sredstva: 8.000,00
Obrazloenje: Razvoj biblioteke djelatnosti i obezbjeivanje lake dostupnosti i
pretraivanja bibliotekih jedinica, od strane korisnika, zahtijeva da biblioteka graa bude
dostupna u digitalnom formatu. Shodno tome, ustanovljeni su savremeni mnogobrojni
standardi, koji olakavaju obradu i dostupnost biblioteke grae, pa je neophodno izdati
prirunik, koji tretira ovu problematiku, kroz primjenu jedinstvenih standarda.
10. Naziv aktivnosti Objavljivanje fototipskih izdanja Triod posni iz 1561 (paleotip),
Dravni kalendar za 1907 (prvi dravni kalendar), Trebnik iz 1837.godine, Zakon o
narodnijem kolama iz 1907. godine
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Potrebna sredstva: 10.000,00
Obrazloenje: Uvaavajui znaaj izdanja, Triod posni iz 1561 (paleotip), Dravni kalendar
za 1907 (prvi dravni kalendar), Trebnik iz 1837.godine, Zakon o narodnijem kolama iz
1907. godine, a radi valorizacije i prezentacije ovih vrijednih izdanja, ocijenjeno je
neophodnim objavljivanje fototipskih izdanja.
11. Naziv aktivnosti: Izloba Izbor iz orune zbirke Zaviajnog muzeja Niki u
nekom od crnogorskih muzeja (Narodnom muzeju)
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Niki
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Oruna zbirka Zaviajnog muzeja, sastoji se od preko 100 predmeta
hladnog i vatrenog oruja, koji su istovremeno proizvod nekadanjih starih zanatlija, sa
teritorije Otomanskog carstva i poznatih evropskih radionica oruja. Veliki dio zbirke ine
predmeti izvanredne umjetnike izrade. Odreeni broj, pripadao je poznatim istorijskim
linostima. Zbirka po svom sadraju prevazilazi lokalni znaaj. Cilj izlaganja bie njeno
predstavljanje najiroj javnosti.
12. Naziv aktivnosti: Izrada karte nepokretnih kulturnih dobara Optine Roaje
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Subjekti saradnje: JU Zaviajni muzej Roaje
Potrebna sredstva: 4.000,00
Obrazloenje: Izrada karte nepokretnih kulturnih dobara Optine Roaje, podrazumijeva
tehniko snimanje svih potencijalnih nepokretnih kulturnih dobara sa arheolokim
351
27
lokalitetima. Na taj nain bie na jednom mjestu prezentovana sva kulturna dobra, na
teritoriji Optine Roaje. Cilj izrade navedene karte je prezentacija i popularizacija
kulturnih dobara, Optine Roaje i prevashodno e sluiti u edukativne i turistike svrhe.
13. Naziv aktivnosti: Izloba Od talasa mora do vrhova planina.
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Prirodnjaki muzej Crne Gore
Potrebna sredstva: 3.500,00
Obrazloenje: Izloba prirodnjakog materijala Od talasa mora do vrhova planina u
2011. godini prezentovana je u Kotoru i od ire javnosti ocijenjena kao jako znaajnom,
posebno u edukativnom smislu, pa je ocijenjeno da je ovu izlobu potrebno prezentovati
na cijeloj teritoriji Crne Gore, a u 2012 planirana je prezentacija za optine na sjeveru Crne
Gore.
14. Naziv aktivnosti: Pokretanje Godinjaka Polimskog muzeja
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Polimski muzej
Potrebna sredstva: 8.000,00
Obrazloenje: Pokretanje objavljivanja strunog asopisa, jednom godinje, ima za cilj
valorizaciju, prezentaciju i popularizaciju rezultata arheolokih i konzervatorskih
istraivanja, sa podruja Polimlja, kao i prezenaciju muzejskih zbirki Polimskog muzeja.
15. Naziv aktivnosti: Organizovanje izlobe Stara Podgorica u crteima i slikama
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice
Potrebna sredstva: 250,00
Obrazloenje: Organizovanjem ove tematke izlobe, iroj javnosti bie prezentovana stara
Podgorica, viena okom umjetnika i stvaraoca.
16. Naziv aktivnosti: Organizovanje izlobe Pojasevi iz Etnografske zbirke
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice
Potrebna sredstva: 2.200,00
Obrazloenje: Organizacijom ove tematske izlobe, bie prezentovani i uinjeni
dostupnim iroj javnosti, muzejski predmeti kao tvorevine starih zanata, koji ine sastavni
dio bogate etnografske zbirke, JU Muzeji i galerije Podgorice.
17. Naziv aktivnosti: Priprema i tampa knjige Izreke i poslovice iz Crne Gore
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice
Potrebna sredstva: 4.800,00
Obrazloenje: Izreke i poslovice na teritoriji Crne Gore su nematerijalna kulturna batina,
koja se prenosi sa generacije na generaciju. Zbog bojazni od gubitka ovog vrijednog dijela
kulturne batine Crne Gore, ovom publikacijom se osigurava njihovo trajno uvanje.
352
28
18. Naziv aktivnosti: Izrada web site JU Zaviajnog muzeja Roaje
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Roaje
Potrebna sredstva: 630,00
Obrazloenje: Ova aktivnost obuhvata izradu viejezinog Web site ustanove, sa
korporativnim dizajnom, u cilju predstavljanja kulture i tradicije ovoga kraja iroj javnosti.
19. Naziv aktivnosti: Izdavanje Vodia kroz Zaviajni muzej Roaje
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Roaje
Potrebna sredstva: 1.000,00
Obrazloenje: Objavljivanjem Vodia kroz Zaviajni muzej Roaje, prezentovae se bogati
muzejski fond, koji se uva u Zaviajnom muzeju i na taj nain e se obezbijediti njegova
adekvatna prezentacija iroj javnosti.
20. Naziv aktivnosti: Izdavanje asopisa u DAISY formatu
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Biblioteka za slijepe
Potrebna sredstva: 2.500,00
Obrazloenje: Ovim asopisom obezbijedie se dostupnost informacija iz oblasti
umjetnosti i kuture slabovidim osobama
21. Naziv aktivnosti: Izrada fototipskog izdanja i prenos na elektronski medij knjige
ura Bokovia "Stari Bar", Beograd, 1962.god.
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodna biblioteka i itaonica "Ivo Vukovi", Bar
Potrebna sredstva: 2,500.00
Obrazloenje: Publikovanje fototipskog izdanja i prenos na elektronski medij knjige
ura Bokovia "Stari Bar", Beograd, 1962. godine, je jako znaajno iz razloga to su u
njoj sadrani rezultati do tada sprovedenih arheolokih istraivanja Starog grada Bara, sa
grafikom prikazima i fotografijama i rezultatima istraivanja.
VII OTKUP MUZEJSKIH PREDMETA, KNJIGA, FILMSKE GRAE ZA POPUNJAVANJE
KINOTEKOG FONDA I MUZEJSKIH I BIBLIOTEKIH ZBIRKI
Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, obuhvaeno je pet projekata u
okviru kojih e se vriti popunjavanje i obogaivanje fondova pokretnim kulturnim dobrima.
1. Naziv aktivnosti: Otkup predmeta za popunjavanje muzejskih zbirki Narodnog
muzeja Crne Gore
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodni muzej Crne Gore
Potrebna sredstva: 30.000,00
353
29
Obrazloenje: Za potrebe popunjavanja muzejskih zbirki Istorisjkog muzeja, Narodnog
muzeja Crne Gore, neophodno je otkupiti predmete, kojima e se upotpuniti, stalna
muzejska postavka.
2. Naziv aktivnosti: Otkup knjiga za popunjavanje zbirki CNB ure Crnojevi
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Potrebna sredstva: 10.000,00
Obrazloenje: Kako su Zbirka Montenegrina i Zbirka stare i rijetke knjige, pokretna
kulturna dobra od izuzetnog znaaja, radi njihovog kompletiranja, neophodno je otkupiti
odreeni broj, nedostajuih naslova.
3. Naziv aktivnosti: Otkup, prikupljanje i zatita za popunjavanje filmskog fonda
Crnogorske kinoteke
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Crnogorska kinoteka
Potrebna sredstva: 50.000,00
Obrazloenje: Za potrebe popunjavanja filmskog fonda Crnogorske kinoteke, njegove
zatite, valorizacije, prezentacije i popularizacije, neophodno je prikupiti filmove koji se
nalaze kod raznih subjekata u zemlji i inostranstvu.
4. Naziv aktivnosti: Otkup muzejskih predmeta na teritoriji Optine Niki
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Niki
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Terenskim obilskom okolnih sela Nikia u posjedu se informacija o
postojanju znaajnog materijala koji je neophodno otkupiti od raznih subjekata, kako ne bi
bili nepovratno izgubljeni. To se naroito odnosi na predmete koji su proizvod
tradicionalnih zanata sa tih prostora.
5. Naziv aktivnosti: Otkup muzejskih predmeta na teritoriju Optine Herceg Novi.
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzej i Galerija Herceg-Novi
Potrebna sredstva: 3.000.00
Obrazloenje: Za potrebe popunjavanja muzejskih zbirki JU Muzej i Galerija Herceg-Novi,
neophodno je otkupiti predmete, kojima e se upotpuniti, stalna muzejska postavka.
VIII TEHIKO-TEHNOLOKO OSAVREMENJAVANJE
Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, planirana su etiri projekta u okviru
kojih e se, odgovorajuom opremom poboljati uslovi za zatitu, ouvanje i prezentaciju
kulturnih dobara.
354
30
1. Naziv aktivnosti: Oprema za transport i prezentaciju muzejskih predmeta
Prirodnjakog muzeja Crne Gore
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Prirodnjaki muzej Crne Gore
Potrebna sredstva: 1.500.00
Obrazloenje: Zbog specifinosti muzejskih predmeta i materijala, prirodnjakog
karaktera, u cilju njegove zatite prilikom transporta kao i adekvatne prezentacije i
valorizacije, neophodno je esto organizovanje pokretnih izlobi, a samim tim i
obezbjeivanje opreme za transport i prezentaciju muzejskih predmeta, prirodnjakog
karaktera
2. Naziv aktivnosti: Kreiranje softvera za obradu muzejskih predmeta i umreavanje
sa centralnim sistemom Narodnog muzeja Crne Gore
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Roaje
Potrebna sredstva: 1.000,00
Obrazloenje: U skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti, potrebno je da se svi muzeji
poveu sa informacionim centrom njihovog matinog muzeja u cilju lake obrade podataka
i komunikacije sa matinom ustanovom.
3. Naziv aktivnosti: Osavremenjavanje dokumentacionog centra Zaviajnog muzeja
Roaje
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Roaje
Potrebna sredstva: 2.000,00
Obrazloenje: Dokumentacija kao vaan segment u vrenju poslova muzejske djelatnosti
zahtijeva primjenu odreenih standarda. U tom cilju neophodno je obezbijediti nove
dokumentacione knjige i tehniku opremu za izradu foto-dokumentacije, radi savremenog
naina obrade dokumentacionih podataka.
4. Naziv aktivnosti: Obezbjeivanje uslova za rad knjigoveznice Narodna biblioteka i
itaonica "Ivo Vukovi", Bar
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodna biblioteka i itaonica "Ivo Vukovi", Bar
Potrebna sredstva: 3.000,00
Obrazloenje: Obnavljanje knjigoveznice, koja je ve nekoliko godina van funkcije,
obezbijedie se uslovi za zatitu i ouvanje biblioteke grae.
355
31
IX REZIME
Uvaavajui injenicu da je stanje kulturnih dobara loe, kao i da brojna materijalna
i nematerijalna dobra nijesu istraena, valorizovana i stavljena pod reim zatite,
donoenje prvogodinjeg Programa zatite i ouvanja kulturnih dobara, kroz realizaciju 75
projekta moe se smatrati prekretnicom u nainu finansiranja zatite i ouvanja kulturnih
dobara, jer je konceptom, u odnosu na raspoloiva sredstva, sveobouhvatnim tretiranjem
kulturnih dobara na teritoriji cijele drave, irenjem saznanja o znaaju i vrijednosti
kulturnih dobara, bez obzira da li su od meunarodnog, nacionalnog ili lokalnog znaaja,
Program obezbijedio mogunost da kulturna dobra, shodno svojoj namjeni, slue za
zadovoljavanje kulturnih, naunih i edukativnih potreba pojedinca i drutva.
356
32
X TABELA PREGLED AKTIVNOSTI PO OPTINAMA
OPTINA NAZIV PROJEKTA
FINAN.
SREDSTVA
Andrijevica
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Bar
Putevi kontinuiteta Manastir Preista krajnska 14.050,00
Podvodna arheoloka istraivanja u teritorijalnim vodama Optine Bar 5.000,00
Izrada Menadment plana Starog grada Bara 27.000,00
Nastavak sistematskog istraivanja Starog grada Bara 7.650,00
Arheoloko istraivanje kiklopskih zidova na brdu Volujica 2.700,00
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Izrada elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nematerijalnih dobara (kult kneza
Vladimira)
1.000,00
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Ulazni Portal dvora Balia u Godinju izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje
konzervatorskih mjera
9.000,00
Konzervacija arheolokih nalaza koja se uvaju u Zaviajnom muzeju Bar 5. 000,00
Konzervacija ivopisa u Starom gradu Baru 7. 000.00
Konzervacija Veljih vrata, glavnog portala u Starom gradu Baru 1.500,00
Fond stare i rijetke knjige sprovoenje konzervatorskih mjera 2.000,00
Sprovoenje konzervatorskih mjera na knjigama i ukorienim asopisima publikovanim
prije 1900. godine
2.000,00
Organizovanje okruglog stola na temu: "Klasina ili elektronska knjiga: za i protiv" 2.000,00
357
33
Izrada fototipskog izdanja i prenos na elektronski medij knjige ura Bokovia "Stari
Bar", Beograd, 1962.god.
2,500.00
Obezbjeivanje uslova za rad knjigoveznice Narodna biblioteka i itaonica "Ivo
Vukovi", Bar
3.000,00
Doedukacija strunog kadra u Narodnoj biblioteci i itaonici "Ivo Vukovi" u Baru 3.000,00
Berane
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Izrada konzervatorskog projekta muzejskog fonda Polimskog muzeja 3.000,00
Pokretanje Godinjaka Polimskog muzeja 8.000,00
Bijelo Polje
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Izlobe Narodni vez Bijelog Polja 3.000.00
Izloba Od talasa mora do vrhova planina. 3.500,00
Budva
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih mjera na Arheolokoj
zbici JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve
3.000,00
Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih mjera na dvije slike na
platnu autora pira Bocaria
1.000,00
Konzervacija originalnih Izdanja Stefana M. Ljubise (sedam svesaka) 1.000,00
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Cetinje
Sakupljanje i obrada dokumentacije o pokretnim kulturnim dobrima koja su smjetena
u Narodnom muzeju Crne Gore
1.000.00
Ikona Bogorodice Filermose izrada konzervatorskog projekta 2.000,00
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Sprovoenje konzervatorskih mjera na Zbirci Montenegrina, Zbirci Stare knjige i 2.000,00
358
34
Rukopisne zbirke CNB ure Crnojevi
Izrada konih poveza za konzervirane i restaurirane knjiga iz Zbirke stare i rijetke
knjige (300 primjeraka)
15.000,00
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Konzervacija i restauracija plakata, starih knjiga i poveza (oko 100 primjeraka) 3.500,00
Doedukacija postojeeg strunog kadra u Narodnom Muzeju Crne Gore 5.000,00
Doedukacija postojeeg strunog kadra u CNB ure Crnojevi 5.000,00
Obrada arhivske grae na italijanskom i engleskom jeziku 5.000,00
Skeniranje i digitalizacija 5.000 stranica znaajnih publikacija iz kulturne istorije Crne
Gore
7.500,00
Izloba Stara i rijetka knjiga u fondovima CNB 3.000,00
Prevod i objavljivanje prirunika i meunarodnih smjernica za digitalizaciju biblioteke
grae
8.000,00
Objavljivanje fototipskih izdanja Triod posni iz 1561 (paleotip), Dravni kalendar za
1907 (prvi dravni kalendar), Trebnik iz 1837.godine, Zakon o narodnijem kolama iz
1907. godine
10.000,00
Otkup predmeta za popunjavanje muzejskih zbirki Narodnog muzeja Crne Gore 30.000,00
Otkup knjiga za popunjavanje zbirki CNB ure Crnojevi 10.000,00
Danilovgrad
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Herceg Novi
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti fondova gradske biblioteke i
itaonice u Herceg Novom
3.000,00
Izrada konzervatorskog projekta zbirke Miroslava tumbergera - Baoi 1.000,00
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Izrada konzervatorskog projekta cjelokupnog fonda JU Muzej i Galerija Herceg-Novi. 2.000,00
359
35
Otkup muzejskih predmeta na teritoriji Optine Herceg Novi 3.000.00
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Kolain
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Kotor
Arheoloka istraivanja u Risnu 5.000,00
Izrada studija zatite kulturnih dobara za potrebe izrade PUP-a Kotor 10.000,00
Izrada elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nematerijalnih dobara (Bokeka
mornarica, Dobrotska ipka, Bokeka no i Fainada)
4.000,00
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih mjera na Istorijsko-
umjetnikoj zbirci OJU Muzeji Kotor
4.900,00
Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih mjera na pomorskoj
zbirci OJU Muzeji Kotor
1.500,00
Tematske izlobe Porodica Brajkovi iz Perasta, Ribarstvo Mula, Pranja i Perasta,
Poljoprivredne alatke iz Grblja i Svijet mora Boke Kotorske
2.000.00
Publikovanje Stauta srednjevjekovnog grada Kotora 5.000,00
Mojkovac
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Niki
Putevi kontinuiteta istraivanje Crvene Stijene 10.000,00
Putevi kontinuiteta istraivanje tumula 40.310,00
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Izloba Izbor iz orune zbirke Zaviajnog muzeja Niki u nekom od crnogorskih
muzeja
5.000,00
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
360
36
Kozervacija 33 muzejska predmeta JU Zaviajni muzej Niki 3.000,00
Otkup muzejskih predmeta na teritoriji Optine Niki 5.000,00
Plav
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Pljevlja
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Pluine
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Izrada Menadment plana tri nominovane nekropole Steaka za Listu svjetske batine
(jedna nekropola iz Optina Pluine Grko groblje epan Polje)
***
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Podgorica
Putevi kontinuiteta istraivanje sjeverne nekropole antike Duklje 15.500,00
Istraivanje rano bronzanog doba Malesije 5.000,00
Izrada elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nematerijalnih dobara (izrada
unova)
1.000,00
Konzervacija arheolokih nalaza sa arheolokog lokaliteta Duklja 700,00
Konzervacija muzejskih predmeta etnografske zbirke JU Muzeji i galerije Podgorice 600.00
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Konzervacija muzejskih predmeta Istorijske zbirke JU Muzeji i galerije Podgorice 400,00
Sprovoenje preventivnih mjera zatite na muzejskim predmetima stalne postavke JU
Muzeji i galerije Podgorice
300,00
Organizovanje izlobe Stara Podgorica u crteima i slikama 250,00
Organizovanje izlobe Pojasevi iz Etnografske zbirke 2.200,00
Priprema i tampa knjige Izreke i poslovice iz Crne Gore 4.800,00
361
37
Izdavanje asopisa u DAISY formatu 2.500,00
Otkup, prikupljanje i zatita za popunjavanje filmskog fonda Crnogorske kinoteke 50.000,00
Oprema za transport i prezentaciju muzejskih predmeta Prirodnjakog muzeja Crne
Gore
1.500.00
Roaje
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Sprovoenje konzervatorskih mjera na muzejskom materijalu JU Zaviajni muzej Roaje 1.500,00
Doedukacija postojeeg kadra JU Zaviajnog muzeja Roaje 1.500,00
Izrada web site JU Zaviajnog muzeja Roaje 630,00
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine *
Izrada karte nepokretnih kulturnih dobara Optine Roaje 4.000,00
Izdavanje Vodia kroz Zaviajni muzej Roaje 1.000,00
Kreiranje softvera za obradu muzejskih predmeta i umreavanje sa centralnim
sistemom Narodnog muzeja Crne Gor
1.000,00
Osavremenjavanje dokumentacionog centra Zaviajnog muzeja Roaje 2.000,00
Tivat
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine *
Ulcinj
Putevi kontinuiteta istraivanje Srednjevjekovnog grada Svaa 42.400,00
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine *
avnik
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine *
Izrada elaborata kulturnih vrijednosti nepokretnih dobara *
abljak
Izrada Menadment plana tri nominovane nekropole Steaka za Listu svjetske batine
(dvije nekropole iz Otine abljak Grko goblje Novakovii i ugia Bare Novakovii)
**
Organizovanje meunarodne manifestacije Dani evropske batine 8.000,00 **
362
38
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine 65.000,00 *
Izrada elaborata kulturnih vrijednosti nepokretnih dobara 30.000,00 *
Obuka kadrova za podvodna istraivanja - Projekat se odnosi na optinu iz koje je polaznik obuke 10.000,00
Organizovanje manifestacije No Muzeja Projekat se odnosi na optine koje realizuju manifestaciju 5.000,00
Zatita arhitekture XX vijeka - Projekat se sprovodi u svim optinama na teritoriji Crne Gore 20.000,00
* Ukupna sredstva za realizaciju projekta na teritoriji Crne Gore - Izrada elaborata kulturnih vrijednosti
nepokretnih dobara
30.000,00
** Ukupna sredstva za realizaciju projekta na teritoriji Crne Gore - Evidentiranje nematerijalne kulturne
batine
65.000,00 ,
*** Ukupna sredstva za realizaciju projekta - Izrada Menadment plana tri nominovane nekropole
Steaka za Listu svjetske batine (dvije nekropole iz Otine abljak Grko goblje Novakovii i
ugia Bare Novakovii i jedne nekropole na teritoriji Optine Pluine Grko goblje, epan Polje)
10.000,00
363