You are on page 1of 363

UPRAVNI ODBOR ZA KULTURU

CDCULT-BU(2004)7A, 6. februar 2004


Evropski program pregleda nacionalnih kulturnih politika
MOZAIK PROJEKAT
Kulturna politika u Srbiji i Crnoj Gori
Dio II: Republika Crna Gora - Nacionalni izvjetaj
1
2
SADRAJ
Uvodna rije Ministra kulture......... 4
Osnovni ciljevi rada Ministarstva kulture Crne Gore ............................................... 7
1. OPTI PODACI ... 8
1.1 Demografska struktura i teritorijalno-administrativne specifinosti .... 8
1.2 Ekonomska struktura i socijalni status . 8
1.3 Politika struktura . 9
2. KULTURNE POLITIKE U ISTORIJSKOM KONTEKSTU 10
2.1 Inicijativa u kulturnoj politici od 1945. do 1953. godine ....10
2.2 Dravno-administrativni koncept kulturne politike od 1954. do 1974. godine ....10
2.3 Kulturna politika u samupravljanju od 1975. do 1989. godine ...10
2.4 Tranzicija u kulturi Crne Gore od 1991. godine ...... 11
2.5 Uloga Ministarstva kulture Republike Crne Gore .. .11
3. OPIS I ANALIZA KULTURNE POLITIKE PO POJEDINANIM
DJELATNOSTIMA KULTURE ... 14
3.1 Kulturno nasljee ..... 14
3.1.1 Zatita spomenika kulture ... 14
3.1.2 Muzejska djelatnost . 16
3.1.3 Arhivistika ... 17
3.1.4 Zatita prirodnih dobara .. 18
3.1.5 Arheologija ..... 19
3.2 Oblast stvaralatva .. 20
3.2.1 Pozorina djelatnost . 20
3.2.2. Muzika djelatnost i ples ... 22
2
3
3.2.3 Lijepe umjetnosti 23
3.2.4 Kinematografija . 25
3.2.5 Alternativna i eksperimentalna umjetnost . 27
3.2.6 Amaterizam 28
3.2.7 Kultura manjinskih naroda 29
3.3 Kulturne industrije . 30
3.3.1 Biblioteka djelatnost . 30
3.3.2 Izdavatvo .. 32
3.3.3 Mediji . 34
3.3.4 Obrazovanje u kulturi 36
3.3.5 Meunarodna saradnja ... 38
4.1 DODATAK 1 Organizaciona ema Ministarstva kulture Republike Crne Gore .. 40
4.2 DODATAK 2 Organizaciona ema institucija u nadlenosti Ministarstva kulture
Republike Crne Gore .................................................................................................. 41
4.3 DODATAK 3 Organizaciona ema ministarstava kao organa upravne vlasti u
Crnoj Gori ................................................................................................................... 42
3
4
UVODNA RIJE MINISTRA KULTURE
Sva nastojanja Republike Crne Gore da u nekoliko posljednjih decenija XX vijeka
definie vlastiti koncept kulturne politike nijesu dala eljene rezultate. Crna Gora niti je
do sada imala, niti danas ima jedan takav strateki dokument. Do prije desetak godina,
Crna Gora nije, meutim, imala ni odgovarajue institucije, to jest Ministarstva kulture,
iji bi zadatak bio da saini strategiju, to jest program i akcioni plan kulturnog razvoja
zemlje. Stoga se kulturna politika uglavnom bavila dnevnim pitanjima, stihijski i
nedovoljno transparentno, kako u procesu donoenja odluka, tako i u raspodjeli
finansijskih sredstava.
Ne treba zaboraviti da je upravo posljednja decenija XX vijeka bila vrijeme
krvavih nemira na Balkanu i raspada ex-Jugoslavije, vrijeme u kome je Crna Gora,
postupnim i dramatinim samoosvjeivanjem, prela put od sljedbenika destruktivne
politike srpskog voe Slobodana Miloevia, do znaajnog i u meunarodnoj zajednici
priznatog protivnika njegovog reima. U epohi ratova i meuetnikih sukoba u ovom
razdoblju, Crna Gora je, u velikoj mjeri, uspjela da sauva tradicionalni meuetniki sklad
na svom prostoru, ali su materijalno propadanje stanovnitva i ivot u uslovima
meunarodne izolacije neminovno doveli do marginalizacije kulture u drutvu, bujanja
piraterije u izdavatvu, filmu i muzici, prekida meunarodne saradnje i drugih negativnih
pojava.
Ministarstvo kulture, osnovano 1993. godine, zapoelo je rad sa minimalnim
brojem zaposlenih (svega 10) koji nije poveavan punih deset godina. Uz to, na elu
ustanove u tako kratkom periodu smijenilo se osam ministara. Novim aktima danas je,
kako zbog proirenja nadlenosti (ukljuivanje sektora javnog informisanja u aprilu
2003), kao i nove raspodjele poslova, predvien vei broj slubenika i nova organizacija
Ministarstva i upravo nam predstoji popuna mjesta strunim ljudima koje e preporuivati
vie profesionalna biografija a manje politika pripadnost.
Ovo je preduslov da se uspostavi i novi model rada Ministarstva, u skladu sa
savremenim zahtjevima i pozitivnom evropskom praksom. Ovo je, takoe, i preduslov da
se pristupi regulisanju aktuelne situacije u kulturi, to jest temeljnim reformama u ovom
sektoru, u procesu koji zapoinje analizom aktuelnog stanja i utvrivanjem prioritetnih
ciljeva, dakle izradom Nacionalnog izvjetaja, a nastavie se, nadamo se, savjetodavnom
aktivnou i preporukama domaih i stranih ekspertskih tijela i ustanova, uz puno uee
neposredno involvirane i ire javnosti. To je, vjerujemo, pravi put za revitalizaciju
kulturnog ambijenta i ustanova kulture u Crnoj Gori.
Nacionalni izvjetaj o kulturnoj politici ukazuje na neminovnost zamjene
postojee, veinom zastajrele i prevaziene zakonske regulative i nunost donoenje
nove, usklaene sa meunarodnim standardima i pravilima Savjeta Evrope, Evropske
Unije i Svjetske Trgovinske Organizacije. S obzirom da se veliki broj ukupnih zakona
indirektno odnosi na kulturu, jasno je da se nacionalni program za kulturu, i kratkoroni i
dugoroni, mora nadovezivati na strateke dokumente Vlade i da je njima uslovljen (npr.
strategija privrednog razvoja, prostorni plan, nacionalni program visokog kolstva,
finansijska i fiskalna politika itd).
Najvei problem u kulturi ostaje problem finansiranja: kako obim ukupnih
budetskih sredstava za kulturu, tako i nain njihove raspodjele. Ministarstvo kulture
finansira godinje programe rada nacionalnih javnih ustanova, ali sufinansira i
4
5
programske projekte iz oblasti kulture i umjetnosti lokalnih institucija, kao i nevladinih
organizacija i pojedinaca. Sve to, za sada, bez precizno utvrenih pravila selekcije i bez
obavezujue ugovorne povratne informacije od korisnika sredstava. Zbog nemogunosti
drave da u budunosti finansijski u potpunosti pokriva ovakve trokove, bie neophodno
pronalaziti i alternative izvore, to jest otvoriti proces uspostavljanja partnerskih odnosa
izmeu javnog, privatnog i treeg sektora. A to se tie selekcije programskih projekata,
bie neophodno ustanoviti instituciju svima dostupnih javnih konkursa, sa precizno
definisanim kriterijuma i javno objavljenim rezultatima, to podrazumijeva preputanje
odluivanja visoko profesionalnim i odgovornim strunim tijelima ili komisijama.
Izvjetaj ukazuje i na potrebu permanentne reedukacije i doedukacije strunog
kadra zaposlenog u ustanovama i organizacijama kulture, umjetnosti i medija. Ovo s
obzirom na protekli period viegodinje stagnacije, ali i na injenicu da u Crnoj Gori
nema uslova za kolovanje niza rjeih i specifinih zanimanja i profesija (arheolog,
etnolog, antropolog, istoriar umjetnosti, konzervator, restaurator itd). U obrazovnom
sistemu nije dovoljno razvijen ni koncept edukacije u domenu zatite prirodnog i
kulturnog nasljea, veoma znaajan za Crnu Goru, zemlju koja na svom prostoru batini
kulturu pravoslavne, islamske i katolike civilizacije i zemlju proglaenu ekolokom
dravom (1991).
Iz Izvjetaja je vidljivo i koliko je u Crnoj Gori urgentno stvaranje uslova za
adekvatniji smjetaj pojedinih ustanova kulture, a posebno za obezbjeivanje njihove
bolje i kompletnije tehniko-tehnoloke opremljenosti. Veina javnih ustanova nema
elektronsku bazu podataka, ni web prezentaciju, niti su umreene izmeu sebe unutar
same Crne Gore. Pored rjeenja smjetaja i opremljenosti ustanova, u njihovom
reformisanju vaan segment morae da predstavlja i uvoenje novih metoda upravljanja i
marketinga.
Crna Gora, u mjeri svojih mogunosti, nastoji da njeguje i povea obim
meunarodne saradnje jer eli da predstavi svijetu svoje kulturne resurse i da ustanovi
saradnju i partnerstvo kako sa zemljama u regionu, tako i na irem prostoru. S obzirom na
kvantitativno skromno vlastito trite, ova saradnja bila bi imperativna u oblasti kulturnih
industrija i kulturnog turizma.
Pomo i podrka Savjeta Evrope i eksperata njegovog Komiteta za kulturu u
procesu koji je pred nama bie nam viestruko dragocjeni, posebno s obzirom na
injenicu da se u Crnoj Gori tek sada u fazi formiranja Centar za istraivanje i razvoj
kulture, ustanova iji e jedan od zadataka biti da obezbjeuje relevantne strune
informacije neophodne za razvoj i unapreenje instrumenata i mjera kulturne politike.
Nedostatak ovakve kvalifikovane ustanove uinio je i da vrijeme za pripremu teksta
Nacionalnog izvjetaja o kulturnoj politici Crne Gore bude due od predvienog, kao i da
on pokae neke subjektivne i objektivne nedostatke.
Na kraju, elim da se zahvalim i Komitetu za kulturu i timu njegovih eksperata iz
projekta Mosaic II na saradnji i trudu, kao i svim saradnicima iz Crne Gore koji su
uestvovali u izradi ovog materijala.
Prof.dr VESNA KILIBARDA
Podgorica, septembar 2003.
5
6
Ministarstvo kulture Republike Crne Gore se zahvaljuje svim saradnicima bez ijeg
doprinosa se ovaj izvjetaj ne bi mogao sastaviti: dr. edomiru Markoviu, Jeleni
ivkovi, Ani Kapii, mr. Zlatku Buliu, Mitri Cerovi, Sretenu Peroviu, mr Dobrili
Popovi, Petru ukoviu, Gojku Kastratoviu, dr Sranu Vukadinoviu, mr Svetlani
Racanovi, Jovanki Vukanovi, Marinku Vorgiu, Zuvdiji Hodiu, Vladimiru
Marvuiu, edomiru Drakoviu, Veseljku Koprivici, Janku Ljumoviu, Milici Marti,
Ljiljani Zekovi, Tamari Vujoevi, Velimiru Vujaiu.
6
7
OSNOVNI CILJEVI RADA MINISTARSTVA KULTURE
1. Uvoenje evropskih standarda u domau zakonsku regulativu. Poto u svim
djelatnostima kulture i kulturno-umjetnikog stvaralatva predstoji, i to kao prioritetan
zadatak, donoenje novih zakonskih osnova, nova kultuna politika e insistirati na
njihovoj kompatibilnosti sa savremenim normama evropskog zakonodavstva u kulturi.
2. Modernizacija rada ustanova kulture - Tranziciona reforma rada ustanova
podrazumijeva jasno definisanje prava i obaveza uz obezbjeivanje, kroz obrazovanje i
obuku, najviih profesionalnih standarda radnika u kulturi i onih koji za kulturu rade.
3. Zatita kulturne batine uz uspostavljanje ravnotee u odnosu na savremeno
kulturno-umjetniko stvaralatvo Vea materijalna ulaganja u zatitu kulturne batine
omoguie da ovaj dio prolosti na savremen nain postane sastavni dio sadanjosti.
Podsticanje savremenog stvaralatva kao vanog obiljeja modernog identiteta.
4. Razvoj kulturnih industrija Omuguavanje rada malim i srednjim preduzeima u
oblasti izdavatva, kinematografije, multimedija.
5. Demokratizacija kulturne politike kroz deetatizaciju i decentralizaciju
Prenoenje prava i obaveza za formulisanje kulturne politike na regionalne i lokalne nivoe
vlasti, uz koordinaciju na nivou Republike.
6. Meuetnika kulturna saradnja Ravnomjerno njegovanje kulturne batine i
stvaralatva svih naroda koji ive u Crnoj Gori.
7. Unapreenje meunarodne saradnje Poveanje obima i kvaliteta meunarodne
saradnje na svim poljima, uz njegovanje principa interkulturalnosti.
7
8
1. OPTI PODACI
Demografska struktura i teritorijalno-administrativne specifinosti
Republika Crna Gora nalazi se na jugoistoku Evrope i zauzima povrinu od 13.812
km2. Prema posljednjem popisu stanovnitva iz 1991. godine (naredni e se obaviti u
jesen 2003. godine), na teritoriji koju obuhvata Crne Gora ivi 615.035 stanovnika, to
iznosi prosjeno 44,5 stanovnika na 1 km2. U periodu poslije 1992. godine Crna Gora je
po empirijskim, ali ne i statistikim pokazateljima (jer nije bilo zvaninog popisa),
doivjela demografsku eksploziju zbog priliva od preko 70.000 izbjeglih i raseljenih lica
sa podruja Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Kosova. Poetkom drugog milenijuma vei
dio ove populacije se pomjera prema treim zemljama, a manji dio se vratio u republike u
kojima je ivio i prije raspada ex-jugoslovenske drave.
Glavi grad Crne Gore Podgorica ima 152.025 stanovnika, dok u istorijskoj
prijestonici Cetinju ivi 20.307 stanovnika. Status optina Podgorice i Cetinja regulisan je
posebnim Zakonom o glavnom gradu, odnosno Zakonom o prijestonici. etiri optine u
Crnoj Gori imaju do 10.000 stanovnika, est do 20.000, pet do 30.000, a tri do 40.000
stanovnika. Jedna optina u Crnoj Gori ima do 60.000 stanovnika, a jedna do 80.000
stanovnika. Stanovnitvo najveim dijelom ivi u gradovima. U ukupnom broju
stanovnika mukaraca je 305 931 (49,7%), dok je ena 309 104 (50,3 %).
Prema popisu stanovnitva iz 1991. godine Crna Gora vienacionalna, vievjerska
i viekulturna zajednica, Njenu nacionalnu i etniku strukturu ine: Crnogorci (61,86%),
Muslimani-Bonjaci (14,57%), Srbi (9,34%), Albanci (6,57%), Romi (3,42% po
empirijskim pokazateljima) i Hrvati (1,02%). Pored pomenutih, u Crnoj Gori ivi jo 18
drugih nacionalnih i etnikih grupacija, i to: Makedonci, Slovenci, Austrijanci, Bugari,
esi, Grci, Italijani, Jevreji, Maari, Njemci, Poljaci, Rumuni, Rusi, Rusini, Slovaci,
Turci, Ukrajinci i Vlasi.
U teritorijalnom i administrativnom smislu Crna Gora je podijeljena na 21 optinu
kao osnovnu jedinicu lokalne samouprave koja ima politiku i ekonomski samostalnost. U
regionalnom smislu Crna Gora se dijeli na tri regije: Sjevernu (Andrijevica, Berane,
Bijelo Polje, abljak, Kolain, Mojkovac, Plav, Pluine, Pljevlja, Roaje, avnik),
Sredinju (Podgorica, Niki, Cetinje, Danilograd) i Junu (Bar, Budva, Kotor, Tivat,
Ulcinj, Herceg Novi). Regije nemaju samostalnost u kulturnom i politikom ivotu.
Ekonomska struktura i socijalni status
Ekonomska tranzicija, kao segment ukupne transformacije crnogorskog drutva,
ostvaruje se u dvije etape. Prva je trajala do 1996. godine i sastojala se u podravljenju
drutvenog kapitala. Poslije prve etape, koja je bila neminovna da bi se dobio titular
vlasnitva, pristupilo se drugoj fazi transformacije kroz proces privatizacije privrede.
Efekti prvog dijela privatizacije ogledaju se u usvojenoj zakonskoj regulativi, potrebnoj
za sprovoenje ovog procesa koji se ostvaruje na dva naina: prodajom akcija stratekim
investitorima, i masovnom vauerskom privatizacijom.
Drutveni proizvod (per capita) u Crnoj Gori u periodu od 1990. (1 259,3 $) do
1999. godine (727,1$) znaajno se smanjio. U poreenju sa trendom smanjenja u nekim
zemljama Jugoistone Evrope, Crna Gora se, po visini drutvenog proizvoda, nalazi u
8
9
sredini hijerarhijske ljestvice. Smanjenje drutvenog proizvoda i inflacija u periodu
tranzicije, kao i finansijska nestabilnost, uticali su i na rast stope nezaposlenosti u ovom
periodu. Radna snaga u Crnoj Gori je 1999. godine procijenjena na 275.572 stanovnika,
dok je broj penzionera istovremeno bio blizu 83.000. Broj nezaposlenih osoba
evidentiranih u crnogorskom Zavodu za zapoljavanje u oktobru 2000. godine iznosio je
81.542, od ega su 48.386 (oko 60%) ene.
Kvalitet ivota veoma se pogorao u razdoblju ekonomske tranzicije. Prosjena
neto plata u Crnoj Gori u prvoj polovini 2002. godine iznosila je 118 EUR. Pojedine
grupacije stanovnitva nijesu u stanju da zadovoljavaju neke ivotne potrebe ni na nivou
egzistencijalnog minimuma.
Politika struktura
Odlukama Berlinskog kongresa (1878) Crna Gora je i zvanino (de jure) dobila
meunarodno priznanje svoje nezavisnosti u punom obimu. Do 1910. godine bila je
Knjaevina, a od te godine Kraljevina Crna Gora. Status samostalne drave izgubila je
1918. godine, ulaskom u sastav Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine
Jugoslavije, prinudnim i nelegitimnim inom detronizacije vladajue crnogorske dinastije
Petrovi-Njego. Od 1945. godine Crna Gora je narodna, potom socijalistika republika
sa dravnim subjektivitetom i legitimitetom jedne od est ravnopravnih lanica
jugoslovenske federativne zajednice. Aprila 1991. godine poglaena je Republika Crna
Gora, koja je od 1992. godine, zajedno sa Srbijom, konstituisla federalnu dravnu
zajednicu pod nazivom Savezna Republika Jugoslavija. Danas je Crna Gora jedna od
dvije lanice Dravne zajednice Srbija i Crna Gora.
Drutvene i politike promjene koje su se desile u Evropi nakon pada Berlinskog
zida imale su odraza i na Crnu Goru. Manifestovale su se u novoj politikoj strukturi i
demonopolizaciji do tada vladajue komunistike partije. Novi model politike strukture,
koji se konstituie poslije prvih parlamentarnih izbora (1990), karakterie viestranaki
parlament. Prvi saziv parlamenta prepoznatljiv je po partijskoj strukturi u kojoj dominira
Demokratska partija socijalista (DPS). Drugi saziv parlamenta, konstituisan poslije prvih
vanrednih izbora, obiljeava znatno razuenija stranaka struktura poslanika. Prva
crnogorska vlada, konstituisana 15. februara 1991. godine, bila je sastavljena iskljuivo
od ministara pripadnika pobjednike partije. Druga Vlada Republike Crne Gore,
konstituisana 5. marta 1993. godine, bila je viestranaka, to je predstavljalo nov kvalitet
u politikim odnosima. Viestranaki karakter je odlika i ostalih vlada Republike Crne
Gore koje su konstituisane do novembra 2002. godine. Za posljednjih desetak godina XX
vijeka dva puta su odrani prijevremeni ili vanredni parlamentarni izbori, to je za
posljedicu imalo este personalne promjene u vlasti, naroito izvrnoj. Tako se u
pomenutom razdoblju na elu Ministarstva kulture Republike Crne Gore promijenilo
sedam ministara.
9
10
2. KULTURNE POLITIKE U ISTORIJSKOM KONTEKSTU
I pored nekoliko pokuaja tokom 70-ih i 80-tih godina XX vijeka da se definie
koncept politike u kulturi, moe se rei da Crna Gora nije imala, niti danas ima jedan
takav strateki dokument. Ono to je Crna Gora nastojala da promovie kao svoju
kulturnu politiku svodilo se prvenstveno na inicijativu pojedinaca, a ne na osmiljen i
shodno nacionalnim interesima zaokruen dravni koncept.
2.1 Inicijativa u kulturnoj politici od 1945. do 1953. godine
Od znaaja za razumijevanje osnovnih tokova kulturnog ivota u Crnoj Gori u
ovom razdoblju je i injenica da je u strukturi stanovnitva prevladavalo seosko (75%) i
da je veliki dio stanovnika tadanje Crne Gore bio nepismen (60%). Kulturna politika bila
je zasnovana na elanu i svijesti da je potrebno da se stvore institucije koje e pomoi da
Crna Gora izae iz zaostalosti. Ovaj period moe da se definisati kao razdoblje inicijativa
(osnivanje pozorita, umjetnikih udruenja itd).
Nain finansiranja kulture u ovom razdoblju je centralistiko-unitaristiki, a
karakterie ga veoma oskudna materijalna osnova. Najvanije odluke iz domena kulturne
politike donoene su u Odjeljenju za kulturu i ideologiju Centralnog komiteta
Komunistike partije Crne Gore. Formalno ih je usvajala Narodna skuptina Republike
Crne Gore.
2.2 Dravno-administrativni koncept kulturne politike od 1954. do 1974. godine
Sve do sredine 60-tih godina XX vijeka u Crnoj Gori nije bilo jasne koncepcije
razvoja kulture, pogotovu po pitanju planiranja. Razlog tome su problemi ekonomske
prirode i tretman kulture iskljuivo kao potronje, kao i dileme, prije svega u politikoj
podstrukturi druta, o crnogorskom nacionalnom biu i crnogorskoj nacionalnoj kulturi.
Karakteristika ovog razdoblja je shvatanje da prvo treba da se razviju snana privreda i
ekonomska osnova drutva, a tek poslije toga da se rjeavaju pitanja razvoja u kulturi.
Razdoblje od 1954. do 1974. godine imalo je u Crnoj Gori nekoliko kvalitativnih
faza. Spomena vrijedna je Platforma o pitanjima crnogorske kulture i njenog razvoja,
donijeta 1970. godine, koja je predstavljala neku vrstu prekretnice u kulturnoj politici.
Ovo razdoblje karakterie prelazak sa budetskog na fondovski nain finansiranja
kulture. On je jednim dijelom znaio novi kvalitet, iako je i dalje u znatnoj mjeri zadrana
logika budetskog sistema. Odluke o kulturnoj politici donoene su u Sektoru za
ideologiju i kulturu Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore. Formalno su
usvajane u Skuptini SR Crne Gore.
2.3 Kulturna politika u samoupravljanju od 1975. do 1989. godine
Koncept kulturne politike u Crnoj Gori u ovom razdoblju karakterie djelatnost na
izgradnji mree institucija kulture i njihovom kadrovskom jaanju. Dileme o crnogorskoj
nacionalnoj kulturi i dalje su prisutne, a nedosljednosti u ostvarivanju utvrenih,
uglavnom srednjoronih planova, vidno se manifestuju.
10
11
U periodu od 1974. do 1989. godine izvrena je transfomacija sistema finansiranja
kulture. Od 1982. godine konstituisana je mrea i struktura Samoupravnih interesnih
zajednica kulture (SIZ-ova) preko kojih su finansirane institucije. To je bio poetak
izvjesne decentralizacije u odluivanju u kulturi koji je ubrzo zaustavljen.
Odluke o kulturnoj politici u ovom razdoblju donose se u Komisiji za ideoloko-
politiki rad i kulturu Centralnog komiteta Saveza komunista Crne Gore. Formalno ih je
usvajala Skuptina SR Crne Gore.
2.4 Tranzicija u kulturi Crne Gore od 1991. godine
Sa zaivljavanjem viepartizma u Republici 1991. godine, prvi put je u kulturnoj
istoriji Crne Gore formirano Ministarstvo kulture (tada zajedno sa fizikom kulturom). Od
1993. godine Ministarstvo kulture djeluje kao samostalan resor u Vladi Republike Crne
Gore.
Finansiranje kulture u Crnoj Gori se od 1989. do 1992. godine obavljalo preko
fondova kulture. Od 1993. do 2001. godine prisutan je budetski nain finansiranja
kulture, a od januara 2002. godine kultura se u Crnoj Gori finansira preko Dravnog
trezora.
2.5 Uloga Ministarstva kulture Republike Crne Gore
Ministarstvo kulture, kao resorni organ Vlade Republike Crne Gore, obavlja
poslove uprave koji se odnose na razvoj i unapreivanje kulture i umjetnikog
stvaralatva, obezbjeivanje materijalne osnove za djelatnosti kulture, knjievno i
prevodilako, muziko i scensko stvaralatvo, likovne umjetnosti i dizajn, stvaralatvo u
oblasti filma i drugih audio-vizuelnih medija, te muzejsku, biblioteku, izdavaku,
pozorinu i scensko i kinematografsku djelatnost, zatitu kulturnog i prirodnog nasljea.
U okviru djelatnosti uvanja, zatite i prezentacije kulturnog nasljea i kulturno-
umjetnikog stvaralatva, Ministarstvo kulture trenutno finansira i vri upravni nadzor nad
zakonitou rada sljedeih javnih ustanova:
Republiki zavoda za zatitu spomenika kulture (Cetinje),
Regionalni zavoda za zatitu spomenika kulture (Kotor),
Mauzolej Petar II Petrovi Njego (Cetinje),
Narodni muzej Crne Gore (Cetinje),
Pomorski muzej (Kotor),
Centar za arheoloka istraivanja Crne Gore (Podgorica),
Centralna narodna biblioteka ure Crnojevi (Cetinje),
Republiki zavod za zatitu prirode (Podgorica),
Prirodnjaki muzej (Podgorica),
Crnogorska kinoteka (Podgorica),
Centar savremene umjetnosti Crne Gore (Podgorica)
Meurepublike zajednice za kulturno-prosvjetnu djelatnost (status se redefinie -
Pljevlja).
Kao posebna stavka u budetu Republike, izvan budeta Ministarstva kulture, su
jo dvije republike javne ustanove: Crnogorski narodno pozorite (Podgorica) i
11
12
Kraljevsko pozorite Zetski dom (Cetinje). Nad njihovim radom, kao i nad radom
Dravnog arhiva Crne Gore Ministarstvo kulture vri nadzor.
Pored javnih ustanova, na budetu Ministarstva kulture jo uvijek se nalaze brojna
profesionalna umjetnika udruenja, preregistrovana 2000. godine u nevladine
organizacije (NVO), kao i nekoliko asopisa (!) i izdavakih kua (!) ijim zaposlenima se
isplauju mjesena primanja i finansiraju programski projekti. U programu rada
Ministarstva za 2003. godinu planirana je redefinicija mree navedenih ustanova, kao i
redefinisanje statusa nekih od njih.
Uloga Ministarstva je posebno znaajna i u odobravanju unutranje organizacije i
sistematizacije radnih mijesta u ustanovama kulture, u razmatranju i davanju saglasnosti
na godinje izvjetaje o radu institucija, u razmatranju i kreiranju godinjih i viegodinjih
planova i programa rada institucija, u praenju njihove realizacije, rasporeivanju
sredstava prema utvrenim prioritetima. Posebnu ulogu Ministarstvo ima u izradi izmjena
i dopuna postojeih zakona i drugih podzakonskih akata (za to angauje timove
eksperata), kao i u ostvarivanju saradnje na meunarodnom nivou.
U cilju modernizacije rada, demokratizacije u donoenju odluka i prevazilaenja
centralizovanog naina upravljanja, Ministarstvo formira posebne strune komisije za
pojedine oblasti djelatnosti kulture. Aktivne komisije su za: kinematografiju, izdavatvo i
otkup publikacija, podizanje spomenika i spomen-obiljeja i priznavanje statusa
samostalnih umjetnika.
Javnu podrku Ministarstva kulture uivaju i kulturno-umjetnike i multimedijalne
manifestacije (Grad teatar-Budva, Pozorini festival za djecu-Kotoru, Filmski festival-
Herceg Novi, Barski ljetopis-Bar, Ratkovieve veeri poezije-Bijelo Polje itd), iji su
osnivai i organizatori optinski centri za kulturu, tj. lokalna samouprava.
Zakonske odredbe koje prate funkcionisanje najveeg broja kulturnih institucija
veinom su donijete tokom 90-ih godina XX vijeka, neke nijesu mijenjane od 80-ih, dok
neke djelatnosti jo nijesu pravno regulisane.
U oblasti zatite i valorizacije kulturnog nasljedja primjenjuju se: Zakon o zatiti
spomenika kulture (1991), Zakon o muzejskoj djelatnosti (1977, 1989), Zakon o
bibliotekoj djelatnosti (1977, 1989), Zakon o arhivskoj djelatnosti (1991, 1994), Zakon o
obnovi i revitalizaciji starih gradova postradalih u katastrofalnom zemljotresu od 15.
aprila 1979. (1984, 1986), Zakon o obnovi spomenikog fonda Kotora (1991) i Zakon o
spomenicima, spomen obiljejima, istorijskim dogaajima i linostima (1971, 1972,
1988).
U oblasti kulturnog stvaralatva postoje: Zakon o pozorinoj djelatnosti (2001),
Zakon o izdavatvu (1995), Zakon o kinematografiji (1993) i Zakon o samostalim
umjetnicima (1984, 1985).
Pored navedenih propisa za djelatnost kulture od vanosti su i: Zakon o autorskim
i srodnim pravima (savezni zakon, 1998), Zakon o dravnim nagradama (1996), Opti
kolektivni ugovor (1995) i Posebni kolektivni ugovor za djelatnost kulture (1995).
Crnoj Gori predstoje brojna usklaivanja zakonskih i podzakonskih akata sa
pravnom legislativom Evropske Unije. to se procesa privatizacije tie, u Crnoj Gori
izdavakom i kinematografskom djelatnou bave se i pojedina privatna lica, dok u
oblasti pozorine, muzejske i biblioteke djelatnosti za sada nema zvanino registrovanih
djelatnika u privatnoj svojini, iako u zakonskim rjeenjima za to postoje uslovi.
12
13
Uloga drave ogleda se u naporima njenih struktura da nadju adekvatan nain
finansiranja, to zbog gotovo stalno prisutnih ekonomskih tekoa utie na nedovoljno
finansiranje djelatnosti kulture. Ministarstvo kulture, kao resorni organ Vlade Republike
Crne Gore, obezbjeuje materijalnu osnovu za djelatnost kulture iz budetskih sredstava,
preko Dravnog trezora, a ona za 2002. godinu ine oko 2,5 % od ukupnog dravnog
budeta. Bez medija, taj procenat iznosi 1,54 %. Pored finansiranja programa dravnih
institucija, iz budeta se finansira i izgradnja infrastrukturnih objekata kulture, kao i
njihovo tehniko - tehnoloko osavremenjivanje.
Ilustracije radi, Zakonom o budetu Republike Crne Gore za 2003. godinu za
institucije kulture planirana su sredstva u ukupnom iznosu od 3.207.186,26 eura.
Procentualno shema raspodjele je sljedea: bruto zarade 72%, ostali trokovi (rashodi za
materijal, slubena putovanja, PTT trokovi, elektricna energija, nabavka osnovnih
sredstava) 22%, programske aktivnosti 6%. Broj zaposlenih u ustanovama kulture u 2003.
iznosi 498 (u 2002. - 516, u 2001. - 513).
Cijenei okolnost da u savremenim sistemima javne uprave razvijenih zemalja
postoje institucionalna rjeenja koja omoguavaju da nosioci odluivanja (Vlada,
ministarstva i dr) ne rade samostalno analize projekata i evaluaciju, ve da zbog
transparentnosti i demokratinosti procedura formiraju samostalne, specijalizovane javne
ustanove koje, kao servis, obavljaju svoju djelatnost za potrebe najireg kruga naruilaca
projekata, Vlada Republike je 2002. godine, na inicijativu Ministarstva kulture, prihvatila
osnivanje Centra za istraivanje i razvoj kulture Crne Gore.
Ministarstvo kulture i institucije kulture od posebnog interesa za Republiku
posebnu panji poklanjaju meunarodnoj kulturnoj saradnji. U tom smislu Ministarstvo,
samostalno ili uz posredovanje Republikog zavoda za meunarodnu naunu, tehniku i
kulturnu saradnju, ostvaruje niz meunarodnih kontakata koji se odnose na prezentaciju
crnogorskih kulturnih projekata u inostranstvu i stranih projekata u Crnoj Gori.
Ministarstvo kulture nastoji da jaanjem meunarodnih kulturnih veza i razmjenom
programa utie na unapreenje kulturne prakse u svim domenima crnogorske kulture.
13
14
3. OPIS I ANALIZA KULTURNE POLITIKE PO POJEDINIM
DJELATNOSTIMA KULTURE
Teritorijalno relativno mali, kulturni prostor Crne Gore formiran je kroz istoriju
pod uticajem mediteranskih, srednjeevropskih, istonoevropskih i orijentalnih civilizacija
i kultura. Stoga kulturoloku sliku Crne Gore odlikuje multikulturalnost u najirem smislu
rijei. Dananja kulturna riznica Crne Gore nudi obilje arheolokih, pisanih i umjetnikih
vrijednosti kroz koje se iitava istoriju ovoga prostora. Raznovrsnost u arhitekturi
kulturno-istorijskih spomenika, kao i bogatstvo muzejskih, arhivskih i bibliotekih
fondova, materijalni su dokaz o specifinom kulturolokom miljeu Crne Gore u kome se
ukrtaju tri civilizacijska kruga: pravoslavlje, katolianstvo i islam.
3.1 Kulturno nasljee
3.1.1. Zatita spomenika kulture
.
Uslovi da se zatita spomenikog nasljea organizuje na moderan, savremen nain,
uz potovanje meunarodnih principa, stekli su se u Crnoj Gori tek nakon Drugog
svjetskog rata. Tada je briga o spomenicima kulture postavljena na vrste pravne osnove a
njeno sprovoenje povjereno je specijalizovanoj ustanovi, Zavodu za zatitu i nauno
prouavanje spomenika kulture i prirodnih rjetkosti (Cetinje). Godine 1960. uveden je
Centralni registar zatienih spomenika kulture, u koji su unoeni osnovni podaci o
zatienim spomenicima. Iste godine Zavod je suzio krug svog djelovanja, pa vie nije
obavljao i zatitu prirodnih rijetkosti. Istovremeno je promijenio dotadanji naziv u Zavod
za zatitu spomenika kulture.
Do 1980. godine brigu o zatiti spomenika vodila je ova institucija. Okolnosti
koje su uslijedile neposredno nakon zemljotresa 1979. godine, kada je teko stradao
spomeniki fond Crne Gore, posebno njenog primorskog dijela, uinile su da na
zasijedanju Meuvladinog komiteta UNESKO-a, odranog u Egiptu 1979. godine, Kotor i
njegovo podruje, zahvaljujui prisustvu visokih prirodnih i kulturno-istorijskih
vrijednosti, budu upisani u Listu svjetske kulturne i prirodne batine. Staro gradsko
jezgro, zbog izrazite koncentracije spomenikog blaga i visokog seizmikog rizika,
upisano je tada i u Listu svjetske batine u opasnosti. Prihvatajui obaveze iz odredbi
Konvencije o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine (Pariz 1972), Skuptina optine
Kotor je u maju 1980. godine donijela odluku o formiranju Optinskog zavoda za zatitu
spomenika kulture sa sjeditem u Kotoru, a koji je odlukom Skuptine Crne Gore uskoro
prerastao u Regionalni zavod za zatitu spomenika kulture za podruje Boke Kotorske,
odnosno optina Kotor, Herceg-Novi i Tivat.
Prvi Zakon o zatiti spomenika kulture u Crnoj Gori donijet je 1949. godine.
Zakonska regulativa mijenjala se u skladu sa promjenama u drutvu. Godine 1991. donijet
je i novi Zakon o zatiti spomenika kulture kojim su Zavodi u Kotoru i Cetinju postali
javne ustanove, a finansiranje djelatnosti zatite spomenika kulture povjereno dravnim
organima. Proglaenje nepokretnih dobara za spomenike kulture dato je Skuptini Crne
Gore, to se pokazalo neefikasnim, budui da od vremena donoenja Zakona do danas ni
jedan spomenik u Skuptini nije proglaen za kulturnu batinu, iako je jedan broj propisno
14
15
dokumentovanih predloga odavno proslijeen njenoj strunoj slubi. Iste, 1991. godine
Skuptina je donijela i poseban Zakon o obnovi spomenikog podruja Kotora.
Na osnovu novog zakona 1992. godine je donijet i Pravilnik o sadrini i nainu
voenja registra spomenika kulture i Pravilnik o uslovima i nainu na koji se mogu vriti
arheoloka istraivanja i iskopavanja spomenika kulture, kojim se prvi put u Crnoj Gori
regulie ponaanje odgovarajuih institucija i utvruju uslovi pod kojima se mogu obavljati
arheoloka istraivanja i iskopavanja. Zakon iz 1991. godine i pomenuti pravilnici jo
uvijek su na snazi, uprkos slabostima i nedoreenostima, kako u samoj normativnoj
regulativi, tako i u primjeni pojedinih normi. To dovoljno jasno ukazuju na neophodnost
hitnog donoenja izmjena i dopuna postojeeg zakona ili, pak, to izgleda uputnije, na
donoenju novog Zakona o zatiti spomenika kulture, pri ijoj bi se izradi koristila
pozitivna zakonska iskustva razvijenih zemalja i meunarodna pravna akta, koja reguliu
oblast zatite spomenika kulture i koja se mogu primijeniti na nae uslove.
U djelatnosti zatite spomenika kulture u ovom trenutku zaposleno je ukupno 80
radnika, od ega u Republikom zavodu za zatitu spomenika na Cetinju 55, a u
Regionalnom zavodu u Kotoru 25 radnika.
injenica da je drava osniva Zavoda, dovoljno ubjedljivo govori o njenoj ulozi u
ouvanju kulturnog nasljea i razvoju ove znaajne djelatnosti. Uloga drave u razvoju
djelatnosti zatite spomenika kulture ogleda se u naporima njenih struktura da se nae
adekvatan nain finansiranja to, zbog gotovo stalno prisutnih ekonomskih tekoa, jo
uvijek predstavlja nerijeen problem.
U osnovnim planovima i programima, dugoronim ili godinjim, osnovna
programska orijentacija djelatnosti zatite spomenika kulture uglavnom poiva na dva
osnovna elementa na administrativnim normama i dokumentaciji.
Zatieni spomenici kulture u Crnoj Gori razvrstani su u tri kategorije: I (prva) -
spomenici od izuzetnog znaaja, II (druga) - spomenici od velikog znaaja i III (trea) -
znaajni spomenici.
Znaajnu ulogu u zatiti spomenika kulture morala bi imati i lokalna samouprava,
jer se zatieni spomenici kulture nalaze na teritorijama koje su u nadlenosti njenih
organa. Dosadanja praksa ukazuje da se organi lokalne samouprave u pitanjima vezanim
za zatitu spomenikog nasljea uglavnom oslanjaju na republike institucije (zavode),
tako da je njihova uloga nesrazmjerna stvarnim potrebama. To je naroito vano kod onih
lokalnih samouprava pod ijim se nadzorom nalaze zatiene urbane sredine i istorijska
jezgra. Inae, Zakonom o lokalnoj samoupravi iz 2003. godine predvieno je da optina
ureuje i obezbjeuje uslove za zatitu spomenika i spomen obiljeja lokalnog znaaja.
Zakonom o zatiti spomenika kulture iz 1991., u pogledu zatite kulturnog nasljea,
optina ima obaveze da spomenike briljivo uva, odrava i koristi, da ih titi od tetnog
uticaja prirodnih sila i ovjekovog djelovanja, da ih uini pristupanim javnosti, da snosi
trokove redovnog odravanja spomenika kulture. Isto tako, pri donoenju urbanistikih
planova, radi zatite i ouvanja urbanistikog ili istorijskog karaktera ili ambijentalne
cjeline starih gradova i naselja, optina je duna da pribavi miljenje Republikog zavoda
za zatitu spomenika kulture. Zakon predvia i da za izvoenje graevinskih radova koji
mogu prouzrokovati promjene na spomeniku kulture mora biti prethodno izdata dozvola
Republikog zavoda.
Ukidanjem Kulturolokog fakulteta na Cetinju, prestalo je i organizovano
obuavanje specijalizovanih kadrova (restauratora, konzervatora) potrebnih za djelatnost
15
16
zatite. Pokidane veze sa okruenjem, nedostatak saradnje sa odgovarajuim institucijama
u inostranstvu i nedostatak potrebnih sredstava, paralisali su mogunosti za razmjenu
iskustava, za dopune znanja i za odgovarajue specijalizacije, to je od prvorazrednog
znaaja za djelatnost zatite spomenikog nasljea. Pored toga, nema ni prave edukacija
mladih ljudi, naroito na nivou nieg i srednjeg obrazovanja, o znaaju ouvanja kulturnog
nasljea.
U cilju daljeg unapreivanja i razvoja djelatnosti zatite spomenika kulture
neophodno bi bilo preduzeti sljedee mjere i aktivnosti:
- Izvriti izmjene i dopune postojeeg Zakona o zatiti spomenika kulture ili
sainiti novi koji bi bio usaglaen sa meunarodnim standardima;
- Donijeti poseban podzakonski akt kojim bi se regulisalo nerijeeno pitanje
zatite podvodnih spomenika kulture, posebno arheolokih lokaliteta i
formirati slubu za njihovo istraivanje i zatitu;
- Omoguiti da se izvri popis i valorizacija (sa elektronskom bazom podataka)
ukupnog spomenikog nasljea (nepokretnog i pokretnog) na teritoriji Crne
Gore, bez obzira u ijem je vlasnitvu;
- Obezbijediti struno usavravanje kadrova putem specijalizacija, razmjene
strunjaka, studijskih boravaka u zemlji i inostranstvu;
- Omoguiti visoko obrazovanje u oblasti konzervacije i restauracije.
3.1.2 Muzejska djelatnost
Posljedni crnogorski vladar iz dinastije Petrovi Njego, kralj Nikola I, sagradio je
1870. godine na Cetinju posebnu zgradu za smjetaj ratnog plijena-prvi vojni muzej u
Crnoj Gori, a 1893. godine donio odluku da se osnuju Dravna biblioteka i Narodni
muzej. Tri godine kasnije odobrio je Zakon o Knjaevskoj Dravnoj biblioteci i Muzeju.
Poslije II svjetskog rata u Crnoj Gori su osnovani brojni muzeji meu kojima su
najznaajniji:
Narodni muzej Crne Gore (Cetinje) u ijem su sastavu: Istorijski muzej,
Etnografski muzej, Umjetniki muzej, Muzej kralja Nikole, Njegoev muzej, Arhivsko-
biblioteko odjeljenje i Njegoeva rodna kua na Cetinju. Mauzolej Petra II Petrovia
Njegoa na Lovenu je sada posebna jedinica;
Prirodnjaki muzej (Podgorica);
Pomorski muzej (Kotor).
U najveem dijelu optinskih centara Crne Gore postoje zaviajni muzeji, dok
pojedine optine uopte nemaju ovakve institucije.
Narodni muzej Crne Gore, Pomorski muzej u Kotoru i Prirodnjaki muzej u
Podgorici su republike javne ustanove i finansiraju se iz budeta Republike, dok sve
ostale muzeje finansira lokalna samouprava, bilo kao samostalne ustanove, bilo u
okvirima optinskih Centara za kulturu. Na poslovima muzejske djelatnosti radi ukupno
186 zaposlenih.
Zbog nemogunosti da izlau, pojedini muzeji su decenijama zatvoreni za javnost.
Svi muzeji u Crnoj Gori oskudijevaju u izlobenom i smjetajnom prostoru. Mada su za
ove svrhe uglavnom opredjeljivani atraktivni stari objekti, mahom spomenici kulture,
16
17
njihova funkcionalnost nije dala znaajnije rezultate u realizaciji razliitih muzejskih
programa.
Stanje muzejskog materijala u veini zaviajnih muzeja je gotovo alarmantno,
pogotovo kad su u pitanju predmeti od papira i tekstila. Konzervacija i restauracija
muzealija najveim dijelom se obavljaju u radionici Narodnog muzeja na Cetinju, u kome
se, pored sopstvenog, konzerviraju i predmeti iz optinskih muzeja.
Popis eksponata u muzejima esto se svodi na jednostavnu evidenciju predmeta.
Ovakva dokumentacija omoguava zloupotrebu, pa i nepovratno gubljenje muzejskih
premeta. Struno inventarisanje predmeta je primarni zadatak muzeja i obaveza u
meunarodnim okvirima. U crnogorskim muzejima popisano je 57.000 predmeta, a
izloeno 9.000. Ni jedan muzej nema zvanini vodi.
U okviru turistike ponude Crne Gore djelimino uspjeno djeluje Narodni muzej
Crne Gore, Pomorski muzej u Kotoru i Muzej grada Perasta. Njihova aktivnost, pored
finansijskih efekata, predstavlja faktor unapredjenja turizma. Kulturni turizam nije u
Crnoj Gori profilisan u skladu sa datim mogunostima zemlje, niti je usklaen sa
zahtjevima vremena.
U cilju unapreenja djelatnosti neophodno bi bilo to prije preduzeti sljedee
korake:
- Sainiti primarnu listu minimuma podataka za opis muzejskog predmeta koju
treba primjenjivati u svim crnogorskim muzejima;
- Narodni muzej koji, kao matina sluba, vri struni nadzor nad radom ostalih
muzeja u Republici, mora se vie angaovati na formiranju moderne
dokumentacije o predmetima u svim muzejima u Crnoj Gori, sa centralnim
katalogom koji bi pruio kompletan uvid u muzejske fondove Crne Gore;
- Iako po broju muzeja i znaaju materijala koji se u njima uva, Crna Gora
spada u red razvijenijih drava u Jugoistonoj Evropi, njihova kulturoloka
uloga daleko je manja, pa je neophodno unaprijediti edukativne funkcije
muzeja i poboljati njihovu turistiku valorizaciju;
- Pristupiti elaboraciji potreba i uslova za savremeni razvoj kulturnog turizma.
3.1.3 Arhivistika
Dravni arhiv Crne Gore na Cetinju nastao je 1951. godine iz arhivskih odjeljenja
koja su postojala pri Dravnom muzeju (1926) i Istorijskim institutu (1948). Dravni
arhiv uva grau koja je nastajala od XIV vijeka a koja je danas podijeljena u 1.386
fondova i zbirki ukupne duine 10 km grae. Istorijski arhiv u Kotoru osnovan je 1949.
godine sa ciljem da vodi brigu o arhivalijama na podruju Boke Kotorske od najstarijih
vremena do 1918. godine.
Pored ova dva dravna arhiva, osnovani su i arhivi u dijelu optinskih centara
Crne Gore, dok najelementarnijih uslova za uvanje i zatitu arhivske grae jo uvijek
nema skoro polovina crnogorskih optina. Znaajna promjena u statusu arhivskih
ustanova izvrena je 1992. godine kada se, umjesto arhivskih ustanova u oblasti kulture,
formira jedinstvena republika upravna organizacija pod sadanjim nazivom.
Poslije Uredbe o osnivanju Istorijskog arhiva Kotor (1949) i prvog Zakona o
Dravnim arhivima (1951) u Crnoj Gori su do danas donijeta jo dva Zakona o arhivima
17
18
(1963, 1965), Zakon o arhivskoj djelatnosti (1978), kao i najnoviji Zakon iz 1992. Godine
(dopunjen 1994). Nadzor nad zakonitou rada Dravnog arhiva vri Ministarstvo kulture,
dok se finansiranje vri direktno iz budeta Republike. Dravni arhiv nema sopstvenih
prihoda, izuzev za usluge (izrada kseroks-kopija, mikrofilmova i sl.) koje se vre na
zahtjev korisnika. Sredstva dobijena po tom osnovu su minimalna i ne predstavljaju
znaajniju stavku u njegovim prihodima.
U Crnoj Gori nije rijeeno ni pitanje kolovanja specijalizovanog arhivistikog
kadra kroz obrazovni sistem. Zaposleni u arhivima osposobljavani su kroz seminare i
savjetovanja, pohaanjem teajeva za arhiviste i postdiplomskih studija iz arhivistike
izvan Crne Gore.
Prije arhivske reforme (1992) u crnogorskim arhivima bilo je 69 zaposlenih, a
danas ih je 186, od ega je 58 % sa fakultetskim obrazovanjem.
Danas je Dravni arhiv Crne Gore lan Meunarodnog arhivskog savjeta i
Evropske organizacije arhiva. Dravni arhiv izdaje asopis Arhivski zapisi, a u toku je
implementacija ARHIS projekta.
3.1.4 Zatita prirodnih dobara
U periodu nakon Drugog svjetskog rata zatita prirode u Crnoj Gori imala je vie
faza razvoja kroz koje je sazrijevala svijest da se efikasna zatita ne moe sprovesti
zakonskom zatitom pojedinanih biljnih i ivotinjskih vrsta, ve da treba tititi itava
podruja, poput onih koja su ve 1952. godine proglaena za nacionalne parkove
(Loven, Biogradska gora, Durmitor). Zatita prirodnih dobara dobila je na znaaju
proglaenjem Crne Gore za ekoloku dravu 1991. godine.
Danas zatitu prirode i prirodnih vrijednosti Crne Gore u pojedinim svojim
djelovima reguliu Zakon o zatiti prirode, Zakon o nacionalnim parkovima, Zakon o
slatkovodnom ribarstvu, Zakon o morskom dobru, Zakon o lovstvu i Zakon o planiranju i
ureenju prostora.
Djelatnost zatite prirode, kroz primjenu administrativnih normi, obavlja
Republiki zavod za zatitu prirode Crne Gore, osnovan 1961. godine. Zavod je ovlaen
i da stavlja pod zatitu pojedine biljne i ivotinjske vrste, spomenike i rezervate prirode.
Zavod vodi Centralni registar zatienih objekata prirode za Republiku Crnu Goru. Upis
svakog objekta se vri na osnovu rjeenja ovog Zavoda, koje se objavljuje u Slubenom
listu Republike Crne Gore. Republiki zavod od 1968. godine izdaje nauni asopis
Glasnik.
U Crnoj Gori postoji i Javno preduzee Nacionalni parkovi Crne Gore, koje
objedinjuje sada ve etiri nacionalna parka: Loven, Biogradska gora, Durmitor i
Skadarsko jezero.
Djelatnost zatite prirode nalazi se u resoru Ministarstva kulture, a formiranjem
Ministarstva zatite ivotne sredine (sada je to sektor u okviru Ministarstva urbanizma)
poetkom 90-ih godina preputen mu je dio aktivnosti. Nepovoljna kadrovska struktura u
ustanovama koje se bave zatitom prirode, kao i izuzetno nizak nivo finansiranja utiu na
efikasnost u realizaciji planova, programa i mjera zatite. kolovanjem
visokoobrazovanih kadrova iz oblasti biologije bavi se odgovarajui odsjek na Prirodno-
matematikim fakultetu u Podgorici. Od 1961. godine istraivanjima u ovoj oblasti bavi
se jo jedna lanica Univerziteta Crne Gore, Institut za biologiju mora u Kotoru.
18
19
U djelatnosti zatite prirode u ovom trenutku zaposlena su ukupno 163 radnika, od
ega u Republikom zavodu za zatitu prirode u Podgorici 22, a JP Nacionalni parkovi
Crne Gore 116, i u Prirodnjakom muzeju Crne Gore u Podgorici 25. Na fizikoj zatiti
dobara nacionalnih parkova angaovan je ukupno 71 radnik.
U oblasti zatite prirode u Crnoj Gori na lokalnom, regionalnom, republikom i
meunarodnom planu djeluje i zapaen broj nevladinih eko-organizacija.
Republiki zavod za zatitu prirode, Nacionalni parkovi i Prirodnjaki muzej
posjeduju relativno kvalitetnu i savremenu opremu potrebnu za proces inventarizacije,
preparacije i deponovanja prirodnjakog i drugog materijala.
Uloga drave u razvoju djelatnosti zatite prirode ogleda se u naporima da se nae
adekvatan nain finansiranja to, zbog gotovo stalno prisutnih ekonomskih tekoa, jo
predstavlja nerijeen problem, pogotovo kada su u pitanju nacionalni parkovi.
Znaajniju ulogu u zatiti prirode morala bi da ima i lokalna samouprava, budui
da se zatieni objekti prirode nalaze na teritorijama koje su u okviru nadlenosti organa
jedne ili vie optina. Aktivnija uloga podrazumijeva da lokalna samouprava, sa vie
odgovornosti i vrstine, preko svojih sekretarijata za urbanizam i preko graevinskih
inspekcija, obezbijedi zakonito sprovoenje i potovanje usvojenih planskih dokumenata.
U periodu od osnivanja djelatnosti zatite do raspada bive Jugoslavije, Republiki
zavod i institucije zatite prirode imale su relativno bogatu meunarodnu saradnju.
Saradnja je, preko Jugoslovenske komisije za UNESCO, ostvarena prilikom upisa
Nacionalnog parka Durmitor, kanjona rijeke Tare i Kotorsko-risanskog zaliva u
meunarodne - svjetski znaajne objekte zatite prirodne i kulturne batine, kao i sa
Ramsarskim biroom, prilikom upisa Skadarskog jezera na Ramsar listu. Takoe je
ostvarena saradnja sa EUROPAEC federacijom, Svjetskom komisijom za zatiena
podruja, Svjetskom organizacijom za zatitu prirode i drugim organizacijama i
ekolokim asocijacijama.
Neophodne mjere u cilju unapreenja djelatnosti:
- Donoenje novog Zakona o zatiti prirode i zatienim prirodnim dobrima u
skladu sa preporukama i standardima nadlenih meunarodnih organizacija i
tijela;
- Finansiranje Nacionalnih parkova Crne Gore iz sredstava budeta Republike;
- Nastavak aktivnosti na popisu, inventarizaciji i valorizacija ukupne prirodne
batine u Crnoj Gori sa formiranjem elektronske baze podataka o zatienim
objektima prirode;
- Popularizacija znaaja zatite prirode u najiroj javnosti kroz obrazovni sistem
i medije, kao i kroz ekoloke ekspedicije;
- Elaboriranje uslova valorizacije prirodnog nasljea kroz kulturni turizam.
3.1.5 Arheologija
Interesovanje za arheologiju u Crnoj Gori datira od druge polovine XIX vijeka
kada su, odlukom knjaza Nikole I Petrovia Njegoa, otpoela arheoloka istraivanja
znaajnog rimskog lokaliteta Duklja kod Podgorice.
19
20
Godine 1961. osnivana je Arheoloka zbirka koja je objedinila djelatnost
prikupljanja, sreivanja, uvanja i prouavanja arheolokih objekata na teritoriji Crne
Gore. Na malom prostoru povrine 50 m2 ova ustanova organizovala je manju izlobu
arheolokog materijala, zatvorenu 1978. godine, a tokom svog rada obavila je i niz
arheolokih iskopavanja, samostalnih ili u saradnji sa drugim institucijama. Do 1998.
godine rad Arheoloke zbirke, najvie iz razloga nedostatka kadrova, vie se svodio na
pokuaj definisanju pravnog statusa ustanove, nego na obavljanje arheolokih istraivanja.
Te godine formiran je na nivou Republike Centar za arheoloka istraivanja koji e
dotadanji neorganizovani, rascjepkani i parcijalni pristup u izvoenju arheolokih
istraivanja uiniti planskim i organizovanijim. Centar je, iako radi po Zakonu o
muzejskoj djelatnosti, Zakonu o zatiti spomenika kulture i Pravilniku o uslovima i nainu
obavljanja arheolokih iskopavanja i istraivanja, izbacio iz svoje nadlenosti dio poslova
muzejskog karaktera (prikupljanje, uvanje i izlaganje arheolokog materijala). Sada bi
bilo potrebno donijeti podzakonski akt kojim bi se izbjegli brojni problemi i nesporazumi
koji nastaju preplitanja nadlenosti ovog Centra i optinskih muzeja u kojima postoje
arheoloke zbirke a koji i sami obavljaju arheoloka istraivanja.
Centar ima 18 zaposlenih radnika, od kojih je 6 diplomiranih arheologa i 4
konzervatora, ostalo je tehniko i pomono osoblje i ova kadrovska struktura za sada
moe u potpunosti da zadovolji njegove potrebe.
Centar za arheoloka istraivanja je jedina institucija Ministarstva kulture koja
nema stalni smjetaj.
Predlog mjera za unapreenje djelatnosti:
- Trajno obezbjeivanje smjetajnog prostora;
- Formiranje baze podataka o arheolokim lokalitetima, arheolokim
istraivanjima i muzejskim arheolokim fondovima na prostoru Crne Gore;
- Obezbjedjivanje sigurnog finansiranja arheolokih istraivanja, prema
usvojenim projektima;
- Turistika valorizacija arheolokih lokaliteta Crne Gore.
3.2 Oblast stvaralatva
3.2.1 Pozorina djelatnost
Prvu pozorinu predstavu u Knjaevini Crnoj Gori, dramsko djelo Balkanska
carica knjaza-pjesnika Nikole I Petrovia Njegoa, izvelo je 1888. godine cetinjsko
Dobrovoljno amatersko drutvo, ime je zapoela organizovana pozorina djelatnost.
Premijerno izvodjenje Balkanske carice iniciralo je izgradnju Zetskog doma, zdanja
namijenjenog svim vidovima kulturnog i umjetnikog ivota u crnogorskoj prestonici.
Pozorina djelatnost ove ustanove snano su uticali da se i u drugim crnogorskim
gradovima formiraju amaterska drutva, tako da je na teritoriji Crne Gore 1909. godine
bilo jedanaest dobrovoljnih pozorinih drutava sa 216 amatera. Godine 1910. otvoren je
u Zetskom domu profesionalni teatar, Knjaevsko crnogorsko narodno pozorite, koje je
radilo do 1915. godine.
20
21
Nakon II svjetskog rata u Crnoj Gori je, pored Narodnog pozorita, radilo i
Pionirsko, kao i Pozorite lutaka, objedinjeni 1957. godine u Djeje pozorite. Pedesetih
godina radila su u Crnoj Gori jo etiri profesionalna gradska pozorita (Kotor, Pljevlja,
Niki i Titograd). Njihov vijek nije bio dug, jer je 1958. godine odlueno da se ova
djelatnost centralizuje i stvori jedno jako republiko pozorite u Titogradu. U skladu sa
tom odlukom pozorita su svedena na poluprofesionalne ansamble.
Nakon odluke o centralizaciji pozorinog sistema, teatarski ivot u Crnoj Gori
obiljeavaju samo Narodno pozorite u Titogradu (od 1969. godine pod imenom
Crnogorsko narodno pozorite) i Djeije pozorite koje (danas djeluje kao Gradsko).
Crnogorsko narodno pozorite u Podgorici, s osvjedoenim umjetnikim
rezultatima koji su mu obezbjeivali dostojno mjesto na ex-jugoslovenskom prostoru,
ipak nije uspijevalo da nadoknadi sve ono to je ukidanjem gradskih i sreskih pozorita u
Crnoj Gori izgubljeno. Uz to, 1989. godine zgrada pozorita nestala je u poaru, ime je
za itav niz godina unitena svaka mogunost njegovog stavljanja u osnovnu funkciju.
Useljenjem u obnovljenu zgradu 1997. godine CNP doivljava svoju punu
reafirmaciju. Novu koncepciju razvoja ove pozorine kue uspjeno realizuje struno-
organizaciona i umjetnika ekipa. Za samo nekoliko sezona na sceni CNP ostvaren je
znaajan broj uspjenih predstava ijoj realizaciji su doprinijeli i gostujui glumci,
reditelji i ostali scenski umjetnici iz inostranstva, najvie iz gotovo svih ex-jugoslovenskih
sredina. Od znaaja je i injenica da su u projektima CNP nali mjesta najbolji mladi
glumci sa Fakulteta dramskih umjetnosti sa Cetinja.
Pored CNP, i Kraljevsko pozorite Zetski dom je republika javna ustanova.
Oba pozorita finansiraju se iz budeta, preko posebnih stavki, namijenjenih za njihovu
djelatnost, izvan Ministarstva kulture. Ilustracije radi, od ukupnih budetskih sredstava
planiranih za kulturu u 2003. godini (u iznosu od 1,54% cjelokupnog budeta) na
Ministarstvo kulture otpada 21,40%, na republike javne ustanove 49,30%, na CNP
23,40% , a na Zetski dom 5,90%.
Gradsko pozorite u Podgorici nema vlastitu scenu, pa predstave uglavnom izvodi
u Kulturno-informativnom centru Budo Tomovi u Podgorici. Profesionalni pozorini
ivot u Nikiu obnovljen je 1999. godine formiranjem Gradskog pozorita (takoe bez
vlastite scene). Gradska pozorita u Nikiu i Podgorici osnovala je lokalna samouprava i
finansiraju se iz optinskih budeta, uz povremenu finansijsku pomo Ministarstva kulture
za pojedine programske projekte.
Pored navedenih pozorinih institucija, u Crnoj Gori se produkcijom
profesionalnih pozorinih predstava sa ad hoc ansamblima bave jo i: Grad-teatar u
Budvi, Centar za kulturu u Tivtu i Barski ljetopis u Baru.
U Crnoj Gori aktivno djeluje i nekoliko amaterskih pozorita (Bijelo Polje, Herceg
Novi, Niki, Podgorica), uglavnom u sastavu Centara za kulturu koje finansira lokalna
samouprava.
U okviru pozorinog sistema djeluju i dva strukovna udruenja: Udruenje
dramskih umjetnika sa 77 lanova i Crnogorsko drutvo teatrologa i pozorinih kritiara
sa 17 lanova.
Godine 2001. u Crnoj Gori je prvi put donijet Zakon o pozorinoj djelatnosti koji
normativno ureuje oblast pozorita.
Na Cetinju ve nekoliko godina rade tri odsjeka (gluma, reija, produkcija)
Fakulteta dramskih umjetnosti koje finansira Ministarstvo prosvjete i nauke.
21
22
Predlog mjera za unapreenje djelatnosti:
- Ustanoviti dva regionalna teatra sa profesionalnim ansamblima: za sjever i za
jug Crne Gore;
- Pomoi osnivanje profesionalnih teatarskih grupa koje bi izvodile programe na
albanskom jeziku;
- Pojaati ulogu lokalne samouprave u finansiranju i obezbjeivanju boljih
tehniko-organizacionih uslova za djelatnost postojeih gradskih pozorita;
- Formirati specijalizovane institucije koja bi se bavila istraivanjem istorije
crnogorskog pozorita i aktuelne pozorine prakse, sa uvanjem, obradom i
prezentacijom pozorinog muzeolokog materijala;
- Stvoriti preduslove za aktivniju saradnju nacionalnih i gradskih pozorita sa
ciljem ostvarivanja zajednikih pozorinih projekata koprodukcija;
- Razvijati i unapreivati meunarodnu saradnju crnogorskih pozorita.
3.2.2 Muzika djelatnost i ples
U muzikoj kulturi Crne Gore od 1947. godine do danas, mnoge djelatnosti
(muzika pedagogija, muziko izvoatvo, muziko stvaralatvo, muzikologija i
publicistika) su nastajale sukcesivno i, u zavisnosti od niza faktora, razvijale se razliitim
tempom ili stagnirale.
Izuzev muzikog kolstva (14 niih sa 2 285 uenika, 3 srednje sa 222 uenika i
jedna visoka kola, Fakultet muzikih umjetnosti sa 112 studenata), kao i jednog
ansambla (Kamerni orkestar RTV Crne Gore, osnovan kao Radio-orkestar 1959) ni jedna
od ovih djelatnosti nije institucionalizovana. Oko dvadesetak aktivnih umjetnika-izviaa
u radnom su odnosu kao pedagozi na Fakultetu muzike umjetnosti na Cetinju (16),
Centru za muziku i balet u Podgorici (1), Srednjoj muzikoj koli u Kotoru (1), kao i pri
Kamernom orkestru RTV (2). Od osamdesetih godina XX vijeka Simfonijski orkestar
RTV je, osipanjem lanova zbog sve veih finansijskih problema, sveden na Kamerni
orkestar od svega petnaestak lanova. Uz uee solista iz okruenja, on ipak redovno
odava koncerte, predstavljajui djela svjetske i, mada skromne, domae produkcije.
Osnovno muziko kolstvo finansiraju lokalne samouprave, a srednje i visoko
(Muzika akdemija osnovana je 1980.) Ministarstvo za prosvjetu i nauku. Studio za balet i
sline radionice koje djeluju u vie crnogorskih gradova finansiraju se uz pomo lokalne
samouprave i putem samofinansiranja. Kao dio svoje matine kue, Kamerni orkestar
RTV, finansira Vlada.
Rad udruenja kompozitora, osnovanog 1969. godine, i preregistrovanog 2000. u
NVO jo uvijek finansira Ministarstvo kulture.
Ministarstvo kulture, indirektno ili direktno, pomae razliite muzike, uglavnom
ljetnje, manifestacije i programe (Grad teatar Budva, KotorArt, Barski ljetopis), a
povremeno finansira i uee mladih umjetnika na meunarodnim takmienjima ili druge
individualne projekte.
Opremljenost muzikih obrazovnih institucija u Crnoj Gori je na vrlo niskom
nivou. Samo rijetke opteobrazovne kole imaju muziki kabinet, a stanje nije bolje ni u
muzikim kolama. Samo rijetke muzike kole imaju i to po jedan kvalitetan koncertni,
22
23
odnosno polukoncertni klavir. Ostale kole, jednako kao i gradovi u kojima djeluju,
nemaju ni jedan klavir upotrebljiv za javno izvoenje, pa su te sredine zakinute i za
moguu koncertnu djelatnost. Ni Crnogorsko narodno pozorite, na ijoj se sceni realizuju
programi visokog kvaliteta, nema odgovarajui koncertni klavir. Dakle, jedino Muzika
akademija na Cetinju raspolae sa vie kvalitetnih klavira, pa i drugih instrumenata, a od
prije tri godine ima i Elektronski studio, najsavremeniji te vrste u Crnoj Gori.
Svi javni koncerti u Crnoj Gori veoma dobro su posjeeni. Vrlo veliki procenat
publike ine mladi posjetioci. Prihod od koncertne i drugih djelatnosti nije mogue
realizovati, te tako ni jedna muzika scena (izuzev zabavnih programa o kojima ovdje nije
rije) prihod ne obezbjeuje samostalno.
Studenti i saradnici Muzike akademije redovno pohaaju majstorske kurseve,
radionice i seminare u Crnoj Gori i inostranstvu. Dvadesetak diplomiranih studenata
uspjelo je da dobije strane stipendije za usavravanje u Rusiji, Italiji, Njemakoj,
Francuskoj.
Iako u Crnoj Gori jo uvijek nedostaje niz muzikih institucija (profesionalni hor,
opera, balet), a neke djelatnosti funkcioniu na poluprofesionalnoj osnovi ili su potpuno
prestale sa radom, kao gorui i neodloan problem i dalje ostaje nerijeeno pitanje
simfonijskog orkestra. Osnivanjem simfonijskog orkestra ne samo to bi se sprijeio
odlazak diplomiranih studenata Muzika akademije u druge sredine, ve bi se na irem
planu izmijenili razvojni tokovi muzike kulture i umjetnosti. Najzad, i simfonijsko
stvaralatvo naih kompozotpra, zanemareno ve dugo vremena zbog nepostojanja
odgovarajueg izvoakog tijela, steklo bi uslove za svoj prosperitet.
Predlog mjera za unapreenje djelatnosti:
Kako je muzika emancipacija jedne sredine dug i sloen proces koji u svakoj fazi
pretpostavlja velika finansijska ulaganja, i kako ih objektivno nije mogue ustanoviti ni
sve ni odjedanput, prioritet u razvoju muzikog ivota u Crnoj Gori trebalo bi dati:
- Osnivanju nacionalnog simfonijskog orkestra;
- Osnivanju profesionalnog hora, pri Muzikoj akademiji ili pri Crnogorskom
narodnom pozoritu;
- Osnivanju srednje baletske kole u Podgorici, zbog unapreenja ove
zapostavljene djelatnosti i zbog domae produkcije muziko-scenskih djela;
- Opremanje muzikih kola muziko-nastavnim sredstvima (instrumenti, note,
ureaji za zvunu reprodukciju) i podsticanje razvoja deficitarnih odsjeka u njima;
- Podsticanje i pomo u osnivanju NVO u ovoj djelatnosti.
3.2.3 Lijepe umjetnosti
Korijene savremenog likovno-umjetnikog ivota u novijoj istoriji Crne Gore
mogue je pratiti od posljednje etvrtine XIX vijeka. Na razmeu XIX i XX vijeka u
evropskim centrima formirana je prva generacija crnogorskih umjetnika. U to vrijeme
organizuju se na Cetinju i prve likovne izlobe. U razdoblju izmeu dva svjetska rata
znaajna generacija crnogorskih umjetnika bila je intenzivno ukljuena u umjetniki ivot
Beograda, prijestonice novoformirane drave (vajar Risto Stijovi, slikari Milo
23
24
Milunovi, Milo Vukovi, Jovan Zonji, Mirko Kujai, Mihajlo Vukoti, Petar
Lubarda).
Snanu i kontinuiranu ekspanziju likovna umjetnost u Crnoj Gori doivljava
tokom cijele druge polovine dvadesetog vijeka, a ovaj proces obiljeava nekoliko
talasa. Do prvog i moda presudnog poleta likovne umjetnosti u crnogorskoj kulturi
dolazi odmah poslije zavretka Drugog svjetskog rata, kada se u Crnu Goru vraaju iz
Beograda ve afirmisani umjetnici, poput Petra Lubarde, Mila Milunovia, Miloa
Vukovia i Mirka Kujaia, i kada se na Cetinju formiraju Umjetnika kola i Udruenje
likovnih umjetnika Crne Gore, institucije koje e znaajno doprinijeti razvoju likovne
umjetnosti u zemlji. Tokom ranih pedesetih godina, kada je u jugoslovenskoj umjetnosti
zapoeo proces raskida sa zvanino propagiranim pravilima socrealizma, crnogorski
umjetnici dali su veliki doprinos, osobito Petar Lubarda, promoter apstraktne umjetnosti u
nas. Njegova izloba prorjeena 1951. godine u Beogradu oznaila je i zvanian kraj
socrealizma u jugoslovenskoj umjetnosti. (Lubarda je dobitnik Otkupne nagrade na II
Bijenalu u Sao Paolu 1953. godine, prve nagrade na Bijenalu u Tokiju 1955. i Nacionalne
nagrade Gugenheim 1956. godine).
Do drugog, veoma vanog talasa u procesu ekspanzije likovne umjetnosti u
Crnoj Gori dolo je od osamdesetih godina XX vijeka. Tada se sa kolovanja, prije svega
iz Beograda, u Crnu Goru vraa generacija mladih, talentovanih umjetnika, koja u
umjetniki ivot unosi nove ideje. Trei talas ove snane ekspanzije mogue je
identifikovati u procesima tokom devedesetih godina XX. On je podstaknut kako
zbivanjima na umjetnikoj sceni tokom prethodne decenije, tako i formiranje Likovne
Akademije na Cetinju i, najzad, inspirisan dogaanjima na meunarodnim likovnim
izlobama organizovanim u Crnoj Gori (Cetinjski Bijenale), na kojima je bilo mogue
vidjeti radove mnogih vanih protagonista svjetske umjetnike scene, osobito onih koji su
demonstrirali vrijednosti netradicionalnih umjetnikih jezika: instalacija, videa,
performansa.
Na Cetinju je 1950.godine osnovana Umjetnika galerija, najstarija i najuglednija
institucija ovog profila u Crnoj Gori. Danas je to Umjetniki muzej, jedna od jedinica
Narodnog muzeja Crne Gore. Njen prvobitni fond od 240 eksponata s vremenom je
znaajno obogaen, tako da danas poseduje fond od 2.875 eksponata, meu kojima su i
kapitalna djela savremene jugoslovenske i crnogorske likovne umjetnosti. Izdavaku
djelatnost u okviru muzejskog izdavatva predstavljaju katalozi za tekue izlobe.
Strunjaci, pak, svoje strune radove objavljuju skoro iskljuivo u dnevnoj tampi.
U Podgorici je 1961. godine osnovana Moderna galerija a 1969. i Galerija Risto
Stijovi. Od 1974. Godine, zajedno sa Muzejom grada, objedinjene su u instituciju pod
nazivom Muzeji i galerije Podgorice. U Podgorici je 1983. godine otvorena Galerija
nesvrstanih zemalja, danas Centar savremene umjetnosti Crne Gore.
Institucije koje se, od njihovog osnivanja, nalaze pod pokroviteljstvom drave su
Umjetniki muzej (u sklopu Narodnog muzeja Crne Gore) i Centar savremene umjetnosti
u Podgorici. Ostale institucije koje raspolau materijalom iz oblasti istorije umjetnosti na
podruju Crne Gore su lokalnog karaktera i finansiraju se iz optinskih budeta.
Programska orijentacija ovih instituciha usmjerena je prema izlobenoj djelatnosti i
prikupljanju materijala iz oblasti istorije umjetnosti, prvenstveno sa podruja Crne Gore i
njenog okruenja.
24
25
Izuzetno znaajani predmeti istorijsko-umjetnikog karaktera nalaze se u
crnogorskim manastirima i crkvama (kao dio arhitektonskih kompleksa ili u manastirskim
riznicama). Ovaj fond od izuzetne vrijednosti pod zatitom je Republikog zavoda za
zatitu spomenika kulture Crne Gore.
Udruenje likovnih umjetnika Crne Gore, osnovano 1946. godine na Cetinju, i
danas je na budetu Ministarstva kulture, iako je preregistrovano u NVO. Udruenje
likovnih umjetnika primjenjenih umjetnosti Crne Gore planira da obnovi svoju aktivnost.
Takoe postoje i Udruenje istoriara umjetnost, kao i Crnogorsko udruenje galerista,
registrovano 1999. godine. U Podgorici djeluje udruenje Slikarski uranak koji okuplja
likovne umjetnike, amatere i profesionalce (oko 100). Njihov rad, esto u formi kolonija,
koje finansiraju sponzori, odvija se na cjeloj teritoriji Crne Gore.
Prva Umjetnika kola osnovana je u Crnoj Gori 1947. godine na Cetinju (od
1948-1957 radila je u Herceg Novom kao kola za primijenjenu umjetnost, a od 1957.
Kao kola za umjetnike zanate). Rad srednje umjetnike kole obnovljen je na Cetinju
1991. godine i ona danas djeluje kao Srednja likovna kola "Petar Lubarda".
Na Cetinju je 1988. godine osnovan i Fakultet likovnih umjetnosti.
Predlog mjera za unapreenje djelatnosti:
U poreenju i sa veim zemljama, Crna Gora ima prilian i zanimljiv potencijal na
polju likovnih umjetnosti, prvenstveno u korpusu moderne i savremene umjetnosti. Za
adekvatniju promociju ovih potencijala neophodno je razviti strategiju koja bi poivala na
pouzdanim vrijednosnim kriterijumima, u okviru kojih bi trebalo identifikovati ono to je
u naoj umjetnosti evropsko, kao i ono to nau umjetnost, unutar tog evropskog
konteksta, obiljeava kao specifian identitet.
- Osnaiti rad na izdavakoj djelatnosti iz oblasti likovne kulture: izrada
monografija najznaajnijih linosti, uz pratee retrospektivne izlobe, sa
struno uraenim marketinko-promotivnim materijalom;
- Unapreivati muzejsko-galerijsku mreu, i u smislu fiziko-oblikovnog
izgleda, i u smislu odgovarajuih unutranjih, specifino muzejskih i
muzeolokih zahtjeva.
- Sistematski unapreivati pedagoki rad sa publikom, osobito sa mlaim
uzrastima.
3.2.4 Kinematografija
Filmska djelatnost u Kraljevini Crnoj Gori zapoela je prikazivanjem filmova.
Prvi stalni bioskop otvoren je u Zetskom domu na Cetinju 1911. godine. Izmeu dva
svjetska rata u Crnoj Gori djeluje 12 bioskopa.
Nakon drugog svjetskog rata pristupa se organizovanju kinematografske
djelatnosti i izgradnji bioskopske mree u Crnoj Gori u svim mjesta od veeg znaaja.
Najvanije pitanje bilo je rjeenje nedostajuih strunih kadrova. Kandidati su upuivani
u druge centre tadanje Jugoslavije na praksu ili na filmske kurseve.
Poetkom 1949. godine Vlada Republike Crne Gore osniva preduzee za filmsku
proizvodnju Loven film (smjeteno u poetku na Cetinju, potom u Herceg Novom i,
25
26
najzad, u Budvi). Preduzee se 1956. godine reorganizuje u tri jedinice: Loven film
(iskljuivo za proizvodnju), Mediteran film (za tehnike usluge) i Zeta film (za
distribuciju filmova). Prvi dokumentarni film Loven film je snimio 1951. godine, a prvi
igrani film (Lani car) 1955. godine. Do prestanka rada 1965. godine, Loven film
snimio je ukupno 110 dokumentarnih i 11 igranih filmova u vlastitoj i 4 igrana filma u
kooprodukciji.
Svoju produkciju Loven film je ostvarivao uz pomo Saveznog fonda koji je do
do 1962. godine bio centralizovana institucija. Po njegovom ukidanju, sredstva za
finansiranje kinematografije formirana su u republikim fondovima i to od prometa
domaeg i stranog filma ostvarenog u bioskopskoj mrei Republike. Ovo je filmsku
proizvodnju u Crnoj Gori dovelo do gotovo potpunog prekida, jer je Crna Gora, s obzirom
na skromnu bioskopsku mreu (32 stalna bioskopa sredinom ezdesetih godina), iz
sredstava svog republikog fonda mogla da pokrije najvie do 30% prosjene cijene
jednog igranog filma. Tada dolazi do stagnacije filmske proizvodnje u Crnoj Gori.
Ukidanjem Loven filma mnogi reditelji, glumci i filmski stvaraoci naputaju Crnu Goru
i nastavljaju svoj stvaralaki rad u drugim sredinama.
Godine 1966. formirano je u Crnoj Gori novo preduzee za filmsku proizvodnju,
Filmski studio, sa sjeditem u Titogradu (Podgorica). Zbog nedovoljnih sredstava za
realizaciju filmova, ovaj producent svoju proizvodnju organizuje udruujui sredstva sa
drugim proizvodnim preduzeima iz tadanje SFRJ.
Izdvajanjem tehnike baze i formiranjem Mediteran filma, Loven film je ostao
bez sredstava za proizvodnju. Uz to, ni sama tehnika baza Mediteran filma nikad nije
zaokruena u tehnoloku cjelinu neophodnu za proizvodnju filma. Nikad nijesu izgraeni
filmska laboratorija i tonski studio, obrada filma se obavljala u drugim filmskim centrima,
to je veoma poskupljivalo filmsku proizvodnju. Uz sve nepovoljne okolnosti Filmski
studio Titograd je proizveo ukupno 35 dokumentarnih filmova, od toga u sopstvenoj
proizvodnji 19, a u koprodukciji 16. Svih 12 igranih filmova proizveo je u koprodukciji.
Crna Gora je imala najvie bioskopa (32) 1966. i 1967. godine, a najmanji broj
(24) zabiljeen je 1979. godine, nakon katastrofalnog zemljotresa. U tom periodu
cjelokupni godinji fond za kinematografsku djelatnost Republike iznosio je jedva treinu
proizvodne cijene jednog igranog filma. Nepovoljan poloaj crnogorske kinematografije
zahtijevao je pronalaenje rjeenja trajnog finansiranja proizvodnje filmova. Godine 1979.
godine potpisan je sporazum o udruivanju Filmskog studija i Zeta filma u jedinstvenu
organizaciju za proizvodnju i promet filmova Zeta film (Budva).
Kad su oekivani prvi znaajniji koraci u unapreenju kinematografije Crnu Goru
je zadesio katastrofalni zemljotres (1979) u kome je oteena zgrada Zeta filma i
onemoguen rad preduzea. Ipak, Zeta film je do 1991. godine proizveo 25 dokumetarnih
i 3 animirana filma u vlastitoj proizvodnji i 9 igranih filmova (svi u koprodukciji). Takoe
je do 1991. godine uvezla za crnogorsko i jugoslovensko bioskopsko trite 891
dugometrani film. Od 1995. godine Zeta film posluje kao dioniarsko drutvo. Raspadom
Jugoslavije, ova filmska prometna organizacija ostala je bez veeg bioskopskog trita,
kao i bez i onako malog broja crnogorskih bioskopa.
U Crnoj Gori vie od 20 godina nema kontinuirane filmske proizvodnje.
Poveremeno se snimi poneki dokumentarni ili igrani film. Uvoz filmova je vie od 15
godina obustavljen, a bioskopa je danas manje nego to ih je bilo nekoliko decenija ranije
(10 bioskopa, koliko ih danas radi, neuslovni su, zaputeni i tehniki zastareli; ni jedan
26
27
nije sa dolby stereo sistemom). Jedino distributersko preduzee Zeta film ne uvozi
filmove, privatne i dravna televizija najvei su filmski uvoznici i prikazivai (esto bez
otkupljenog prava prikazivanja: problem piraterije!) i bez nadoknade koja bi, eventualno,
bila usmjerena u fond za filmsku proizvodnju.
Nedavno osnovani Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju obrazuje filmske
reditelje, glumce i organizatore, a proizvodnje nema. Za Crnogorsku kinoteku, osnovanu
2001. godine, tek se stvaraju osnovni uslovi za rad (nema sale za prikazivanje). Po
vaeem Zakonu o kinematografiji sva tri segmenta kinematografije veinom su
drutveno vlasnitvo. Vlasnitvo bioskopa jo nije definisano, i sve manje je bioskopa koji
pripadaju optinskim centrima za kulturu. Novi Zakon o kinematografiji, koji bi regulisao
nain uvoza i prikazivanja filmova i obezbijedio uslove za kontinuiranu filmsku
proizvodnju, jo nije uraen.
Predlog mjera za unapreenje djelatnosti:
- Kinematografija u Crnoj Gori morala bi ostati briga drave, jer je to jedini
nain da se, s obzirom na njeno trenutno stanje, itava djelatnost
sinhronizovano revitalizuje;
- Izmjena zakonske regulative, odnosno donoenje novog Zakona o
kinematografiji koji bi predvidio uslove budetskog finansiranja kao i
kreditiranja producenata, oslobaanje od poreza na promet sponzora koji ulau
u filmsku proizvodnju, oporezivanje televizijskih stanica, naplatu usluga
stranim producentima itd;
- Suzbijanje piraterije u video klubovima i u programima televizijskih stanica.
3.2.5 Alternativna i eksperimentalna umjetnost
Relativno uobiajen metod saradnje tzv. zvanine ili institucionalne kulture i
nezvanine, alternativne ili eksperimentalne, svodi se, s jedne strane, na obezbjeivanje
institucionalnog okvira alternativnim praksama, davanjem logistike podrke, prostorne,
tehnike, ponekad i finansijske potpore za njihovo iniciranje i funkcionisanje. S druge
strane, nezvanine kulturne inicijative svojim konceptima i programima, novim
dogaajima, novom publikom, novim formama kulturnog ponaanja, aktiviraju i same
institucije kulture koje, u stanju djelimine ili totalne pasivnosti, finansijske ili kreativne
nemoi, nedostatku volje i inicijative, prestaju da budu kreatori dinaminog kulturnog
ivota. Pozitivan je i ilustrativan primjer u Crnoj Gori su one kulturne inicijative
(DODEST, FJAT, FIAT) koje su aktivnost zapoele sa pozicija alternativnih i
eksperimentalnih dejstava, i takav status uivale i nakon viegodinjeg trajanja, kao
tradicija koja se opirala institucionalizaciji ili se institucionalizovala upravo na
alternativan nain.
DODEST, koji je 1974. godine poeo kao Studentska eksperimentalna scena,
1985. je evoluirao u FJAT (Festival jugoslovenskog alternativnog teatra), strukturiran kao
sinteza multimedijalnih projekata, kao prostor promocije i afirmacije alternativnih i
eksperimentalnih grupa i projekata i posljednja kulturna manifestacija ex-Jugoslavije.
FIAT (Festival internacionalnog alternativnog teatra), od 1996. godine predstavljao je
platformu za najintenzivniju meunarodnu aktivnost DODESTA. U potrazi za novim
27
28
pozorinim izrazom, DODEST se u ovoj fazi, u estetsko-anrovskom pogledu,
opredjeljuje za koreodramu i tehno-operu.
Cetinjski Bijenale (meunarodni bijenale savremene umjetnosti), osnovan 1991.
godine, najsnaniji je aktivni kulturni koncept Crne Gore sa meunarodnom reputacijom.
Bijenale funkcionie kao svjedok i komentator svih destruktivnih deavanja koja su
marginalizovala i devastirala polje kulture u Crnoj Gori i njenom bliem, ex-
jugoslovenskom okruenju. Prvi Bijenale bio je i posljednja zajednika izloba umjetnika
iz ex-Jugoslavije, dok je drugo izdanje, pod geslom: Vidjeti u mraku, bilo posveeno
rtvama etnikog ienja u ratovima na Balkanu. Ova manifestacija svojim
multimedijalnim projektima angauje razliite prostore grada, kako one muzejskog i
galerijskog tipa, tako i javne i otvorene. Bijenale omoguava direktan uvid u inostrana
iskustva, ali prua i ansu domaim umjetnicima razliitih afiniteta i predispozicija da
sami ponu da praktikuju one forme kreativnog izraza prema kojima sredina pokazuje
nepovjerenje ili neslaganje. Bijenale dijeli sudbinu onih kulturnih inicijativa u Crnoj Gori
koje poinju i zavravaju se izvanrednom idejom. U realizaciji, pomenuta dejstva esto
dobijaju pravac i formu nedopustive improvizacije. Zavretak posla u poslednjem
trenutku ostavlja utisak uda, a ne paljivo planirane i progresivno i logino razvijane
akcije, sa korektnom procjenom vlastitih uslova i mogunosti, kao i prirode spoljnih
uticaja.
Gotovo po prirodi stvari, alternativne i eksperimentalne kulturne prakse kod nas
locirane su u domen individualnih inicijativa, djelimino djelovanja nevladinog sektora
(Montenegro Mobil Art) ili festivala i manifestacija (nekada DODEST, FIJAT, FJAT,
Grad Teatar, Cetinjski Bijenale), dislocirane u fleksibilnu sferu subkulturnih fenomena
(popularna muzika, alternativne multimedijalne grupe).
3.2.6 Amaterizam
Amaterizam u Crnoj Gori ima dugu tradiciju ali je tek od 1945. godine uzeo
velikog maha, tako da u Crnoj Gori nije bilo mjesta u kome nije djelovalo kulturno-
umjetniko ili kulturno-prosvjetno drutvo. Organizovane su mnoge masovne
manifestacije (festivali i takmienja) na nivou optina, srezova i Republike Crne Gore, a
danas su najznaajnije: Festival dramskih amatera Crne Gore, Festival muzike omladine
Crne Gore, Susreti duvakih orkestara Crne Gore, Festival folklora Crne Gore, Susreti
recitatora Crne Gore i dr.
U skoro svakoj optini Crne Gore djeluju brojna kulturno-umjetnika drutva, kao
tipini oblici organizovanja i ispoljavanja amaterskog stvaralatva.
Aktivnost kulturno-umjetnikih drutava i drugih amaterskih organizacija
finansira se od sluaja do sluaja. Uglavnom se iz dravne kase finansiraju odreene
programske aktivnosti ili uea na festivalima i smotrama. Ako je neko od strunih
kadrova stalno angaovan, a obino su to koreografi ili sekretari, njegov lini dohodak se
finansira preko optinskog centra za kulturu ili kulturno-prosvjetne zajednice.
Predlog mjera za unapreenje djelatnosti:
28
29
Ukoliko elimo da amaterizam postane podruje okupljanja i angaovanja, naoito
mladih, kao i kadrovska i struna osnova za kasnije akademsko kolovanje i profesionalno
bavljenje kulturom i umjetnou, neophodno bi bilo preduzeti sljedee korake:
- Obezbjeivanje prostora za rad amatera i amaterskih ansambala,
osposobljavanjem zaputenih domova kulture, posebno u prigradskim i
seoskim podrujima;
- Obezbjeivanje stalne stavke u budetu optina za finansiranje programskih
aktivnosti amatera;
- Afirmisanje meusobne saradnje kulturno-umjetnikih drutava, kao i
razmjene strunih kadrova, jer se na tim principima mogu postii znaajni
rezultati;
- Utvrivanje kriterijuma za finansiranje programa i aktivnosti amaterskih
drutava;
- Osmiljavanje organizovanije i sadrajnije saradnje sa profesionalnim
institucijama (Pozorite, RTV ).
3.2.7 Kultura manjinskih naroda
Prema posljednjem popisu (1991) nacionalnu i etniku strukturu Crne Gore ine:
Crnogorci (61,86%), Muslimani-Bonjaci (15,57%), Srbi (9,34), Albanci (6,57%), Romi
(3,42%), Hrvati (1,02%) i jo osamnaest drugih nacionalnih i etnikih grupacija.
Muslimani-Bonjaci, poslije Crnogoraca, najbrojniji su narod u demografskoj
strukturi Crne Gore (prema popisu iz 1991. ine 14,57% njenog stanovnitva). Krajem
XIX i poetkom XX vijeka na podruju dananje Crne Gore postojala su brojna kulturno-
umjetnika, sindikalna i cehovska drutva koja su njegovala njihovu kulturu i tradiciju.
U Crnoj Gori danas ne postoje posebne kulturne institucije i manifestacije koje bi
na adekvatan nain prouavale i prezentovale kulturu manjinskog muslimansko-
bonjakog naroda, bar ne one koje su pod pokroviteljstvom drave i koje bi bile
finansirane iz dravnog budeta. Odlukom Vlade Republike Crne Gore 2001. godine
osnovan je Centar za ouvanje i razvoj kulture pripradnika nacionalnih i etnikih grupa,
kao nukleus kulturnih zbivanja za sve manjinske narode u Crnoj Gori.
U Crnoj Gori djeluje vie nevladinih organizacija ija je osnovna djelatnost
prezentacija kulture i kulturne batine Muslimana-Bonjaka. Najznaajnija takva
organizacija je asopis Almanah, osnovan 1993. godine. Ovaj asopis je ostvario znaajne
domete u oblasti izdavake djelatnosti i dao znaajan doprinos ouvanju nacionalnog i
kulturnog identiteta muslimansko-bonjakog naroda.
Da bi dolo do revitalizacije i punog razvoja kulture Muslimana-Bonjaka u Crnoj
Gori, trebalo bi stvoriti uslove da oni postanu relevantan faktor kreiranja kulturnog ivota,
zadravajui svoj subjektivitet i identitet. Posebnu panju trebalo bi posvetiti
revitalizovanju kulturne batine koja predstavlja znaajan segment kulture ovog naroda.
Albanci su stari narod na prostorima Crne Gore. U demografskoj strukturi Crne
Gore prisutni su sa procentom 6,57% po popisu stanovnitva iz 1991. godine. Uglavnom
ive u Ulcinju, Plavu i Tuzima.
29
30
Iako ranije nijesu postojale institucije za njegovanje kulture ovog manjinskog
naroda, za vrlo kratko vrijeme dolo se do realnih osnova za svestraniji razvoj i napredak
kulture i stvaralatva albanske populacije u Crnoj Gori. kolovanje u sredinama u kojima
ive Albanci je na maternjem albanskom jeziku. Do 1990. godine u Crnoj Gori je izlazio
knjievni asopis na albanskom jeziku Koha, finansiran iz dravnog budeta. Od 2002.
godine ponovo izlazi asopis na albanskom Koha javore, takoe pod pokroviteljstvom
drave. Radio Crne Gore svakodnevno emituje program na albanskom jeziku u trajanju od
15 minuta, a jednom nedjeljno i poluasovnu emisiju. TV Crne Gore emituje dnevne
vijesti a subotom jednoasovnu emisiju Mozaik. Podgoriki gradski list Polis od 1981.
godine tampa podlistak na albanskom jeziku.
U cilju daljeg unapreenja kulture i umjetnosti albanskog naroda u Crnoj Gori,
Ministarstvo kulture Crne Gore potpisalo je Protokol o saradnji sa Ministarstvom kulture
Republike Albanije, a protokoli o saradnji potpisani su i na nivou Akademija nauka i
umjetnosti, Univerziteta i Dravnog arhiva.
U oblasti kulture djeluje i znatan broj nevladinih organizacija koje se bave
kulturom manjinskog albanskog naroda: Art klub iz Ulcinja, asopis Lemba, Udruenje
Ilirikum.
Hrvati, prema zvainom popisu, ine 1,02 % stanovnitva Crne Gore. Na podruju
dananje Crne Gore Hrvati uglavnom ive u Boki Kotorskoj i na podruju Budve i Bara.
Danas djeluje Hrvatsko kulturno drutvo Napredak u Donjoj Lastvi (Tivat), kao i
Hrvatsko gradjansko drutvo Crne Gore u Kotoru koje planira da svojom aktivnou,
izmeu ostalog, objedini i kulturne inicijative u svim gradovima Crne Gore u kojima ima
Hrvata.Od crkvenih horova najpoznatiji su katedralni pjevaki zbor Sv. Tripun u Kotoru i
crkveni pjevaki zbor Sv. Matej iz Dobrote. U oblasti izdavatva djeluje izdavaka kua
Gospa od krpjela u Perastu, a objavljuje se i katoliki mjesenik za mlade Sv. Nikola u
Baru.
Romska populacija, trea manjinska grupacija u Crnoj Gori, nema svojih kulturnih
drutava, kao ni radio ili TV emisiju na romskom jeziku. Jedna stranica u listu za
raseljena lica Vrela posveena je ivotnim pitanjima Roma. U Crnoj Gori djeluje nekoliko
romskih nevladinih organizacija od kojih posebno treba istai Poetak iz Nikia, koji od
kraja 2002. godine realizuje projekat o multikulturalizmu i upoznavanju Roma koji ive u
Crnoj Gori sa njihovom kulturom, tradicijom i obiajima, kao i kulturnim sadrajima
drugih naroda i manjinskih zajednica.
3.3 Kulturne industrije
3.3.1 Biblioteka djelatnost
Institucionalno utemeljenje ove djelatnosti u Crnoj Gori poinje osnivanjem
Cetinjske itaonice (1868), Dravne biblioteke i Muzeja (1893), donoenjem Zakona o
Knjaevskoj crnogorskoj biblioteci i Muzeju (1896) i Zakona o tampi u Knjaevini Crnoj
Gori (1905).
Savremeno bibliotekarstvo u Crnoj Gori poinje ustanovljenjem Zemaljske
narodne biblioteke na Cetinju 1946. godine (od 1964. djeluje kao Centralna narodna
biblioteka Djurdje Crnojevi) i Drutva bibliotekih radnika Crne Gore (1952). Poslije
30
31
Drugog svjetskog rata zapoeo je i proces formiranja biblioteka razliitog tipa: kolskih,
naunih, narodnih, univerzitetskih. Njihov broj je 1958. godine iznosio 540. Sredinom
devedesetih godina XX vijeka broj biblioteka je znaajno smanjen, pa danas u Crnoj Gori
postoje: Centralna narodna bibloteka Djurdje Crnojevi na Cetinju, 21 narodna biblioteka,
13 visokokolskih i 10 specijalizovanih biblioteka, biblioteka Crnogorske akademije
nauka i umjetnosti kao i oko 220 kolskih biblioteka.
Veina optinskih biblioteka (osim u Podgorici, Herceg Novom i Pljevljima) rade
u sastavu Centara za kulturu koji djeluju kao samostalne institucije i iju djelatnost
finansira lokalna samouprava. Uglavnom su smjetene u nefunkcionalnim prostorima, a
njihov knjini fond iznosi 0,75 knjiga po stanovniku (to je ispod propisanog bibliotekog
standarda od 1,6). Problemi u njihovom radu su: nemogunost strunog osposobljavanja
kadrova, odusustvo odgovarajuih javnih kataloga, nesprovodjenje tehniko-zatitnih
mjera za odravanje i uvanje bibliotekog materijala, jednosmjeran rad sa korisnicima i
neorganizova matina sluba. Takodje, narodne biblioteke iji je osnivai lokalna
samouprava, nemaju izgraene osnovne komunikacione veze za prikupljanje i razmjenu
informacija, a poveanje cjelokupnog fonda ne pokazuje tendencije rasta zbog skromnog
otkupa publikacija.
Osnovna polazita za dalju afimaciju biblioteke djelatnosti optinskih biblioteka
bila bi: plansko voenje nabavne politike, jedinstvena obrada bibliotekog materijala po
meunarodnim standardima, povezivanje fondova preko centralnih kataloga,
meubiblioteka razmjena informacija i pozajmica publikacija, podsticanje edukativnih,
razvojnih, plansko-analitikih i upravljakih funkcija, uz permanentno uvanje i zatitu
biblioteke grae.
Poseban aspekt u okviru biblioteke djelatnostu predstavlja obrazovanje kadrova.
Struno edukovanje bibliotekih radnika sada jedino organizuje CNB urdje Crnojevi.
Ispite obavlja Komisija koju imenuje Ministarstvo kulture.
Centralna narodna biblioteka Djurdje Crnojevi je nacionalna, depozitna,
optenauna i matina biblioteka Crne Gore. Djeluje kao javna ustanova od posebnog
interesa za Republiku. Smjetena je na Cetinju, na dvije lokacije a raspolae sa 1 450 000
bibliotekih jedinica. Finansira se gotovo u potpunosti iz budeta Ministarstva kulture,
osim minimalnog iznosa koji se ostvaruje od naplate lanarine. Djeluje kao matina
biblioteka i ima relativno brojnu i raznovrsnu strukturu zaposlenih. U biblioteci se vode
inventarne knjige i rade autorski i struni katalozi monografskih publikacija. Ova
institucija ostvaruje znaajnu meunarodnu saradnju kroz razmjenu iskustava i
publikacija. Svoje fondove popunjava zakonskim, besplatnim tzv. obaveznim
primjerkom, koji se neaurno realizuje zbog neodgovornosti izdavaa. Kulturno-
istorijsko, a naroito arheografsko izuavanje i tehnika zatita bibliotekog materijala
spomenikog karaktera na tlu Crne Gore jedan je od najvanijih zadataka ove ustanove.
Njeni fondovi stare i rijetke knjige su u dosta loem stanju. Biblioteka nastoji da
organizuje skeniranje i digitalno pohranjivanje posebnih raritetnih naslova, novina i
asopisa.
I pored svih tekoa, crnogorsko bibliotekarstvo tei uvoenju savremenih
standarda, implementacijom sistema COBIS-SICRISO. Oekuje se da e pomenuti
projekat biti realizovan, a povezivanje biblioteka u jedinstveni informacioni sistem
omoguiti odgovarajue uslove za cjelokupni razvoj biblioteke djelatnosti u Crnoj Gori.
31
32
Predlog mjera za unapreenje djelatnosti:
- Donoenje novog Zakona o bibliotekoj djelatnosti (vaei je donesen 1989.
godine);
- Organizaciono osamostaljivanje optinskih narodnih biblioteka;
- Podrka Centralnoj narodnoj biblioteci ure Crnojevi u smislu jaanja njene
matine funkcije, razvojnih slubi i slubi zatite bibliotekog materijala;
- Iznalaenje novih naina finansiranja biblioteke djelatnosti;
- Stvaranje uslova za direktno obezbjeivanje znaajnih inostranih produkcija;
- Unapreivanje nauno-istraivake i izdavake djelatnosti biblioteka;
- Unapreivanje tehniko-organizacionih uslova rada biblioteka;
- Stvaranje uslova za visokokolsko obrazovanje bibliotekara na Univerzitetu
Crne Gore.
3.3.2 Izdavatvo
U Crnoj Gori je 1493. godina, nepune etiri decenije nakon pojave Gutenbergove
tamparije, poela sa radom Obodska tamparija, u kojoj je 1494. tampana prva irilina
knjiga kod Junih Slovena Oktoih prvoglasnik. U istoriji svjetskog tamparstva
Obodska tamparija je znaajna i po tome to je bila prva dravna tamparija u Evropi
(osnovao ju je ure Crnojevi, tadanji vladar Crne Gore). tamparija je prestala sa
radom padom Crne Gore pod tursku vlast, ali je tampanje knjiga nastavljeno u Veneciji.
Do osnivanja nove tamparije protekla su u Crnoj Gori etiri vijeka: 1833. godine
Petar II Petrovi Njego, crnogorski vladika, vladar i znameniti pjesnik, nabavio je
tampariju i u njoj tampao svoju prvu knjigu. I sudbina ove tamparije predstavlja
kuriozitet: njena slova i ostali olovni materijal, pretopljena su 1852. godine u puane
metke za odbranu od Turaka. Godine 1860. Otvorena je na Cetinju Dravna tamparija a
u drugoj polovini XIX vijeka na teritoriji Crne Gore radile su i nekolike privatne. Od
1494. do 1945. godine objavljeno je u Crnoj Gori preko 1 500 naslova, to, s obzirom na
veliinu, istorijske i druge okolnosti, predstavlja vidan kulturni doprinos.
Znaajniji uspon tamparsko-izdavake djelatnosti u Crnoj Gori uslijedio je tek
nakon Drugog svjetskog rata. Izdavaki, kao i ostali vanprivredni sektori, tada su
uglavnom finansirani iz dravnog budeta.
U dananjim uslovima tranzicije i privatizacije i izdavaka infrastruktura postaje
drugaija: nestaju glomazne institucionalne forme, koje su ranije imale i po vie desetina
zaposlenih, a na sceni se pojavljuju manje firme. Uurbana transformacija pokazuje i
svoje negativne strane: mnogim izdavaima izdavatvo je samo jedna od djelatnosti
kojom se bave, a esto su bez profesionalno definisane kadrovske politike. Primjeri dvije
nekada vodee izdavake kue u Crnoj Gori Pobjede i Oboda pokazuju nemogunost
odranja glomaznog mehanizma dravnih izdavaa.
Ako bi se donosio sud o izdavakoj produkciji u Crnoj Gori na osnovu broja kua
koje se bave izdavatvom (za ovaj izvjetaj uzeto je u obzir 20-tak znaajnijih od
postojeih 40-tak), onda bi, na prvi pogled, moglo da se govori o veoma razgranatoj i
irokoj djelatnosti, i po raznovrsnosti i po obimu. Meutim, najvei dio je u
institucionalnom smislu prilino neujednaen i usitnjen u pogledu materijalne, kadrovske
32
33
i uopte profesionalne strukture. Samo manji dio institucija namjenski i iskljuivo se bavi
izdavakom kao svojom primarnom, tj. osnovnom djelatnou (CID, Oktoih, i u
posljednje vrijeme DUKS, svi iz Podgorice).
U institucije kojima je izdavatvo samo jedna od djelatnosti spadaju skoro svi
ostali izdavai u Republici. Analogna tome je i profesionalna struktura zaposlenih: u
pravim izdavakim kuama i onim institucijama koje imaju dosljednije oformljen i
programski potpunije definisan izdavaki sektor radi vei broj profesionalaca, tj. stalno
zaposlenih (CID 4 zaposlenih, Obod 7, Oktoih 17). U jednom broju kulturnih
institucija, koje su istovremeno i izdavai, ovaj posao obavljaju zaposleni iz njihovih
drugih sektora. U jednom broju izdavakih kua nema stalno zaposlenih, ve se taj posao
zajedniki odrauje na nivou firme, ili spoljnom saradnjom. Jedan broj izdavaa, pak,
figuriraju kao nevladine organizacije i u njima se rad odvija na volonterskoj osnovi.
Ekonomska, a i politika kriza, koje traju intenzivno posljednjih dvanaestak
godina, nepovoljno utiu na stabilnost dravnog budeta, ali i na drutveni status
pojedinca i njegovu kupovnu mo. Posljedica toga kod izdavaa koji su se oslanjali na
finansiranje od strane drave jeste sve manji broj objavljenih knjiga i sve nii tira. Trend
opadanja prisutan je i kod svih ostalih izdavaa. U prosjeku, knjiga se tampa u 500
primjeraka, a sve ee i u 300. Ipak, izvjestan broj izdavaa, i pored ekonomskih
neprilika, uspijeva da tampa za nae prilike respektabilan broj naslova (CID 30,
Oktoih - 37, DUKS 28). Kod velikog dijela izdavaa taj broj se kree najvie do 10-
tak naslova. Rijetki su tirai od 1000 primjeraka, a ostvaruju se u prilikama kada su u
pitanju naslovi od kapitalnog znaaja.
Situacija je, meutim, jo sloenija kad je u pitanju plasman knjiga. Knjiga se
veoma slabo prodaje, prvenstveno zbog niske kupovne moi stanovnitva a i zbog vie
nego loe knjiarske mree. Otkup knjinog fonda za biblioteke ili kole od strane drave,
takoe zbog nedostatka sredstava, vie je nego simbolian i uglavnom se odnosi na
kapitalna izdanja, djela veeg kulturolokog znaaja. Od 20-tak izdavaa, ija se
djelatnost na neki nain odrava u kontinuitetu, samo njih 3 imaju sopstveni knjiarski, tj.
prodajni prostor. Najvei dio izdavaa produkciju plasira putem razmjene ili putem
poklona, prvenstveno bibliotekama i kolama. Jedan broj izdavaa angauje u svrhu
plasmana i same autore, dajui im dio tiraa, neki prodaju posredstvom akvizitera. U
knjiarama se knjige prodaju uz prilino visok rabat, ponegdje ak i do 40% vrijednosti
knjige.
Analiza anrovske strukture objavljenih naslova ukazuje da je najvie naslova iz
poezije, potom proze, slijede istoriografija, esejistika, publicistika. Kod jednog broja
izdavaa ta struktura neposredno proizilazi iz programske specifinosti i same prirode
njihove djelatnosti (CANU, Istorijski institut, CNB ure Crnojevi, CNP).
Jedna od karakteristika izdavatva u Crnoj Gori jeste i veoma mali broj prevedenih
djela. Razloge tome valja traiti na vie strana: u neinventivnosti i nezainteresovanosti
samih izdavaa, nemotivisanosti prevodilaca (zbog niskih honorara), nedostatku
sredstava. U ovom kontekstu izdvajaju se jedino izdavake kue CID, ija se produkcija,
uglavnom, i bazira na prevodima, (vie od polovine naslova) i Oktoih (etvrtina
godinje produkcije).
Iako pomenuti kadrovski problemi, nedostatak strukovnih udruenja izdavaa i
knjiara, esto anahron i neinventivan pristup optereuju crnogorsko izdavatvo, kljuni
problem je, ipak, nain finansiranja. Bez sigurnih i stalnih izvora i bez jasno profilisanog
33
34
trita, uz nizak standard italaca, izdavatvo u Crnoj Gori je preputeno stihijskom
tranzicionom procesu. U uslovima ovako malog trita dolazi i do neminovnog pada
kvaliteta. Upravo zbog toga neophodno je da se intervencijom drave zatiti onaj segment
izdavatva koji obuhvata djela od posebnog znaaja za kulturu jedne drave, a ije
objavljivanje iziskuje vea finansijska sredstva koja se tee mogu vratiti.
Predlog mjera za unapreenje djelatnosti:
- Donoenje novog zakona koji bi omoguio poboljanje kadrovske strukture u
izdavatvu, eliminisanje nedefinisanog stanja u kojem paralelno funkcioniu
recidivi socijalistikog izdavatva i zakoni tranzicionog trita, afirmaciju
privatnih izdavaa poreskim i carinskim olakicama;
- Namjenska sredstva koja bi drava izdvajala za izdavake projekte treba da
rasporeuju kompetentne komisije na osnovu javnih konkursa Ministarstva
kulture.
3.3.3 Mediji
Poslije drugog svjetskog rata, decenijama jedini crnogorski dravni dnevni list bila
je Pobjeda, pokrenuta 1944. godine. Televizija Titograd, prva TV stanica u Crnoj Gori,
osnovana je 1964. godine. Javni mediji u Crnoj Gori ekspanziju doivljavaju tek tokom
posljednje decenije XX vijeka, kada je osnovan vei broj elektronskih i tampanih medija,
uglavnom privatnih, i kad Crna Gora dobija prvu sopstvenu novinsku agenciju, takoe u
privatnom vlasnitvu.
Takav trend ubrzanog irenja medija omoguile su krupne politike promjene u
odnosu na vrijeme jednopartijske vlasti, a posebno liberalizovanje propisa za njihovo
osnivanje. U Crnoj Gori registrovano je oko 350 radio i TV stanica, listova i novinskih
agencija u dravnom i privatnom vlasnitvu. Meutim, u vrijeme pisanja ovog izvjetaja,
bilo je aktivno 148 tampanih i elektronskih medija, jedan broj (radi se iskljuivo o
listovima i revijama) izlazi povremeno ili jo nije poeo da izlazi.
U Crnoj Gori izlazi est dnevnih novina, osam nedjeljnika, est dvonedjeljnika, 30
mjesenika i 36 periodinih publikacija. Radio stanica ima 39, televizijskih 12, on-line
medija tri, dopisnitava sedam i jedna novinska agencija.
Prvi privatni, a drugi crnogorski dnevni list - "Vijesti", pokrenut je 1996. godine.
Kasnije ih se pojavilo jo nekoliko ("Dan", "Publika"). Krajem 1990. godine Crna Gora je
dobila prvi nezavisni nedjeljnik - "Monitor". Sedmino izlaze "Polis" i "Revija D", a na
albanskom jeziku "Koha javore" i "Kronika". Vie publikacija izlazi petnaestodnevno i
mjeseno. Jedan broj listova i asopisa studentskih, sportskih, djeijih, knjievnih - izlazi
povremeno.
Crna Gora ima 39 radio stanica. Pored donedavno dravne stanice Radija Crne
Gore, koji pokriva itavu teritoriju, program jo 11 stanica dostupan je sluaocima u
veem dijelu Crne Gore, dok su ostale stanice lokalnog karaktera, i po dometu i po
sadraju programa. Petnaestak stanica koje je osnovala drava u fazi su transformacije u
javni servis, dok su ostale privatno vlasnitvo i finansiraju se iz privatnog kapitala i
stranih donacija.
34
35
Pored dravne televizije, TV Crne Gore, koja se sada transformie u javni servis, i
emituje tri programa na podruju itave Republike, Crna Gora ima i dvije optinske i
deset privatnih televizijskih stanica. Program pet stanica moe se pratiti na veem
podruju Crne Gore, dok su ostale TV stanice lokalnog karaktera.
Prema podacima Instituta za medije iz jula 2002. godine, u medijima su zaposlena
3 403 profesionalca, od ega 1 968 stalno, a 1 435 na neodreeno vrijeme. U prosjeku, u
jednom mediju stalno i honorarno angaovana su 23 ovjeka.
Od stalno i honorarno angaovanih u svim medijima, najvie je novinara 1 551
ili 45,58%. Najvei broj medijskih profesionalaca u tampanim medijima radi u dnevnim,
listovima (871), u mjesenicima ih je 248, u nedjeljnicima 216, a u dvonedjeljnicima 97.
Kadrovski su najosposobljeniji "Pobjeda", Televizija i Radio Crne Gore, Televizija IN,
nedjeljnik "Monitor" i dnevnik "Dan".
U osamdeset odsto sluajeva ostali listovi, lokalne radio i TV stanice imaju lou ili
nezadovoljavajuu kadrovsku osposobljenost. U njima preteno rade honorarni saradnici,
bez socijalnog i penzionog osiguranja.
Crna Gora trenutno se nalazi u fazi implementacije nove pravne regulative kojom
e se sprovesti obuhvatna reforma medija, prvenstveno elektronskih. Reforma se obavlja
u skladu sa evropskim standardima, a u tranziciju medijske sfere ukljueni su crnogorski
parlament i Vlada, medijske organizacije, struna javnost, nevladin sektor i predstavnici
meunarodne zajednice. Meutim, zbog nespremnosti svih parlamentarnih stranaka da
prihvate nove medijske zakone i time ubrzaju transformaciju dravnih medija u javne
servise graana, taj posao je znaajno usporen.
Uvaavajui iskustva evropskih drava, kao i potrebu za harmonizacijom sa
evropskim standardima, Radna grupa zaduena za izradu medijske regulative, uz
ekspertsku pomo Savjeta Evrope, pripremila je predloge zakona o medijima, zakona o
radio-difuziji, zakona o javnim radio-difuznim servisima (Radio i Televizija Crne Gore), i
zakona o slobodnom pristupu informacijama. Da bi se dolo do sveobuhvatnog zakonskog
okvira, Crnogorska radna grupa pri Paktu stabilnosti radi i na prateim zakonima: o
slobodnom pristupu informcijama, gradjanskom zakonu o kleveti i o zakonu za
spreavanje medijske koncentracije i o transparentnosti vlasnitva.
Crna Gora ima Kodeks novinara u koji su ugraeni savremeni evropski medijski
standardi. Novinari su organizovani u sljedee asocijacije: Udruenje profesionalnih
novinara Crne Gore, Udruenje novinara Crne Gore, Nezavisni Sindikat novinara Crne
Gore i Asocijacija mladih novinara Crne Gore.
Novinari koji prate turizam i sport organizovani su i u sopstvene sekcije.
Dio tampanih medija osnovao je Udruenje nezavisnih tampanih medija Crne
Gore - Mont Press, a dio elektronskih Udruenje nezavisnih elektronskih medija Crne
Gore - UNEM.
Od novinskih medija kvalitetne uslove za rad imaju "Pobjeda", "Vijesti" i "Dan"
koji su i tehniki najopremljeniji. Ta tri dnevnika imaju i sopstvene tamparije.
Televizija Crne Gore i Televizija IN imaju savremenu tehniku opremu. Radiju
Crne Gore je, zbog zastarjelih repetitora i preklapanja frekvencija, ugroena emisiona
tehnika, ime je dovedeno u pitanje normalno emitovanje programa. Ostali mediji, i
tampani i elektronski, dakle oko 80 odsto, loe su tehniki opremljeni. Njihova oprema
najee je tehnoloki zastarjela i nedovoljna za izdavanje kvalitetnih listova i emitovanje
radio i TV programa.
35
36
Tri sada ve biva dravna medija, "Pobjeda", Televizija i Radio Crne Gore,
finansiraju se iz budeta Crne Gore (oko 70 odsto) i prihodom od reklama i oglasa, kao i
uz pomo donacija meunarodne zajednice. Mediji iji je osniva lokalna samouprava
finasiraju se iz optinskog budeta i prihoda od reklama i oglasa. Privatni elektronski
mediji dio finansija obezbjeuju od meunarodne pomoi, a dio od reklama i oglasa.
Nezadovoljavajue profesionalno obrazovanje novinara i ostalog medijskog
osoblja hronini je problem crnogorskog novinarstva. Prema istraivanju Instituta za
medije Crne Gore iz oktobra 2001. godine, kojim su obuhvaeni svi relevantni mediji
(njih 21), dolo se do sljedeih podataka: od stalno zaposlenih sa visokim obrazovanjem
bilo je 125 novinara i urednika, sa viom kolskom spremom 29, a sa srednjom 77. Meu
honorarno zaposlenim bilo je 48 novinara i urednika sa fakultetskom diplomom, 12 sa
diplomom neke vie kole, a 64 su imali samo srednju kolu. Nae istraivanje iz 2000.
godine pokazalo je da svega 17% crnogorskih novinara ima zavren studij urnalistike.
Isto istraivanje pokazalo je da svega 19% novinara aktivno zna neki od stranih jezika.
U novije vrijeme redakcije sve veu panja poklanjaju usavravanju novinara za
ue oblasti, kao to su privatizacija privrede, spoljna i unutranja politika, kultura. Pri tom
koriste svaku mogunost za osposobljavanje kako novinara, tako i ostalog osoblja koje se
upuuje na razliite radionice i kurseve. U Crnoj Gori od ove godine organizovan je
najzad i studij urnalistike.
Kad je rije o medijima, Crna Gora je uspostavila znaajnu saradnju sa
meunarodnom zajednicom. Njeni predstavnici aktivno uestvuju u koncipiranju novih
medijskih zakona, a mnoge strane fondacije crnogorskim redakcije ve godinama pruaju
finansijsku, tehniku i strunu pomo. Transformacija medija u Crnoj Gori odvija se kroz
saradnju sa Savjetom Evrope, Evropskom agencijom za rekonstrukciju, Evropskim
institutom za medije, organizacijom "Article 19" iz Londona i jo nekim relevantnim
meunarodnim institucijama.
Predlog mjera za unapreenje djelatnosti
Ukoliko Crna Gora eli da bude demokratsko drutvo, onda i oblast javnog
informisanja treba da primjeri evropskoj praksi i standardima. To podrazumijeva i
sljedee:
- Javni radio-difuzni servis osloboditi tutorstva politike i diktata
komercijalizacije i orijentisati na kvalitet i uvaavanje interesa manjinskih
grupa;
- Obezbijediti konstituisanje svih privatnih medija na trinom a ne na politiko-
ideolokom konceptu;
3.3.4 Obrazovanje u kulturi
U okviru nastavnog plana i programa opteg obrazovanja u Crnoj Gori iz oblasti
kulture i umjetnosti i u osnovnoj i u srednjoj koli izuavaju se predmeti Muzika kultura
i Likovna kultura.
U osnovnim kolama navedeni predmeti se izuavaju dva kolska asa nedjeljno u
toku svih osam godina kolovanja, a u okviru srednjokolskog obrazovanja jedan kolski
36
37
as, a u zavisnosti od vrste kole, jednu (strune kole), dvije (gimnazija - prirodno-
matematiki smjer) i etiri kolske godine ( gimnazija drutveno-jeziki smjer).
U Crnoj Gori postoji trinaest osnovnih muzikih kola i etiri srednje umjetnike
kole, i to tri dravne (Kotor, Podgorica, Cetinje) i jedna u mjeovitom vlasnitvu
(Podgorica):
U okviru Univerziteta Crne Gore djeluju tri univerzitetske jedinice koje obrazuju
kadrove iz oblasti muzikih, likovnih i dramskih umjetnosti. To su Muzika akademija,
Fakultet likovnih umjetnosti i Fakultet dramskih umjetnosti, sve na Cetinju.
Muzika akademija osnovana je 1980. godine i u njenom okviru postoje sljedei
odsjeci i grupe:
- Odsjek za optu muziku pedagogiju
- Odsjek za kompoziciju, dirigovanje i muzikologiju
- Grupa dirigovanje
- Grupa kompozicija
- Odsjek vokalno-instrumentalni
- Grupa klavir
- Grupa gitara
- Grupa duvaki instrumenti (flauta, truba, klarinet)
- Grupa gudaki instrumenti (violina, viola, violonelo, kontrabas).
Studije na Muzikoj akademiji traju etiri godine, osim na Grupi za kompoziciju,
na kojoj traju pet godina.
Fakultet likovnih umjetnosti osnovan je 1988. godine, poslije viedecenijskog
razvoja pedagokih institucija likovne kulture u Crnoj Gori (Srednja umjetnika kola na
Cetinju, Umjetnika kola u Herceg Novom, Pedagoka akdemija u Nikiu). Unutranja
organizacija rada na Fakultetu koncipirana je u okviru tri odsjeka: slikarskog, vajarskog i
grafiko-dizajnerskog. Grafiko-dizajnerski odsjek ima dva smjera, grafiki i smjer
grafikog dizajna. Studije traju etiri godine.
Fakultet dramskih umjetnosti na Cetinju zapoeo je sa radom kolske 1994/95
godine, a od 1997. je samostalna visokokolska ustanova. Na Fakultetu dramskih
umjetnosti postoje tri odsjeka:
- Odsjek za glumu
- Odsjek za reiju
- Odsjek za produkciju
U Crnoj Gori osim zvaninog sistema obrazovanja u kulturi postoji izvjestan broj
inicijativa i projekata, od kojih neki uspijevaju da odre i redovne aktivnosti. Nivoi su
razliiti, od lokalnih projekata (umjetnike radionice plesa, glume, crtanja koje djeluju na
komercijalnim osnovama, sa ciljnom grupom do 18 godina), do projekata regionalnog i
meunarodnog karaktera.
Od znaajnijih projekata obrazovnog karaktera izdvajaju se oni koje organizuje
Fondacija Montenegro Mobil Art (organizovane kole koreodrame, stripa, glume na
albanskom jeziku, muzike, novih medija, instalacija i performansa, fotografije i videa),
37
38
kao i Cetinjski bijenale, zatim asocijacija BART, KOTOR ART. Ove projekte prethodnih
godina u znaajnoj mjeri je podravao Institut za otvoreno drutvo u Crnoj Gori.
Sistem obrazovanja u kulturi u Crnoj Gori izrazito je klasian i projektovan na
osnovu starih obrazovnih modela na svim nivoima. Na primjer, u okviru opteg
obrazovanja (osnovne i srednje kole) izuavaju se samo muzika i likovna kultura, bez
upoznavanja sa filmskom, pozorinom i medijskom kulturom. Ne postoji jasna saradnja
izmeu osnovnih i srednjih kola i institucija kulture ili, pak, saradnja izmeu umjetnikih
fakulteta na nivou studentskih umjetnikih projekata. Institucije kulture ne koriste
edukativne potencijale kulture i malo je edukativnih programa koji bi mogli da budu
vezani za sistem obrazovanja na svim nivoima.
Predlog mjera za unapreenje djelatnosti:
- Obezbijediti uslove za umjetniku praksu na svim nivoima obrazovanja i na
svim organizacionim nivoima izmeu srodnih inilaca (Ministarstvo kulture-
Ministarstvo prosvjete);
- Razvijati edukativne programe institucija kulture (muzeji, pozorita, kulturni
centri, bioskopi, kinoteka i dr.) i ukljuiti ih u kolske programe;
- Stimulisati partnerske odnose izmeu alternativnih obrazovnih institucija i
zvaninih kola i fakulteta iz oblasti umjetnosti i kulture;
- Ostvariti bolju saradnju sa medijima i stimulisati medijsku produkciju i
reprodukciju obrazovnih sadraja u njima.
3.3.5 Meunarodna saradnja
Od formiranja Republikog zavoda za meunarodnu naunu, kulturno-prosvjetnu i
tehniku saradnju 1972. godine (tada je formirana mrea ovih zavoda u svim
jugoslovenskim republikama i pokrajinama, kao i Savezni zavod u Beogradu), svi vidovi
meunarodne saradnje bili su u njegovoj nadlenosti. Meunarodna saradnja Crne Gore u
oblasti kulture do 1992. godine odvijala se na osnovu i u okviru meudravnih
sporazuma potpisanih od strane ex-Jugoslavije sa velikim brojem zemalja. U posljednjoj
deceniji Crna Gora se svijetu predstavljala samostalno ili u okviru prethodne dravne
tvorevine SR Jugoslavije. Kako je to bilo najveim dijelom vrijeme izolacije i sankcija,
dolo je do znaajne stagnacije kulturne saradnje Crne Gore sa inostranstvom, gotovo svi
sporazumi su stavljeni van snage, a kontakti su se odvijali najee na osnovu linih
inicijativa. Posljednjih nekoliko godina procesi na unapreivanju kulturne saradnje sa
svijetom su intenzivirani i sadrajno obogaeni, mada je to sve i dalje nedovoljno.
Ministarstvo kulture Crne Gore do nedavno nije imalo ni jedno zaposleno lice iji bi radni
zadatak bio realizacija i praenje meunarodne kulturne saradnje.
U veem dijelu posmatranog istorijskog razdoblja meunarodna kulturna saradnja
Crne Gore je ostvarivana u dosta nepovoljnim finansijskim uslovima. Obim i nain
obezbjeivanja finansijskih sredstava nije odgovarao realnim potrebama, a ponekad ni
realnim mogunostima Crne Gore. Problem finansiranja bio je stalno prisutan pri
koncipiranju, programiranju i realizovanju kulturne saradnje sa inostranstvom. Sredstva
koja su obezbjeivana iz raznih izvora ni iz daleka nijesu bila dovoljna da se zadovolje
stvarne potrebe i interesi meunarodne kulturne saradnje.
38
39
Predlog mjera za unapreenje djelatnosti:
U narednom periodu neophodno bi bilo stvoriti materijalne i kadrovske
pretpostavke za razvoj meunarodne kulturne saradnje Crne Gore, kako u samom
Ministarstvu kulture, tako i u odgovarajuim institucijama iz oblasti zatite kulturne
batine, kultuno-umjetnikog stvaralatva i medija. Takoe bi trebalo utvrditi prioritete
saradnje po zemljama i po aktivnostima, shodno realnim interesima i mogunostima.
Posebnu panju trebalo bi posvetiti ukljuivanju u postojee mree saradnje na
regionalnom nivou.
39
1
UPRAVNI ODBOR ZA KULTURU
CDCULT-BU(2004)7A, 6. maj 2004
Evropski program pregleda nacionalnih kulturnih politika
MOZAIK PROJEKAT
Kulturna politika u Srbiji i Crnoj Gori
Republika Crna Gora - Izvjetaj eksperata
40
2
Ekpertska grupa Savjeta Evrope
G-a Naima Bali,
pomonik ministra kulture Republike Hrvatske
G-din Alesandro Bolo,
koordinator istraivanja, Fondacija Fitzkaraldo, Torino, Italija
G-a Milena Dragievi ei,
rektor, Univerzitet umetnosti, Beograd, Srbija
G-din Norbert Ridl,
direktor, Odsjek za meunarodne odnose saveznog kancelara, Be, Austrija
G-din Jorg-Ingo Veber,
bivi direktor za meunarodne kulturne odnose grada Berlina, Njemaka
Sekretarijat Savjeta Evrope
G-din Volfditrih Elbert,
ef Odsjeka za kulturnu politiku, Savjet Evrope, Strazbur
G-a Frederik Privat de Fortune,
MOZAIK projekat, Odsjek za kulturnu politiku, Savjet Evrope, Strazbur
41
3
SADRAJ
1. Uvod ...............................................................................................................1
2. Opti aspekti izvjetaja...................................................................................2
3. Ekonomski aspekti/turizam............................................................................3
4. Ministarstvo kulture .......................................................................................3
5. Odreene oblasti .............................................................................................5
5.1. Kulturna batina..........................................................................................................5
5.2. Likovne umjetnosti .....................................................................................................7
5.3. Muzika ........................................................................................................................8
5.4. Kinematografija ..........................................................................................................8
5.5. Pozorite......................................................................................................................9
5.6. Izdavatvo/periodika ...................................................................................................9
5.7. Meunarodna saradnja..............................................................................................10
5.8. Regionalne aktivnosti................................................................................................10
5.9. Prava pripadnika nacionalnih i etnikih grupa..........................................................11
5.10. Mediji........................................................................................................................11
6. Komentari i zakljuci ...................................................................................12
6.1. Nedostatak stratekog dokumenta.............................................................................12
6.2. Umjetniki savjet za Crnu Goru?..............................................................................14
6.3. Finansiranje umjetnosti .............................................................................................14
6.4. Struno usavravanje ................................................................................................15
6.5. NVO sektor ...............................................................................................................15
6.6. Zakljuak...................................................................................................................16
7. Preporuke......................................................................................................16
Dodatak 1 Kontakt lista .....................................................................................18
42
4
1. Uvod
Na izvjetaj je primarno zasnovan na Nacionalnom izvjetaju o kulturnoj politici Crne
Gore koji je izradilo Ministarstvo kulture Republike Crne Gore. Ovaj izvjetaj, temeljno
uraen, bio je od izuzetne pomoi kao osnova za na rad. Ipak, elimo da napomenemo,
da su nam u izvjetaju nedostajali statistiki podaci, kao npr. uee populacije u
kulturnom ivotu zemlje, izdaci za kulturu u razliitim djelatnostima i regionima, prihod
od prodaje karata i iz ostalih izvora, s obzirom na to da su ti podaci dobra osnova za
strateko istraivanje i preporuke.
Nae saznanje se oslanja na razgovore koje smo vodili sa relevantnim osobama u Crnoj
Gori tokom nae posjete u decembru mjesecu 2003. godine.
Neophodno je i prikladno, takoe, napomenuti da smo imali samo etiri dana za sastanke
i konsultacije. To je oigledno bilo iz elje involviranih strana da ekspertska posjeta
Crnoj Gori treba da se obavi prije kraja 2003. godine. Uprkos ogranienom vremenu,
odrali smo veliki broj sastanaka sa oko 70 osoba. To znai da smo, na primjer, na
jednom sastanku u trajanju od sat vremena uli 12 osoba, a na drugom u trajanju od 90
minuta razgovarali sa 15 osoba. Mora se istai da je u ovakvim uslovima veoma teko,
ako ne i nemogue, ui u detalje opisa jedne institucije i upoznati se sa sutinskim
problemima.
Nai sastanci su odrani u glavnom gradu Crne Gore, Podgorici, na Cetinju, u Kotoru i
Nikiu. Ovo znai da je dio kratkog vremena koji smo imali na raspolaganju morao biti
odvojen za putovanje, to je skratilo nae direktno radno vrijeme.
Takoe elimo istai da nijesmo bili u mogunosti da posjetimo ni jednu instituciju
kulture. Nijesmo prisustvovali ni jednoj kulturnoj manifestaciji, ni jednoj pozorinoj
predstavi, ni jednom koncertu, niti posjetili i jedan muzej (osim brzog prolaska kroz
jednu jedinicu Narodnog muzeja na Cetinju i Centra za kulturu u Nikiu). S toga
nijesmo mogli stei uvid u tehnike uslove kua, kao ni u kvalitet i raznovrsnost
umjetnikog izraza. ao nam je zbog toga, ali se nadamo da emo moi da izrazimo
kompetentne poglede zasnovane na naim sastancima i zvaninim razgovorima.
Druga primjedba se odnosi na Nacionalni izvjetaj. Kao to je gore pomenuto, ovaj
izvjetaj je bio od izuzetne pomoi u svojoj otvorenosti, iscrpnosti i kompetentnosti. Bili
smo iznenaeni, saznavi od nekoliko naih sagovornika, kao to su direktori institucija
kulure, menaderi u kulturi na razliitim pozicijama, da nijesu bili ukljueni u izradu
nacrta izvjetaja, kao i da ne znaju za njegovo postojanje ili sadraj. U odreenim
okolnostima to je bilo razumljivo, kao u sluaju direktora koji je imenovan par nedjelja
prije nae posjete. U drugim sluajevima nijesmo razumijeli zato ovom izvjetaju nije
data odreena transparentnost koja bi se postigla dostavljanjem Izvjetaja
zainteresovanim stranama. Zbog toga je ponekad bilo teko ili ak neumijesno postavljati
pitanja na osnovu iskaza u Nacionalnom izvjetaju. Nai sagovornici nijesu bili u
mogunosti da na pravi nain reaguju s obzirom da nijesu bili upoznati sa sadrajem
Izvjetaja.
43
5
Mi se zaista nadamo da e u buduim razgovorima unutar Crne Gore biti vie
transparentnosti. Na osnovu iskustava sa drugim zemljama mi smo vie puta preporuili
da otvorena Nacionalna debata u Crnoj Gori treba da bude dio cijelog projekta i isprati
zvaninu prezentaciju oba izvjetaja Nacionalnog i Ekpertskog pred Savjetom Evrope.
Insistirali smo sa predlogom da se takva Nacionalna debata odri u Crnoj Gori to prije i
da se pozovu sve osobe koje su odgovorne za oblast kulture u toj zemlji.
Struktura izvjetaja
Odluili smo da podijelimo izvjetaj na sljedee djelove:
Poeli smo sa nekim optim pregledom koji se tie zemlje, primjedbama koje se odnose
na turizam, kulturu i politiku strukturu u domenu kulture.
Drugi dio se odnosi na razgovore tokom nae posjete u decembru 2003. godine i
predstavlja injenice -i pored njihove nekompletnosti- koje su za nas bile vane.
Trei dio e pruiti neke komentare, koji ne mogu biti obuhvatni, ve moraju ostati
selektivni, uzevi u obzir gore pomenute okolnosti.
Konano, u poslednjem poglavlju napravili smo nacrt nekih preporuka.
2. Opti aspekti izvjetaja
Republika Crna Gora (jedna od dvije lanice Dravne Zajednice Srbija i Crna Gora),
nalazi se na jugoistoku Evrope i zauzima teritoriju od oko 14.000 km2, na kojoj ivi oko
620.000 stanovnika. Ovoj brojki se moe pridati broj izbjeglih lica iz susjednih zemalja,
od kojih su mnogi ostali u Crnoj Gori, dok su drugi odselili u druge zemlje ili se vratili u
svoje u kojima su ivjeli prije raspada ex Jugoslavije.
Drava se sastoji od 21 optine, kao osnovne jedinice lokalne samouprave, koje imaju
politiku i ekonomsku samostalnost. Optne Podgorica (administrativni centar) i Cetinje
(istorijska prijestonica) uivaju poseban status.
Crna Gora je multietnika sredina koju ine: Crnogorci (iznad 60%), Muslimani-Bonjaci
(skoro 15%), Srbi (oko 10%), Albanci, Romi i Hrvati (zajedno oko 12%). Pored
pomenutih treba dodati i jo oko 18 drugih nacionalnih i etnikih grupacija.
Kada je rije o ekonomskoj strukturi i socijalnom statusu Crna Gora se nalazi u procesu
transformacije. Drutveni proizvod u zemlji se znaajno smanjio, uglavnom u periodu od
1991-99. godine. Stopa nezaposlenosti je visoka (oko 80.000 nezaposlenih 2000. godine
u odnosu na radnu snagu procijenjenu na oko 275.000). Prosjena neto plata u prvoj
polovini 2002. godine iznosila je 118 EUR mjeseno (detaljnije u Nacionalnom
izvjetaju).
44
6
3. Ekonomski aspekti / turizam
U Nacionalnom izvjetaju (str.9) se istie teka ekonomska situacija u zemlji, injenica
koja je vie puta potvrena u toku naih razgovora. Skoro da nema nikakvih prirodnih
resursa izuzev neto naslaga boksita koje slue aluminijskoj industriji (zagaenju!).
Ekspertska grupa ne moe tvrditi da je dovoljno ekonomski kompetentna, ali nam se ini
da bi vie usklaenog djelovanja unutar Vlade na razvoj kulturnog turizma, kao
ekonomskog inioca zemlje mogao biti preporuljiv.
Reeno nam je da je finansijski obim turizma u Crnoj Gori opao u toku perioda tranzicije
sa oko 300 miliona USD na sadanjih 43 miliona USD, naroito u pogledu
meunarodnog turizma. Crna Gora ima predivnu prirodnu okolinu, bogatu obalu sa
velikim brojem plaa i ostacima kulturnog nasljea (stari gradovi, stara gradska jezgra,
tvrave, crkve, manastiri itd.). Poslije snanog zemljotresa u prolosti, obavljena je
zadivljujua rekonstrukcija koja jo uvijek nije dovrena. Uvjerenja smo da bi snaan
razvoj kulturnog turizma mogao postati vaan ekonomski inilac koji bi mogao posluiti
cijeloj zemlji, kada bi sredstva, barem djelimino, bila izdvojena za razvoj kulturne
strukture i kulturne scene.
4. Ministarstvo kulture
U Crnoj Gori su za posljednjih desetak godina XX vijeka vie puta odrani parlamentarni
izbori. Zbog toga je dolazilo do estih kadrovskih promjena, tako da je Ministarstvo
kulture promijenilo sedam ministara. Saznali smo da je trenutni ministar poela svoj
mandat sa ne vie od deset saradnika, brojem koji se u meuvremenu uveao na oko 25
(ukljuujui i osoblje novog Sektora za medije). Ministarstvo kulture obavlja poslove
uprave kao resorni organ Vlade Republike Crne Gore. Vri nadzor nad nacionalnim
institucijama, uglavnom iz oblasti kulturnog nasljea. Zabeljeili smo da se tri vane
institucije na nacionalnom nivou, Crnogorsko narodno pozorite (Podgorica), Kraljevsko
pozorite Zetski dom (Cetinje) i Dravni arhiv (Cetinje) finansiraju direktno iz budeta
Republike van budeta Ministarstva kulture koje samo nadgleda njihov rad.
Od cjelokupnog dravnog budeta, iznos od oko 2,5% (bez Sektora za medije taj
procenat iznosi 1,54%) ide za finansiranje kulture, ukljuujui i obnovu i modernizaciju
infrastrukture. 92 % ovog budeta pokriva fiksne trokove, ostavivi svega 8% za
programske aktivnosti. Iako ovaj procenat moe izgledati kao prihvatljiv i uporediv sa
budetima ostalih drava, tokom naih razgovora nekoliko puta nam je ukazano na
naizgled nepodnoljive finansijske nedostatke. Takoe smo stekli utisak da bi efikasnosti
administaracije u njenoj strukturi i menadmentu koristila modernizacija, npr. putem
komunikacionih tehnologija. Saznali smo da institucije, ak i one vee, jo uvijek rade
bez pristupa Internetu i bez adekvatne tehnike podrke.
45
7
Svjesni finansijskih problema, mi predlaemo da se uloi vie napora u snadbijevanje
institucija neophodnom kompjuterskom opremom i, to je ne manje vano, da se prue
programi obuke za pravilno korienje pomenute opreme.
U Nacionalnom izvjetaju se esto skree panja na postojee zakonske odredbe, ali i na
nedostatak istih u veem broju djelatnosti. Naravno da je oigledna potreba za
definisanom pravnom osnovom - to je i uobiajeno za sve zemlje, ali nam se na
momente uinilo da je ta potreba pokrie za druge probleme. Navodimo dva primjera: na
22. str. Nacionalnog izvjetaja pomenut je Zakon o pozorinoj djelatnosti (mi nijesmo
vidjeli tekst tog Zakona, kao ni druge pravne dokumente), koji normativno ureuje
oblast pozorita, od 2001. godine. Na 27. str. istie se potreba za pravljenjem novog
Zakona o kinematografiji koji bi regulisao nain uvoza i prikazivanja filmova. Mi
naravno uviamo potrebu za uspostavljanjem pravila koja bi sluila filmskoj produkciji,
kao vid ekonomske promocije, ali ostaje pitanje zato se prikazivanje filmova ne bi
prepustilo samostalnom ekonomskom regulisanju. Ovim se implicira da kinematografija
najvjerovatnije ne bi ostala pod zatitom drave, kao to je navedeno na 28. str.
Nacionalnog izvjetaja. Slini aspekti se mogu primjeniti i na polju izvoakog
stvaralatva. Pravi problem je u nedostatku potrebnih subvencija.
Stekli smo utisak da bi poboljanje saradnje meu ministarstvima bilo od pomoi u
mnogim oblastima. Uzmite za primjer odnose izmeu umjetnosti i edukacije:
Moramo biti svjesni injenice da se vrijednosti kulture mogu prenijeti na nove generacije
samo kroz dobro utvren obrazovni sistem (ne ignoriui zadatak porodica, na alost
veoma esto zaputenih ili siromanih). Treba uzeti u obzir i porast uticaja novih medija
(TV ukljuujui privatne kanale-, elektronskih igrica, Interneta) na mlade ljude, to
dovodi do otuenosti. Ovim bi se stvorilo drutvo iji graani nijesu voljni, niti sposobni
da djeluju i da se ukljue u drutvena pitanja, to je neophodno za demokratiju.
Neophodno je postojanje kritike svijesti graana koji prihvataju dravu kao neto svoje
lino, kao izazov i zadatak.
Bilo bi od izuzetnog znaaja istai ulogu umjetnosti u onome to se zove Mlade
kreativne industrije (moda, dizajn, arhitektura, propaganda i dr.). Umjetniko stvaranje
je u tome veoma vano i mora biti pravilno postavljeno na tritu.
Uopteno govorei, dobro organizovan pristup integrisanja kulture izmeu ministarstava
turizma, ekonomije, rada, obrazovanja i ureenja prostora mogao bi ojaati oblast
kulture.
Naravno, mi bismo preporuili da se strateki dokument izradi na vrstim i irokim
osnovama, to jest u integraciji sa kulturnom zajednicom zemlje, a to bi bio rezultat
temeljnog procesa diskusije. Rezultati projekta MOZAIK, ukljuujui Nacionalnu
debatu, mogli bi koristiti kao osnova za jedan takav dokument.
46
8
5. Odreene oblasti
5.1. Kulturna batina
Draemo se onoga to je istaknuto na naem sastanku sa predstavnicima nacionalnih
institucija smjetenih na Cetinju i u Podgorici (Republiki zavod za zatitu spomenika
kulture, Narodni muzej Crne Gore, Centralna narodna biblioteka, Dravni arhiv, Centar
za arheoloka istraivanja Crne Gore, Republiki zavod za zatitu prirode i Prirodnjaki
muzej Crne Gore):
Veina direktora i njihovih saradnika nije bila upoznata sa Nacionalnim izvjetajem, a
neki nijesu ni uli za njegovo postojanje. Samo u nekoliko sluajeva nai sagovornici su
doprinjeli izradi Nacionalnog izvjetaja, ali bez uvida u konanu verziju. To je na neki
nain otealo na razgovor.
Glavne brige institucija su nedostaci tehnike, adekvatnog finansiranja, kvalifikovanog
osoblja, adekvatne saradnje sa dravnim organima, praktine saradnje i harmonizacije
irom zemlje. U odreenim oblastima, struna obuka je nedovoljna i nedostupna u zemlji.
Veoma je izraena potreba za arheolozima, arhivistima, restauratorima i zanatlijama u
tradicionalnim sektorima.
Vano je istai da je Fondacija za otvoreno drutvo (Fondacija Soro) uglavnom ispunila
vaan zadatak u toku tranzicionog perioda na Balkanu, a u Crnoj Gori posebno. Ovaj
izvor finansiranja i pruanja obuke nije, na nau alost, vie dostupan.
Neki od naih sagovornika su bili miljenja da je dravni sistem generalno zastario.
Nedostajala je Nacionalna kulturna politika, prioriteti, ciljevi i metodologija sagledavanja
problema i njihovo mogue rjeavanje.
Suoili smo se u vie navrata sa komentarima koji se odnose na Srpsku pravoslavnu
crkvu u Crnoj Gori: Mnoge crkve, uvrtene u listu nacionalnih spomenika su bile
naputene tokom komunistikog perioda, a sada propadaju. Izgleda da crkveni poglavari
niti prepoznaju, niti se pridravaju zakona i regulative koji se odnose na zatitu kulturnog
nasljea, kao npr. daju na prodaju zemljita i zatiene graevine ili na neodgovarajui
nain mijenjaju upotrebu i izgled tih graevina. Izgleda da crkva ne podlijee dravnoj
regulativi, ve ima koristi od ekstrateritorijalnih prava. Poto nijesmo saznali nita o
pravnoj regulativi izmeu drave i crkve, ne moemo iskljuiti problem za postojanjem
sporazuma izmeu njih.
to se tie oblasti arheologije, bili smo zaprepaeni saznavi da Centar za arheoloka
istraivanja nema svoje prostorije (visoku cijenu kirije za iznajmljeni kancelarijski
prostor drava ne uplauje na vrijeme, rizik od iseljenja) i nema adekvatnu tehniku
opremu. To je veoma alosno jer bi se Crna Gora mogla okarakterisati kao evropska
riznica arheologije i istorijskih znamenitosti. Budet ovog Centra je apsolutno nedovoljan
u odnosu na svoj izuzetno veliki zadatak. Ni jedno od arheolokih nalazita nije otvoreno
47
9
za javnost, a Centar nije u mogunosti da to promjeni. U nastavku razgovora saznali smo
da postojee NVO organizacije nijesu u mogunosti ili ne ele da preuzmu odgovornosti.
Od direktora Republikog zavoda za zatitu prirode uli smo da priblino 25% dravne
teritorije treba da bude zatieno (trenutno je 7,6% zatiene teritorije) i predloili smo
Vladi i autoritetima na koje se ova problematika odnosi da pogledaju novu European
Landscape Convention (Konvencija prirodne okoline Evrope) sa ciljem da razviju
politiku i pristup reavanju ovog problema. Savjet Evrope bi svakako mogao pruiti
odreenu pomo.
Iz perspektive Republikog zavoda za zatitu spomenika kulture privatizacija u zemlji je
otpoela brzo sa nedovoljnom pravnom zatitom. Turizam, mada trenutno nedovoljno
razvijen, vjerovatno e stvoriti veliki problem kada je u pitanju zatita kulturnog
nasljea.
Razmatrajui biblioteku oblast saznali smo da Narodna biblioteka ima prilino dobre
kontakate sa partnerima iz inostranstva, traei razmjenu iskustava kada je u pitanju
savremena tehnologija i kontinuitet u strunom osposobljavanju, primjeni meunarodnih
standarda i konvencija. Odnosi izmeu nacionalne i optinskih biblioteka treba da se
poboljaju, kao i sardanja putem umreavanja.
Prirodnjakom muzeju Crne Gore nedostaje potreban izlobeni prostor, jer se lokacija
renovira. Izraena je elja za razvojem meunarodne saradnje radi bolje prezentacije
eksponata, kao i za razmjenom eksperata. Bili smo zadovoljni kada smo saznali da muzej
izdaje nauni asopis i da planira ovogodinju periodiku u vidu CD-ROM-a o prirodnoj
zatiti i promociji, koji je otpoeo prije kraja 2003. godine (predloili smo im da se
poveu sa slubom zatite prirode Savjeta Evrope i da konsultuju NATUROPA, asopis
Savjeta Evrope, naroito posebno izdanje o jugoistonoj Evropi).
Na naem sastanku u Kotoru sa direktorima Regionalnog zavoda za zatitu spomenika,
Pomorskog muzeja Crne Gore, Istorijskog arhiva Kotora, NVO-a Expeditio, NVO-a
Centar za zatitu i prezentaciju arhiva i Hrvatskog graanskog drutva saznali smo:
U Kotoru se nalazi 40% nepokretnog i 62% pokretnog nasljea Crne Gore, koje je u
ogromnoj mjeri stradalo u zemljotresu 1974. godine, u UNESCO-voj je svjetskoj batini i
bilo je stavljeno na listu ugroenog nasljea. Razvojni izvjetaj e biti dostavljen u
februaru 2004. godine i nacrt menadment plana bi trebao biti zavren do poetka 2005.
godine.
Glavni problem treba sagledati u oblasti turizma: prema rezultatima istraivanja samo 7%
turista pokazuje interes za kulturu i samo se 4% trokova za ouvanje nasljea moe
pokriti prihodom od turizma. Masovni turizam se smatra velikom opasnou za ouvanje
kulturnog nasljea. Saradnja sa lokalnom samoupravom treba da se pobolja, kao i
angaman NVO-a.
48
10
Istorijski arhiv Kotora je kadrovski nepopunjen (samo pet zaposlenih na 1000m arhivske
grae- u poreenju sa 77 zaposlenih u Dravnom arhivu na Cetinju).
Nedovoljna je koordinacija izmeu urbanog planiranja i nove izgradnje. Strunjaci za
batinu nijesu ukljueni, niti konsultovani, a saradnja izmeu susjednih optina praktino
ne postoji.
Postoji jaka potreba za informacijama o najboljim praksama na evropskom nivou.
Centralna vlast treba da razvije inicijative i obezbijedi finansijska sredstva za NVO
sektor. Pomenuli smo postojee Evropske kulturne mree kao to je Europa Nostra ili
EFAH koje bi trebalo konsultovati.
5.2. Likovna umjetnost
U razgovoru sa dekanima i profesorima obrazovnih institucija umjetnosti na Fakultetu
likovnih umjetnosti na Cetinju uli smo da je nova legislativa usvojena prije dva mjeseca,
ali se jo uvijek eka poetak njene primjene uglavnom u oblasti nastavnog plana.
Profesori su traili od Vlade da ukljui umjetnike u meunarodnu razmjenu programa.
Udruenje likovnih umjetnika, sada NVO, ima 250 lanova, od kojih je 80% diplomiralo
na Fakultetu likovnih umjetnosti. Prelaz iz dravnog u ne-vladin sektor je stvorio
probleme, uglavnom zbog toga to je drava prestala da finansira udruenja, a drugi
vidovi finansiranja se ne mogu pronai. Finansijska situacija, socijalno osiguranje i status
umjetnika u zemlji je pod rizikom. Nedostaju ateljei/radni prostori za umjetnike.
U Crnoj Gori postoji 25 privatnih galerija, 15 od njih su su lanice Udruenja privatnih
galerista. Galerije nemaju ekonomsku sigurnost, poto trite nije dovoljno razvijeno.
Udruenje istoriara umjetnosti (NVO) uspijeva da putem sponzorstva iz svijeta biznisa
obezbijedi minimum finansijskih sredstava. Za njihov projekat Istorija umjetnosti Crne
Gore jo uvijek nedostaju sredstva; dravna podrka se ne moe oekivati. Njihovu
internet prezentaciju sponzorisao je mecena iz Londona (Velika Britanija).
Cetinjski Bijenale nam je predstavljen sa izvjesnom dozom ponosa. Poeo je 1991.
godine sa meunarodnim ueem tri zemlje. U svom programu 2002. godine 51%
uesnika je bilo iz Crne Gore, a 49% iz inostranstva. 70% sredstava obezbjeuje drava,
a 30% iz inostranih izvora. Organizatori u Cetinjskom bijenalu vide korisnu platformu za
razvoj likovne umjetnosti u zemlji. Dodatna inostrana sredstva bila bi od velike koristi.
Prisutna je jaka elja za inteziviranjem odnosa sa umjetnicima i asocijacijama iz
inostranstva. Problem koji se odnosi na premoavanje vremenskog razmaka izmeu
bijenala kontinuiranim radom jo uvijek treba da se rijei.
Predstavnik Sekretarijata za kulturu Optine Podgorica je pomenuo strateki plan za
kulturni razvoj Podgorice, koji e biti dostupan i na engleskom jeziku. Istaknuto je da je
poseban dio posveen meu-sektorskim i multi-etnikim aktivnostima i planu formiranja
radnog prostora za umjetnike.
49
11
Vie puta su ponovljene albe na politiki sektor (Parlament i Vlada) koji ne pokazuje
interes za pitanja umjetnosti i kulture uopte.
5.3. Muzika
Crna Gora sa svojom dugom i jakom muzikom tradicijom nema simfonijski orkestar,
osim vienamjenskog orkestra koji je povezan sa RTV, a koji se satoji od 25 stalnih i 12
honorarnih muziara ( reeno nam je, sa izvjesnom dozom nostalgije, da se prije 25
godina ta organizacija sastojala od 250 lanova cjelokupni orkestar, mijeani hor, djeji
hor).
Muzika (instrumentalna obuka) je skoro ekskluzivno u rukama polu-privatne inicijative
(kola za talente, samo za gudake instrumente), koja radi od od 1992. godine sa 15
nastavnika, ije su plate isplaivane iz dravnih sredstava, i 45 uenika.
Zajednica muzikih kola je organizovala muzike radionice, ele da organizuju
meunarodno takmienje za flautu, ali im trebaju sredstva, prostor, oprema i kontakti.
Ne postoji zvanina srednja baletska kola ili kola za moderni ples, osim NVO-a
Ballo, koji prua baletsku obuku, odnosno nastavak obrazovanja balerina posle
zavrene nie baletske kole koja djeluje u okviru Centra za muziku i balet Vasa Pavi.
Reeno je da ne postoji perspektiva za ovu djelatnost kada je u pitanju trite ili
zapoljavanje, jer nema ni operskog ni baletskog ansambla u Crnoj Gori.
5.4. Kinematografija
Filmska produkcija je praktino na ivici egzistencije. Naveden je jedan primjer skoranje
glavne filmske produkcije u organizaciji MAPE. Ranije su postojali dobro opremljeni
studiji i struktura koja je u potpunosti funkcionisala. Crna Gora sa svojim raznolikim
pejzaem je izvanredno podruje za snimanje pod vedrim nebom.
Trenutno u zemlji postoji samo osam bioskopa (u poreenju sa 25 koliko ih je bilo 1978.
godine) sa siromanom i zastarjelom tehnikom opremom. Samo dva od njih funkcioniu
nezavisno, dok se ostalih est, koji su dio kulturnih centara, finansiraju iz javnih
sredstava.
Neophodno je stvoriti jak bioskopski esnaf. Postoji inicijativa 50 bioskopa za Crnu
Goru i elja da se uestvuje na Filmskom festivalu u Hercegovini. Postoji Udruenje
filmskih radnika koji broji 145 lanova.
Znaajan aspekt je konkurencija u vidu novih medija, uglavnom televizije i video trita,
a piraterija dodatno ugroava ovaj sektor. Ne postoje poreske olakice za produkciju
50
12
kulture, nema priliva dravnih sredstava, niti podrke putem garancija za produkciju,
promociju i distribuciju.
5.5. Pozorite
U Nacionalnom izvjetaju pie da postoje dva nacionalna pozorita: Kraljevsko pozorite
Zetski dom na Cetinju i Crnogorsko narodno pozorite u Podgorici. Na alost,
predstavnici Crnogorskog narodnog pozorita nijesu bili u mogunosti da prisustvuju
razgovoru sa ekspertskom grupom.
Saznali smo iz Nacionalnog izvjetaja da Gradsko pozorite u Podgorici nema svoje
prostorije. Isto se odnosi i na Gradsko pozorite u Nikiu.
Jo dva ili tri pozorita postoje u zemlji, bez svog prostora, izvodei svoje predstave na
profesionalnom nivou sa ad-hok ansamblima. Iz nekih sporednih pria shvatili smo da
cjelokupna pozorina djelatnost zasluuje vie panje, bilo to od strane politike, bilo od
strane javnosti. Izgleda da Crnogorsko narodno pozorite u Podgorici strukturalno dri
veoma zatvornu poziciju (autistinu) sa slabom komunikacijom sa pozorinim miljeom
uopte u zemlji. Reeno nam je da Kraljevsko pozorite na Cetinju ima potrebu za
fundametalnom opravkom i renorviranjem svojih prostorija, jer je zgrada u stanju skoro
opasnom za gledaoce.
Nezavisne pozorine grupe ne mogu dobiti sredstva u kontinuitetu, a privatno finansiranje
je skoro nemogue pronai.
5.6. Izdavatvo-periodika
Saznali smo da je, u procesu tranzicije, konkurencija izmeu dravnih i privatnih
izdavakih kua ostala veliki problem. Nai sagovornici su zajedno izjavili da treba
ukinuti dravni monopol. Privatni izdavai, kao to su Matica, Ars ili Mobil Art, alili su
se na nedostatak dravnih sredstava i na pravila koja reguliu smanjenje taksi. Trite u
Crnoj Gori je veoma malo; nedostaju prevodioci i komunikacija. Postoje pokuaji da se
uspostavi saradnja sa partnerima iz Bosne, Hrvatske i Srbije putem zajednikih
publikacija (ne postoje jezike barijere). Bilo kako bilo, carina i ogranienja zbog taksi
prave smetnju.
Inicijativu (preuzetu iz ranijih iskustava drugih zemalja) dnevnog lista Vijesti je
vrijedno pomenuti: za odreeni vremenski period ove novine izdaju knjige, jednom
nedeljno, (uzgred reeno, koje se tampaju u Barseloni, panija!) autora XX vijeka, a
koje se prodaju zajedno sa novinama po maloprodajnoj cijeni od 2,99 EUR. Tira iznosi
40 000 kopija i toliko je uspjean da se zove Dogaajem godine. Zgodno je pomenuti
da je uobiajeni tira knjiga daleko ispod 1000, u prosjeku 500 primjeraka. Cijene knjiga
su veoma visoke, trite je premalo, ne postoji pravi lanac knjiara u zemlji, tako da
izdavai sami organizuju prodaju. Traeno je apsolutno oslobaanje od taksi -kao za
osnovne prehrambene proizvode.
51
13
5.7. Meunarodna saradnja
Ekpertska grupa je saznala od zamjenika direktora Republikog zavoda za meunarodnu
kulturnu, naunu i tehniku saradnju da se drava i kulturni milje nijesu jo u potpunosti
oporavili od perioda sankcija i izolacije koji je obeljeio poslednju dekadu XX vijeka.
Zavod se trudi da to nadoknadi subvencioniranjem i pomaganjem razvoja meunarodnih
kontakata za crnogorske samostalne umjetnike i grupe. Trenutno postoji oko 30
bilateralnih ugovora o saradnji na dravnom nivou. Zavod raspolae sa budetom od
skoro 500 000 EUR, od kojih je 300 000 EUR namjenjeno za finansiranje projekata. Vodi
veliki broj projekata, meu kojima je i projekat Dani kulture Srbije i Crne Gore koji e se
odrati 2005. godine u Njemakoj. Reeno nam je da se odnos izmeu Zavoda i
Ministarstva kulture mora revidirati kada je u pitanju raspodjela zadataka i obaveza.
5.8. Regionalne aktivnosti
Predstavnici grada Nikia su nam omoguili uvid u lokalnu djelatnost kulture. Ovdje je
takoe Nacionalni izvjetaj bio nepoznat veini naih sagovornika, ukljuujui i
Gradonaelnika. On je naglasio da je finansijska situacija optine Niki, kao i svih
njenih institucija, izuzetno siromana. Prema njegovom miljenju, ne postoji nikakva
nacionalna kulturna politika, izjava koja je potvrena u Nacionalnom izvjetaju. Optine
imaju pravo na budetsku podrku, ali nam je reeno da Vlada ne ispunjava svoje
obaveze na vrijeme i u dovoljnoj mjeri. Zbog toga optina mora da se osloni na svoja
apsolutno nedovoljna sredstva za kulturu.
Izgleda da su odnosi izmeu glavnog grada i provincije optereeni nekom vrstom
disbalansa. Predoeni su odreeni detalji: 20.000 EUR je dodijeljeno Podgorici za uee
na Sajmu knjiga u Beogradu, dok je samo 1.000 EUR dodijeljeno Nikiu. Crnogorsko
narodno pozorite u Podgorici ima 200 zaposlenih i 25 glumaca sa stalnim ugovorima, a
pozorite u Nikiu ima samo 7 zaposlenih, sa povremenim angaovanjem glumaca.
Republika Vlada duguje subvencije Centru za kulturu u Nikiu. Iako treba isplatiti
plate, doprinosi za programe pristiu samo djelimino i sa zakanjenjem, subvencije za
struju, odravanje, stacionar itd. ne stiu uopte. Cjelokupni deficit Centra ugroava
njegovo postojanje.
Prostorije Gradskog pozorita su neuslovne, pa se predstave igraju u trnom centru.
Subvencije za program u 2003. godini iznosile su 5 000 EUR umjesto 50 000 EUR koje
je obeala Vlada.
Neke ne-vladine organizacije, kao Akord i Zahumlje, pokuavaju da nadoknade
nezadovoljavajuu situaciju zvaninih institucija organizujui aktivnosti za djecu uli
smo za jednu interesantnu inicijativu organizacije koncerata protiv zloupotrebe droge,
vodei amatersko pozorite, baletsku kolu, muziki studio.
Primjer Nikia i njegovih institucija kulture izgleda da pokazuje nedovoljnu povezanost
izmeu institucija unutar zemlje, nedostatak komunikacije i oigledan problem
52
14
povezivanja u mreu, u odreenoj mjeri zbog nedostatka kompjutera i pristupa Internetu.
Vie puta smo bili zamoljeni da pomognemo u uspostavljanju meunarodnih kontakata sa
institucijama koje rade u slinim oblastima.
Predstavnik NVO-a Logos je objasnio njihov rad: obezbijeivanje stabilizacije u
regionu premoavanjem nedostataka u oblasti dalje edukacije nastavnika, revidiranje
pregleda obrazovnih reformi u zemlji.
Gradsko pozorite Niki treba da 2004. godine proslavi 120 godina postojanja. Svi se
nadaju da e se povodom tog jubileja rijeiti postojei problemi.
5.9. Prava pripadnika nacionalnih i etnikih grupa
Sekretar Ministarstva za zatitu prava pripadnika nacionalnih i etnikih grupa nas je
informisao o projektu formiranja Centra za pripadnike nacionalnih i etnikih grupa u
2004. godini. Uraen je nacrt Zakona o slobodi i pravima nacionalnih i etnikih grupa.
Drugi Zakon koji je u pripremi izdvojie 1% dravnog budeta za pripadnike nacionalnih
i etnikih grupa. Sporazumi sa Albanijom, Hrvatskom i Bosnom oko meusobnog
priznavanja diploma se privode kraju.
Dani kulture pripadnika nacionalnih i etnikih grupa sa Folklornim ansmblima i
izlobama odrani su prvi put u decembru 2003. godine i odravae se jednom godinje i
ubudue. Organizovani su u saradnji Ministarstva i ne-vladinih organizacija, a posebna
panja posveena je ove godine Romima.
Stekli smo utisak da bi sledeih godina bilo preporuljivo da se ukljui vei broj
predstavnika relevantnih nacionalnih i etnikih grupa u pripremni rad i realizaciju ovih
Dana kulture, dajui im vei stepen odgovornosti.
Ministarstvo raspolae sa budetom od 200.000 EUR za finansiranje aktivnosti
pripadnika nacionalnih i etnikih grupa i dodjeljuje sredstva bez kosultativnog tijela. Mi
predlaemo da se trae konsultacije od relevantnih organizacija i pojedinaca i da se
uspostavi jedan savjetodavni odbor za teme koje se tiu pripadnika nacionalnih i etnikih
grupa.
5.10. Mediji
Pomonik ministra za medije nas je uputio na visoke standarde legislative i pravila u
zemlji, a u skladu sa evropskim standardima. Usavren i stalan dijalog je ostvaren
unutar zemlje i sa institucijama van nje. Dravi je neophodna pomo u vidu usluga
(najbolja praksa) i u finansiranju.
Od ostalih uesnika na ovom sastanku sa predstavnicima medija jo jednom smo uli
albe na nepostojanje dravnog prilaza koherentnoj kulturnoj politici.
53
15
Dravna RTV stanica Crne Gore ima problem sa nedovoljnim finansiranjem, samo 2,6
miliona EUR je alocirano na njen raun umjesto obeanih 8 miliona EUR. Konkurencija
sa privatnim stanicama (kao npr. Pink TV) je bila izazov, ali i teret.
uli smo da su mnogi mediji bankrotirali ili ak mogu nestati zbog prestanka dravnog
finansiranja. Ovo se ne bi odrazilo samo na tampane medije, ve i na elektronske. Neki
kau da bi ovo moglo ugroziti slobodu izraavanja miljenja, dok drugi smatraju da su
mediji izgubili svoje pravo na postojanje pod okriljem novog demokratskog sistema, s
obzirom da postoje jo iz vremena komunizma ili ranijeg perioda tranzicije.
6. Komentari i zakljuci
Ve smo ranije u ovom izvjetaju pomenuli, da na nae iznenaenje, Nacionalni izvjetaj
nijesu vidjeli donosioci odluka u zemlji i zbog toga im je bilo nepoznato njegovo
postojanje. Samo je par njih doprinijelo izradi Izvjetaja, ali bez uvida u finalnu verziju
teksta.
Ekspertska grupa je povremeno imala utisak da je vie panje trebalo posvetiti ueu
zasnovanom na meusobnom priznavanju. Kao i u drugim zemljama koje prolaze kroz
politiku i strukturalnu tranziciju, sa jedne strane, mnogi predstavnici starije generacije su
bili puni nade i mnogi od njih su sada puni razoarenja zbog neispunjenih obeanja i
oekivanja, a sa druge strane, predstavnici novih dolazeih generacija, puni energije i
elja, rizikuju da se povuku ili padnu u zaborav, ukoliko im se ne oda dovoljno priznanje.
Stalan razvoj meusobnog priznavanja izmeu drave i njenih predstavnika, sa jedne
strane, i uesnika aktivne kulturne scene, sa druge strane moe biti plodan korak kada
je u pitanju efektivnost, produktivnost i prihvatljivost za dobrobit svih. Jedan od koraka
bi mogla biti iroko organizovana Nacionalna debata o kulturi i njenom razvoju u zemlji
u okviru projekta MOZAIK.
6.1. Nedostatak stratekog dokumenta
U svojoj uvodnoj rijei Nacionalnog izvjetaja (str.4) Ministar izjavljuje da Crna Gora
nije imala, niti ima danas strateki dokument koji bi definisao svoj srednjoroni ili ak
dugoroni koncept kulturne politike.
Mada takav nedostatak konceptualnog planiranja nije specifian samo za Crnu Goru u
poreenju sa drugim evropskim zemljama, ova injenica ostaje kao takva, naroito ako se
uzmu u obzir finansijski nedostaci i problemi odreivanja kompetencija i regionalne
diferencijacije. Takvo stanje jasno zahtijeva solidnu osnovu za donoenje odluka, dobru i
najefektivniju alokaciju finansijskih resursa.
Glavni izvor finansiranja kulturnog ivota je drava sa svojim budetom. Mi ne
vjerujemo, niti je nae iskustvo dokazalo, da e takav strateki dokument moi da rijei
54
16
sva pitanja i probleme. Meutim, u isto vrijeme se ne moe porei da odreene
perspektive i vizije mogu biti od izuzetne pomoi na svim nivoima u razvoju, na neki
nain, strukturisanog kulturnog ivota. Ovakav dokument slui mnogim ciljevima: stvara
osjeaj za transparentnost i moe biti poziv za vee uee relevantnih miljea. Neko moe
rei da generalno nedostaju podesni i adekvatni podaci i brojke koji su neophodni za
planiranje u kulturnom sektoru. Takvi podaci slue profesionalcima na razliitim
nivoima, bilo to u politikom ili strunom savjetodavnom sektoru radi donoenja odluka
sa stratekim perspektivama. Strateki plan mora, zasigurno, biti zasnovan na opsenom
statistikom materijalu, koji izgleda nedostaje, kao to je navedeno u uvodu Nacionalnog
izvjetaja (str.8).
Proitali smo (str.12) o namjeri formiranja Centra za istraivanje i razvoj Crne Gore.
Mogue je da takav centar moe iznijeti jedan takav strateki posao, zasnovan na
pouzdanom materijalu.
U svakom sluaju, Crnoj Gori je potrebno
dobro organizovana baza informacija kulturnih aktivnosti u cijeloj zemlji.
baza podataka i pogodna diseminacija najboljih praksi, zasnovana na
meunarodnom iskustvu, za menadment u kulturi (u irem smislu) i praktini
umjetniki rad.
Raspoloivo sredstvo umjetnicima, kulturnim radnicima i donosiocima odluka za
uspostavljanje meunarodne saradnje i razmjene posebnog umijea (know-how).
Ako jedan takav strateki dokument bude odobren od strane Vlade u cjelini i Parlamenta,
to moe uvrstiti pozicije i prema drugim ministarstvima, posebno Ministarstvu finansija.
Takav strateki dokument moe svakako predloiti veze sa edukativnim i ekonomskim
sektorom. Bilo bi dobro da Ministarstv kulture uspostavi strateko partnerstvo sa ostalim
ministarstvima, kao i sa intelektualcima, ekonomskim snagama i sa cjelokupnim NVO
sektorom.
elimo da naglasimo da politika struktura kulture i njena integracija u generalne nacrte
politika u Crnoj Gori bude raspravljana na razliitim nivoima, uglavnom u okviru
nacionalne Vlade. Generalni strateki plan za razvoj kulture moe biti korisno sredstvo.
Trebalo bi pojaati saradnju izmeu ministarstava (vidjeti nae primjedbe vezane za
mlade kreativne industrije). Smatramo da bi od koristi bila grupa za planiranje
sastavljena od visoko kompetentnih strunjaka iz ove oblasti i politiara (think tank).
55
17
6.2. Umjetniki savjet za Crnu Goru?
Iako je Crna Gora zemlja sa malom populacijom, njena geografska prostranost je dosta
velika. Upoznali smo se sa regionalnom dispoporcijom, kako kulturne strukture i
aktivnosti od sjevera do juga, tako i sa odnosom urbane i ruralne populacije.
Evidentno je da regionalne vlasti, osobe koje snose odgovornost na polju kulture na svim
nivoima, treba da se integriu u opti proces razmatranja kulturne strukture. Politike
razliitosti ne bi trebale biti smetnja za slobodnu i otvorenu debatu.
Bez elje da posebno naglasimo naa opaanja u razgovorima sa predstavnicima Nikia,
poto je to bio jedini grad u kom smo se upoznali sa nekim aspektima regionalne i
optinske strukture, nijesmo mogli da ne opazimo nekoliko stvari koje prouzrokuju
potekoe na optinskom nivou, a koje su rezultat barem dijelom politikih partijskih
razlika izmeu centralnih i lokalnih vlasti.
Imajui u vidu da je u periodu od samo deset godina u zemlji promjenjeno sedam
ministara kulture, pitamo se da li je, u cilju smanjenja politikih razlika i problema,
zamislivo i savjetodavno osnovati Nacionalni umjetniki savjet Crne Gore, moda
zasnovan na modelima drugih zemalja, kao na primjer Velike Britanije. Takva primjena
bi znaila dodjelu tom tijelu u kom bi dravne vlasti bile predstavljene pored drugih
strunih lanova odreenih zadataka politikog savjetovanja, umjetnikog razvoja i
finansiranja, ukljuujui superviziju funkcionisanja institucija. Moe se govoriti o
prednostima i nedostacima ovakve strukture, ali je oigledno da bi Umjetniki savjet bio
nezavisan od svakodnevnih politikih pitanja i, iznad svega, od ishoda politikih izbora.
Umjetniki savjet moe garantovati vie stabilnosti i kontinuitet, to bi pomoglo kulturnoj
zajednici, kao i donosiocima politikih odluka. Moemo zamisliti da bi Centar za
istraivanje i razvoj kulture, gore pomenut (pogledati takoe Nacionalni izvjataj str.12),
mogao moda biti nukleus za taj Umjetniki savjet. Takoe jednako moemo zamisliti da
komisije koje djeluju na razliitim poljima (vidjeti Nacionalni izvjetaj str.12, - na alost
nijesmo imali dovoljno vremena da se malo bolje upoznamo sa tim tijelima-) mogu biti
korak ka neemu slinom Umjetnikom savjetu.
6.3. Finansiranje umjetnosti
Suoili smo se sa razliitim iznosima koji se odnose na finansiranje ili uee budeta na
nacionalnom i regonalnom nivou. Ne moemo utvrditi da li postoje pravi strukturalni
nedostaci. Ukoliko je tako, predloili bi smo da se detaljniji podaci ustanove. Vjerujemo
da bi bilo dobro da Vlada pokua da pronae nove izvore za finansiranje kulture, imajui
u vidu da su mogunosti unutar dravnog budeta i najvjerovatnije e tako i ostati
prilino limitirane.
U tom cilju, legislativa koja se odnosi na oporezivanje i na oslobaanje poreza bi trebala
biti razmotrena za polje kulture. Trebalo bi ispitati modele drugih zemalja. Sponzorstvo
56
18
jedino moe biti razvijeno davanjem podsticaja moguim donatorima. Posebne porezne
stope bi trebalo primjeniti za produkciju u kulturi i u oblastima koje se odnose na kulturu,
kao to je izdavatvo i periodika.
6.4. Struno usavravanje
Stekli smo utisak iz razgovora sa mnogim kulturnim radnicima da u oblasti kulture treba
da se unaprijedi usavravanje i moda da se primjeni novi strukturalni pristup. Visoki
stepen profesionalizma je od esencijalnog znaaja za zemlju na putu razvoja novih
struktura, sa vie nezavisnosti od drave i, samim tim, sa potrebom za veom efikasnou
i odgovornou. To se odnosi i na oblasti administracije, raunovodstva, tampe i odnosa
sa javnou, marketinga, sponzorisanja/fund raising-a.
Mi predlaemo da se uloe napori, na primjer u saradnji sa Ministarstvom obrazovanja,
koji bi mogli da razviju nastavni plan i kurseve za obuku koji bi dali sposobne menadere
u kulturi i pruili instrukcije kulturnim organizacijama i institucijama na razliitim
nivoima za strukture, funkcionisanje, programiranje, marketing i menadment kulturnih
institucija.
6.5. NVO sektor
Godine tranzicije su stvorile u Crnoj Gori fundamentalne promjene u kulturnim
strukturama. Mnoge od dravnih institucija su se transformisale u ne-vladine organizacije
(NVO-e), uglavnom finansijski podravane od strane drave. Takve NVO-e postoje kao
samostalne i ne podlijeu instrukcijama drave. Sa tradicionalne take gledita, ovo se
moe smatrati optereenjem, ali je evidentno da institucije koje funkcioniu kao NVO-i
rade sa veim osjeajem za odgovornost i efikasnost. NVO-i i oni koji rade u njima
zasluuju vie povjerenja. Vlada bi trebala da razvije pozitivniji i dinaminiji stav prema
NVO-ima koji djeluju u kulturi. Savjet Evrope je dostupan za saradnju, jer postoje
pozitivna iskustva dostupna iz MOSAIC i STAGE projekata.
Trebalo bi uloiti posebne napore kada je u pitanju razvoj turizma, kulturni turizam koji
je kompatibilan sa potrebama konzervacije i zatite kulturnog i prirodnog nasljea. Jo
jednom, to bi mogao biti zadatak za meu-ministarsku saradnju punu povjerenja,
ukljuujui strunjake unutar zemlje.
Institucijama kulture, bile one dravne ili ne-vladine, potrebna je bolja tehnika oprema.
Pristup Internetu je neophodan za pravilno funkcionisanje svih institucija. U isto vrijeme
to otvara mogunosti za meunarodnu komunikaciju sa strunim svijetom.
Vlada treba da bude aktivnija u svom pristupu prema Savjetu Evrope, traei podrku u
mnogim oblastima: kulturno i prirodno nasljee, ouvanje prirode, prelaz sa dravne
ekonomije na trinu ekonomiju, obuka u menadmentu za NVO sektor, konzervacija i
pristup arhivima.
57
19
6.6. Zakljuak
Zakljuujui naa opaanja i utiske izraavamo nae ubjeenje da Crna Gora ima sav
potencijal i preimustvo za dobar razvoj u oblasti kulture. Zemlja i ljudi u njoj se mogu
osloniti na veoma jaku kulturnu tradiciju, na dragocjeno kulturno nasljee, na kreativnu
umjetniku scenu i na veoma privreno stanovnitvo. Vidjeli smo, zaista, jaku elju da se
krene naprijed i da se uspostavi partnerstvo na meunarodnom nivou, naroito unutar
Evrope.
Opti ciljevi Ministarstva kulture, kao to je istaknuto na str.7 Nacionalnog izvjetaja i
pobrojane aktivnosti i mjere koje treba da se preduzmu na razliitim poljima su
prepoznatljive i jasno definisane.
Sa ulaganjem dobre volje i najboljih vjetina sa svih strana, uz dodatnu finansijsku
podrku, mogue je ispuniti glavne i strukturalne organizacione potrebe.
7. Preporuke
1. Odrati nacionalnu debatu o kulturi u zemlji na irokoj osnovi, pozivajui na
uee predstavnike iz svih oblasti, svih organizacija, svih NVO-a. Ako je mogue
nastaviti sa odravanjem ovakvih nacionalnih debata u redovnim intervalima.
2. Sastaviti grupu strunjaka koja e raditi na izradi stratekog plana za razvoj
kulture u zemlji, zasnovanom na rezultatima Nacionalne debate, Nacionalnog izvjetaja,
Izvjetaja eksperata i na drugim relevantnim dokumentima.
3. Iskoristiti programe i preporuke Savjeta Evrope, Evropske Unije i UNESCO-a,
kao i drugih zemalja koje su u slinoj razvojnoj fazi (uglavnom susjedne zemlje).
4. Obezbijediti tijesnu saradnju unutar Vlade, uspostavljanjem meu-ministarskih
radnih grupa, ukljuujui Ministarstvo kulture, prosvjete i nauke, ekonomije, rada i
socijalnog staranja, turizma, zatite prava pripadnika nacionalnih i etnikih grupa,
spoljnih poslova. Istraiti mogunosti meu-sektorske saradnje za razvoj oblasti mladih
kreativnih industrija (npr. moda, dizajn, arhitektura) i posebnu ulogu umjetnosti u okviru
njih. Poboljati meu-regionalne kontakte i saradnju.
5. Aktivirati Centar za istraivanje i razvoj kulture i pokrenuti ga sa jasno
definisanim zadacima, tako da on moe djelovati kao stalna grupa za planiranje i think
tank za Vladu.
6. Uspostaviti pouzdanu statistiku bazu podataka svih sektora i svih nivoa
kulturnog djelovanja u zemlji.
58
20
7. Vidjeti sa drugim kompetentnim ministarstvima (kolsko i univerzitetsko
obrazovanje) da se ojaa obrazovanje u umjetnosti i kulturi. Uzeti u obzir uticaj novih
medija na mlade. U isto vrijeme iskoristiti mogunosti novih medija za razvoj akcionih
planova. Edukovati i razvijati kulturne aktivnosti i javnost za budunost.
8. Razviti i ponuditi posebne programe obuke za kulturne radnike/menadere na
svim nivoima i ukljuiti savremene tehnologije. Otvoriti pristup globalnoj komunikaciji
putem Interneta.
9. Razviti akcione planove za priznanje, ouvanje i rad etnikih, vjerskih i kulturnih
grupa i za strukturiranu interkulturnu saradnju.
10. Pronai naine za poboljanje saradnje izmeu umjetnike zajednice i
ekonomskog/ biznis svijeta u zemlji. Razviti razumijevanje zajednikih interesa obje
strane (aspekt zajednikog identiteta) za finansiranje umjetnosti na razliite naine
(finansijska i slina podrka). Boriti se za posebna poreska pravila vezana za donacije u
umjetnosti.
11. Jaati ulogu NVO-a. Priznavati i podsticati volonterski rad. Uobliiti civilno
drutvo i osjeaj odgovornosti svakog graanina kada je u pitanju razvoj zemlje.
12. Jaati ulogu regionalnih i lokalnih vlasti. Nai u tome nain za pouzdano i
stabilno finansiranje rada regionalnih i lokalnih institucija, kao i NVO-a.
13. Nai nain da turizam postigne vei znaaj i da sredstva koja se ostvare vre
investicije za razvoj odrivog kulturnog turizma.
14. Nai nain da se aktiviraju posebni finansijski resursi za odravanje objekata
kulturnog nasljea, kao na primjer putem dodatnih poreskih prihoda od kulturnog
turizma.
15. Podsticati dijalog izmeu umjetnika i organizacija kulture sa inostranim
partnerima, kako bi pribliili svoju zemlju Evropi i imali koristi od meunarodnog
razvoja.
16. Razmotriti osnivanje Nacionalnog umjetnikog savjeta (mogue sa slinim
savjetima na regionalnom i lokalnom nivou), sa irim poljem kompetentnosti i
odgovornosti.
59
1
MINISTARSTVO KULTURE CRNE GORE
NACIONALNI PROGRAMRAZVOJA KULTURE
2011-2015.
Cetinje, mart 2011. godine
60
2
S A D R A J
I UVOD .................................................................................................................................................. 4
1.1. Koncept i misija...................................................................................................... 5
1.2. Metodologija............................................................................................................ 5
1.3. Standardi i principi............................................................................................... 5
1.4. Javni interes............................................................................................................. 6
1.5. Odrivi kulturni razvoj........................................................................................ 6
1.6. Evropska politika u oblasti kulture................................................................ 7
II NORMATIVNI OKVIR ................................................................................................................. 9
2.1. Ustav ........................................................................................................................... 10
2.2. Zakonodavstvo ...................................................................................................... 10
2.3. Meunarodni regulatorni okvir ...................................................................... 11
2.3.1. Ujedinjene nacije ...................................................................................... 11
2.3.2. Savjet Evrope ............................................................................................. 12
2.3.3. Evropska unija ............................................................................................ 12
III INSTITUCIONALNI OKVIR ..................................................................................................... 14
3.1. Ministarstvo kulture............................................................................................. 15
3.2. Dravni organi uprave i javne ustanove .................................................... 16
3.3. Optinske javne ustanove ................................................................................. 22
IV KULTURNO-UMJETNIKO STVARALATVO ............................................................... 24
4.1 Pozorina umjetnost ........................................................................................... 25
4.2. Likovna umjetnost .............................................................................................. 26
4.3. Muzika i muziko-scenska umjetnost ....................................................... 27
4.4 .Izdavaka djelatnost ........................................................................................... 28
4.5. Kinematografija .................................................................................................... 29
4.6. Manifestacije i festivali ...................................................................................... 30
4.7. Amaterska djelatnost .......................................................................................... 31
4.8. Socijalni status umjetnika i strunjaka u kulturi....................................... 31
4.8. Strateki izazovi ...................................................................................................... 32
V KULTURNA BATINA .................................................................................................................. 33
5.1. Nepokretna kulturna batina .......................................................................... 35
5.2. Pokretna kulturna batina ................................................................................ 36
5.3. Nematerijalna kulturna batina ..................................................................... 36
5.4. Muzejska djelatnost ............................................................................................ 37
5.5. Biblioteka djelatnost ........................................................................................ 38
5.6. Arhivska djelatnost .............................................................................................. 38
5.7. Kinoteka djelatnost ............................................................................................ 39
5.8. Strateki izazovi ...................................................................................................... 39
VI MEUNARODNA SARADNJA .............................................................................................. 41
61
3
VII POSEBNA PITANJA ....................................................................................... . 45
7.1. Civilni sektor i nezavisna kulturna scena ................................................. 46
7.2. Osobe sa invaliditetom .................................................................................... 46
7.3. Kultura mladih .................................................................................................... 46
7.4. Kadrovi ................................................................................................................... 47
7.5. Okvir za statistiku ...................................................... ....................................... 47
7.6. Finansiranje .......................................................................................................... 48
VIII OPTI CILJEVI I PRIORITETI ......................................................................................... 50
8.1. Jaanje pravne i institucionalne infrastrukture .................................... 51
8.2. Ravnomjeran razvoj kulture .......................................................................... 52
8.3. Stabilni izvori prihoda ..................................................................................... 52
8.4. Jaanje kadrovskih kapaciteta ....................................................................... 54
8.5. Valorizacija i revalorizacija kulturnih dobara i osiguranje efikasne
primjene integralne zatite kulturne batine ......................................... 55
8.6. Jedinstvena baza podataka u kulturi ......................................................... 57
8.7. Pormocija kulture .............................................................................................. 57
8.8. Decentralizacija upravljanja i finansiranja .............................................. 58
8.9. Meunarodna saradnja ..................................................................................... 59
IX MONITORING I EVAULACIJA ........................................................................................ 61
62
4
I UVOD
63
5
1.1.Koncept i misija
Nacionalni program razvoja kulture (u daljem tekstu: Nacionalni program)
predstavlja prvu dugoronu projekciju cjelovite reforme u kulturi Crne Gore. Pravni osnov
za donoenje ovog dokumenta sadran je u lanu 8. Zakona o kulturi (Slubeni list Crne
Gore, broj 49/08). Zakonom je propisano da Nacionalni program donosi Vlada Crne Gore,
na prijedlog organa dravne uprave nadlenog za poslove kulture, za period od pet godina.
Polazei od zakonske odrednice da je kultura u Crnoj Gori definisana kao djelatnost
od javnog interesa, Nacionalnim programom utvruju se ciljevi i prioriteti razvoja svih
segmenata kulture i odreuju organizacione, finansijske i administrativne mjere za njihovo
ostvarivanje.
Nacionalnim programom utvruje se stanje, prioriteti, mjere i ciljevi: zatite i
korienja kulturnih dobara; zatite crnogorskih kulturnih vrijednosti van Crne Gore;
kulturnog stvaralatva i produkcije; reforme institucionalnog okvira; jaanja kadrovskih
kapaciteta; nauno-istraivakog rada; amaterizma; meuresorne saradnje; preduzetnitva
u kulturi; meunarodne saradnje, i druga pitanja od znaaja za konzistentan i kontinuiran
razvoj kulture.
Mjere, aktivnosti, nosioci i dinamika realizacije utvrenih prioriteta, kao i indikatori
i mehanizmi za njegovu implementaciju i evaluaciju definisani su Akcionom planom, koji
Vlada usvaja na godinjem nivou.
1.2. Metodologija
Petogodinja strategija razvoja kulture u Crnoj Gori (2011-2015. godine) zasnovana
je na analizi svih segmeneta kulture, od naela na kojima se razvijaju djelatnosti u kulturi,
do tehnike i institucionalne potpore njenom unaprjeenju. Svrha podrobne analize
pojedinanih djelatnosti kulture bila je ukazivanje na probleme i izazove sa kojima se u
praksi susreu institucije i pojedinci. Rezultati tih istraivanja, uz sagledavnje potreba
razvoja kulture na lokalnom i nacionalnom nivou, bili su polazita za odreivanje
petodinjih stratekih prioriteta u oblasti kulture u Crnoj Gori, i precizno su definisani u
ovom dokumentu.
Na osnovu identifikovanih problema, koji su smisao ovog dokumenta, definisani su
kljuni zadaci na koje petoginji program razvoja kulture daje odgovor: postizanje
ravnomjernog razvoja svih djelatnosti kulture na nacionalnom i lokalnom nivou, jaanje
infrastrukturne i pravno-institucionalne podrke i jaanje kadrovskih kapaciteta.
1.3. Standardi i principi
Crnogorska kultura temelji se na vrijednostima tradicije, istorije i savremenih
iskustava, uz uvaavanje razliitosti kulturnih izraza svojstvenih stvaralatvu i kulturnoj
batini. Proimanje brojnih kultura na teritoriji Crne Gore vjekovima, obezbijedilo je
istorijsko utemeljenje njenoj kulturnoj raznolikosti. Stoga, valorizacija kulturnog identiteta
mora biti zasnovana na spoju tradicionalnog i savremenog.
64
6
Savremeni pristup kulturi podrazumijeva jaanje dijaloga svih nosilaca aktivnosti u
ovoj oblasti, radi poboljanja sistemskih okvira, izgradnje inoviranog pristupa kulturnoj
batini i unapreivanja kulturno-umjetnikog stvaralatva.
Nacionalni program e afirmisati rodno senzitivan pristup u procesu donoenja odluka
koje se odnose na politiku i razvoj kulture.
Ciljevi razvoja kulture bazirani su na naelima: slobode stvaralatva i potovanja
prava na kulturu; opredijeljenosti drave i lokalne samouprave da podstiu i pomau
razvoj kulturno-umjetnikog stvaralatva i da obezbjeuju zatitu i ouvanje kulturne
batine; ravnopravnog ouvanja svih kulturnih identiteta i potovanja kulturne razliitosti;
izgradnje i unapreivanja sistema kulture, u skladu sa meunarodnim standardima, a
naroito sa standardima Evropske unije; uspostavljanja efikasnog, racionalnog i kreativnog
upravljanja u kulturi; transparentnog djelovanja u kulturi; potovanja i zatite autorskog i
srodnih prava; demokratizacije kulturne politike; decentralizacije organizovanja i
finansiranja kulture.
1.4. Javni interes
Javni interes u kulturi podrazumijeva ravnomjeran razvoj kulture na cijeloj teritoriji
Crne Gore; institucionalno organizovanje i obavljanje djelatnosti kulture; zatitu i ouvanje
materijalne i nematerijalne kulturne batine; zatitu i ouvanje crnogorskog kulturno-
umjetnikog stvaralatva i kulturnih dobara van Crne Gore; stvaranje uslova za
ostvarivanje i razvoj svih oblasti kulturno-umjetnikog stvaralatva; meunarodnu
kulturnu saradnju i prezentaciju crnogorskog kulturno-umjetnikog stvaralatva i kulturne
batine; nauna istraivanja i struna usavravanja u kulturi; stvaranje uslova za podsticaj
razvoja i afirmaciju talentovanih mladih stvaralaca; podsticanje donatorstva i sponzorstva
u kulturi; ouvanje izvornih i tradicionalnih kulturnih i etno-kulturnih osobenosti; razvoj
amaterskog kulturno-umjetnikog stvaralatva; razvoj kulturno-umjetnikog stvaralatva
osoba sa invaliditetom; obezbjeivanje prostornih i materijalnih uslova za rad umjetnika i
strunjaka u kulturi; stvaranje uslova za razvoj kreativnih industrija; druge poslove od
javnog interesa, u skladu sa Zakonom.
1.5. Odrivi kulturni razvoj
Jedna od misija Nacionalnog programa jeste, da oblast kulture smjesti u kontekst
odrivog razvoja, te da njene resurse promovie kao podruja pogodna za investiranje.
Kulturna industrija, kao dio globalne strategije odrivog razvoja, u posljednje
vrijeme zavreuje znaajnu meunarodnu panju, to je sadrano u preporukama
Meuvladine konferencije o kulturnim politikama u svrhu razvoja (tokholm, 1998),
Milenijumskim razvojnim ciljevima Ujedinjenih nacija (Njujork, 2000), Svjetskog samita o
odrivom razvoju (Johanesburg, 2002). Agencije Ujedinjenih nacija svojim programskim
aktivnostima, uvrstile su oblast kulture u ostvarivanje Milenijumskih razvojnih ciljeva. Ova
pitanja predmet su Rezolucije Generalne Skutine UN o kulturi i razvoju, broj 57/249, iz
2002. godine.
65
7
Kulturna industrija podrazumijeva izdavatvo, muziku, kinematografsku i audio-
vizuelnu produkciju i multimedije, umjetnike zanate i dizajn, koji nijesu striktno sektori
industrije, ali su po upravljanju i organizaciji slini. Ova oblast je proirena i kreativnim
industrijama, ukljuivanjem arhitekture i drugih kategorija umjetnosti: vizuelne, scenske
umjetnosti i drugo.
Iako ekonomija i kultura tee zajednikom cilju, osvajanju to veeg broja potroaa, u
praksi esto nailaze na meusobne prepreke. Da bi se ekonomski status kulture poboljao,
ona ne moe biti tretirana kao djelatnost koja iskljuivo zavisi od budeta. Za produkciju
kulturnih proizvoda i projekata moraju se nai i druge mogunosti finansiranja.
Kulturna politika mora biti usmjerena na dijalog, jer se napredak u ovoj oblasti
moe ostvariti jedino kroz saradnju kulture i obrazovanja, nauke, turizma, graditeljstva i
arhitekture.
Obrazovni sistem u Crnoj Gori potrebno je upotpuniti sadrajima posveenim
kulturnoj batini i kulturno-umjetnikom stvaralatvu, kako bi saradnja resora obrazovanja
i kulture dala doprinos razvoju drutva u cjelini.
Saradnja s visokostrunim i naunim ustanovama od posebnog je znaaja, a u
narednom periodu neophodno je razvijati zajednike istraivake, edukativne i umjetnike
projekte.
Saradnja izmeu kulture i turizma od sutinskog je znaaja za kreiranje jedinstvene
turistike ponude Crne Gore. Definisanje i razvoj odrivog kulturno-turistikog proizvoda
zajedniki je prioreritet i predmet saradnje institucija na lokalnom i nacionalnom nivou.
Kulturni turizam prepoznat je kao generator razvoja i promocije obje oblasti, to doprinosi
ukupnom ekonomskom razvoju drutva.
U savremenom javnom diskursu arhitektura postepeno prestaje da bude tretirana kao
umjetnost. Umjesto toga ona postaje privredna djelatnost definisana kategorijama
izgradnje i ulaganja. U svrhu ouvanja njenog izvornog karaktera potrebno je afirmisati
umjetniki aspekt arhitekture.
1.6. Evropska politika u oblasti kulture
Evropska unija je Mastrihtskim ugovorom iz 1992. godine prvi put formalno
prepoznala znaaj kulture u evropskim integracijama, a potom nastojala da brojnim
programima podstie evropsku kulturnu raznolikost i razvija evropske kulturne industrije.
Ciljevi djelovanja Evropske unije u oblasti kulture formulisani su u Glavi XII Ugovora o
Evropskoj uniji. U sprovoenju tih ciljeva, Unija nastoji da potuje nacionalnu i regionalnu
raznolikost kultura drava-lanica, ali u prvi plan stavlja njihovu zajedniku kulturnu
batinu.
Nakon nekoliko eksperimentalnih programa saradnje u kulturi meu dravama
lanicama Evropske unije (Kaleidoscope, Ariana i Rafael), Evropska komisija je 2000.
godine usvojila Program Kultura 2000, koji uvodi novi pristup djelovanja u kulturi, iji e
osnovni ciljevi doprinijeti uspostavljanju evropskog kulturnog prostora, razvijati
umjetniko i kulturno stvaralatvo, promovisati znanje o evropskoj istoriji i kulturi
Evropske unije, razvijati evropsku kulturnu batinu i podsticati dijalog meu kulturama, i
socijalnu integraciju.
66
8
U kulturnoj industriji u Evropi zaposleno je oko sedam miliona ljudi, zbog ega su
evropske kulturne industrije nezaobilazan privredni inilac. Takoe, znaaj kulture je
nemjerljiv i u politikim smislu, prvenstveno kada je rije o pitanju identiteta.
Politiku u oblasti kulture, Evropska unija najee odreuje kao jedinstvo u
raznolikosti. Takvim konceptom, razvijaju se programi koji podstiu razliitost, i
istovremeno afirmiu zajednike evropske vrijednosti. Ta politika omoguava zastupljenost
svih kulturnih identiteta i postojee granice pretvara u zonu kooperacije, na dobrobit
nacionalnih i evropske kulture.
Evropska kultura, utemeljena na principima otvorenosti, humanizma, dijaloga i
vrhunskim vrijednostima civilizacije, pretpostavlja mozaik nacionalnih i regionalnih
kultura.
Temelji crnogorskog kulturnog identiteta zasnovani su na istim postulatima.
67
9
II NORMATIVNI OKVIR
68
10
2.1. USTAV
lan 76 Ustava propisuje slobodu naunog, kulturnog i umjetnikog stvaralatva.
Istom odredbom, jemi se sloboda objavljivanja naunih i umjetnikih djela, naunih
otkria, a njihovim stvaraocima garantuju se moralna i imovinska prava.
lan 77 Ustava propisuje obavezu drave da podstie i pomae razvoj prosvjete,
nauke, kulture, umjetnosti, sporta, fizike i tehnike kulture, i da titi naune, kulturne,
umjetnike i istorijske vrijednosti.
lan 78 Ustava propisuje dunost svakoga da uva prirodnu i kulturnu batinu od
opteg interesa, kao i obavezu drave da je titi.
2.2. ZAKONODAVSTVO
Zakon o kulturi (Slubeni list CG, broj 49/08) definie javni interes u kulturi i
ureuje ustanove kulture, status i prava umjetnika i strunjaka u kulturi, podsticaj i
podrku razvoju kulture, finansiranje djelatnosti kulture i druga pitanja od znaaja za
kulturu.
Zakon o pozorinoj djelatnosti (Slubeni list RCG", broj 60/2001) ureuje oblast
pozorine djelatnosti, nain osnivanja i rada pozorita, vrste pozorita, upravljanje i
finansiranje ove djelatnosti, te poloaj i status umjetnika u oblasti pozorine djelatnosti.
Zakonom je, takoe, utvren i javni interes u pozorinoj djelatnosti.
Zakon o izdavatvu ("Slubeni list RCG", broj 20/95) ureuje izdavanje publikacija,
uslove za obavljanje ove djelatnosti, kao i obavezno dostavljanje primjeraka tampanih
publikacija. Izdavatvo je zakonom utvreno, kao djelatnost od javnog interesa.
Zakon o kinematografiji ("Slubeni list Crne Gore", br. 14/08 i 40/10 ) utvruje
javni interes u oblasti kinematografije, uslove za obavljanje kinematografskih djelatnosti,
podsticaj razvoja i prezentacije crnogorskog kinematografskog stvaralatva i
komplementarnih djelatnosti, ali i zatitu i uvanje kinematografskih djela. Odredbe ovog
zakona sprovode se u skladu s naelom zatite prava autora na slobodno izraavanje i
zatite prava intelektualne svojine u oblasti kinematografije.
Zakon o zatiti kulturnih dobara ("Slubeni list CG", broj 49/10) ureuje vrste i
kategorije kulturnih dobara, naine uspostavljanja zatite, reim i mjere zatite, prava i
obaveze vlasnika i dralaca kulturnih dobara, kao i druga pitanja od znaaja za zatitu i
ouvanje kulturnih dobara.
Zakon o muzejskoj djelatnosti ("Slubeni list CG", broj 49/10) ureuje ciljeve i
sadraje muzejske djelatnosti, vrste muzeja, uslove za obavljanje muzejske djelatnosti,
nain vrenja muzejskih poslova, koordinaciju rada muzeja, muzejsko osoblje i druga
pitanja od znaaja za obavljanje muzejske djelatnosti.
Zakon o bibliotekoj djelatnosti ("Slubeni list CG", broj 49/10) ureuje ciljeve i
sadraj biblioteke djelatnosti, vrste biblioteka, uslove za obavljanje biblioteke djelatnosti,
69
11
nain vrenja bibliotekih poslova, koordinacija rada biblioteka, biblioteko osoblje i druga
pitanja od znaaja za obavljanje biblioteke djelatnosti.
Zakon o arhivskoj djelatnosti ("Slubeni list CG", broj 49/10) ureuje
registratursku i arhivsku grau, prava i obaveze stvaralaca i dralaca registraturske i
arhivske grae, vrste arhiva i druga pitanja od znaaja za obavljanje arhivske djelatnosti.
Zakon o spomen obiljejima ("Slubeni list CG", broj40 /08) ureuje spomen-
obiljeja kojima se trajno obiljeavaju znaajni dogaaji, uvaju uspomene na istaknute
linosti, njeguju ljudski ideali i kulturno-istorijske tradicije i odaje poast borcima za
slobodu, civilnim rtvama rata i masovnim stradanjima ljudi. Zakonom je utvreno da je
podizanje, zatita i odravanje spomen-obiljeja je u javnom interesu.
2.3. MEUNARODNI REGULATORNI OKVIR
(UN, UNESCO, SAVJET EVROPE, EVROPSKA UNIJA)
Crna Gora je, odredbom lana 9. Ustava, utvrdila da su potvreni i objavljeni
meunarodni ugovori i opteprihvaena pravila meunarodnog prava sastavni dio
unutranjeg pravnog poretka i da imaju primat nad domaim zakonodavstvom, i
neposredno se primjenjuju kada odnose ureuju drugaije od unutranjeg zakonodavstva.
2.3.1. UJEDINJENE NACIJE
Crna Gora je, 28. juna 2006. godine, postala 192. drava-lanica Ujedinjenih nacija.
Povelja Ujedinjenih nacija (San Francisko, 26. jun 1945. godine);
Univerzalna deklaracija o ljudskimpravima (Pariz, 10. decembar 1948. godine);
Konvencija o zatiti umjetnika izvoaa, proizvoaa fonograma i ustanova za
radiodifuziju (Rim, 26. oktobar 1961. godine);
Meunarodni pakt o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima
(Njujork 16. decembar 1966. godine), i
Univerzalna konvencija o autorskom pravu (Pariz, 24. jul 1971. godine).
Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu - UNESCO
Konvencija o zatiti kulturnih dobara u sluaju oruanih sukoba
(Hag, 14. maj 1954. godine);
Konvencija o mjerama za zabranu i spreavanje nedozvoljenog uvoza, izvoza i
prenosa svojine nad kulturnim dobrima (Pariz, 14. novembar 1970. godine);
Konvencija o zatiti svjetske kulturne i prirodne batine
(Pariz, 16. novembar 1972. godine);
Konvencija o zatiti nematerijalne kulturne batine
(Pariz, 17. oktobar 2003. godine);
Konvencija o zatiti i promociji raznolikosti kulturnih izraza
(Pariz, 20. oktobar 2005. godine);
70
12
Konvencija o zatiti podvodne kulturne batine
(Pariz, 2. novembar 2001. godine);
Preporuka o meunarodnim principima koje bi trebalo primjenjivati pri
arheolokim iskopavanjima (Nju Delhi, 5. decembar 1956. godine)
ICOM CC Konzervatorski kodeks (Kopenhagen, 26. oktobar 1984. godine), i
Venecijanska povelja (Carta del Restauro) iz 1972. godine, dopunjena Poveljom
konzervacije i restauracije umjetnikih i kulturnih spomenika iz 1987. godine.
2.3.2. SAVJET EVROPE
Crna Gora je, 11. maja 2007. godine, postala punopravna lanica Savjeta Evrope.
Evropska konvencija o zatiti arheoloke batine
(London, 6. maj 1969. godine);
Evropska konvencija o zatiti arhitektonske batine
(Granada, 3. oktobar 1985. godine);
Evropska konvencija o kulturi (1954. godine);
Evropska konvencija za zatitu arhitektonskog nasljea Evrope (1985. godine)
Evropska konvencija o krivinim djelima u vezi s kulturnim dobrima
(Delhi, 23. jun 1985. godine);
Evropska konvencija o zatiti arheoloke batine
(revidirana,Valeta 16. januar 1992. godine);
Helsinka deklaracija o politikoj dimenziji ouvanja kulturnog nasljea u Evropi
(Helsinki, 30. maj 1996);
Evropska povelja o regionalnim jezicima ili jezicima manjina
(Strazbur, 5. novembar 1992. godine);
Evropska konvencija o predjelu (Firenca, 20. oktobar 2000. godine);
Deklaracija o ulozi nevladinih organizacija u oblasti kulturnog nasljea
(Portoro, 5. april 2001. godine);
Evropska konvencija o zatiti audiovizuelne batine
(Strazbur, 8. novembar 2001. godine);
Evropska konvencija o filmskoj koprodukciji (Strazbur, 2. oktobar 1992. godine), i
Okvirna konvencija Savjeta Evrope o vrijednosti kulturne batine za drutvo
(Faro, 27. oktobar 2005. godine).
2.3.3. EVROPSKA UNIJA
Ugovor o funkcionisanju Evropske unije konsolidovane verzije Sporazuma o
Evropskoj uniji i Osnivakog sporazuma Evropske unije (2006. godine) - Lisabonski
sporazum, kojim se mijenja i dopunjuje Sporazum o Evropskoj uniji i Osnivaki
sporazum Evropske unije (2006. godine);
32007G1129(1), Rezolucija Savjeta, od 16. novembra 2007. godine, o Evropskoj
agendi za kulturu;
32003G611(1), Rezolucija Savjeta, od 26. maja 2003. godine, o horizontalnim
aspektima kulture: poveanje sinergija s drugim sektorima i aktivnostima Zajednice
71
13
u smislu razmjene dobrih praksi u odnosu na drutvene i privredne dimenzije
kulture;
31993L000, Direktiva Savjeta 93/7/EEZ, od 15. marta 1993. godine, o povratu
nezakonito izmjetanih kulturnih predmeta s teritorije drave-lanice;
32001L0038, Direktiva Savjeta 2001/38/EZ Evropskog Parlamenta i Savjeta, od
5. juna 2001. godine, kojom se mijenja i dopunjuje Direktiva Savjeta 93/7/EES, od
15. marta 1993. godine, o povratu nezakonito izmjetanih kulturnih predmeta s
teritorije drave-lanice;
31992R3911, Uredba Savjeta 3911, od 9. decembra 1992. godine, o izvozu kulturnih
dobara;
Uredba Komisije br. 656/2004, od 7. april 2004. godine, kojom se vre izmjene i
dopune Uredbe EEC br. 752/93, kojom se propisuju odredbe za primjenu Uredbe
Savjeta br. 3911/92 o izvozu kulturnih dobara;
31997Y0205(1), Rezolucija Savjeta, od 20. januara 1997. godine, o integraciji
kulturnih aspekata u aktivnosti Zajednice (97/C 36/04);
32001G0731(1), Rezolucija Savjeta, od 23. jula 2001. godine, o razmjeni informacija
i iskustava u vezi s uslovima za profesionalne umjetnike u kontekstu proirenja EU;
32002G0205(1), Rezolucija Savjeta, od 21. januara 2002. godine, o kulturi i drutvu
znanja;
32002G0118(1), Rezolucija Savjeta, od 19. decembra 2002. godine, kojom se
primjenjuje plan rada o evropskoj saradnji u oblasti kulture;
4186X1213(1), Rezolucija ministara nadlenih za odnose u kulturi sa sastanka
Savjeta, od 13. novembra 1986. godine, u smislu privrednog sponzorisanja kulturnih
aktivnosti, i
31994Y0818(1), Zakljuci Savjeta, od 21. juna 1994. godine, o kulturnim i
umjetnikim aspektima obrazovanja.
Sporazumom o stabilizaciji i pridruivanju, oblast kulture definisana je u Glavi
VIII, Politika saradnje, lan 103 - Kulturna saradnja, kojim je propisano da se ugovorne
strane obavezuju da e unapreivati kulturnu saradnju. Ona e sluiti poveanju uzajamnog
razumijevanja i potovanja meu pojedincima, zajednicama i narodima. Takoe, ugovorne
strane se obavezuju na saradnju u promovisanju kulturnih razlika, naroito u okviru
Konvencije UNESCO o zatiti i promociji razliitosti kulturnog izraaja.
72
14
III INSTITUCIONALNI OKVIR
73
15
Za realizaciju djelatnosti, odnosno poslova, koji se odnose na oblast kulture,
nadleni su organi dravne i lokalne uprave, kao i javne ustanove.
Za praenje stanja u pojedinim oblastima i djelatnostima kulture i za predlaganje
mjera unapreivanja razvoja kulture, Vlada je obrazovala Nacionalni savjet za kulturu.
Sastav, mandat, nadlenost i nain rada Nacionalnog savjeta, utvreni su Odlukom o
obrazovanju Nacionalnog savjeta (Slubeni list CG, broj 26/10), koju je Vlada Crne Gore
usvojila u decembru 2009. godine. Savjet je konstituisan 10. maja 2010. godine.
lanovi Nacionalnog savjeta su umjetnici i strunjaci u oblasti kulture, visoke
reputacije, iz zemlje i inostranstva.
3.1. MINISTARSTVO KULTURE
Djelokrug rada Ministarstva kulture utvren je Uredbom o organizaciji i nainu rada
dravne uprave. U nadlenosti Ministrastva su: razvoj kulturnog i umjetnikog stvaralatva;
zatita, ouvanje, valorizacija i prezentacija kulturne batine; ostvarivanje javnog interesa u
kulturi; izrada i sprovoenje strategija i programa razvoja kulture; istraivanja u kulturi;
obezbjeivanje materijalne osnove, uslova i podsticajnih mjera za razvoj kulture; izgradnja,
odravanje, tehniko-tehnoloko opremanje i korienje objekata kulture; osnivanje i rad
ustanova kulture (biblioteka, muzeja, kinoteka i drugih ustanova kulture); utvrivanje
ispunjenosti uslova za obavljanje djelatnosti kulture; knjievno, prevodilako, scensko,
muziko-scensko i filmsko stvaralatvo; umjetniko stvaralatvo u drugim audio-vizuelnim
medijima; izdavaka, pozorina i kinematografska djelatnost; obavezni primjerak
publikacija; statusna pitanja samostalnih umjetnika i samostalnih strunjaka u kulturi i
istaknutih kulturnih stvaralaca; podsticanje rada strukovnih udruenja iz oblasti kulture;
proizvodnja, promet i komercijalno umnoavanje kinematografskih djela; zatita, ouvanje,
valorizacija, kategorizacija i registrovanje kulturnih dobara; muzejska, biblioteka, arhivska
i kinoteka djelatnost; struno osposobljavanje i usavravanje kadrova za obavljanje
djelatnosti kulture; dravna odlikovanja; dravni simboli; dravne nagrade; dravni
praznici; spomen-obiljeja; medijski i radio-difuzni sistem; informativna djelatnost u
domenu tampe, radija, televizije i drugih medija; pristup informacijama u posjedu organa
vlasti; medijska koncentracija tampanih medija; ostvarivanje zajemenih prava graana
na informisanje po osnovu programskih sadraja od znaaja za razvoj nauke, obrazovanja i
kulture; ostvarivanje informisanja lica oteenog sluha i vida; ostvarivanje informisanja
pripadnika manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica; unapreivanje i
razvoj meunarodne kulturne i medijske saradnje; saradnja sa regionalnim i
meunarodnim organizacijama, institucijama i strukovnim asocijacijama iz oblasti kulture i
medija; stvaranje uslova za prezentovanje crnogorskog kulturnog i umjetnikog
stvaralatva u inostranstvu i stvaralatva drugih drava i naroda kod nas; razmjena i
prenoenje medijskih programa i informacija; obezbjeivanje i realizacija stranih donacija
za kulturu i medije; pristupanje i korienje meunarodnih fondova za razvoj kulture i
medija; usklaivanje domaih propisa iz okvira svoje nadlenosti sa pravnim poretkom
Evropske unije; voenje prekrajnog postupka i upravni nadzor u oblastima za koje je
ministarstvo osnovano; kao i druge poslove koji su mu odreeni u nadlenost.
74
16
U okviru Ministarstva poslovi koji se odnose na oblast kulture organizovani su u
Sektoru za kulturnoumjetniko stvaralatvo i Sektoru za kulturnu batinu. Sjedite
Ministarstva kulture, od 12. novembra 2010. godine., nalazi se na Cetinju.
3.2. DRAVNI ORGANI UPRAVE I JAVNE USTANOVE
Za djelatnosti kulture na dravnom nivou, osnovan je organ Uprave Dravni arhiv
Crne Gore i 14 javnih ustanova.
Dravni arhiv Crne Gore, sa sjeditem na Cetinju, smjeten je zgradi koja ima
status kulturnog dobra, a osnovan je kao organ dravne uprave za obavljanje arhivske
djelatnosti na teritoriji Crne Gore. Dravni arhiv ima 24 organizacione jedinice. Finansijska
sredstva za rad ova ustanova obezbjeuje iz dravnog budeta kao posebna potroaka
jedinica, kao i vlastitim prihodima. Arhiv zapoljava 159 osoba.
Dravni arhiv obavlja poslove koji se odnose na: prikupljanje, preuzimanje,
sreivanje, obradu, prouavanje, zatitu i korienje arhivske grae i registraturskog
materijala, nastalog u radu dravnih organa i ustanova, prema kojima drava vri prava i
dunosti, odnosno koji su osnovani za teritoriju Crne Gore; poslove arhivske djelatnosti,
koji se odnose na grau ustanova, pravnih i fizikih lica koja su od znaaja za Crnu Goru;
struni nadzor nad radom dravnih organa u smislu arhivske grae kojom raspolau;
pripremu programa razvoja arhivske djelatnosti; struno obrazovanje i usavravanje
kadrova u ovoj oblasti; evidencije u oblasti arhivske djelatnosti, i druge poslove koji su u
njegovoj nadlenosti. Programom Cetinje - grad kulture 2010-2013 , u blizini sadanje
zgrade Dravnog arhiva, planirana je izgradnja novog namjenskog objekta za smjetaj i
uvanje arhivske grae.
Zakonom o zatiti kulturnih dobara utvreno je da upravne, te s njima povezane
strune poslove na zatiti kulturnih dobara, vri specijalizovani organ uprave Uprava za
zatitu kulturnih dobara, a da se za obavljanje strunih poslova, koji nijesu u nadlenosti
Uprave, osnuju specijalizovane ustanove.
Osnivanjem Uprave i javnih ustanova za obavljanje konzervatorske djelatnosti,
reorganizovae se postojee javne ustanove kulture (Republiki zavod za zatitu
spomenika kulture na Cetinju, Regionalni zavod za zatitu spomenika kulture u Kotoru i
Centar za arheoloka istraivanja u Podgorici).
1) Javne ustanove u oblasti kulturno-umjetnikog stvaralatva:
Kraljevsko pozorite Zetski dom;
Crnogorsko narodno pozorite;
Centar savremene umjetnosti Crne Gore, i
Muziki centar Crne Gore.
2) Javne ustanove u oblasti kulturne batine:
Republiki zavod za zatitu spomenika kulture;
Regionalni zavod za zatitu spomenika kulture;
75
17
Centar za arheoloka istraivanja Crne Gore;
Narodni muzej Crne Gore;
Pomorski muzej Crne Gore;
Prirodnjaki muzej Crne Gore;
Centralna narodna biblioteka ure Crnojevi;
Biblioteka za slijepe;
Crnogorska kinoteka i
JU Mauzolej Petar II Petrovi Njego.
Kraljevsko pozorite Zetski dom, sa sjeditem na Cetinju, smjeteno je u objektu koji
ima status kulturnog dobra. Osnovano je krajem XIX vijeka, a 1910. godine dobija status
Kraljevskog pozorita. Zetski dom je devastiran tokom Prvog svjetskog rata i ponovo
poinje da radi 1931. godine. Do Drugog svjetskog rata na repertoaru su uglavnom
predstave gostujuih teatara. Odmah nakon osloboenja, na Cetinju je formiran
profesionalni teatar, koji je pod nazivom Crnogorsko narodno pozorite radio do 1958.
godine, kada se gase profesionalni ansambli u crnogorskim gradovima. Novija istorija
Zetskog doma datira od 1992. godine, a sa redovnim repertoarom poinje 1994. godine,
kada je izvedena premijera predstave Princeza Ksenija od Crne Gore.
Repertoarska politika Zetskog doma korespondira sa savremenim teatarskim
oblicima i izrazima, sa posebnim akcentom na njegovanje crnogorske teatarske batine.
Pored sopstvenih produkcija, repertoar ovog pozorita ine i projekti drugih teatarskih i
kulturnih institucija iz Crne Gore i inostranstva (pozorine predstave, koncerti i druge
muziko-scenske forme). Finansijska sredstva za rad ova ustanova obezbjeuje iz dravnog
budeta, kao posebna potroaka jedinica. Zapoljava 20 osoba. Programom Cetinje grad
kulture 2010-2013 predviena je rekonstrukcija i restauracija enterijera Zetskog doma.
Crnogorsko narodno pozorite, Crnogorsko narodno pozorite, sa sjeditem u
Podgorici, osnovano je 1953. godine. Od 1958, preuzelo je centralnu ulogu u pozorinom
ivotu Crne Gore. Naziv Crnogorsko narodno pozorite ustanovljen je 1969. godine, iako je i
do tada djelovalo kao nacionalni teatar. Crnogorsko narodno pozorite svoju punu
afirmaciju doivljava od 1997. godine, kada poinje RAD U NOVOJ ZGRADI sa novom
repertoarskom politikom, intenziviranjem meunarodne saradnje, angaovanjem veeg
broja umjetnika, ueem na svim znaajnim meunarodnim festivalima. Istovremeno,
Crnogorsko narodno pozorite svojim repertoarskim i drugim aktivnostima znaajno
doprinosi afirmaciji nacionalnog identiteta. Pozorite raspolae prostorom od oko 5.000
m. U skladu sa statusom i repertoarskom politikom, bavi se produkcijom i prikazivanjem
scenskih djela iz crnogorske i svjetske teatarske batine, domae i strane drame, kao i
muziko-scenskih djela od izuzetnog umjetnikog znaaja. Crnogorsko narodno pozorite
se bavi i izdavakom djelatnou, koja doprinosi praenju i izuavanju pozorine
umjetnosti i podizanju svijesti o znaaju pozorita. Finansijska sredstva za rad ova
ustanova obezbjeuje iz dravnog budeta, kao posebna potroaka jedinica. Crnogorsko
narodno pozorite zapoljava 153 osobe.
76
18
Centar savremene umjetnosti Crne Gore, sa sjeditem u Podgorici, bavi se
unapreeivanjem i razvojem savremene likovne umjetnosti. Programski koncept ustanove
usmjeren je na realizaciju sadraja prvenstveno iz oblasti savremene likovne umjetnosti, ali
i iz oblasti knjievnog stvaralatva i muzike i muziko-scenske djelatnosti. Smjeten je u
dvorskom kompleksu Petrovia (Dvorac kralja Nikole, Perjaniki dom, Botanika bata i
Dvorska kapela), koji datira s kraja XIX vijeka i ima status kulturnog dobra. Ovoj ustanovi
pripada i galerija Centar. Centar savremene umjetnosti je nastao 1995. godine, spajanjem
Republikog kulturnog centra i Galerije nesvrstanih zemalja Josip Broz Tito. Raspolae
fondom od 1.185 eksponata, koji su rasporeeni u etiri zbirke: evropska, u okviru koje se
kao poseban segment nalazi crnogorska zbirka (669 eksponata), afrika (206 eksponata),
latinoamerika (171 eksponata) i azijska (139 eksponata). Finansijska sredstva za rad ova
ustanova obezbjeuje iz dravnog budeta, kao posebna potroaka jedinica. Centar
savremene umjetnosti zapoljava 41 osobu.
Muziki centar Crne Gore, sa sjeditem u Podgorici osnovan, je 2006. godine i
glavni je nosilac muzikog ivota u dravi. Osnivakim aktom, ustanova integrie vitalne
segmente nacionalne muzike kulture: Simfonijski i Narodni orkestar, Koncertnu agenciju i
Muziko-informativni centar. Afirmie horsko pjevanje i podstie ouvanje muzikog
nasljea Crne Gore. Muziki centar se bavi i izdavakom djelatnou, a povremeno realizuje
koncertne aktivnosti ansambala i solista koji nijesu dio ove institucije. Sjedite Muzikog
centra BIE u zgradi nekadanjeg Doma vojske u Podgorici (trenutno u adaptaciji).
Finansijska sredstva za rad ova ustanova obezbjeuje iz dravnog budeta, kao posebna
potroaka jedinica. Muziki centar zapoljava 55 osoba.
Republiki zavod za zatitu spomenika kulture, sa sjeditem na Cetinju, smjeten
je u zgradi nekadanjeg Austrougarskog poslanstva, izgraenoj 1899. godine, i ima status
kulturnog dobra. Osnovan je na Cetinju, 1948. godine. Zavod raspolae prostorom od 550
m. Poslovi i zadaci, utvreni Zakonom i Statutom Republikog zavoda, obavljaju se u
okviru devet organizacionih jedinica: Centar za dokumentaciju i istraivanja; Odjeljenje za
zatitu spomenika graditeljstva; Atelje za konzervaciju tafelajnog slikarstva, ivopisa,
mozaika i plastike; Atelje za konzervaciju metala, stakla i keramike; Atelje za konzervaciju
papira, pergamenata i koe; Atelje za konzervaciju tekstila; Foto-atelje; Odjeljenje za
pravne i opte poslove, i Odjeljenje za raunovodstveno-finansijske poslove. Finansijska
sredstva za rad ova ustanova obezbjeuje iz dravnog budeta, kao posebna potroaka
jedinica. Zavod zapoljava 58 osoba. Programom Cetinje grad kulture 2010-2013
planirana je kompletna rekonstrukcija objekta i njegovog enterijera.
Regionalni zavod za zatitu spomenika kulture, sa sjeditem u Kotoru, smjeten
je u palati Drago iz XV vijeka, koja ima status kulturnog dobra, ukupne povrine 578 m.
Osnovan je 1992. godine. Poslovi i zadaci, utvreni zakonom i Statutom Regionalnog
zavoda, obavljaju se u okviru dvije organizacione jedinice: Konzervatorsko odjeljenje (koje
ima Slubu za istraivanja i dokumentaciju, Arhitektonski atelje, Slikarsko-konzervatorski
atelje) i Odjeljenje pravnih, optih i ekonomsko-finansijskih poslova (koje ima Odsjek za
opte i Slubu za ekonomsko-finansijske poslove). Finansijska sredstva za rad ova ustanova
obezbjeuje iz dravnog budeta, kao posebna potroaka jedinica. Zavod zapoljava 21
osobu.
77
19
Centar za arheoloka istraivanja Crne Gore, sa sjeditem u Podgorici, smjeten
je u iznajmljenom prostoru u Staroj Varoi, povrine 350 m. Osnovan je 1999. godine.
Poslovi Centra, utvreni Odlukom o osnivanju i Statutom, obavljaju se u okviru tri
organizacione jedinice: Sektor za arheoloka istraivanja, Sektor za dokumentaciju i
konzervaciju i Sektor za opte, pravne i raunovodstvene poslove. Finansijska sredstva za
rad ova ustanova obezbjeuje iz dravnog budeta, kao posebna potroaka jedinica. Centar
zapoljava 16 osoba.
Narodni muzej Crne Gore, sa sjeditem na Cetinju, kompleksni je muzej, koji je
nastao 1992. godine, reorganizacijom nekadanje ustanove JU Muzeji Cetinje.
Narodni muzej raspolae sa devet objekata, ukupne povrine od 16.257,62 m
2
i
dvanaest organizacionih jedinica. Od toga, tri strune slube, etiri slube zajednikih
poslova i pet muzeja: Umjetniki muzej, Istorijski, Etnografski, Njegoev muzej Biljarda, i
Muzej kralja Nikole. Narodni muzej batini predmete od izuzetne vrijednosti za istoriju
Crne Gore.
Umjetniki muzej posjeduje, trenutno, najznaajniji fond likovne umjetnosti Crne
Gore i broji oko 2.820 predmeta. Osnovan je 70-tih godina prolog vijeka od
Umjetnike galerije (osnovana 1950. godine na Cetinju) i smjeten je u zgradi
Vladinog doma.
Istorijski muzej je, trenutno, najznaajniji istoriografski fond Crne Gore i ima oko
1.430 predmeta. Otvoren je 1989. godine, a smjeten je u prizemlju zgrade Vladinog
doma.
Njegoev muzejBiljarda, prilikom proslave stogodinjice Njegoeve smrti (1951.
godina) u restauriranoj Biljardi otvoren je Memorijalni muzej, koji ima bogatu
zbirku od 142 predmeta;
Muzej kralja Nikole, osnovan je 1926. godine, kao Dravni muzej, u nekadanjem
dvoru Kralja Nikole. Muzej posjeduje oko 15.000 predmeta; Programom Cetinje
grad kulture 2010-2013 predviena je rekonstrukcija i restauracija Dvora kralja
Nikole sa pripadajuim objektima i dvoritem.
Etnografski muzej ima bogate i znaajne zbirke, sa 4.250 predmeta, koje ilustruju
nain privreivanja, kulturu stanovanja, tekstilne radinosti i druge elemente
materijalne i duhovne kulture stanovnika Crne Gore. Osnovan je 1951. godine.
Narodni muzej uva i prezentuje istorijsku, etnografsku i umjetniku batinu Crne
Gore, po principima savremene muzeologije; vri poslove matine slube na teritoriji Crne
Gore; obavlja struni nadzor nad radom muzeja u Crnoj Gori; vodi evidenciju o muzejima u
mrei; prati i prouava uslove smjetaja, rada i razvoja muzeja; prua strunu pomo u
obavljanju muzejske djelatnosti; vodi registar muzejskih radnika koji obavljaju strune
poslove; vodi centralni katalog muzejskog materijala; organizuje i sprovodi polaganje
strunog ispita u muzejskoj djelatnosti i sticanje viih strunih zvanja, i ostalo. Finansijska
sredstva za rad ova ustanova obezbjeuje iz dravnog budeta, kao posebna potroaka
jedinica. Narodni muzej zapoljava 142 osobe. Programom Cetinje - grad kulture 2010-
2013 planirana je rekonstrukcija Vladinog doma.
78
20
Pomorski muzej Crne Gore, sa sjeditem u Kotoru, smjeten je u palati Grgurina, iz
XVIII vijeka, ukupne povrine od 610 m
2
, koja ima status kulturnog dobr. Pored ovog
objekta raspolae i pomonim objektom od oko 70 m
2
. Pomorski muzej je specijalizovana
muzejska ustanova u Crnoj Gori koja svojim radom batini bogatu pomorsku tradiciju. Prva
pomorska zbirka, Bratovtine Bokeljske mornarice, formirana je 1880. godine u Kotoru, a
Muzej Bokeljske mornarice otvoren je 1938. godine u palati Grgurina. Ovo barokno zdanje s
poetka XVIII vijeka restaurirano je i adaptirano za potrebe Pomorskog muzeja, koji je
osnovan 1952. godine.
Muzejski fond je sistematizovan u etiri zbirke: pomorsko-tehniku (157 predmeta);
umjetniku (370); narodnu nonju, nakit i oruje (472) i narodno pokustvo i posue
(402). Finansijska sredstva za rad ova ustanova obezbjeuje iz dravnog budeta, kao
posebna potroaka jedinica, ali i iz sopstvenih prihoda. Pomorski muzej zapoljava 16
osoba.
Prirodnjaki muzej Crne Gore, sa sjeditem u Podgorici, privremeno je smjeten u
objektu koji ima status kulturnog dobra. Kao specijalizovani muzej osnovan je 1995.godine.
Poetak razvoja ovog muzeja vezuje se za nekadanju Prirodnjaku zbirku Crne Gore, koja
je osnovana 1961. godine kada je, odmah nakon osnivanja, prikljuena Republikom
zavodu za zatitu prirode. Sauvani dio ove zbirke predstavljao je osnivaki muzejski fond
Prirodnjakog muzeja.
Prirodnjaki muzej se bavi istraivanjem, prikupljanjem, zatitom i prezentacijom
muzealija prirodnjakog sadraja. Muzejski fond je sistematizovan u 12 zbirki, po vrstama
ivih organizama i posjeduje 2.659 predmeta. Finansijska sredstva za rad ova ustanova
obezbjeuje iz dravnog budeta, kao posebna potroaka jedinica. Muzej trenutno koristi
oko 300 m
2
, dok se trajno ne rijei prostor za ustanovu. Muzej zapoljava 25 osoba.
Centralna narodna biblioteka ure Crnojevi, smjetena je na Cetinju u zgradi
nekadanjeg Italijanskog poslanstva, ukupne povrine 2.231,50 m, te u zgradi nekadanjeg
Francuskog poslanstva, povrine 754 m. Objekti imaju status kulturnog dobra. U
kompleksu Italijanskog poslanstva, 1981. godine, dograen je moderan depo za knjige,
povrine 4.563 m.
Inicijativa o obnavljanju dravne biblioteke na Cetinju pokrenuta je 1893. godine, a
do tada je tu funkciju imala Njegoeva biblioteka. Izmeu dva svjetska rata, ulogu centralne
narodne biblioteke za Crnu Goru imala je Biblioteka Dravnog muzeja na Cetinju, nastala
1926. godine, uglavnom od preostalog fonda nekadanje dvorske biblioteke. Zemaljska
centralna biblioteka na Cetinju osnovana je 1946. godine. U poetku je funkcionisala u
okviru Dravnog muzeja, da bi, krajem 1946. godine, prerasla u samostalnu ustanovu.
Centralna narodna biblioteka raspolae fondom od oko dva miliona bibliotekih
jedinica i umreena je u biblioteko-informacioni sistem COBIS, to je stavlja u rang
evropskih nacionalnih biblioteka. U okviru ovog fonda, nalazi se zbirka stare i rijetke
crnogorske knjige i periodike Montenegrina, koja sadri oko 37.000 bibliotekih
jedinica. Finansijska sredstva za rad ova ustanova obezbjeuje iz dravnog budeta, kao
posebna potroaka jedinica. Biblioteka zapoljava 85 osoba. Programom Cetinje grad
kulture 2010-2013 predvien je zavretak svih radova na rekonstrukciji Italijanskog
poslanstva i zavretak radova na sanaciji glavnog depoa Centralne narodne biblioteke.
Istim programom predviena je rekonstrukcija krova Francuskog poslanstva, spoljni
79
21
restauratorsko-konzervatorski radovi, restauracija enterijera, ureenje dvorita i saniranje
ograde.
Crnogorska kinoteka, sa sjeditem u Podgorici, osnovana je 2000. godine.
Smjetena je u neadekvatnom prostoru, ukupne povrine 271 m, koje je u vlasnitvu
Optine Podgorica. Kinoteka prikuplja i uva domaa i inostrana kinematografska djela i
grau, bez obzira na vrstu i kvalitet nosaa na kojima su snimljena ili zabiljeena, to
podrazumijeva: evidentiranje, prikupljanje, sreivanje, korienje i prezentaciju
crnogorskih kinematografskih djela i grae; prikupljanje, uvanje i prezentaciju
kinematografskih djela znaajnih autora jugoslovenske i svjetske kinematografije; pruanje
pomoi fizikim i pravnim licima koja se bave praktinim i teorijskim istraivanjima;
organizovanje simpozijuma, festivala, predavanja, savjetovanja, tribina, tematskih
programa i drugih manifestacija koje su od znaaja za kinematografski ivot i kulturu
uopte; izdavanje strune literature i publikacija iz oblasti kinematografije. Finansijska
sredstva za rad ova ustanova obezbjeuje iz dravnog budeta, kao posebna potroaka
jedinica. Kinoteka zapoljava pet osoba. Master planom ulaganja u infrastrukturu u
sektorima obrazovanja, zdravlja, kulture, sporta i dravne uprave za period 2011-2020.
planiran je zavretak izgradnje novog objekta za Muziki centar Crne Gore i Crnogorsku
kinoteku. Za potrebe Crnogorske kinoteke predvien je prostor povrine 1300 m2.
Biblioteka za slijepe, sa sjeditem u Podgorici, osnovana je 2004. godine.
Smjetena je u iznamljenom prostoru, povrine 360 m. Ima fond od 10.954 biblioteke
jedinice, u svim formatima dostupnim korisnicima oteenog vida. Osnovna djelatnost
Biblioteke je nabavka, obrada, uvanje, ustupanje na korienje knjiga tampanih na
Brajevom pismu i u tehnikama dostupnim osobama oteenog vida, kao i izdavanje knjiga
na Brajevom pismu, izdavanje asopisa za slijepe, organizovanje itaonice, i drugo.
Finansijska sredstva za rad ova ustanova obezbjeuje iz dravnog budeta, kao posebna
potroaka jedinica, ali i sopstvenim prihodima, donacijama i drugim izvorima. Biblioteka
zapoljava sedam ljudi. Master planom ulaganja u infrastrukturu u sektorima obrazovanja,
zdravlja, kulture, sporta i dravne uprave za period 2011-2020. za potrebe obezbjeivanja
prostora za rad Biblioteke za slijepe, planirana je izgradnja objekta u Podgorici, povrine
oko 400 m2.
Mauzolej Petar II Petrovi Njego osnovan je 1994. godine, u cilju zatite i
valorizacije Mauzoleja. Ustanova raspolae objektom od 98 m
2
. Mauzolej vodi rauna o
odravanju infrastrukture: Mauzolej (570 m
2
), okretite (418 m
2
), tunel (429 m
2
), put u
usjeku (39 m
2
), pomone staze (39 m
2
) i guvno (50 m
2
). Zadaci i poslovi ove ustanove
obavljaju se u okviru dvije organizacione jedinice: Slube za tehniko i fiziko obezbjeenje
i Slube za administrativne, finansijske i marketinke poslove. Zapoljava 14 osoba.
Vlada Crne Gore je 2006. godine donijela Odluku o organizovanju Javne ustanove
Centar Njego, koja je objedinila JU Mauzolej Petar II Petrovi Njego, dio Narodnog
muzeja, Njegoev muzej i Njegoevu rodnu kuu na Njeguima. Ova ustanova nije zaivjela.
Programom Cetinje grad kulture 2010-2013 predviena je sanacija kompleksa
Mauzoleja.
80
22
Matica crnogorska afirmie kulturu i nacionalni identitet crnogorskog naroda i
promovie multietniki karakter Crne Gore. Osnovana je 1993. godine, na Cetinju. U skladu
sa Zakonom o Matici crnogorskoj ("Slubeni list Crne Gore", broj 21/08) ostvaruje
programske ciljeve i vri djelatnost od javnog interesa, kao samostalna organizacija u
oblasti kulture.
3.3. OPTINSKE JAVNE USTANOVE
Optine u Crnoj Gori osnovale su javne ustanove kulture, koje su glavni nosioci
aktivnosti u oblasti kulture u lokalnimzajednicama. Organizovane su kao centri za kulturu -
kompleksne javne ustanove koje radom objedinjavaju sve djelatnosti kulture (biblioteku,
muzejsku, galerijsku, pozorinu, izdavaku, djelatnosti kulturno-umjetnikog amaterizma,
prikazivanja filmova i td.).
Ove ustanove su preteno izvrni producenti manifestacija i festivala, kao posebnih
formi produkcije i prezentacije razliitih kulturnih sadraja.
Neadekvatan organizacioni okvir doprinosi neravnomjernom razvoju svih
djelatnosti kulture na optinskom nivou. Pojedine djelatnosti ustanova su ureene
posebnim zakonima (muzeji, biblioteke, pozorina djelatnost), koji propisuju drugaiji
pravni i organizacioni status, nain i uslove organizacije ustanova. Postojei sistem centara
za kulturu ne omoguava primjenu ovih zakona. Poseban problem u funkcionisanju svih
optinskih ustanova predstavlja nedostatak stabilnog izvora finansiranja.
Unapreivanje i razvoj kulture u optinama bie predmet pojedinanih programa
razvoja kulture sa godinjim akcionim planovima, koje e crnogorske optine donositi u
skladu sa Zakonom o kulturi.
Optinski programi razvoja kulture treba da sadre:
analizu stanja i potreba u kulturi;
utvrivanje izvora finansiranja;
evidenciju subjekata kulture;
evidenciju stanja infrastrukture potrebne za realizaciju projekata u kulturi;
valorizaciju kulturne batine;
mjere koje podstiu unapreivanje sektora kulture;
mjere koje stimuliu nezavisnu kulturnu scenu i kulturu mladih;
mjere koje afirmiu princip rodne ravnopravnosti;
mjere koje e kulturu uiniti dostupnijom osobama sa invaliditetom,
i drugo, to je od znaaja za razvoj kulture u optinama.
U crnogorskimoptinama postoje sljedee javne ustanove:
Andrijevica JU Centar za kulturu Andrijevica
Bar JP Kulturni centar Bar
Berane JU Centar za kulturu Berane
JU Polimski muzej
81
23
Bijelo Polje JU Centar za djelatnosti kulture Vojislav Bulatovi Strunjo
Budva JU Muzeji, galerija i biblioteka
JU Grad teatar
JU Crvena komuna Petrovac
JU Spomen dom Reevii
Danilovgrad JU Centar za kulturu Danilovgrad
JU Umjetnika kolonija
abljak JU Centar za kulturu abljak
Kolain JU Centar za kulturu Kolain
Kotor JU Kulturni centar Nikola urkovi
JU Muzeji Kotor
Mojkovac JU Centar za kulturu Nenad Rakoevi
Niki JU Centar za kulturu Niki
JU Nikiko pozorite
JU Zahumlje
JU Anderva
Plav JU Centar za kulturu Bar
Pluine JU Centar za kulturu Pluine
Pljevlja JU Narodna biblioteka Stevan Samardi
JU Umjetnika galerija Vitomir Srbljanovi
JU Zaviajni muzej
JU Meurepublika zajednica za kulturno-prosvjetnu djelatnost
Podgorica JU KIC Budo Tomovi
JU Muzeji i galerije
JU Gradsko pozorite
JU Narodna biblioteka Radoslav Ljumovi
JU KIC Zeta Golubovci
JU KIC Malesija Tuzi
Roaje JU Centar za kulturu Roaje
JU Zaviajni muzej Roaje
Tivat JU Centar za kulturu Tivat
Ulcinj JP Centar za kulturu Ulcinj
Herceg Novi JU za kulturu Herceg Fest
JU Zaviajni muzej i umjetnika galerija Josip Bepo Benkovi
Cetinje JU Biblioteka Njego
avnik JU Centar za kulturu, sport i medije
82
24
IV KULTURNO-UMJETNIKO STVARALATVO
83
25
Za izradu Nacionalnog programa iz oblasti kulturno-umjetnikog stvaralatva koriteni su,
izmeu ostalog, i podaci sadrani u sljedeim dokumentima:
Informacija o stanju u oblasti kulturno-umjetnikog stvaralatva (2006. godine);
Izvjetaj o stanju izdavake djelatnosti u Crnoj Gori (2007. godine);
Izvjetaj o stanju kinematografske djelatnosti u Crnoj Gori (2007. godine);
Nacionalni program razvoja kinematografije za period 2008-2012 (2008. godine);
Program razvoja kulture u 11 optina na sjeveru Crne Gore (2008. godine);
Podaci i praksa Kraljevskog pozorita Zetski dom;
Podaci i praksa Crnogorskog narodnog pozorita;
Podaci i praksa Centra savremene umjetnosti Crne Gore;
Podaci i praksa Muzikog centra Crne Gore;
Izradi ovih dokumenata predhodila je Nacionalna debata o problemima u crnogorskoj
kulturi (u okviru projekta MOSAIC Savjeta Evrope).
4.1. POZORINA DJELATNOST
Glavni subjekti pozorine djelatnosti su dva nacionalna pozorita: Crnogorsko narodno
pozorite i Kraljevsko pozorite Zetski dom. Kraljevsko pozorite Zetski dom, kao prva
dravna ustanova kulture osnovana prije sto godina, stoer je crnogorskog kulturnog
identiteta. Njegov, u mnogim istorijskim periodima, teko odriv kontinuitet, kroz spoj
nasljea i stvaralatva, simbolie razvojnu nit kulture u Crnoj Gori. Crnogorsko narodno
pozorite je, pored svoje pozorine djelatnosti, odigralo znaajnu ulogu u revitalizaciji
crnogorskog nacionalnog identiteta krajem XX vijeka.
Repertoarska politika oba pozorita usmjerena je na produkciju i izvoenje domaih i
stranih dramskih, muziko-scenskih i drugih djela. Pored sopstvenih produkcija, repertoar
ovih pozorita ine i projekti pozorinih i drugih institucija kulture iz Crne Gore i
inostranstva.
Oba teatra se bave i izdavatvom (tematske publikacije, dramska djela i monografska
izdanja), ime doprinose popularizaciji pozorine umjetnosti. Crnogorsko narodno
pozorite je u okviru svoje izdavake djelatnosti objedinilo i sistematizovalo crnogorsku
pozorinu bibliografiju.
Stanje objekata i njihova tehniko-tehnoloka opremljenost znaajno ograniavaju njihovu
programsku djelatnost.
Na optinskom nivou postoje dvije pozorine ustanove: Gradsko pozorite u Podgorici
(jedino pozorite s repertoarom za djecu) i Nikiko pozorite. Iako je rije o pozorinim
kuama sa dugom tradicijom, u optinama koje su i univerzitetski centri, oba teatra
obavljaju djelatnost bez matine scene, uz slabu tehniku opremljenost, nerijeene izvore
finansiranja i nedostatak sredstava za kontinuiran rad. U tim institucijama, posebno u
Nikikom pozoritu, neadekvatna je kadrovska struktura zaposlenih.
Optinski centri za kulturu (u Tivtu, Kotoru, Baru, Bijelom Polju, Herceg Novom), kao i
pojedine nevladine organizacije, povremeno se bave pozorinim produkcijama u formi
producentskog pozorita i pozorita neformalnih umjetnikih grupa.
84
26
Za pozorinu produkciju u Crnoj Gori znaajne su produkcije pozorinih festivala (Grad
teatar, Barski ljetopis, Tivatsko kulturno ljeto, Internacionalni festival Kotor art).
Kreativni potencijal sa crnogorskih umjetnikih kola ukazuje na potrebu proirivanja
institucionalnog pozorinog sistema i njegovu reorganizaciju. U ovoj oblasti konstatovan je
deficit pojedinih pozorinih profesija (scenografi, kostimografi, dizajneri svjetla i tona, i
specifina pozorina zanimanja i zanati), pa je neophodno obezbijediti uslove i za struno
osposobljavanje dijela postojeeg kadra ili njegovu doedukaciju.
Programom razvoja kulture u 11 optina na sjeveru Crne Gore rekonstruisani su i
osavremenjeni centri za kulturu, to je dodatno podstaklo potrebu za revitalizacijom
pozorine djelatnosti u tom dijelu drave.
U ovoj oblasti kulture postoji strukovno udruenje - Udruenje dramskih umjetnika Crne
Gore, koje je neophodno reorganizovati.
Godinama ne izlazi pozorini asopis Gest, koji je davao znaajan doprinos razvoju
pozorine umjetnosti.
Polazne osnove za unaprjeenje djelatnosti:
Postojei institucionalni okvir ne omoguava razvoj pozorine djelatnosti na cijeloj
teritoriji Crne Gore;
Stanje objekata i njihova tehniko-tehnoloka opremljenost u potpunosti ne
odgovaraju savremenim standardima pozorine djelatnosti;
Neravnomjeran razvoj pozorine djelatnosti na nacionalnom i optinskom nivou;
Postojei institucionalni okvir ne omoguava angaman svih strunih i kreativnih
umjetnikih kadrova (glumci, reditelji, producenti);
Evidentan je deficit pojedinih pozorinih profesija (scenografi, kostimografi, dramski
pisci, dramaturzi);
Razvoj nezavisnih produkcija i samostalnih umjetnikih projekata nije dovoljno
stimulisan;
Ne postoji odgovarajua baza podataka o subjektima koji se bave pozorinom
djelatnou, njihovim programskim, kadrovskim i tehnikim kapacitetima i produkciji;
Potreba reorganizacije strukovnog udruenja;
4.2. LIKOVNA UMJETNOST
Centar savremene umjetnosti Crne Gore je dravna ustanova kulture koja, po svojoj
programskoj orjentaciji, koncipira i realizuje aktivnosti iz domena likovne umjetnosti, a
dijelom i iz drugih oblasti. Centar savremene umjetnosti organizuje samostalne i
kolektivne, tematske i retrospektivne izlobe umjetnika iz zemlje i inostranstva. Vaan
segment djelatnosti CSU su izdavaki projekti: monografije i katalozi, jedini crnogorski
asopis iz oblasti likovne umjetnosti Art Centrala i edicija Crnogorska likovna kritika.
Umjetniki muzej Crne Gore kao dio Narodnog muzeja na Cetinju, sakuplja, uva i
izlae veliki broj umjetnikih djela (oko 2.800), meu kojima su i kapitalna djela savremene
jugoslovenske i crnogorske likovne umjetnosti. Umjetniki muzej kontinuirano organizuje
prezentacije pojedinih zbirki ili radova iz svoje kolekcije, u vidu revijalnih, tematskih ili
85
27
autorskih izlobi, u Crnoj Gori i inostranstvu. Publikovanjem monografija umjetnika i
kataloga izlobi, razvijena je i izdavaka djelatnost muzeja.
Pored navedenih dravnih ustanova, organizovanjem likovnih programa bave se i
optinske galerije, koje djeluju u okviru centara za kulturu, kao i nevladine organizacije i
privatne galerije.
Udruenje likovnih umjetnika Crne Gore (ULUCG) okuplja profesionalne crnogorske
likovne stvaraoce. Djelatnost ostvaruje organizovanjem samostalnih i grupnih izlobi
umjetnika iz Crne Gore i inostranstva, izdavatvom, arhiviranjem grae i dr.
Privatne galerije najee prezentuju individualne izlobe domaih umjetnika,
sporadino i inostranih.
Znaajan broj likovnih programa organizovan je u okviru festivala i likovnih
kolonija.
Polazne osnove za unaprjeenje djelatnosti:
Odsustvo strategije u promovisanju vrhunskih vrijednosti i najveih dometa
crnogorske likovne umjetnosti;
Evidentan je nedostatak nezavisnih projekata;
Nedovoljna saradnja na projektima meu postojeim subjektima likovnog ivota;
Nedovoljno uee crnogorskih umjetnika na meunarodnim likovnim
manifestacijama;
Nedefinisana strategija prezentacije savremene crnogorske likovne scene u
inostranstvu;
Nedostatak baze podataka o subjektima i aktivnostima savremene crnogorske likovne
scene;
Nedovoljna senzibilnost lokalne umjetnike scene i kulturne javnosti za savremene
forme umjetnikog izraavanja i rad u novim medijima;
Izostanak prakse angaovanja strunjaka u procjeni kvaliteta domae likovne
produkcije i njene meunarodne prezentacije;
4.3. MUZIKA I MUZIKO - SCENSKA DJELATNOST
Jedina institucija u Crnoj Gori, u kojoj se na organizovan nain odvija muzika
djelatnost jeste Javna ustanova Muziki centar Crne Gore. Bez obzira na to to jo nijesu
obezbijeeni neophodni prostorni, tehniki i kadrovski uslovi za rad, Crnogorski
simfonijski orkestar Muzikog centra je ve stekao respektabilnu reputaciju.
Muzikom i muziko-scenskom djelatnou na lokalnom nivou bave se centri za kulturu,
povremenim organizovanjem koncerata, muzikih festivala i majstorskih radionica. Od
znaaja su i aktivnosti pojedinih nevladinih organizacija, iji su osnivai, uglavnom, sami
muziari, ali njihovo djelovanje esto karakterie odsustvo saradnje.
U ovoj djelatnosti postoje strukovna udruenja koja sutinski ne doprinose razvoju i
unapreivanju muzikog stvaralatva.
86
28
Polazne osnove za unaprjeenje djelatnosti:
Ne postoje odgovorajui prostori i oprema za razvoj koncertne djelatnosti;
Odsustvo mehanizama za kontinuirano podsticanje savremenog muzikog
stvaralatva (konkursi za otkup, izvoenje, umnoavanje ili snimanje djela savremene
muzike produkcije);
Bogato crnogorsko muziko nasljee nije dovoljno vrednovano i prezentovano;
Deficit strunog muzikog kadra;
Ne postoji baza podataka o subjektima i aktivnostima savremene muzike scene u
Crnoj Gori;
Strukovno udruenje nije dobro organizovano;
4.4. IZDAVAKA DJELATNOST
Specifinost crnogorskog izdavatva je u tome to se, usljed nedostatka adekvatnog
institucionalnog i normativnog okvira, velikim dijelom odvija u okviru nevladinog sektora.
Izostanak odgovarajueg zakona baziranog na standardima i praksi ureenja ove
djelatnosti, te izostanak normi i nadzora nad njenim sprovoenjem, rezultirali su
dugogodinjom stagnacijom u ovoj oblasti, koja je uslovila nekontrolisanu realizaciju
velikog broja izadavakih projekata.
Ministarstvo kulture redovnim godinjim konkursima za sufinansiranje projekata iz oblasti
kulture pomae i podstie izdavaku djelatnost, produkciju novih knjievnih djela i
prevodilake projekte.
Za razvoj izdavake djelatnosti nuno je obezbijediti potrebne uslove: institucionalnim
organizovanjem, novom legislativom, utvrivanjem profesionalnih standarda za obavljanje
izdavake djelatnosti i podizanjem kvaliteta izdavakih projekata, prava i obaveza izdavaa,
tampara, distributera i obaveze drave da koordinira i pripremi konzistentnu politiku
razvoja crnogorskog izdavatva.
Polazne osnove za unaprjeenje djelatnosti:
Neadekvatan zakonski okvir;
Ne postoji specijalizovana ustanova koja se na sistematian nain bavi izuavanjem i
prezentacijom crnogorske knjievnosti;
Strategija prevoenja crnogorske knjievnosti na svjetske jezike i prevoenja djela
svjetske knjievnosti na crnogorski jezik, nije definisana;
Izdavanjem publikacija bave se izdavake kue, javne ustanove i preduzea, nevladine
organizacije, mediji i pojedinci;
Najvei dio izdavake produkcije se odnosi na nova knjievna djela domaih autora i
autora iz okruenja;
Deficit kadra u oblasti knjievnog prevodilatva;
Projekti od kapitalnog znaaja za crnogorsku kulturu nijesu dovoljno zastupljeni u
izdavakoj produkciji;
Knjige se objavljuju bez izdavakih ugovora i time naruavaju autorska i srodna
prava;
87
29
Publikacije se esto objavljuju bez obaveznih katalokih zapisa i meunarodnih
standardnih oznaka, a obavezni broj primjeraka se ne dostavlja Centralnoj narodnoj
biblioteci;
Mali broj knjiga se tampa u crnogorskim tamparijama, zbog visokih cijena usluga i
kvaliteta tampe;
Evidentan je trend opadanja tiraa;
Ne postoji dobro organizovano strukovno udruenje;
4.5. KINEMATOGRAFIJA
Kinematografija je kompleksna djelatnost i vaan je razvojni resurs svake drave,
koji istie dvojaku prirodu - umjetniko ostvarenje i komercijalnu vrijednost. Znaaj
kinematografije nije dovoljno prepoznat.
Iako podstie i promovie turistike i privredne resurse zemlje, kinematografija
nema pravni i institucionalni okvir. Zato se moraju obezbijediti uslovi za njen razvoj, uz
uspostavljanje standarda koji se primjenjuju u evropskoj kinematografiji i audiovizuelnoj
djelatnosti.
Polazne osnove za unaprjeenje djelatnosti:
Ne postoje institucije koje bi razvijale kinematografsku djelatnost, od proizvodnje do
distribucije kinematografskog djela;
Ne postoji odgovarajui zakonski okvir, koji je usklaen sa evropskim standardima u
ovoj oblasti;
Ukidanjem kinematografske takse prestao je jedini nain finansiranja ove djelatnosti u
Crnoj Gori;
Subjekti koji se bave filmskom proizvodnjom nemaju ni nunu tehniko-tehnoloku
opremu i uslove za rad, to podrazumijeva angaovanje stranih kompanija u razliitim
fazama filmske produkcije (oprema, finalna obrada zvuka, laboratorija), ime se
uveavaju trokovi realizacije;
Otkup, uvoz, umnoavanje i izvoz filmova obavlja se u skladu sa interesima
distributera iz okruenja i slobodnoj inicijativi prikazivaa, jer ne postoje ovlaeni
domai distributeri;
Bioskopi ne zadovoljavaju tehniko tehnoloke uslove, a njihov broj u Crnoj Gori
manji je nego sredinom prolog vijeka;
Piraterija, i pored preuzetih normativnih i organizacionih mjera za njeno suzbijanje,
negativno utie na sve segmente kinematografije;
Nedovoljno razvijena regionalna saradnja na filmskim koprodukcijama;
Crna Gora nije lanica nijednog meunarodnog programa podrke ovoj djelatnosti;
Crnogorskim kinematografskim kadrovima nije obezbijeen adekvatan profesionalni
agaman;
Ne postoji jasno definisana i organizovana strategija promocije Crne Gore kao filmske
destinacije;
88
30
Postoji Udruenje filmskih stvaralaca Crne Gore koje dobro funkcionie, s obzirom na
trenutne uslove u ovoj djelatnosti;
4.6. MANIFESTACIJE I FESTIVALI
U Crnoj Gori postoji vie od stotinu festivala i manifestacija, iji su osnivai optine
ili nevladine organizacije. Na osnovu Zakona o kulturi, crnogorska Vlada usvojila je Uredbu
o kriterijumima za odreivanje manifestacija i festivala od posebnog znaaja za kulturu
Crne Gore. Dobijanjem statusa od posebnog znaaja, festivalima je utvrena nova
organizaciona i produkciona ema, primjerena upravljaka struktura i obezbijeeni sigurni
izvori finansiranja (dravni i optinski). U prethodne dvije godine, status festivala od
posebnog znaaja za kulturu Crne Gore dobili su: Filmski festival u Herceg Novom, Kotor
Art, Meunarodni TV festival u Baru i Ratkovieve veeri poezije u Bijelom Polju, kao etiri
festivala koja su se svojom specifinom programskom profilacijom, dugom tradicijom i
dobrim produkcionim i organizacionom uslovima, utemeljili na crnogorskoj kulturnoj
sceni.
Festivali i manifestacije od posebnog znaaja i kvalitet njihovih programskih
sadraja, ukazuje na to da e oni, ubudue, nai razliite izvore finansiranja i postii
samoodrivost, kao i da e biti definisana adekvatna institucionalna organizacija.
Raznovrsnost i brojnost festivala u Crnoj Gori ukazuje na potrebu da se sagleda
mogunost da status festivala od posebnog znaaja dobiju i drugi festivali iz oblasti kulture,
koji su dosadanjim produkcionim i organizacionim standardima i kontinutetom stekli
prepoznatljiv imid. Ostali festivali i manifestacije finansiraju se iz sopstvenih sredstava,
kao i preko redovnih godinjih konkursa Ministarstva kulture.
Polazne osnove za unaprjeenje djelatnosti:
Mali broj crnogorskih festivala ima jasnu programsku, produkcijsku i organizacionu
koncepciju;
Organizatori festivala i manifestacija su optine i nevladine organizacije;
Festivali i manifestacije od posebnog znaaja za kulturu Crne Gore doprinose
unapreivanju kulture i pozicioniranju Crne Gore na mapi meunarodnih kulturnih
dogaanja;
89
31
4.7. AMATERSKA DJELATNOST
Amaterska djelatnost u kulturi ostvaruje se kroz kulturno-umjetnika drutva,
amaterska pozorita i ansamble. Najee imaju status nevladinih organizacija, meu
kojima je najvei broj onih koji se bave muziko-scenskom djelatnou i folklorom.
Kulturno-umjetnika drutva postoje u svim optinama u Crnoj Gori, ali nemaju rijeene
izvore finansiranja, kao ni scenske i prostorno-tehnike uslove za rad.
Amaterska djelatnost je dobar nain animacije mladih ljudi, koji kroz angaman u
razliitim formama amaterizma mogu artikulisati svoje kulturne potrebe i, eventualno,
opredijeliti svoj budui profesionalni put.
Veliki broj amaterskih drutava u Crnoj Gori i njihov znaaj za drutvo ukazuju na
potrebu boljeg meusobnog povezivanja, poboljanje saradnje sa profesionalcima,
nacionalnim i lokalnim institucijama kulture, privrednim drutvima, kao i irenje
meunarodne saradnje.
Kulturno-umjetnika drutva uvaju i promoviu bogatstvo kulturne razliitosti.
Savremeni oblici amaterskog djelovanja u kulturi predstavljaju dobar model promocije
tradicionalnih vrijednosti.
Ministarstvo kulture redovnim godinjim konkursima za sufinansiranje projekata u
kulturi znaajno pomae amatersku djelatnost.
Polazne osnove za unaprjeenje djelatnosti:
Kulturno-umjetniki amaterizam ima dugu tradiciju u Crnoj Gori;
Ne postoji nacionalno udruenje amatera, koje bi pospjeivalo rad u ovoj oblasti;
Najvei broj kulturno-umjetnikih drutava u Crnoj Gori njeguje izvornu muziku i
folklor, tradiciju i narodne obiaje;
4.8. SOCIJALNI STATUS UMJETNIKA I STRUNJAKA U KULTURI
Umjetnici i strunjaci iz oblasti kulture najee ne raspolau adekvatnim
prostorima i uslovima za rad, a njihov nezavidan socijalan status, esto je rezultat
nedovoljne brige drutva o kulturnim vrijednostima. Kako bi se socijalni status umjetnika i
strunjaka poboljao, Vlada Crne Gore donijela je Uredbu o kriterijumima i nainu dodjele
statusa istaknuti kulturni stvaralac (Slubeni list Crne Gore,78/09), a njom se, izmeu
ostalog, utvruju uslovi i kriterijumi za utvrivanje visine i naina isplate doivotne
naknade na osnovu tog statusa, ime je znatno poboljan status znaajnog broja stvaralaca.
Pravo po ovom osnovu u toku 2010. godine ostvarilo je 35 umjetnika i stvaralaca u kulturi,
a svake godine ovaj status bie dodijeljen onima koji ispune uslove propisane Uredbom.
Samostalnim umjetnicima drava uplauje zdravstveno osiguranje. Ministarstvo
kulture e u narednom periodu u saradnji sa Crnogorskim fondom za solidarnu stambenu
izgradnju zakljuiti ugovor za izgradnju stanova, koji e se otkupljivati po povoljnim
uslovima, radi rjeavanja stambenih potreba angaovanih u kulturi.
Ne postoji sistem dodjele radnih prostora umjetnicima.
90
32
Polazne osnove za unaprjeenje:
Djelimino je rijeen socijalni status umjetnika;
Nedovoljna briga drutva o socijalnom statusu umjetnika i angaovanih u
kulturi;
Definisan status istaknuti kulturni stvaralac;
Samostalnim umjetnicima drava plaa zdravstveno osiguranje;
Neregulisane stambene potrebe angaovanih u kulturi;
Ne postoji sistem dodjele radnih prostora;
4.8. STRATEKI IZAZOVI
Uslovi pod kojima se ostvaruju kulturno-umjetnike djelatnosti u Crnoj Gori nijesu u
skladu sa misijomkulture u razvoju drutva;
Kompleksnost kulturno-umjetnikog stvaralatva zahtijeva reorganizaciju
postojeeg institucionalnog sistema (promjenu osnivakih akata postojeih
institucija iz ove oblasti);
Razvoj kulture na teritoriji Crne Gore nije ravnomjeran;
Mali broj nezavisnih projekata u kulturi;
Prostorni uslovi, stanje objekata i njihova tehniko-tehnoloka opremljenost
ograniavaju ostvarivanje djelatnosti;
Evidentan je deficit strunog i naunog kadra u svim segmentima kulturno-
umjetnikog stvaralatva;
Nedovoljna briga drutva o socijalnomstatusu angaovanih u kulturi;
Mali je broj kapitalnih projekata u kulturno-umjetnikoj produkciji koji obezbjeuju
afirmaciju temeljnih vrijednosti crnogorske kulture;
Strukovno udruivanje i djelovanje u kulturi nije dobro organizovano;
Socijalnom statusu umjetnika i stvaralaca nije posveena dovoljna panja;
Zahtjevi za kulturnim sadrajima za mlade nijesu u potpunosti ispunjeni;
Amaterizam u kulturno-umjetnikom stvaralatvu nije dovoljno razvijen;
Kulturni sadraji nijesu dostupni svimosobama sa invaliditetom;
Ne postoji baza podataka o svim subjektima koji se bave djelatnostima kulture.
91
33
V KULTURNA BATINA
92
34
Kulturna batina predstavlja osnov nacionalnog identiteta i njen razvoj mora biti
zasnovan na potpunom poznavanju njenih istorijskih, kulturnih i drugih vrijednosti,
poznavanju prijetnji i opasnosti, mogunosti koje prua status kulturne batine, kao i
poznavanju resursa koje ona posjeduje.
Drutveni interes utemeljen na ouvanju istorijskih vrijednosti i tradicije esto je
potisnut individualnim potrebama i subjektivnim procjenama za lijepo i korisno.
Neadekvatno korienje i prezentacija kulturne batine moe nanijeti nepopravljive tete
vrijednostima kulturnog identiteta drave. Principi ouvanja i zatite kulturnih vrijednosti,
esto su suprotstavljeni ekonomskom razvoju, zbog ega je neophodno nai efikasne
mehanizme, koji e sprijeiti promjene koje mogu nanijeti trajnu tetu kulturnoj batini.
Ministarstvo kulture i dravne institucije koje se bave ouvanjem, prezentacijom i
vrednovanjem kulturne batine moraju biti aktivno ukljueni u razvojne projekte koji
podrazumijevaju promjene na kulturnim dobrima i njihovoj zatienoj okolini. Kako bi se
taj cilj postigao, neophodna je potpuna posveenost i koordinacija meu strunim,
politikim, civilnim i privatnim segmentima drutva, koja je utemeljena na dugoronoj
viziji odrivog razvoja.
Adekvatan tretman kulturna batina dobija ureenim i modernizovanim pravnim i
institucionalnim okvirom, kao i postizanjem ravnotee izmeu javnih i privatnih interesa.
Za podizanje svijesti svih graana o znaaju kulturne batine, od vanosti su
kvalitetan obrazovni sistem i aktivno uee medija. U tom smislu, jaanje kadrovskih
kapaciteta je jedna od primarnih obaveza drave.
Meunarodni standardi nalau da se posebna panja posveti digitalizaciji kulturne
batine i zatiti kulturnih dobara, radi lake dostupnosti, pravilnog tretmana i prezentacije.
Kulturna dobra na teritoriji Crne Gore i podruje svjetske batine Kotora promoviu
Crnu Goru kao atraktivnu turistiku destinaciju.
Za potrebe izrade Nacionalnog programa, uraena je analiza stanja kulturne batine na
osnovu:
Informacije i baze podataka u formi pojedinanih izvjetaja za 357 nepokretnih
kulturnih dobara (opis, foto-dokumentacija, skice, premjer, opis kontakt-zone, opis
izvedenih radova, vrijeme izvoenja radova, posjedovanje dokumentacije,
odobrenja, saglasnosti, faktori oteenja, devastacija kulturne vrijednosti, ocjena
stanja, i predlog mjera);
Informacije o muzejima u Crnoj Gori (osnovni podaci o svakoj muzejskoj ustanovi,
foto-dokumentacija, pravna dokumentacija o obavljanju djelatnosti, podaci o
muzejskom materijalu, kadru, prostornim kapacitetima i minimalnoj
opremljenosti);
Izvjetaja o stanju u bibliotekoj djelatnosti;
Izvjetaja o stanju u arhivskoj djelatnosti;
Izvjetaja o stanju u kinotekoj djelatnosti;
Podataka i prakse Republikog i Regionalnog zavoda za zatitu spomenika kulture i
Centra za arheoloka istraivanja Crne Gore;
Podataka i prakse Narodnog muzeja Crne Gore;
93
35
Podataka kojima raspolau biblioteke koje obavljaju funkciju strunog nadzora,
Centralne narodne biblioteke ure Crnojevi, Univerzitetske biblioteke i
narodnih biblioteka;
Podataka i prakse Dravnog arhiva Crne Gore;
Podataka i prakse Crnogorske kinoteke;
Izvjetaja o stanju kulturne batine Crne Gore (Ministarstvo kulture);
Podataka i prakse tokom izrade etiri nova zakona iz oblasti kulturne batine;
Podataka i prakse Ministarstva kulture;
5.1. NEPOKRETNA KULTURNA BATINA
Nakon utvrenog stanja nepokretne kulturne batine u Crnoj Gori, zakljueno je da ono nije
na zadovoljavajuem nivou, to je uslovljeno djelovanjem razliitih inilaca.
Polazne osnove za unaprjeenje djelatnosti:
Dokumentacija o kulturnim dobrima u institucijama je nepotpuna;
Evidentan je neodgovarajui i neprimjeren odnos prema batini od strane vlasnika i
korisnika kulturnih dobara, institucija zatite, organa lokalne uprave i dravnih
organa;
Sukob nadlenosti kod sprovoenja zakonskih mjera za zatitu nepokretne kulturne
batine;
Spomenike vrijednosti su ugroene zbog nesprovoenja konzervatorskih mjera na
kulturnim dobrima, to utie na promjenu njihovog integriteta i rezultira gubitkom
vrijednosti i autentinosti;
Nedovoljna nauna i struna obrada razvoja pojedinih istorijskih epoha, dogaaja i
linosti iz blie i dalje prolosti rezultira nedovoljnom valorizacijom istrijskog i
simbolikog znaaja kulturnih dobara;
Prilikom obnove sakralnih objekata izostajala je saradnja korisnika kulturnih dobara
sa strunim slubama u institucijama zatite. Negativne posljedice odnose se ne samo
na arhitekturu, ve i na ivopise, ikonostase i kulturni pejza, kao i ambijentalne
vrijednosti kulturnih dobara. Poseban problem predstavlja unoenje raznih elemenata
koji mijenjaju izvornost kulturnog dobra i iskrivljuju njegovu dokumentacionu i
istorijsku vrijednost. Degradacija sakralnih objekata najvidljivija je kroz proces
obnove konaka manastirskih kompleksa;
Intenzivne intervencije na objektima u urbanim cjelinama, kao i graditeljska
ekspanzija u kontakt-zonama, posljednjih deset godina, ima za posljedicu
nekontrolisanu urbanizaciju koja degradira spomenike vrijednosti pojedinih cjelina.
Proces obnove nakon zemljotresa 1979. godine, sprovoen je izradom i verifikacijom
planova i projekata i izvoenjem radova na sanaciji i rekonstrukciji. Revitalizacija
urbanih cjelina, izuzev Starog grada Bara, u najveem dijelu je zavrena devedesetih
godina prolog vijeka;
Sistematska arheoloka istraivanja obavljaju se samo u Risnu, na mozaicima i
Carinama i Miritu kod Petrovca, to za posljedicu ima nedostatak podataka i valjane
94
36
dokumentacije o arheolokim lokalitetima, ime je iskljuena mogunost njihove
odgovarajue valorizacije i prezentacije. Od svih arheolokih lokaliteta, u turistike
svrhe valorizovani su samo ostaci antike vile sa mozaicima u Risnu i dio antike
Duklje. Pitanje podvodne arheologije je zanemareno. Pojedini arheoloki lokaliteti su
devastirani izgradnjom infrastrukturnih objekata, raznoenjem i neovlaenim
izronjavanjem arheolokih nalaza. Ti nalazi s pojedinih istraivanja dijelom su
prezentovani u Istorijskom muzeju Narodnog muzeja Crne Gore i u optinskim
muzejima. Ne postoji potpuna baza podataka o arheolokim lokalitetima i materijalu,
kao ni arheoloka karta Crne Gore;
Procesom revitalizacije, koji je uslijedio nakon zemljotresa, izvrene su odreene
prenamjene i adaptacija profanih objekata, shodno novim potrebama i savremenom
nainu ivota. Spoljni izgled objekata i fasada uglavnom su ouvani, ali je unutranjost
promijenjena;
Fortifikacioni objekti (ostaci gradskih utvrenja srednjovjekovnih gradova,
pojedinana utvrenja i graevine za vojne namjene) naputeni su, nemaju novu
namjenu, funkcije i odgovarajuu tehniku dokumentaciju;
5.2. POKRETNA KULTURNA BATINA
Na osnovu dosadanjih istraivanja, utvreno je da pokretna kulturna batina u Crnoj Gori
nema odgovarajuu normativnu i dokumentacionu zatitu.
Polazne osnove za unaprjeenje djelatnosti:
Republiki zavod za zatitu spomenika kulture, nakon donoenja Pravilnika o sadrini
i nainu voenja registra spomenika kulture, sproveo je postupak revizije evidencije o
pokretnim spomenicima kulture;
Matine ustanove iz djelatnosti kulturne batine nijesu u potpunosti obavljale
zakonom propisana javna ovlaenja;
Dokumentacija u nekim ustanovama muzejske, arhivske i biblioteke djelatnosti ili
vlasnika, odnosno imaoca pokretne kulturne batine, ne postoji ili nije u skladu sa
zakonom i pravilima struke;
Pokretna kulturna batina, iji su korisnici ili vlasnici vjerske zajednice ili privatna
lica, nije analitiki obraena;
Mehanizam upravnog i strunog nadzora u praksi gotovo ne postoji;
Objekti i prostori za uvanje pokretnih kulturnih dobara tehniki su nedovoljno
opremljeni;
Nedostatak inspekcijskog nadzora;
5.3. NEMATERIJALNA KULTURNA BATINA
Nematerijalno kulturno dobro je ljudsko umijee, izraaj, vjetina ili izvoenje, kao i
predmet, rukotvorina, instrument ili prostor koji je sa tim povezan, a koje zajednice, grupe
ili pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne batine.
95
37
Nematerijalno kulturno dobro moe biti:
1) jezik, govor, usmeno predanje, usmena knjievnosti ili drugi usmeni izraz;
2) izvoaka umjetnost;
3) obiaj, obred i sveanost;
4) znanje ili vjetina u vezi sa prirodomi svemirom;
5) kultno i znamenito mjesto;
6) tradicionalni zanat i vjetine;
Znaaj nematerijalne kulturne batine je i u tome to promovie i razvija kulturni
diverzitet.
Oblast nematerijalne kulturne batine nije dovoljno istraena, dokumentovana i
prezentovana. Do sada se izuavanje nematerijalne kulturne batine odnosilo na
sporadina etnoloka, antropoloka, lingvistika, istorijska, muzikoloka i druga
istraivanja. Saznanja o ovoj oblasti batine su djelimino prisutna i u procesu obrade i
prezentacije muzejskih predmeta i zbirki.
Zatita nematerijalne kulturne batine podrazumijeva angaovanje velikog broja
strunjaka, prije svega, za istraivako-nauni aspekt rada. Neophodno je ojaati kadrovske
kapacitete kako bi adekvatnim tretmanom zatitili nematerijalnu kulturnu batinu od
nestajanja.
Od stupanja na snagu Zakona o zatiti kulturnih dobara i Zakona o muzejskoj
djelatnosti obezbijeen je zakonodavni okvir za zatitu nematerijalnih kulturnih dobara.
Reforma u zakonodavstvu iz oblasti kulturne batine uslovljava i reformu institucija, ime
se stvaraju uslovi za odgovarajui tretman nematerijalne kulturne batine na nacionalnom i
meunarodnom nivou.
Polazne osnove za unaprjeenje djelatnosti:
Oblast nematerijalne kulturne batine je prvi put zakonski prepoznata Zakonom o
zatiti kulturnih dobara;
Ne postoji ni jedno registrovano nematerijalno kulturno dobro;
Dosadanja istraivanja vrena su najee sporadino;
Nedostatak strunog kadra, a postojei mora proi doedukaciju iz ove oblasti;
5.4. MUZEJSKA DJELATNOST
Shodno Zakonu o muzejskoj djelatnosti, muzeji u Crnoj Gori osnovani su kao dravni i
optinski, a tipoloki su podijeljeni na kompleksne i specijalizovane muzeje. Deset
funkcionie samostalno - tri dravna i sedam optinskih. Muzejsku djelatnost ostvaraju i
institucije kulture kompleksnog tipa kojima pripadaju muzejske zbirke.
Na osnovu analize stanja muzejske djelatnosti, utvreno je da ona nije na zadovoljavajuem
nivou.
Polazne osnove za unaprjeenje djelatnosti:
Nedostatak podzakonskih akata;
96
38
Nepotpuno obavljanje matine djelatnosti, strunog i upravnog nadzora;
Loa institucionalna organizacija ustanova;
Ne postoje optimalni uslovi za obavljanje djelatnosti (kadrovski kapaciteti, prostor i
oprema za uvanje, zatitu i konzervaciju muzejskog materijala);
Muzejska dokumentacija ne odgovara savremenim principima djelatnosti;
Nizak nivo saradnje i informisanosti;
Izostanak odrivih planova rada i prioriteta.
5.5. BIBLIOTEKA DJELATNOST
Stanje u bibliotekoj djelatnosti nije na zadovoljavajuem nivou.
Nijesu zadovoljeni uslovi, standardi i zahtjevi koje nalae biblioteka djelatnost, a ovaj
problem je posebno izraen kada je rije o biblioteko-informacionomsistemu.
Kapitalni projekat u bibliotekoj djelatnosti je Crnogorska bibliografija 1494 1994,
kojomje obraena petovjekovna biblioteka batina Crne Gore.
Polazne osnove za unaprjeenje djelatnosti:
Neravnomjeran razvoj svih segmenata biblioteke djelatnosti;
Nedostatak podzakonskih akata;
Prostor, oprema, struktura fondova i dinamika nabavke bibliotekog materijala ne
zadovoljavaju standarde u ovoj oblasti;
Nedostatak kadrovskih kapaciteta;
Neadekvatna zatita bibliotekog materijala.
5.6. ARHIVSKA DJELATNOST
Analizom stanja zatite arhivske batine utvreno je da nije na zadovoljavajuem nivou.
Neadekvatni tehniko-tehnoloki uslovi za kompleksne procese razvrstavanja, uvanja,
korienja, izluivanja, prezentacije i promocije arhivske i registraturske grae, doprinijeli
su stagnaciji u ovoj oblasti. Postojee procedure potrebno je i upotpuniti adekvatnim
meunarodnim standardima i principima u ovoj oblasti.
Polazne osnove za unaprjeenje djelatnosti:
Nedovoljan i neodgovarajui prostor i nepotpuna tehniko-tehnoloka opremljenost za
obavljanje arhivske djelatnosti;
Nedostatak podzakonskih akata;
Metode u ovoj djelatnosti moraju biti osavremenjene u skladu sa Zakonom o arhivskoj
djelatnosti i relevantnim meunarodnim propisima.
97
39
5.7. KINOTEKA DJELATNOST
Kinoteka djelatnost nije na zadovoljavajuem nivou zbog neblagovremenog osnivanja
institucije za prikupljanje, uvanje i zatitu filmskog materijala, to je uslovilo da se
najznaajniji dio filmskog materijala nacionalne produkcije jo nalazi van Crne Gore, a
ostatak kod producenata, uz neadekvatnu zatitu i mnoga nerijeena pitanja.
Ukupni filmski materijal o Crnoj Gori, nastao kod inostranih producenata i snimatelja, nije
istraen, evidentiran i prikupljen.
Polazne osnove za unaprjeenje djelatnosti:
Osnivanjem Crnogorske kinoteke, 2000. godine, i njenim tehnikim i kadrovskim
osposobljavanjem, stvoreni su osnovni, ali ne i optimalni uslovi za prikupljanje, uvanje
i zatitu crnogorskog filmskog fonda, filmskog materijala o Crnoj Gori i drugih filmskih
ostvarenja od znaaja za kulturu i umjetnost Crne Gore;
Osnovni problem Crnogorske kinoteke je pitanje smjetaja;
Crnogorska kinoteka nema odgovarajuu opremu za uvanje osjetljivog filmskog
materijala.
5.8. STRATEKI IZAZOVI
Vlasnici i korisnici kulturnih dobara, institucije zatite, organi lokalne uprave i
dravne uprave nemaju odgovoran odnos prema kulturnoj batini;
Devastacija zbog ekstremnih prirodnih pojava;
Ne postoji dugorona nacionalna strategija zatite, valorizacije i prezentacije
kulturne batine;
Nedostatak stabilnih izvora finansiranja za zatitu i unapreenje stanja kulturne
batine;
Ne postoji kontinuiran monitoring u oblasti kulturne batine;
Neadekvatna dokumentaciona zatita kulturne batine;
Nedostatak podzakonskih akata;
Nepotpuna primjena meunarodnih standarda (UNESCO, Savjet Evrope i dr);
Nedovoljno razvijena svijest o vrijednosti batine za drutvo;
Nematerijalna kulturna dobra i kulturni pejza nijesu istraeni i valorizovani;
Vrijedne privatne zbirke nemaju adekvatan tretman;
Nedovoljna kontrola iznoenja kulturnih dobara iz Crne Gore;
Saradnja institucija i organa na nacionalnom i lokalnom nivou nije zadovoljavajua;
Odsustvo strunog i inspekcijskog nadzora u praksi;
Nedovoljna kompetentnost strunih profila koji se bave poslovima planiranja,
projektovanja i izvoenja radova na nepokretnim kulturnim dobrima i zatienim
urbanim cjelinama;
Nedostatak kadrova za izvoenje radova u tradicionalnim tehnikama i materijalima;
98
40
Nedostatak sistematskih istraivanja i nedovoljno bavljenje nauno-istraivakim
radom u cjelokupnoj oblasti kulturne batine;
Revizija muzejskih predmeta, bibliotekog fonda, arhivske grae, kinoteke grae i
dr. nije blagovremena ili potpuno izostaje;
Prostor za prezentaciju pokretnog spomenikog fonda, posebno arheolokih nalaza
nije u skladu sa standardima djelatnosti;
Muzejski, biblioteki i arhivski depoi, kao i oprema za uvanje, zatitu i konzervaciju
muzejskog materijala, biblioteke i arhivske grae, ne odgovaraju namjeni;
Izlobeni prostori za prezentaciju muzejskih postavki nijesu adekvatni;
Fizika i tehnika zatita objekata, u kojima se uva pokretna kulturna batina, nije u
skladu sa evropskim standardima;
Nedostatak strunog kadra u institucijama iz oblasti kulturne batine;
Nedostatak visokokolskih institucija iz oblasti konzervacije, arheologije, etnologije,
arheografije, muzeologije, istorije umjetnosti, bibliotekarstva, onemoguava
redovno kolovanje neophodnog kadra za potrebe zatite kulturne batine;
Nedostatak preciznih modela finansiranja za kadrovsko usavravanje;
Strateka kadrovska politika na lokalnom i nacionalnom nivou nije usklaena s
razvojnim prioritetima.
99
41
VI MEUNARODNA SARADNJA
100
42
Meunarodna saradnja u kulturi predstavlja proces u kojem se razvija
razumijevanje, raznolikost i dijalog meu narodima. Crna Gora tei da, na meunarodnom
planu, razliitim nainima afirmie svoj kulturni, samim tim i nacionalni identitet.
Potpisivanjem bilateralnih sporazuma i programa saradnje Crne Gore sa Albanijom,
Srbijom, Bosnom i Hercegovinom, Hrvatskom, Makedonijom, Kinom i Bugarskom, kao i
potpisivanjem Sporazuma izmeu Crne Gore i SAD o zatiti kulturnih dobara, ostvareni su
znaajni pomaci u ovoj oblasti u prethodne dvije godine, ime je stvorena vrsta osnova za
razmjenu iskustava i reciprono uee relevantnih kulturnih aktera u aktivnostima
zemalja-potpisnica.
Poseban doprinos meunarodnoj afirmaciji crnogorske kulture daju umjetnici iji su
stvaralaki dometi potvreni na internacionalnoj sceni.
Afirmaciji crnogorske kulture na meunarodnom nivou doprinosi i istorijski
utemeljen kulturni diverzitet.
Saradnja sa UNESCO odvija se preko Nacionalne komisije za saradnju s UNESCO,
koja je formirana 2008. godine Odlukom Vlade ( ,,Slubeni list CG, broj 40/08).
Zadatak Komisije je da: koordinira i unapreuje aktivnosti i saradnju ministarstava i
dravnih organa i institucija nadlenih za donoenje i sprovoenje mjera i aktivnosti Crne
Gore u okviru saradnje sa UNESCO; omoguava uspostavljanje direktne veze izmeu
UNESCO i obrazovnih, naunih i kulturnih institucija i organizacija civilnog drutva u Crnoj
Gori; utvuje prioritete i efikasne metode na planu razvoja i jaanja saradnje Crne Gore sa
UNESCO; uestvuje u pripremi, izvrenju i evaluaciji programa i projekata UNESCO u Crnoj
Gori; informie Vladu o ciljevima i aktivnostima UNESCO i kontinuirano prati i analizira
sprovoenje predloenih mjera. Komisija moe, u cilju efikasnijeg obavljanja svojih
aktivnosti, angaovati strune i naune ustanove i istaknute naune i strune radnike i
koristiti meunarodnu strunu pomo.
Regionalna inicijativa Kulturna batina most ka zajednikoj budunosti okvir je
saradnje UNESCO kancelarije u Veneciji, zasnovana na zajednikoj tenji regionalnog
stratekog pristupa u ouvanju i promociji kulturne batine regiona Jugoistone Evrope.
Ovaj okvir saradnje otpoeo je ministarskom konferencijom u Mostaru 2004. godine, koja
je rezultirala osnivanjem posebnog Povjereninog fonda za kulturnu batinu u
Jugoistonoj Evropi s ciljem da podri konkretne aktivnosti iz oblasti kulturne batine
zemalja regiona. Povjereniki fond je osnovan 2005. godine pod upravom Kancelarije
UNESCO u Veneciji - Odsjek za kulturu, uz finasijsku podrku Vlade Republike Italije
(Ministarstvo inostranih poslova - Cooperazione Italiana).
Od 2005. godine, Povjereniki fond je omoguio uspjenu implementaciju brojnih
aktivnosti u svim partnerskim zemljama koje su uestvovale na Mostarskoj ministarskoj
konferenciji (Albanija, Bugarska, Bosna i Hercegovina, Hrvatska, Makedonija, Moldavija,
Crna Gora, Rumunija i Srbija).
Uz podrku Povjerenikog fonda, Ministarske konferencije o kulturnoj batini u
Jugoistonoj Evropi su se institucionalizovale u godinje konferencije (Venecija 2005, Ohrid
2006, Zadar 2007, Budimpeta 2008 i Cetinje 2010), koje predstavljaju jedan od glavnih
okvira saradnje u cilju promocije kulturne batine Jugoistone Evrope, kao zajednikog
sredstva za dijalog i odrivi razvoj.
101
43
Regionalni program za kulturnu i prirodnu batinu Jugoistone Evrope zajednika je
inicijativa Savjeta Evrope i Evropske Komisije, zapoeta 2003. godine. Ovaj program
realizuje se u 8 zemalja Regiona, a ine ga tri komponente: Komponenta A - Plan
institucionalnog i strunog razvoja, bavi se pitanjima u vezi sa zakonskim i institucionalnim
reformama; Komponenta B - Plan integrisanog projekta rehabilitacije, s pregledom
arhitektonskog i arheolokog nasljea; Komponenta C Pilot projekat razvoja lokalnih
zajednica. Kao pilot oblast za realizaciju Komponente C ovog programa Ministarstvo
kulture odabralo je Skadarsko jezero, iji se resursi tretiraju sa multidisciplinarnog
stanovita, u cilju integrisane zatite, vrednovanja i promocije kulturne i prirodne batine i
unapreivanja odrivog razvoja lokalnih zajednica. Komponenta B se realizuje kroz
kompleksnu metodologiju Savjeta Evrope, zahvaljujui kojoj su kroz izradu preliminarnih
tehnikih procjena za kulturna dobra nominovana za Listu prioritetnih intervencija,
obezbijeena sredstva za rehabilitaciju. Ova metodologija primijenjena je u izradi Izvjetaja
o stanju kulturne batine u Crnoj Gori (2004. godina), a po prvi put su izraene i studije
izvodljivosti za pojedina kulturna dobra. U okviru komponente B, za naredne tri godine
koliko traje nova faza projekta Ljubljana proces II Crna Gora je izabrana da bude
domain Sekretarijata za implementaciju ovog projekta.
Savjet ministara kulture Jugoistone Evrope regionalno je tijelo koje svojim
djelovanjem osnauje kulturno povezivanje drava regiona. Formiran 2005. godine na
sastanku u Kopenhagenu, ovaj regionalni savjet danas ima 11 drava lanica, iji se
ministri kulture sastaju svakog proljea kako bi diskutovali o zajednikim projektima i
programima. Njihove odluke i prioriteti sadrani su u deklaracijama koje se usvajaju nakon
svakog sastanka, kao i kroz akcione planove koji slue za realizaciju kulturnih politika. Iako
je osmiljeno kao politiko tijelo, iji je glavni zadatak da obezbjeuje formalne preduslove
za saradnju izmeu svojih drava lanica, rad Savjeta postepeno prelazi iz formalnih u
konkretne zajednike aktivnosti. Funkcionisanje Savjeta odvija se po prinicipima
demokratije, tako da se jednogodinje predsjedavanje sprovodi prema abecednom redu.
Prethodna, trenutna i budua predsjedavajua drava lanica, ine Sekreterijat Savjeta, koji
omoguava kontinuitet u regionalnim politikama i prioritetima. Znaaj ove samostalne
regionalne inicijative sve vie uviaju i meunarodne organizacije, koje svoje programe
nerijetko baziraju upravo na saradnji sa Savjetom i njegovim lanicama. Ministri kulture
Jugoistone Evrope na ovaj nain tite i promoviu izuzetan kulturni potencijal itavog
Regiona, preduzimaju konkretne aktivnosti i ujedinjuju svoja nastojanja, ime, ne samo da
se uspostavlja bliskija saradnja meu dravama, ve se i Region na meunarodnoj sceni
pojavljuje kao znaajan politiki inilac u oblasti kulture.
Za razvoj i unapreivaje kulture u Crnoj Gori, posebno je znaajno pristupanje
programu Evropske unije Kultura 2007 2013, novembra 2009. godine, iji je cilj
promovisanje transnacionalne mobilnosti ljudi u oblasti kulture, podrku cirkulisanju
kulturnih i umjetnikih radova i proizvoda, te promociju meukulturnog dijaloga. Ovaj
program predstavlja mehanizam podrke koji se odnosi na jaanje institucionalnog okvira i
kulturne saradnje. Crnogorskim djelatnicima iz oblasti kulture ovaj Proram omoguava da
razviju projekte na bazi dugoronog partnerstva s kulturnim organizacijama i ustanovama
102
44
irom Evrope, putem sufinansiranja iz budeta Evropske unije. Neophodno je pokrenuti
aktivnosti za pristupanje Crne Gore svim programima Evropske unije.
Crnogorska umjetnost predstavljana je na referentnim meunarodnim
manifestacijama: Venecijansko bijenale, sajmovi knjiga u Beogradu, Zagrebu, Lajpcigu,
Parizu, meunarodni festival Sarajevska zima i drugim znaajnim deavanjima
meunarodnog karaktera. Pristupanjem Ministarstva kulture razliitim meunarodnim
asocijacijama u oblasti kulture (Bijenale mladih Evrope i Mediterana, Forum slovenskih
kultura, Fondacija Ana Lind) otvorena je vea mogunost za uee crnogorskih
umjetnika u multilateralnim meunarodnim projektima.
Crna Gora je lan Jadransko-jonske inicijative od njenog osnivanja, a prioriteti
saradnje su: nove metode dokumentovanja, zatite i istraivanja podvodnih arheolokih
nalazita; model povezivanja i stvaranja mree kulturnih marruta unutar Jadransko -
jonskog basena; povezivanje u okviru izdavake djelatnosti i razmjena resursa u oblasti
bibliotekarstva i arhivske djelatnosti.
Crna Gora, takoe, uestvuje u drugim regionalnim inicijativama koje tretiraju
oblast kulture: Centralno-evropskoj, Procesu saradnje u Jugoistonoj Evropi, Savjetu za
regionalnu saradnju i Evromediteranskom partnerstvu.
103
45
VII POSEBNA PITANJA
104
46
7.1. CIVILNI SEKTOR I NEZAVISNA KULTURNA SCENA
Broj nevladinih organizacija u Crnoj Gori je, prema podacima Centra za razvoj nevladinih
organizacija, oko 4000, od kojih je 23 odsto registrovano za aktivnosti u kulturi. Meutim,
samo je neznatan broj NVO aktivan uesnik kulturnih i umjetnikih produkcija. Nevladine
organizacije i druga udruenja sa dobrimmenaderskim i kreativnim kadromi sa relativno
malim resursima u stanju su da realizuju vane projekte. Nevladin sektor e imati znaajnu
ulogu u sprovoenju kulturne politike utvrene Nacionalnim programom.
U ovom sektoru strukovna udruenja su vaan oblik organizovanog djelovanja, a njihove
aktivnosti moraju biti djelotvornije.
Nezavisnih inicijativa u kulturi je malo.
Civilni sektor i nezavisna kulturna scena imaju veliki znaaj za kulturu, povezuju je sa
drugim kulturama, decentralizuju je, ali i mijenjaju negativne kulturne prakse i stereotipe.
Kvalitet ove scene zavisi od kreativnosti i inovativnosti njenih aktera, njihove ukljuenosti
u meunarodne projekte.
U odnosu na nezavisne kulturne scene u okruenju, crnogorska nezavisna scena je
nerazvijena. Potrebno je formirati operativnu bazu podataka u ovoj oblasti; uspostaviti
strateko partnerstvo i bolju saradnju nezavisnih aktera kulture sa institucijama kulture na
nacionalnom i lokalnom nivou; poboljati menaderske kapacitete uesnika nezavisne
kulturne scene, a posebno na izradi prijedloga projekata za EU fondove za kulturu;
obezbjediti prostor za stvaranje nezavisnih kulturnih centara namijenjenih njihovom
djelovanju.
7.2. OSOBE SA INVALIDITETOM (OSI)
Ravnopravno ukljuivanje osoba s invaliditetom u sve aspekte kulture doprinosi
prevazilaenju svih oblika njihove diskriminacije i marginalizacije. Princip jednakosti prava
na kulturu je proklamovan osnovnim naelima razvoja kulture u Crnoj Gori i njime se
omoguava ukljuivanje osoba sa invaliditetom u sve kulturne djelatnosti. Neophodno je
obezbijediti uslove da osobe s invaliditetom iskau svoje kreativne, umjetnike i
intelektualne potencijale u oblastima kulture.
Prostori u kojima se realizuju kulturni sadraji (muzeji, arhivi, galerije, pozorine
dvorane, bioskopi, biblioteke) nijesu dostupni svim osobama sa invaliditetom.
Crna Gora je osnovala Biblioteku za slijepe i finansira njen rad. Proteklih godina
unaprijeena je saradnja nevladinih organizacija s vladinim i optinskim institucijama u
realizaciji uspjenih projekata namijenjenih osobama sa invaliditetom.
7.3. KULTURA MLADIH
Kultura mladih je poseban segment kojem treba posvetiti vie panje. Postojee institucije
kulture se ne bave na sistematian nain istraivanjem kulturnih potreba mladih,
osmiljavanjem kulturnih sadraja namijenjenih mladima i podizanjem svijesti mladih o
znaaju kulture. Takoe, ne postoji ustanovljen nain na koji bi se blagovremeno
105
47
prepoznavali mladi umjetniki talenti i usmjeravao njihov dalji razvoj, obrazovanje i
profesionalni put.
Da bi mladi aktivno uestvovali u kulturnom ivotu Crne Gore, potrebno je: promovisati
kulturu u kolama, kroz zajednike projekte Ministarstva kulture i Ministarstva prosvjete i
sporta; jaati partnerstvo kola i institucija kulture; lokalni kulturni sadraj prilagoditi
nacionalnim i meunarodnim trendovima; poboljati kulturnu ponudu u svim gradovima;
omoguiti mladima da sami osmiljavaju i realizuju kulturne sadraje.
7.4. KADROVI
Jaanje kadrovskih kapaciteta u ustanovama kulture je prioritet razvoja u narednom
periodu.
Umjetniki fakulteti na Cetinju, kao i umjetniki fakulteti na privatnim
univerzitetima, obrazuju kvalitetan struni kadar, koji esto ne pronalazi odgovarajui
angaman u ustanovama kulture. Ovome doprinosi ograniena politika zapoljavanja i
neadekvatna organizaciona struktura institucija.
Evidentan je deficit strunih kadrova iz oblasti kulturne batine, zbog nedostatka
odgovarajuih visokoobrazovnih institucija.
U svim ustanovama kulture evidentan je nedostatak strunog kadra, te su pojedini
struni poslovi preputeni raspoloivomkadru.
Mladi, kolovani ljudi, svoj potencijal iskazuju prvenstveno razliitim
samoinicijativnim aktivnostima.
Potreban je cjelovitiji pristup kadrovskoj politici institucija kulture, kroz novu
organizacionu strukturu koja e odgovoriti savremenim potrebama drutva.
Vano je da se u narednom periodu pripremi adekvatna analiza kadrovske strukture
zaposlenih i utvrde mjere za njen razvoj.
7.5. OKVIR ZA STATISTIKU
UNESCO je 1986. godine objavio Okvir za statistiku u kulturi (FCS) koji predstavlja
prvi sveobuhvatan pokuaj izrade zajednike metodologije prikupljanja informacija o
aktivnostima u oblasti kulture. Pristup UNESCO-a ide dalje od ekonomske evaulacije
aktivnosti u kulturi, jer se putem ovog okvira obezbjeuje zajednika struktura za
prikupljanje podataka, kako bi se izvrilo statistiko poreenje u oblasti kulture.
Unutar Okvira za statistiku u kulturi definisano je deset razliitih kategorija: (1)
kulturna batina, (2) tampani materijal i literatura, (3 i 4) muziko i scensko nasljee, (5)
vizuelna umjetnost, (6 i 7) audio-vizuelni mediji, (8) drutveno-kulturne aktivnosti, (9)
sport i igre, (10) okolina i priroda. Ovaj okvir se kontinuirano aurira.
Evropska grupa za statistiku u kulturi (LEG) prikazala je oblast kulture unakrsnim
tabeliranjem osam oblasti kulture: umjetniko i spomeniko nasljee, arhive, biblioteke,
knjige i tampa, vizuelna umjetnost, arhitektura, izvoake umjetnosti, audio i audio-
vizuelni mediji-multi mediji sa est funkcija: kreiranje, proizvodnja, diseminacija, trgovina,
ouvanje i edukacija.
106
48
Svaka zemlja je razvila svoj sistem prikupljanja podataka, koji u veini zemalja ne
odgovara potrebama sveobuhvatne analize stanja u oblasti kulture.
Statistike u kulturi odnose se na: pozorita, televiziju; radio; bioskope; muzeje, galerije;
biblioteke; arhive; dnevne novine i asopise; knjige i broure na podruju Crne Gore.
Na evropskom nivou uspostavljen je zajedniki sistem za prikupljanje podataka u
ovoj oblasti - EUROSTAT.
Zakon o statistici i statistikom sistemu Crne Gore (Slubeni list RCG, broj 69/o5) ureuje
osnovna naela zvanine statistike u Crnoj Gori, organizaciju statistikog sistema i principe
na kojima se ova oblast zasniva, program statistikih istraivanja, prikupljanje, obradu i
uvanje statistikih podataka, statistike registre, diseminaciju statistikih podataka, nain
obezbjeivanja povjerljivosti podataka, meunarodnu statistiku saradnju, kao i na ostala
pitanja znaajna za funkcionisanje statistikog sistema.
Realizacijom utvrenih ciljeva i prioriteta Nacionalnog programa obezbijedie se
formiranje i kontinuirano auriranje baze podataka u oblasti kulture.
7.6. FINANSIRANJE
Stepen razvoja kulture zavisi i od izvora finansiranja i visine obezbijeenih
sredstava.
Zakonom o kulturi utvreno je da e se za kulturu izdvajati najmanje 2,5% od
dravnog budeta, umanjenog za izdatke dravnih fondova i kapitalnog budeta. Na taj
nain su stvorene pretpostavke da se, u odnosu na postojee stanje, pobolja status kulture
i ona izdigne iz pozicije potroaa u stvaralaki inilac koji e doprinijeti ukupnom razvoju
Crne Gore.
Zakon utvruje i druge izvore finansiranja kulture (sredstva iz budeta optina;
namjenski izvori prihoda za kulturu; prihodi od igara na sreu; sponzorstva; donacije;
sopstveni prihodi subjekata koji se bave kulturom i drugi izvori u skladu sa zakonom).
Iz dravnog budeta finansira se rad javnih ustanova kulture, iji je osniva drava,
odnosno iz optinskog budeta ako je osniva ustanove optina, na osnovu godinjeg
programa rada. Ustanove imaju mogunost da obavljanjem djelatnosti i pruanjem usluga
ostvaruju sopstvene prihode.
Evidentno je nedovoljno korienje IPA i drugih meunarodnih fondova.
Osim finansiranja javnih ustanova iz oblasti kulturne batine, podrka zatiti i
ouvanju batine, obezbjeuje se na dravnom i lokalnom nivou sufinansiranjem programa
i projekata, kao i posebnim oblicima podrke.
Pored finansiranja javnih ustanova, razvoj kulture podstie se i sufinansiranjem
programa i projekata na osnovu javnog konkursa, kao i posebnim oblicima podrke.
Sufinansiranjem preko godinjeg konkursa obezbjeuje se finansijska podrka drave i
optina nevladinom sektoru, kreativnim industrijama, preduzetnicima u kulturi i
nezavisnoj kulturnoj sceni, nekomercijalnim oblicima amaterskog djelovanja u kulturi, kao
i samostalnim inicijativama autora.
Posebni oblici podrke predvieni su za: finansiranje programa i projekata od
kapitalnog znaaja za kulturu, kojima se ostvaruje meunarodna saradnja i prezentacija ili
obezbjeuje ravnomjeran razvoj na cijeloj teritoriji Crne Gore.
107
49
Radi stvaranja boljih uslova rada, a u kontekstu cjelovitog ostvarivanja
djelatnosti kulture, zakonom je utvrena mogunost da se iz dravnog budeta opredjeljuju
i sredstva za:
otkup knjiga, likovnih djela, muzejskih predmeta, arhivske grae za potrebe
popunjavanja bibliotekih, arhivskih, muzejskih i galerijskih fondova i zbirki javnih
ustanova;
doivotnu mjesenu naknadu istaknutim kulturnim stvaraocima (umjetnik ili
strunjak u kulturi ija su djela i stvaralatvo od izuzetnog znaaja za kulturu Crne Gore);
doprinos za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje samostalnom umjetniku,
odnosno samostalnom strunjaku u kulturi (umjetnik ili strunjak u kulturi koji se bavi
umjetnikim ili kulturnim stvaralatvom radi ostvarivanja prihoda, bez zasnivanja radnog
odnosa);
rad reprezentativnih strukovnih udruenja;
korienje i kupovinu radnog i stambenog prostora pod povoljnijim uslovima, za
umjetnike i strunjake u kulturi.
Evidentno je da finansiranje kulture podrazumijeva podrku jednom prilino
raznovrsnom i heterogenom drutvenom sektoru, od najvanijih dravnih ustanova
kulture, do privatnih inicijativa i pojedinaca. Istovremeno, to ukazuje i na izuzetan znaaj
ove oblasti, koja nije samo pokazatelj duhovnog razvoja zajednice, ve i specifian
potencijal ekonomskog napretka, pa u tom kontekstu treba sagledati potrebe voenja
konzistentne finansijske politike, koja e poveati kompetitivnost sektora i njegovu
samoodrivost.
108
50
XIII CILJEVI I PRIORITETI
109
51
CILJ 1. JAANJE PRAVNE I INSTITUCIONALNE INFRASTRUKTURE
Prioritet 1.
Zakonodavne i regulatorne reforme
Mjere:
Izrada Prijedloga zakona o zatiti prirodnog i kulturno-istorijskog podruja Kotora;
Izrada Prijedloga zakona o izdavatvu;
Izrada Prijedloga zakona o audiovizuelnim djelatnostima;
Izrada podzakonskih akata kojima se blie ureuje zatita kulturnih dobara,
muzejska, biblioteka, arhivska djelatnost i spomen-obiljeja;
Izrada podzakonskih akata kojima se blie ureuju pozorina, izdavaka i
kinematografska djelatnost.
Prioritet 2.
Institucionalne reforme
Mjere:
Reorganizacija institucija iz oblasti zatite kulturne batine i osnivanje novih, u
skladu sa Zakonom o zatiti kulturnih dobara i Zakonom o kulturi;
Reorganizacija Narodnog muzeja Crne Gore;
Osnivanje Regionalnog centra za menadment u oblasti kulturne batine;
Reorganizacija optinskih centara za kulturu i drugih optinskih javnih ustanova, u
skladu sa Zakonom o kulturi, Zakonom o bibliotekoj djelatnosti i Zakonom o
muzejskom djelatnosti;
Osnivanje narodnih biblioteka, u skladu sa Zakonom o bibliotekoj djelatnosti i
Zakonom o kulturi;
Osnivanje optinskih muzeja, u skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti i
Zakonom o kulturi;
Osnivanje dva regionalna producentska pozorita;
Osnivanja Regionalnog centra za podsticanje meunarodnog povezivanja;
Reorganizacija JU Meurepublike zajednice u Pljevljima u Regionalni kulturni
centar;
Osnivanje Centra za prouavanje i promociju nacionalnog identiteta u Kolainu;
Reorganizacija Centra savremene umjetnosti Crne Gore;
Redefinisanje pravnog statusa i organizacije festivala i manifestacija od posebnog
znaaja za kulturu Crne Gore;
Osnivanje meunarodne manifestacije od posebnog znaaja za kulturu u oblasti
savremene likovne umjetnosti;
Osnivanje Instituta Njego koji bi se bavio knjievnim i prevodilakim stvaralatvom,
izdavakom djelatnou i promocijomcrnogorske knjievnosti;
Osnivanje meunarodnog multi disciplinarnog kulturnog centra MACCOC;
110
52
Reorganizacija institucionalnog pozorinog sistema na nacionalnom i lokalnom nivou
i njegova modernizacija;
Institucionalno i tehniko-tehnoloko unapreivanja crnogorske kinematografije i
njena meunarodna promocija;
Jaanje kapaciteta Ministarstva kulture koji e se baviti meunarodnom saradnjom i
razvojnim projekatima, sprovoenjem pravila i principa neophodnih za
uspostavljanje odrivog decentalizovanog sistema upravljanja fondovima EU (DIS);
Unapreivanje rada strukovnih udruenja.
CILJ 2. RAVNOMJERAN RAZVOJ KULTURE
Prioritet
Intenziviranje saradnje s lokalnim samoupravama
Mjere:
Prezentacija programa nacionalnih institucija na itavoj teritoriji Crne Gore, u
saradnji s optinskim institucijama kulture;
Saradnja s predstavnicima optina na utvrivanju strategija i kriterijuma
unapreivanja rada u kulturi;
Jaanje meuninstitucionalne saradnje u oblasti razvijanja i promocije kulturnog
turizma;
Kontinuirano sprovoenje Programa razvoja kulture na sjeveru;
Kontinuirana impelementacija programa Cetinje grad kulture 2010-2013.
.
CILJ 3. STABILNI IZVORI PRIHODA
Prioritet 1.
Obezbjeivanje stalnih izvora prihoda za finansiranje kulture
Mjere:
Obezbjeivanje sredstava za finansiranje godinjih programa zatite kulturne
batine iz budeta Crne Gore i namjenskih sredstava (spomenika renta, krediti i
dr.);
Obezbjeivanje sredstava iz optinskih budeta za finansiranje optinskih godinjih
programa zatite kulturne batine;
Kontinuirano obezbjeivanje sredstava za sufinansiranje projekata iz oblasti
kulturno-umjetnikog stvaralatva;
Obezbjeivanje sredstava za rad postojeih i novoformiranih institucija iz oblasti
kulture;
Smanjenje poreza na autorski rad;
111
53
Obezbjeivanje sredstava za finansiranje postojeih i novih festivala i manifestacija
od posebnog znaaja za kulturu Crne Gore;
Sufinansiranje produkcija umjetnikih fakulteta iji je osniva drava;
Podsticanje projekata u oblasti tradicionalnih i starih zanata;
Obezbjeivanje sredstava za izradu kapitalnih projekata u oblasti kulture;
Obezbjeivanje sredstava za nadoknadu istaknutim stvaraocima i strunjacima u
kulturi;
Obezbjeivanje sredstava za istraivanja kulturnih dobara, objekata i predmeta s
kulturnim vrijednostima;
Podsticanje projekata u oblasti kreativnih industrija;
Unapreivanje procesa rehabilitacije kulturnih dobara putem koncesije, radi
obezbjeivanja njihove samoodrivosti;
Sufinansiranje projekata koji e obezbijediti laku dostupnost kulturnih sadraja
osobama s invaliditetom;
Obezbjeivanje sredstava za istraivanje inostranih arhiva za grau od nacionalnog
znaaja i otkup kulturnih dobara iz inostranstva;
Utvrivanje sigurnih izvora finansiranja crnogorske kinematografije;
Uspostavljanje efikasnog mehanizma povezivanja umjetnike produkcije i biznis
sektora (sponzorstva, donacija, ktitorstva);
Obezbjeivanje stalnih izvora finansiranja za otkup predmeta za popunjavanje
muzejskih zbirki.
Prioritet 2.
Efikasna primjena zakona koji utvruju izvore prihoda
Mjere:
Izrada godinjih programa zatite i ouvanja kulturnih dobara;
Uspostavljanje institucionalnih i finansijskih mehanizama za kontrolu korienja
sredstava za finansiranje kulture.
Prioritet 3.
Obezbjeivanje sredstava iz meunarodnih donacija i fondova
Mjere:
Podsticanje meunarodnih donatora za ulaganje u kulturu, kroz poreske olakice;
Unapreinanje meunarodne saradnje u oblasti filmskih koprodukcija;
Edukacija kadrova o mogunostima korienja meunarodnih fondova;
Pristupanje meunarodnim fondovima iz oblasti kulture;
Pristupanje meunarodnim programima iz oblasti kinematografije (EUROIMAGES i
sl.).
112
54
Prioritet 4.
Uvoenje stimulativnih mehanizama
Mjere:
Uvoenje finansijskih i pravnih mjera koje vlasnike i draoce podstiu u odravanju,
obnavljanju, rekonstrukciji i rehabilitaciji kulturnih dobara;
Stimulisanje udruivanja razliitih partnera za razvoj kulture i ouvanje kulturne
batine;
Podrka i podsticaj osnivanju fondacija za unapreivanje kulture i kulturnih
djelatnosti;
Stimulisanje investitora kroz proces reinvestiranja profita, korienjem kulturnog
dobra kao poslovnog ili ugostiteljskog prostora, odnosno korienjem prostora za
multimedijalne prezentacije (izlobe, pozorine predstave, predavanja, koncerte,
knjievne veeri, naune simpozijume, itd.);
Stimulisanje nove crnogorske produkcije u svim oblastima kulture;
Stimulisanje i konkretizovanje intersektorske saradnje;
Stimulisanje razvoja nezavisnih umjetnikih projekata.
Prioritet 5.
Uspostavljanje alternativnih izvora finansiranja u kulturi
Mjere:
Obezbjeivanje uslova i kriterijuma za viegodinje sufinansiranje projekata,
ukljuujui i eventualnu normativnu aktivnost;
Razvijanje mehanizama monitoringa i evaulacije viegodinjih programa;
Razvijanje posebnog sistema izvjetavanja nosilaca projekata zbog praenja efekata
utroenih sredstava.
CILJ 4. JAANJE KADROVSKIH KAPACITETA
Prioritet 1.
Izrada strategije na nacionalnom i lokalnom nivou
Mjere:
Analiza stanja kadrovskih kapaciteta institucija kulture;
Izrada baze podataka o strunom kadru u svim oblastima kulture;
Izrada Strategije kadrovske politike u kulturi za pet godina;
Izrada Programa jaanja kadrovskih kapaciteta u kulturi.
113
55
Prioritet 2.
Jaanje kadrovskih kapaciteta
Mjere:
Podrka obrazovanju kadrova iz oblasti konzervacije, arheologije, arhivistike,
etnologije, arheografije, muzeologije, istorije umjetnosti, bibliotekarstva,
menadmenta u kulturi, podvodne kulturne batine, tradicionalnih zanata i
vjetina;
Priprema programa strunog usavravanja zaposlenih u institucijama kulture i
Ministarstvu kulture kroz specijalistike i druge programe u zemlji i inostranstvu;
Obezbjeivanje uslova za obrazovanje kadra za srednjovjekovnu i antiku batinu,
klasini i vizantijski grki, klasini i srednjovjekovni latinski, osmanski turski,
pahlevi-persijski, kao i specijalista za staroslovenski jezik;
Podsticanje nauno-istraivakog rada i sistematskih istraivanja u svim
segmentima kulture;
Obezbjeivanje strunog kadra za poslove prouavanja, zatite, konzervacije,
restauracije graditeljskog nasljea, planiranja, projektovanja i izvoenja radova u
zatienim podrujima i cjelinama, kao i strunog kadra za pokretnu i nematerijalnu
kulturnu batinu;
Obezbjeivanje strunog kadra Ministarstva kulture radi unapreivanja
implementacije meunarodnih standarda, nadzora nad radom institucija i nad
primjenom zakona u oblasti kulturne batine;
Obezbjeivanje finansijske podrke mladim i talentovanim studentima koji se
koluju na referentnim domaim i meunarodnim univerzitetima;
Obezbjeivanje finansijske podrke deficitarnim kadrovima u institucijama kulture;
Stvaranje uslova za motivisanje i zadravanje kvalitetnih kadrova i kontinuirani
razvoj njihove strunosti.
CILJ 5. VALORIZACIJA I REVALORIZACIJA KULTURNIH DOBARA I EFIKASNA PRIMJENA
INTEGRALNE ZATITE KULTURNE BATINE
Prioritet 1.
Valorizacija i revalorizacija
Mjere:
Valorizacija objekata i predmeta koji posjeduju kulturnu vrijednost za dobijanje
statusa kulturno dobro;
Izrada programa sanacije devastiranih kulturnih dobara;
Uspostavljanje zatite nad kulturnim dobrima nematerijalne kulturne batine;
Izrada projektne dokumentacije i sprovoenje konzervatorskih mjera zatite
kulturnih dobara;
Izrada Arheoloke karte Crne Gore;
114
56
Izrada multidisciplinarnog projekta o batini Crne Gore u svijetu;
Revalorizacija kulturnih dobara i valorizacija dobara od istorijskog - simbolikog
znaaja;
Izrada Epigrafskog zbornika antikih i srednjovjekovnih spomenika na teritoriji
Crne Gore;
Obezbjeivanje odgovarajue fizike zatite kulturne batine;
Adekvatan tretman vrijednih privatnih zbirki;
Obezbjeivanje odgovarajueg prostora za prezentaciju pokretnih kulturnih dobara;
Obezbjeivanje prostora za prezentaciju i prodaju promo-materijala, suvenira,
antikviteta;
Obezbjeivanje muzejskih depoa, opreme za uvanje, zatitu i konzervaciju
muzejskog materijala i izlobenih prostora;
Obezbjeivanje odgovarajueg prostora za smjetaj arhivske i biblioteke grae;
Revizija svih oblika evidencija pokretne i nepokretne batine u odnosu na fondove;
Obezbjeivanje dostupnosti kulturnih sadraja licima s posebnim potrebama, kao i
pristup kulturnim dobrima;
Efikasno i dosljedno sprovoenje propisa u vezi sa sprjeavanjem nezakonitih
radova na kulturnim dobrima.
Prioritet 2.
Efikasna primjena integralne zatite kulturne batine, kroz korienje potencijala na
principima odrivog razvoja
Mjere:
Obezbjeivanje odgovarajue zatite kulturne batine i njene zatiene okoline, kao i
ambijentalnih vrijednosti zatienih urbanih i ruralnih cjelina i naselja, kroz izradu
studija zatite kulturne batine za potrebe planskih dokumenata;
Izrada menadment planova zatienih kulturno-istorijskih cjelina, podruja i
lokaliteta, kao i podruja kojima se kroz jaanje koordinacije svih struktura drutva
obezbjeuje adekvatna zatita i pravilno upravljanje kulturnom batinom;
Obezbjeivanje usklaenosti principa razvoja i zatite nepokretne kulturne batine;
Usklaivanje razvojnih koncepata s kriterijumima zatite nepokretne kulturne
batine;
Usklaivanje koncepata savremene arhitekture s principima zatite nepokretne
kulturne batine;
Podizanje svijesti o vrijednostima kulturne batine i stvaranje ambijenta za
razumijevanje uloge i mjesta kulturne batine u kulturnom, turistikom i
ekonomskom razvoju;
Objediniti kulturne i turistike inicijative, radi adekvante valorizacije obje oblasti;
Utvrivanje najvanijih kulturnih resursa, prije svega urbanih i istorijskih cjelina i
izrada njihovih planova radi ukljuivanja u turistiku ponudu;
Izrada odgovarajue strune dokumentacije za batinu koja se planira za
ukljuivanje u turistiku ponudu;
115
57
Rjeavanje imovinsko-pravnog statusa lokaliteta Duklja;
Obezbjeivanje korienja kompletnog potencijala podruja sa Liste svjetske batine
UNESCO.
CILJ 6. JEDINSTVENA BAZA PODATAKA U KULTURI
Prioritet 1.
Formiranje baza podataka
Mjere:
Izrada baze podataka o subjektima koji se bave djelatnostima u kulturi;
Izrada baza podataka o kulturnoj batini;
Formiranje registara kulturnih dobara i druge pratee dokumentacije;
Stvaranje baze podataka o optinskim ustanovama kulture
Utvrivanje listemeunarodnih inicijativa u kojima uestvuju, ili e uestvovati,
crnogorski umjetnici i strunjaci u kulturi.
CILJ 7. PROMOCIJA KULTURE
Prioritet 1.
Poveanja broja publike i konzumenata kulturnih sadraja
Mjere:
Modernizovanje sistema kupovine karata i informisanja o kulturnim programima,
institucijama i organizacijama;
Podsticanje institucija za kreiraje profilisane baze podataka korisnika i
usmjeravanje programa s ciljem da privuku nove ciljne grupe, shodno bazi;
Podsticanje boljeg marketinga i odnosa s javnou ustanova kulture;
Osavremenjivanje informacionih sistema biblioteka u optinama, kako bi sluile kao
informativni centri za kulturna dogaanja;
Kreiranje sveobuhvatne internet stranice koja bi imala informativno-edukativnu
svrhu obavjetavanja o svim kulturnim dogaanjima u zemlji;
Planiranje i sprovoenje kampanje za popularizaciju kulture;
Uee u znaajnim meunarodnim inicijativama i simpozijumima koji promoviu
Crnu Goru.
116
58
Prioritet 2.
Promocija kulturno umjetnikog stvaralatva
Mjere:
Izrada komunikacione strategije;
Transparentno djelovanje u kulturi;
Promocija programa od posebnog znaaja za kulturu (kapitalni projekti, projekti od
meunarodnog znaaja i projekti kojima se doprinosi ravnomjernom razvoju kulture
na teritoriji Crne Gore);
Ukljuivanje mladih u produkciju projekata iz kulture i druge modele saradnje
Unapreivanje sistema novih tehnologija;
Unapreivanje modela medijske prezentacije visokokvalitetne umjetnike
produkcije;
Unapreivanje promocije kulturno-turistikih resursa.
Prioritet 3.
Promocija kulturne batine
Mjere:
Podizanje svijesti o znaaju kulturne batine;
Uspostavljanje i jaanje koordinacije meu svim subjektima zaduenim za
promociju kulturne batine, kao preduslova za pravilnu valorizaciju kulturnih
vrijednosti;
Meusektorska saradnja na realizaciji projekata i programa kojima se promoviu
turistiki i kulturno-istorijski potencijali Crne Gore;
Organizovanje edukativnih programa za prosvjetni kadar iz oblasti kulturne batine.
CILJ 8. DECENTRALIZACIJA UPRAVLJANJA I FINANSIRANJA
Prioritet 1.
Odrivost ustanova kulture
Mjere:
Obezbjeivanje uslova i ambijenta u kojem bi privatni i javni sektor mogli
ostvarivati koristi u oblasti kulture kroz privatno-javno partnerstvo;
Omoguavanje poreskih olakica za sponzorstva i donacije, uz statistiko praenje
broja sponzora i visine iznosa sredstava;
Stimulisanje javnih ustanova za korienje svojih resursa u komercijalne svrhe;
117
59
Promovisanje i podravanje projekata koji stimuliu rad javnih ustanova u oblasti
kulture i nevladinog sektora u saradnji s privatnimsektorom;
Odravanje kontinuirane prezentacije predstavnicima privatnog sektora o
isplativosti i ekonomskim benefitima prilikom ulaganja u kulturu, kao i nainu
njihovog ostvarivanja;
Utvrivanje prioriteta i prednosti prilikom izrade konkursnih kriterijuma za
programe u okviru multi-sektorskog djelovanja.
CILJ 9. MEUNARODNA SARADNJA
Prioritet 1.
Unapreivanje meunarodne saradnje
Mjere:
Izrada Strategije o zakljuivanju sporazuma i protokola o saradnji u oblasti kulture;
Utvrivanje konkretnih programa dugorone meunarodne saradnje sa zemljama s
kojima su potpisani bilateralni sporazumi;
Priprema posebnog programa meunarodne prezentacije crnogorske kulture u
inostranstvu;
Podsticanje uea referentnih crnogorskih stvaralaca i strunjaka u kulturi, kao i
nevladinih organizacija iz oblasti kulture u meunarodnim projektima.
Prioritet 2.
Realizacija meunarodnih projekata i inicijativa
Mjere:
Dopuna Tentativne liste kulturnih dobara Crne Gore (UNESCO);
Izrada nominacionog dosijea Istorijskog jezgra Cetinja za upis na Listu svjetske
batine UNESCO;
Meudravni projekat nominacije steaka iz Crne Gore, Hrvatske, Srbije i Bosne i
Hercegovine na Listu svjetske batine UNESCO;
Organizovanje manifestacije Dani evropske batine (Savjet Evrope/Evropska
komisija);
Implementacija Regionalnog programa za kulturnu i prirodnu batinu Jugoistone
Evrope; (Savjet Evrope/Evropska komisija);
Kontinuirano uee u inicijativi Savjet ministara kulture Jugoistone Evrope;
Aktivno uee u regionalnim inicijativama;
Implementacija projekata UNESCO inicijative Kulturna batina most ka
zajednikoj budunosti;
Imeplementacija programa Evropske komisije Kultura 2007-2013;
Uee u mrei saradnje Anna Lindt;
118
60
Podrka projektu Savjeta Evrope Kulturne rute i pristupanje programu
EUROIMAGES;
Istraivanje mogunosti ukljuivanja i realizacija programa IPA prekogranine
saradnje;
Pristupanje programu Evropske unije Evropa za graane i MEDIA programu.
119
61
IX MONITORING I EVALUACIJA
Monitoring i evaluacija Nacionalnog programa sprovodie se kroz:
1) Nadzor nad realizacijomplaniranih aktivnosti,
2) Analizu efekata
Monitoring i evaluaciju Nacionalnog programa vrie Programski savjet koji e
formirati Ministarstvo kulture, a inie ga predstavnici Ministarstva kulture, javnih
ustanova iz oblasti kulture na nacionalnom i lokalnom nivou i nevladinog sektora.
Programski savjet e:
procjenjivati progres implementacije Nacionalnog programa;
ukazivati na nerealizovane aktivnosti;
davati prijedlog mjera za efikasniju implementaciju Nacionalnog programa.
Kako bi se Nacionalni program efikasno sprovodio, neophodno je ojaati kapacitete
Ministarstva kulture kroz ustanovljavanje posebnog sektora ili odjeljenja koje bi se bavilo
strategijom, analitikom, planiranjem, monitoringom i evaluacijom, ne samo Nacionalnog
programa ve svih aktuelnih i buduih programa u oblasti kulture.
120
1
Na osnovu lana 88 take 2 Ustava Republike Crne Gore, donosim

UKAZ

O PROGLAENJU ZAKONA O LOKALNOJ SAMOUPRAVI

("Sl. list RCG", br. 42/03, 28/04, 75/05, 13/06, "Sl. list Crne Gore", br. 88/09, 03/10 i 38/12 )

Proglaava se Zakon o lokalnoj samoupravi, koji je donijela Skuptina Republike Crne Gore
na drugoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u 2003. godini, dana 9. jula 2003. godine.

Broj: 01-450/2
Podgorica, 10. jula 2003. godine
Predsjednik Republike Crne Gore,
Filip Vujanovi, s.r.

ZAKON

O LOKALNOJ SAMOUPRAVI

I OSNOVNE ODREDBE

lan 1
Lokalna samouprava obuhvata pravo graana i organa lokalne samouprave da, u granicama
utvrenim zakonom, ureuju i upravljaju odreenim javnim i drugim poslovima, na osnovu
sopstvene odgovornosti i u interesu lokalnog stanovnitva.

lan 2
Lokalna samouprava ostvaruje se u optini, Glavnom gradu i Prijestonici (u daljem tekstu:
optina).
Zakonom o Glavnom gradu moe se predvidjeti gradska optina kao poseban vid
ostvarivanja lokalne samouprave u okviru Glavnog grada.

lan 3
Lokalna samouprava ostvaruje se na naelima demokratije, decentralizacije, depolitizacije,
autonomnosti, zakonitosti, profesionalnosti, efikasnosti rada organa lokalne samouprave i
meusobne saradnje drave i optine.

lan 4
U optini se ostvaruje zadovoljavanje potreba od neposrednog i zajednikog interesa za
lokalno stanovnitvo.
Radi stvaranja uslova za to neposrednije i efikasnije vrenje poslova i zadovoljavanje
potreba lokalnog stanovnitva lokalna samouprava ostvaruje se i u mjesnoj samoupravi.

121
2
lan 5
Poslove iz svoje nadlenosti optina vri preko svojih organa, organa mjesne samouprave i
javnih slubi, u skladu sa zakonom, statutom i drugim aktima.
Za vrenje poslova organi i javne slube iz stava 1 ovog lana su odgovorni lokalnom
stanovnitvu.

lan 6
Graani uestvuju u odluivanju o svojim potrebama i interesima neposredno i preko
slobodno izabranih predstavnika u organima lokalne samouprave.
Stranac moe ostvarivati pojedina prava u lokalnoj samoupravi pod uslovima i na nain
utvren zakonom.

lan 7
U vrenju svojih poslova organi lokalne samouprave obezbjeuju jednaku zatitu prava i na
zakonu zasnovanih pravnih interesa lokalnog stanovnitva i pravnih lica.

lan 8
U vrenju poslova lokalne samouprave optina je samostalna i njena prava ne mogu biti
uskraena ili ograniena aktima dravnih organa, osim u sluajevima i pod uslovima utvrenim
zakonom, u skladu sa Ustavom.

lan 9
Optina ima imovinu i svoje prihode.
Imovinom i prihodima optina samostalno raspolae, u skladu sa zakonom.

lan 10
Optina obezbjeuje uslove za zatitu i unapreenje i manjinskih prava, u skladu sa
Ustavom, meunarodnim pravnim aktima i posebnim zakonom.

lan 11
Zabranjeno je politiko organizovanje u organima lokalne uprave.
Zaposlenim u organima lokalne uprave zabranjeno je da u vrenju svojih poslova izraavaju i
zastupaju svoja politika uvjerenja.

lan 12
Rad organa lokalne samouprave je javan.

lan 13
U pripremi zakona i drugih akata kojima se utvruju poloaj, prava i obaveze lokalne
samouprave, naroito u oblastima utvrenim ovim zakonom, obezbjeuje se izjanjavanje optina.




122
3
lan 14
Optina ima pravo da iskae svoje miljenje ili pokrene inicijativu prema nadlenim dravnim
organima o problemima koji nijesu u okviru njene nadlenosti, ali su od interesa za lokalnu
samoupravu.
U sluaju iz stava 1 ovog lana nadleni dravni organ duan je da da odgovor optini.

lan 15
Odnosi izmeu organa optine i dravnih organa zasnivaju se na naelima meusobne
saradnje, u skladu sa zakonom.

lan 16
Optine se mogu slobodno udruivati, u skladu sa ovim zakonom.

lan 17
Optina uiva pravnu zatitu, u skladu sa Ustavom i zakonom.

lan 18
Odredbe ovog zakona primjenjuju se na Glavni grad i Prijestonicu ukoliko ovim i posebnim
zakonom nije drukije odreeno.


lan 19
Pojedini izrazi u ovom zakonu imaju sljedea znaenja:
1) "optina, Glavni grad i Prijestonica" su oblici lokalne samouprave, odnosno jedinice lokalne
samouprave;
2) "lokalno stanovnitvo" podrazumijeva sva lica koja su naseljena ili koja imaju nepokretnu
imovinu na teritoriji optine;
3) "graani" su lica koja su naseljena i ive na teritoriji optine;
4) "bira" je lice koje ima pravo da bira i da bude birano za odbornike;
5) "organi lokalne samouprave" su skuptina i predsjednik optine;
6) "organi lokalne uprave" su lokalni organi koji obavljaju prvenstveno upravne poslove (
sekretarijati, direkcije, uprave );
7) "javne slube" su ustanove, privredna drutva i drugi oblici organizovanja koje osniva
optina u cilju pruanja javnih usluga;
8) "lokalni slubenici i namjetenici" su zaposleni u organima lokalne uprave;
9) "lokalni javni prihodi" su prihodi koje optina ostvaruje u skladu sa posebnim zakonima i
optinskim odlukama.







123
4
II PRAVNI STATUS

Pravno lice

lan 20
Optina ima svojstvo pravnog lica.

Teritorija

lan 21
Optina ima naziv i teritoriju utvrenu zakonom.

lan 22
Optina ima statut i druge opte akte.


Simboli

lan 23
Optina moe imati grb i zastavu (u daljem tekstu: simboli).
Optina moe imati i praznik.
Oblik i sadrina simbola i praznik ureuju se statutom optine.
Na odredbe statuta kojim se ureuje oblik i sadrina simbola i praznik saglasnost daje Vlada
Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada).

lan 24
Upotreba simbola ureuje se aktom skuptine optine.
Simboli imaju sadraje koji odgovaraju istorijskim, kulturnim, prirodnim i drugim obiljejima
optine i ne mogu biti u istovjetnom ili modifikovanom obliku sa dravnim, odnosno nacionalnim
simbolima, niti sa dravnim simbolima drugih drava ili sa znakom politike stranke, privrednog
drutva, ustanove, drugog pravnog lica ili organizacije.

Peat

lan 25
Optina i njeni organi imaju peat.

lan 26
Peat optine sadri: naziv "Crna Gora", naziv i sjedite optine.
Peat organa optine, pored elemenata iz stava 1 ovog lana, sadri i naziv organa.
U sredini peata je grb optine, ukoliko je utvren.
Tekst peata ispisuje se u skladu sa zakonom kojim se ureuje pitanje peata dravnih
organa.

124
5
lan 27
Izrada, upotreba, uvanje i unitavanje peata i druga pitanja koja se odnose na upotrebu
peata, propisuju se posebnom odlukom skuptine optine.

III POSLOVI LOKALNE SAMOUPRAVE

Vrste poslova

lan 28
Optina vri poslove lokalne samouprave koji su od neposrednog i zajednikog interesa za
lokalno stanovnitvo.
Optina vri i poslove koji su joj zakonom prenijeti ili propisom Vlade povjereni.

1. Sopstveni poslovi

lan 29
Sopstveni poslovi optine utvruju se zakonom i statutom optine.
Poslove iz stava 1 ovog lana optina blie ureuje svojim aktima i obezbjeuje uslove za
njihovo izvravanje.

lan 30
Optina moe obavljati i druge poslove koji su od interesa za lokalno stanovnitvo, koji
nijesu u nadlenosti dravnih organa ili drugih organa i organizacija.

lan 31
Optina, u skladu sa zakonom i drugim propisima, donosi:
1) planove i programe razvoja;
2) planove i programe za pojedine upravne oblasti;
3) prostorno-urbanistike i druge planove;
4) budet i zavrni raun budeta;
5) viegodinji investicioni plan;
6) i druge akte, u skladu sa svojim nadlenostima.

lan 32
Optina, u skladu sa zakonom i drugim propisom:
1) ureuje i obezbjeuje obavljanje i razvoj komunalnih djelatnosti, odravanje komunalnih
objekata i komunalnog reda;
2) ureuje i obezbjeuje obavljanje poslova izgradnje, rekonstrukcije, odravanja i zatite
lokalnih i nekategorisanih puteva, kao i ulica u naseljima;
3) ureuje i obezbjeuje prevoz putnika u gradskom i prigradskom linijskom saobraaju,
autotaksi prevoz i prevoz za sopstvene potrebe;
4) ureuje i obezbjeuje obavljanje saobraaja na svom podruju;
5) ureuje i obezbjeuje uslove za izgradnju i korienje objekata, kao i uslove za izgradnju i
postavljanje pomonih objekata i montanih objekata privremenog karaktera;
125
6
6) ureuje i obezbjeuje privoenje namjeni graevinskog zemljita u skladu sa lokalnim
planskim dokumentima i komunalno opremanje graevinskog zemljita;
7) ureuje i obezbjeuje uslove za razvoj preduzetnitva;
8) ureuje, obezbjeuje i stara se o lokalnim dobrima od opteg interesa;
9) obezbjeuje uslove i stara se o zatiti ivotne sredine i pojedinih njenih djelova (kvalitet
vazduha, zatita od buke, upravljanje vrstim otpadom i dr.);
10) ureuje i obezbjeuje uslove za upravljanje vodama, vodnim zemljitem i vodnim
objektima od lokalnog znaaja, stara se o njihovoj zatiti i korienju, izdaje vodna akta i
vodi propisane evidencije; utvruje erozivna podruja, protiverozivne mjere i sprovodi
zatitu od erozija i bujica; organizuje i obezbjeuje obavljanje drugih poslova iz oblasti
upravljanja, korienja i zatite voda i vodosnabdijevanja;
11) ureuje odnose u oblasti stanovanja i stara se o obezbjeenju uslova za odravanje
stambenih zgrada;
12) ureuje, obezbjeuje i stvara uslove za razvoj kulture i zatitu kulturne batine;
13) ureuje, organizuje i stvara uslove i stara se o razvoju turizma, kao i razvoju djelatnosti
kojima se unaprjeuje razvoj turizma;
14) stvara uslove za razvoj i unaprjeenje sporta djece, omladine i graana, kao i razvijanje
meuoptinske sportske saradnje;
15) stvara uslove za korienje poljoprivrednog zemljita i stara se o njegovoj zatiti;
16) u skladu sa mogunostima, uestvuje u obezbjeivanju uslova i unaprjeenju djelatosti:
zdravstvene zatite, obrazovanja, socijalne i djeije zatite, zapoljavanja i drugih oblasti od
interesa za lokalno stanovnitvo i vri prava i dunosti osnivaa ustanova koje osniva u ovim
djelatnostima, u skladu sa zakonom;
17) u skladu sa mogunostima, ureuje i obezbjeuje rjeavanje stambenih potreba lica u
stanju socijalne potrebe i lica sa posebnim potrebama i pomae rad humanitarnih i
nevladinih organizacija iz ovih oblasti;
18) ureuje i obezbjeuje uslove za informisanje lokalnog stanovnitva;
19) ureuje i obezbjeuje uslove za razvoj biblioteke i drugih djelatnosti od interesa za
lokalno stanovnitvo;
20) rjeava o pravima iz oblasti borako-invalidske zatite i vodi evidenciju o korisnicima prava;
21) ureuje i obezbjeuje uslove za zatitu i spaavanje lokalnog stanovnitva od elementarnih
nepogoda, poara, eksplozija, havarija i drugih akcidentnih i vanrednih dogaaja;
22) organizuje i sprovodi mjere zatite stanovnitva od zaraznih bolesti;
23) stvara uslove za razvoj poljoprivredne proizvodnje (voarstvo, povrtlarstvo, maslinarstvo i
dr.) i obavlja druge poslove iz ove oblasti;
24) obezbjeuje uslove za zatitu potroaa;
25) ureuje nain i uslove dranja kunih ljubimaca, nain postupanja sa naputenim i
izgubljenim ivotinjama, obezbjeuje uslove za njihovo zbrinjavanje i sprovodi mjere
kontrole njihovog razmnoavanja;
26) utvruje radno vrijeme u odreenim djelatnostima i odreuje podruja u kojima se moe
obavljati odreena djelatnost;
27) ureuje i obezbjeuje uslove za odravanje javnih sajmova lokalnog znaaja;
28) ureuje nain organizovanja javnih radova od lokalnog znaaja.

126
7
lan 33
U okviru sopstvenih nadlenosti, optina vri i sljedee poslove:
1) upravlja, raspolae i titi svoju imovinu i vri pojedina svojinska ovlaenja na dravnoj
imovini, u skladu sa zakonom;
2) ureuje, uvodi i utvruje visinu sopstvenih prihoda, u skladu sa zakonom;
3) organizuje i vri poslove utvrivanja, naplate i kontrole sopstvenih prihoda;
4) rjeava o pravima i obavezama graana i pravnih lica u poslovima iz svoje nadlenosti;
5) utvruje javni interes za eksproprijaciju nepokretnosti od lokalnog znaaja, u skladu sa
zakonom;
6) vodi biraki spisak i druge evidencije, u skladu sa zakonom;
7) vri poslove inspekcijskog nadzora i poslove obezbjeenja komunalnog reda, u skladu sa
zakonom;
8) organizuje i obavlja poslove pruanja pravne pomoi graanima;
9) ustanovljava javna priznanja i nagrade;
10) vri i druge poslove u skladu sa potrebama i interesima lokalnog stanovnitva.

lan 34
Radi obezbjeivanja vrenja poslova od neposrednog interesa za lokalno stanovnitvo optina
osniva:
1) organe lokalne uprave;
2) javne slube.

lan 35
Javne slube iz lana 34 stav 1 taka 2 ovog zakona optina moe osnovati ako je obavljanje
djelatnosti nezamjenljiv uslov ivota i rada lokalnog stanovnitva, a zadovoljenje potreba graana u
tim djelatnostima se ne moe kvalitetno i ekonomino obezbijediti privatnom inicijativom ili na
drugi nain.

lan 36
Nain i uslove obavljanja sopstvenih poslova optina vri u skladu sa mogunostima,
interesima i potrebama lokalnog stanovnitva.

lan 37
Kada ocijeni da je vrenje sopstvenih poslova od zajednikog interesa za dvije ili vie
optina, Vlada moe da zahtijeva od optina da zajedniki obezbijede vrenje tih poslova ili utvrdi
javni interes i obezbijedi njihovo vrenje.

2. Preneseni i povjereni poslovi

lan 38
Zakonom se moe vrenje pojedinih poslova iz nadlenosti organa dravne uprave prenijeti
optini kada se, na taj nain, obezbjeuje njihovo efikasnije i ekonominije vrenje.
Propisom Vlade moe se vrenje pojedinih poslova iz nadlenosti organa dravne uprave
povjeriti optini.
127
8
Uslovi pod kojima se prenose, odnosno povjeravaju poslovi optini ureuju se zakonom.

lan 39
Prenesene poslove u oblastima obrazovanja, primarne zdravstvene zatite, socijalne i djeije
zatite, zapoljavanja i drugim oblastima od interesa za lokalno stanovnitvo optina vri u skladu sa
posebnim zakonom.

IV IMOVINA OPTINE

lan 40
Imovinu optine ine nepokretne i pokretne stvari, novana sredstva, hartije od vrijednosti i
druga imovinska prava, u skladu sa zakonom.
Optina raspolae i upravlja svojom imovinom shodno njenoj namjeni, u skladu sa zakonom
i dobrom praksom ekonomskog i finansijskog menadmenta.
Optina i javne slube iji je ona osniva dune su da vode evidenciju o svojoj imovini.
Imovina optine iskazuje se u skladu sa zakonom.

V ORGANI OPTINE

lan 41
Organi optine su: skuptina optine (u daljem tekstu: skuptina) i predsjednik optine.
Skuptina je predstavniki organ graana optine.
Predsjednik optine je izvrni organ optine.

lan 42
Izbore za skuptinu raspisuje Predsjednik drave.
Izbori iz stava 1 ovog lana odravaju se najkasnije 15 dana prije isteka mandata skuptine.
U sluaju da se izbori ne raspiu u skladu sa zakonom, izbore raspisuje Vlada.

lan 43
Graani biraju odbornike skuptine na osnovu slobodnog, opteg, jednakog i neposrednog
birakog prava, u skladu sa zakonom.

1. Skuptina

lan 44
Skuptina se bira na vrijeme od etiri godine.
U skuptinu se bira 30 odbornika i jo po jedan odbornik na svakih 5000 biraa.






128
9
Poslovi skuptine

lan 45
Skuptina:
1) donosi statut;
2) donosi propise i druge opte akte;
3) donosi planove i programe razvoja optine;
4) donosi lokalna planska dokumenta;
5) donosi program ureenja prostora;
6) donosi budet i zavrni raun budeta;
7) donosi plan kapitalnih poboljanja i investicionu politiku;
8) utvruje visinu optinskih poreza, taksa i naknada;
9) raspolae imovinom;
10) utvruje uslove za osnivanje mjesnih zajednica i daje saglasnost na odluke o osnivanju;
11) raspisuje referendum za teritoriju optine ili za dio teritorije;
12) odluuje o graanskoj inicijativi;
13) odluuje o raspisivanju samodoprinosa za teritoriju optine;
14) osniva javne slube;
15) odluuje o zaduivanju i davanju garancija, u skladu sa zakonom;
16) vri verifikaciju mandata i odluuje o pravima odbornika;
17) bira i razrjeava predsjednika skuptine, predsjednika optine, imenuje sekretara i lanove
radnih i savjetodavnih tijela;
18) podnosi predlog za ocjenu ustavnosti i zakonitosti akata dravnih organa, kada ocijeni da je
povrijeeno pravo na lokalnu samoupravu;
19) razmatra izvjetaje predsjednika optine;
20) donosi poslovnik o svom radu;
21) donosi etiki kodeks;
22) daje autentino tumaenje propisa koje donosi;
23) vri i druge poslove utvrene zakonom i statutom.

lan 45a
Prvu sjednicu novoizabrane skuptine saziva predsjednik skuptine iz prethodnog saziva,
najkasnije u roku od 30 dana od dana odravanja izbora.
Ukoliko se sjednica skuptine ne sazove u roku iz stava 1 ovog lana, sjednicu e sazvati
Vlada.

Nain sazivanja i odluivanja skuptine optine

lan 46
Skuptinu saziva predsjednik skuptine po potrebi, a najmanje jedan put u tri mjeseca.
Predsjednik saziva skuptinu, po sopstvenoj inicijativi, na zahtjev predsjednika optine,
jedne treine odbornika i po inicijativi graana, u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva,
odnosno inicijative.
129
10
Potreban broj graana za podnoenje inicijative, u smislu stava 2 ovog lana, utvruje se
statutom optine.
Ako skuptinu ne sazove predsjednik skuptine u roku iz stava 2 ovog lana, skuptinu saziva
podnosilac zahtjeva odnosno inicijative.
U sluaju iz stava 4 ovog lana skuptinom predsjedava odbornik kojeg odredi podnosilac
zahtjeva, odnosno inicijative.

lan 47
Pravo predlaganja odluka, drugih propisa i optih akata ima predsjednik optine, odbornik i
broj graana utvren statutom optine.
Skuptina moe da odluuje ako sjednici prisustvuje veina ukupnog broja odbornika.
Skuptina donosi odluke veinom glasova prisutnih odbornika, ukoliko zakonom ili statutom
optine za pojedina pitanja nije predviena druga veina.
O donoenju statuta optine odluuje se veinom glasova ukupnog broja odbornika.
Nain rada i odluivanja skuptine blie se ureuje poslovnikom.

lan 48
Odbornik ne moe biti pozvan na krivinu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izneseno
miljenje ili glasanje u skuptini.


lan 48
Odbornik ne moe biti pozvan na krivinu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izneseno
miljenje ili glasanje u skuptini.

Radna tijela

lan 49
Radi efikasnog i racionalnog vrenja poslova iz nadlenosti skuptine, obrazuju se odbori i
savjeti, kao stalna radna tijela, a mogu se obrazovati i komisije kao povremena radna tijela.
Za lanove odbora skuptina imenuje odbornike skuptine.
Za lanove savjeta i komisija skuptina, pored odbornika, imenuje i druga lica .
Odlukom o obrazovanju radnih tijela ureuje se djelokrug i nain rada i odluivanja radnih
tijela i druga pitanja od znaaja za njihov rad.

lan 50
Statutom ili odlukom skuptine odborima se moe povjeriti odluivanje o pojedinim
poslovima iz nadlenosti skuptine.
Poslovi skuptine iz lana 45 ta. 1 do 19 ovog zakona ne mogu se povjeriti odborima.
Odluke odbora stavljaju se na uvid skuptini na prvoj narednoj sjednici.
Ukoliko skuptina ocijeni da su odluke odbora nezakonite ili necjelishodne ponitie ih ili
ukinuti i odlukom urediti odreeno pitanje.


130
11
Akti skuptine

lan 51
U vrenju poslova iz svog djelokruga skuptina donosi statut, odluke i druge akte.
Statut je osnovni akt kojim se ureuje organizacija, rad i nain ostvarivanja lokalne
samouprave.
Odlukom se odluuje o pravima i obavezama graana, osnivaju javne slube i odluuje o
drugim pitanjima, u skladu sa zakonom i statutom optine.
Rjeenjem se odluuje o pojedinanim pitanjima, u skladu sa zakonom i drugim propisom.
Skuptina donosi zakljuke o pojedinim pitanjima od znaaja za utvrivanje i voenje
politike .
Skuptina donosi povelje i preporuke u kojima iznosi svoj stav u odnosu na pojedina
sistemska pitanja iz sopstvene nadlenosti, odnosno pitanja koja se odnose na druge organe i javne
slube.
Skuptina moe donositi i druge akte iz svoje nadlenosti.

lan 52
Statutom optine se ureuju, naroito: prava i dunosti optine i nain njihovog
ostvarivanja; poslovi i nain odluivanja lokalnog stanovnitva; nain i uslovi vrenja sopstvenih
poslova; organizacija i nain rada organa, nain donoenja propisa; nain vrenja nadzora nad
radom organa optine i javnih slubi; nain povjeravanja odreenih poslova radnim tjelima
skuptine; nain obezbjeenja javnosti rada organa i javnih slubi; finansiranje ; ustanovljenje
simbola, praznik optine i nain njegovog obiljeavanja i druga pitanja od znaaja za funkcionisanje
lokalne samouprave.

Predsjednik skuptine

lan 53
Skuptina ima predsjednika.
Predsjednika skuptine bira, na predlog jedne treine odbornika, skuptina iz reda
odbornika, veinom glasova ukupnog broja odbornika.
Mandat predsjednika skuptine traje koliko i mandat skuptine.
Funkcija predsjednika je, po pravilu, volonterska.
Predsjednik skuptine moe biti razrijeen prije isteka vremena na koje je izabran, u skladu
sa statutom optine.

lan 54
Predsjednik skuptine saziva skuptinu, predsjedava i rukovodi njenim radom i stara se o
realizaciji njenih odluka i drugih akata.
U sluaju odsutnosti ili sprijeenosti predsjednika, skuptinom predsjedava odbornik kojeg
odredi predsjednik skuptine.



131
12
Sekretar skuptine

lan 55
Skuptina ima sekretara.
Sekretara imenuje skuptina na predlog predsjednika skuptine.
Mandat sekretara skuptine traje koliko i mandat skuptine.
Sekretar skuptine organizuje i stara se o obavljanju strunih, administrativnih i drugih
poslova za skuptinu i njena radna tjela i vri druge poslove utvrene statutom i drugim aktima
skuptine.
Za sekretara skuptine moe se imenovati lice koje ima zavren pravni fakultet, poloen
struni ispit za rad u dravnim organima i najmanje pet godina radnog iskustva.
Sekretar moe biti razrijeen i prije isteka mandata ukoliko ne obavlja ili nesavjesno obavlja
poslove utvrene ovim zakonom, statutom i drugim aktima skuptine.
Predlog za razrjeenje sekretara skuptine moe podnijeti predsjednik skuptine ili najmanje
1/3 odbornika.
Nain i postupak razrjeenja sekretara skuptine ureuje se statutom.

2. Predsjednik optine

lan 56
Funkcija predsjednika optine je profesionalna.
Predsjednika optine bira skuptina, na vrijeme od etiri godine, veinom glasova ukupnog
broja odbornika.
Pravo predlaganja kandidata za predsjednika optine ima najmanje 1/4 odbornika.
U pogledu uslova za izbor predsjednika optine primjenjuju se odredbe zakona kojim se
ureuje izbor odbornika i poslanika.
Nain i postupak izbora predsjednika optine ureuje se statutom.
Predsjedniku optine koji je izabran iz reda odbornika, izborom na funkciju predsjednika
optine prestaje mandat odbornika.
Predsjednik optine daje pred skuptinom sveanu izjavu:
"Sveano se obavezujem da u dunost predsjednika optine obavljati u skladu sa
Ustavom,zakonom i statutom optine."

Poslovi predsjednika optine

lan 57
Predsjednik optine:
1) predstavlja i zastupa optinu;
2) predlae propise i druge akte koje donosi skuptina, kao i nain rjeavanja pojedinih pitanja
iz nadlenosti skuptine;
3) stara se i odgovoran je za izvravanje zakona, drugih propisa i optih akata, kao i za
sprovoenje stratekih dokumenata od dravnog znaaja;
4) stara se i odgovoran je za izvravanje preneenih i povjerenih poslova;
132
13
5) utvruje organizaciju i nain rada lokalne uprave, po pribavljenom miljenju glavnog
administratora;
6) imenuje i razrjeava potpredsjednika optine i glavnog administratora, uz saglasnost
skuptine;
7) imenuje i razrjeava starjeinu organa lokalne uprave, strune i druge slube, direktora
agencije i menadera;
8) podnosi skuptini izvjetaj o svom radu i radu organa lokalne uprave i slubi, najmanje
jednom godinje;
9) usmjerava i usklauje rad organa lokalne uprave, javnih slubi i agencija iji je osniva, radi
efikasnijeg ostvarivanja njihovih funkcija i kvalitetnijeg pruanja javnih usluga, o emu
donosi odgovarajue akte;
10) vri nadzor nad radom lokalne uprave;
11) donosi akte iz svoje nadlenosti i akte u izvravanju prenesenih i povjerenih poslova,
ukoliko posebnim propisom nije drukije odreeno;
12) odgovoran je za izvravanje odluka i drugih akata koje donosi skuptina i donosi akte za
njihovo izvravanje;
13) donosi akte kojima obezbjeuje izvrenje budeta optine;
14) vri i druge poslove utvrene zakonom, statutom i drugim aktima optine.

lan 58
Predsjednik optine, privremeno, donosi akte iz nadlenosti skuptine, ukoliko skuptina nije
u mogunosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemoguen njen rad, a njihovim nedonoenjem
bi se ugrozio ivot graana ili imovina vee vrijednosti.
Predsjednik je duan da akt iz stava 1 ovog lana podnese na potvrdu skuptini na prvoj
narednoj sjednici.
Ako skuptina ne potvrdi akt iz stava 1 ovog lana ili ga predsjednik ne podnese na potvrdu,
taj akt prestaje da vai danom zavretka sjednice skuptine.

lan 59
Za vrenje poslova iz svoje nadlenosti predsjednik optine odgovara skuptini.
Za vrenje prenesenih i povjerenih poslova predsjednik odgovara i Vladi.
U sluaju nezakonitog vrenja ili nevrenja prenesenih i povjerenih poslova, Vlada
obavjetava skuptinu i predlae preduzimanje mjera.
Ukoliko se ne preduzmu mjere iz stava 3 ovog lana, Vlada e upozoriti skuptinu na
posledice nepreduzimanja mjera i preduzeti druge aktivnosti, u skladu sa svojim ovlaenjima.

Prestanak mandata predsjednika optine

lan 60
Predsjedniku optine prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran: razrjeenjem
od strane skuptine, razrjeenjem od strane Vlade, podnoenjem ostavke i po sili zakona.
Prestanak mandata predsjednika optine zbog podnoenja ostavke i po sili zakona
konstatuje se aktom skuptine.

133
14
Razrjeenje predsjednika optine

lan 60a
Skuptina moe razrijeiti predsjednika optine ako:
- u propisanom roku ne predloi budet i zavrni raun;
- ne obezbijedi sprovoenje razvojnih planova i programa;
- ne podnese skuptini izvjetaj o svom radu i radu organa lokalne uprave i slubi;
- ne izvrava sudske odluke;
- ne obezbijedi javnost i transparentnost vrenja poslova iz svoje nadlenosti na nain propisan
lanom 138 stav 1 taka 2 ovog zakona;
- ne obezbijedi vrenje drugih poslova iz nadlenosti optine utvrenih zakonom, statutom i
drugim propisima.
Predlog za razrjeenje predsjednika optine moe podnijeti najmanje 1/3 odbornika skuptine.
Predsjednik optine ima pravo da se na sjednici skuptine izjasni o podnijetom predlogu.
Skuptina o predlogu za razrjeenje predsjednika optine odluuje u roku od 30 dana od dana
podnoenja predloga, veinom glasova ukupnog broja odbornika.
Nain i postupak razrjeenja predsjednika optine ureuje se statutom.

lan 60b
Vlada moe razrijeiti predsjednika optine, ako predsjednik optine, u vremenu duem od
est mjeseci, ne vri svoje nadlenosti.
Smatra se da predsjednik optine ne vri poslove iz svoje nadlenosti ako ne obezbijedi:
izvravanje zakona, drugih propisa i optih akata, sprovoenje stratekih dokumenata od dravnog
znaaja i ne vri druge poslove iz svoje nadlenosti, ime se onemoguava ostvarivanje ljudskih
sloboda i prava.
Ako predsjednik optine ne vri poslove iz stava 2 ovog lana, Vlada e ga upozoriti da u
odreenom roku preduzme mjere za vrenje poslova iz svoje nadlenosti, o emu e obavijestiti
skuptinu.
Vlada e, na predlog ministarstva nadlenog za poslove lokalne samouprave, razrijeiti
predsjednika optine ako predsjednik optine, i nakon upozorenja iz stava 3 ovog lana, ne
obezbijedi vrenje poslova iz svoje nadlenosti.
Uz predlog iz stava 4 ovog lana, ministarstvo dostavlja i izjanjenje predsjednika optine.
Protiv odluke Vlade o razrjeenju predsjednika optine, predsjednik optine moe podnijeti
tubu Upravnom sudu Crne Gore.
Postupak po tubi je hitan.

Opoziv

lan 61
Graani mogu pokrenuti postupak opoziva predsjednika optine.
Postupak opoziva moe pokrenuti najmanje 20% biraa u optini.
Postupak ponovnog opoziva ne moe se pokrenuti prije isteka roka od godinu dana od dana
glasanja o ranijem predlogu opoziva.
134
15
Postupak opoziva, vrijeme glasanja i druga pitanja u vezi opoziva blie se ureuju zakonom i
statutom optine.

Pitanje povjerenja

lan 62
Predsjednik optine moe postaviti pitanje svog povjerenja graanima.
Pitanje povjerenja predsjedniku optine moe postaviti i skuptina, u sluaju kada se
uskrauju prava ili slobode graana, nekvalitetno obavljaju poslovi, neizvravaju razvojni programi i
drugi akti, nanosi znatna materijalna teta optini, ne podnese skuptini izvjetaj o radu i kada
skuptina ne potvrdi akt iz lana 58 stav 1 ovog zakona ili ga predsjednik ne podnese skuptini na
potvrdu.
Inicijativu za pokretanje postupka nepovjerenja moe pokrenuti najmanje jedna treina
odbornika ili najmanje 10% graana u optini i Vlada.
O podnijetoj inicijativi iz stava 3 ovog lana skuptina odluuje veinom glasova ukupnog
broja odbornika, u roku od 30 dana od dana podnoenja inicijative.

lan 63
Ukoliko skuptina prihvati inicijativu iz lana 62 stava 3 ovog zakona, pokree postupak
povjerenja predsjedniku optine.
Odlukom o pokretanju postupka povjerenja utvruje se rok glasanja koji ne moe biti dui
od 60 dana od dana pokretanja postupka i druga pitanja od znaaja za glasanje.

lan 64
O nepovjerenju predsjedniku optine odluuju graani, u skladu sa zakonom.
Ako je predsjedniku optine izglasano nepovjerenje, skuptina aktom konstatuje prestanak
mandata.
Pitanje ponovnog povjerenja predsjedniku optine ne moe se postaviti u roku od godinu
dana od dana glasanja o nepovjerenju.


Ostavka

lan 65
Predsjednik optine moe podnijeti ostavku.
O ostavci predsjednik optine obavjetava skuptinu.

Prestanak mandata po sili zakona

lan 66
Predsjedniku optine prestaje mandat po sili zakona:
1) istekom mandata;
2) kada se utvrdi da je pravosnanom odlukom lien poslovne sposobnosti;
3) kada je pravosnano osuen za djelo koje ga ini nedostojnim za vrenje funkcije;
135
16
4) kada je pravosnano osuen na kaznu zatvora duu od est mjeseci; promjenom mjesta
prebivalita;
5) u drugim sluajevima propisanim zakonom.

lan 67
Kada predsjedniku optine, u sluajevima utvrenim zakonom, prestane mandat, funkciju
predsjednika, do izbora novog predsjednika optine, vri potpredsjednik optine.

lan 68
Brie se.("Sl. list CG", br. 88/09)

Potpredsjednik optine

lan 69
Optina ima jednog ili vie potpredsjednika.
Mandat potpredsjednika traje koliko i mandat predsjednika optine, ukoliko ovim zakonom
nije drukije odreeno.
Potpredsjednik zamjenjuje predsjednika optine u sluaju njegove odsutnosti ili
sprijeenosti i vri druge poslove koje mu predsjednik povjeri.


3. Lokalna uprava i javne slube

Vrste organa lokalne uprave

lan 70
Za vrenje poslova uprave obrazuju se organi lokalne uprave (sekretarijati, uprave, direkcije,
biroi i sl.).
Za vrenje specifinih poslova osniva se komunalna policija, posebne slube i centri.
Za vrenje poslova koji zahtijevaju posebna struna znanja i samostalnost u radu mogu se,
odlukom predsjednika optine osnivati agencije.

3.1. Poslovi organa lokalne uprave


Poslovi lokalne uprave

lan 71
Lokalna uprava:
1) izvrava zakone, druge propise i opte akte;
2) priprema nacrte odluka i drugih akata koje donose organi lokalne samouprave;
3) vri upravni nadzor;
4) vri strune i druge poslove koje joj povjere organi lokalne samouprave;
136
17
5) rjeava u prvostepenom upravnom postupku o pravima i obavezama graana, pravnih i
drugih lica;
6) vodi javne i druge evidencije propisane zakonom i optim aktima organa lokalne
samouprave;
7) rjeava u prekrajnom postupku, u skladu sa zakonom;
8) vri i druge poslove utvrene statutom i drugim aktima.

Upravni nadzor

lan 72
Organi lokalne uprave vre upravni nadzor, i to:
1) nadzorom nad zakonitou akata javnih slubi kojima se rjeava o pravima, obavezama i
pravnim interesima graana i pravnih lica;
2) nadzorom nad zakonitou i cjelishodnou rada javnih slubi;
3) inspekcijskim nadzorom.

lan 73
U obavljanju upravnog nadzora organi lokalne uprave:
1) predlau predsjedniku optine obustavljanje od izvrenja optih akata ili pojedinih njihovih
odredbi koje nijesu u saglasnosti sa statutom i drugim aktima organa lokalne samouprave,
do okonanja postupka ustavnosti i zakonitosti optih akata;
2) pokreu inicijativu za ocjenu ustavnosti i zakonitosti optih akata javnih slubi;
3) nalau mjere za izvravanje utvrenih obaveza;
4) predlau mjere za prevazilaenje problema, odnosno otklanjanje propusta u radu;
5) pokreu inicijativu za izmjenu propisa ;
6) podnose zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka, krivinu prijavu ili prijavu za privredni
prestup;
7) obavjetavaju druge organe, ako postoje razlozi za preduzimanje mjera iz njihovih
nadlenosti;
8) preduzimaju druge mjere predviene posebnim propisima.

3.2. Organizacija lokalne uprave

Glavni administrator

lan 74

Glavni administrator koordinira rad organa lokalne uprave i slubi, stara se o zakonitosti,
efikasnosti i ekonominosti njihovog rada, daje struna uputstva i instrukcije o nainu postupanja u
vrenju poslova, daje miljenje na akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji poslova organa
lokalne uprave i slubi i vri druge poslove koje mu povjeri predsjednik optine.
Glavni administrator ima ovlaenja drugostepenog organa u upravnim stvarima iz nadlenosti
optine.
Za vrenje poslova glavnog administratora moe se obrazovati sluba.
137
18

lan 75

Glavni administrator imenuje se na osnovu javnog oglaavanja, na vrijeme od etiri godine.
Za glavnog administratora moe biti imenovano lice koje ima zavreni pravni fakultet,
poloen ispit za rad u dravnim organima i najmanje pet godina radnog iskustva.
Glavni administrator za svoj rad i rad svoje slube odgovara predsjedniku optine i skuptini.

lan 76

Glavni administrator moe biti razrijeen dunosti ukoliko ne vri ili nesavjesno vri poslove
iz lana 74 ovog zakona.
Nain i postupak razrijeenja glavnog administratora ureuju se statutom.
U postupku razrijeenja glavni administrator ima pravo da se na sjednici skuptine izjasni o
razlozima razrijeenja.

3.3. Starjeina organa lokalne uprave

lan 77
Radom organa lokalne uprave rukovodi starjeina organa.
Starjeina organa se postavlja na osnovu javnog konkursa, na vrijeme od etiri godine.
Starjeina organa za svoj rad i rad organa kojim rukovodi odgovara predsjedniku optine.
Starjeina organa donosi akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji poslova, uz saglasnost
predsjednika optine, odluuje o izboru i rasporeivanju slubenika i namjetenika i vri druge
poslove u skladu sa zakonom, statutom i drugim aktima.
Uslovi, nain i postupak utvrivanja odgovornosti starjeine organa ureuju se statutom, u
skladu sa zakonom.

3.4. Ostale slube optine

Menader

lan 78
Optina moe imati menadera.
Menader koordinira rad na pripremi i realizaciji razvojnih programa i projekata kojima se:
podstie ekonomski razvoj, obezbjeuje zatita ivotne sredine, odrivi razvoj, podstiu
preduzetnike inicijative, privatno-javna partnerstva i iniciraju izmjene propisa u cilju stvaranja
podsticajnog ambijenta za razvoj lokalne samouprave.
Menadera postavlja i razreava predsjednik optine.
Menader se postavlja na osnovu javnog oglaavanja na neodreeno vrijeme.
Menader najmanje jedanput godinje podnosi izvjetaj o svom radu predsjedniku optine.
Menader odgovara za svoj rad predsjedniku optine.

Komunalna policija
138
19

lan 79
Optina ima slubu za vrenje komunalnog nadzora (u daljem tekstu: komunalna policija).
Komunalna policija obezbjeuje komunalni red u oblasti parkiranja, deponovanja otpada,
snabdijevanja vodom, odvoenja otpadnih i atmosferskih voda, javne istoe, javne rasvjete,
odravanja pijaca, parkova, zelenih povrina, saobraajnih oznaka i signalizacije, sahranjivanja,
lokalnih puteva, buke, radnog vremena, prevoza putnika u gradskom i prigradskom saobraaju,
auto taksi prevoza, prua informativne usluge graanima i vri druge poslove iz nadlenosti optine
propisane zakonom i odlukom skuptine.

lan 80
U pogledu prava i drunosti i postupka vrenja poslova komunalne policije shodno se
primjenjuju odredbe zakona kojima se ureuje inspekcijska kontrola i drugi propisi.
Komunalna policija ima legitimacije, slubena odijela i oznake.
Oblik i sadrinu legitimacija,oznake, izgled, sadraj i korienje uniforme i druga pitanja od
znaaja za rad komunalne policije propisuje skuptina optine.

Sluba zatite

lan 81
Optina ima slubu zatite.
Sluba zatite obezbjeuje spaavanje i zatitu imovine i lica od poara, eksplozija, havarija i
drugih akcidentnih i vanrednih situacija.
Nadzor nad zakonitou i cjelishodnou rada slube zatite vri predsjednik optine.

Informacioni centar

lan 82
Organi optine, javne slube i pravna lica koji vre javna ovlaenja i pruaju javne usluge
graanima, u obavljanju svojih poslova i zadataka, koriste sredstva savremene informacione i
komunikacione tehnologije.
Sredstva iz stava 1 ovog lana pribavljaju se i koriste u skladu sa jedinstvenim standardima
propisanim na nivou Crne Gore.
Optina osniva informacioni centar za obavljanje poslova iz stava 1 ovog lana.

3.5. Pravila upravnog postupka

Primjena upravnog postupka

lan 83
U postupku pred optinskim organima i javnim slubama koje vre javna ovlaenja
prmjenjuju se propisi o upravnom postupku.

Sukob nadlenosti
139
20

lan 84
Sukob nadlenosti izmeu organa lokalne uprave rjeava glavni administrator.
Sukob nadlenosti izmeu organa lokalne uprave, javnih slubi i pravnih lica kojima je
odlukom skuptine povjereno vrenje odreenih poslova rjeava predsjednik optine.



Izuzee

lan 85
O izuzeu slubenika u organima lokalne uprave odluuje starjeina organa lokalne uprave.
O izuzeu starjeine organa lokalne uprave i glavnog administratora odluuje predsjednik
optine.

4. Pravni status funkcionera i slubenika

Lokalni funkcioneri

lan 86
Predsjednik i potpredsjednik optine, predsjednik skuptine i glavni administrator su lokalni
funkcioneri.

lan 87
Zaradu i druga prava po osnovu rada lokalni funkcioneri ostvaruju u skladu sa zakonom i
propisima skuptine optine.
Predsjednik skuptine optine koji funkciju vri volonterski ima pravo na naknadu za vrijeme
vrenja funkcije, u skladu sa propisom skuptine.

Lokalni slubenici

lan 88
Zaposleni u organima lokalne uprave su lokalni slubenici i namjetenici koji profesionalno
obavljaju poslove iz nadlenosti lokalne samouprave.
Lica iz stava 1 ovog lana zapoljavaju se na osnovu javnog oglaavanja.
Slubena zvanja i uslove za njihovo vrenje propisuje Vlada.

lan 89
Licima zaposlenim u lokalnoj upravi i javnim slubama ne moe prestati sluba niti se moe
pogorati poloaj zbog lanstva u politikoj ili sindikalnoj organizaciji.

lan 90
140
21
U pogledu pravnog statusa lokalnih funkcionera, lokalnih slubenika i namjetenika shodno
se primjenjuju propisi kojima se ureuje status dravnih funkcionera, dravnih slubenika i
namjetenika, ukoliko ovim zakonom nije drukije odreeno.

Klauzula konfikta interesa

lan 91
Poslovi predsjednika i potpredsjednika optine i glavnog administratora nespojivi su sa
funkcijom odbornika i lanstvom u organima upravljanja javnih slubi iji je osniva jedinica lokalne
samouprave.
Poslovi starjeine organa lokalne uprave i rukovodilaca javnih slubi iji je osniva jedinica
lokalne samouprave nespojivi su sa funkcijom odbornika i lanstvom u organima upravljanja javnih
slubi.
Lica iz stava 1 ovog lana ne mogu biti angaovana od javnih slubi, pravnih i fizikih lica za
obavljanje bilo kojih poslova koji su povezani sa poslovima organa lokalne samouprave i u funkciji
su ostvarivanja njihovih prava i interesa pred lokalnim organima.

VI FINANSIRANJE OPTINA

lan 92
Optina obezbijeuje prihode za finansiranje sopstvenih poslova iz sljedeih izvora:
1) lokalnih poreza, taksa i naknada, koje optina uvodi u skladu sa zakonom;
2) ustupljenih poreza i naknada, u visini utvrenoj posebnim zakonom;
3) dotacija iz budeta Crne Gore;
4) drugih izvora, u skladu sa zakonom.

lan 93
Optini se obezbijeuju sredstva za obavljanje prenesenih i povjerenih poslova iz budeta
Crne Gore.

lan 94
Optina ima svoj budet.
Budetom optine iskazuju se sva primanja koja pripadaju optini i svi izdaci iz njene
nadlenosti.

VII MJESNA SAMOUPRAVA

Mjesne zajednice

lan 95
U mjesnoj zajednici graani odluuju i uestvuju u odluivanju o ostvarivanju lokalnih
potreba i interesa u oblastima: ureivanja naselja, stanovanja, zatite potroaa, kulture, fizike
kulture, zatite i unapreivanja ivotne sredine, kao i drugim oblastima ivota i rada, u skladu sa
statutom.
141
22

lan 96
Graani osnivaju mjesnu zajednicu u skladu sa zakonom.
Odlukom skuptine optine ureuju se uslovi osnivanja, poslovi, organi i postupak izbora,
organizacija i rad organa, nain odluivanja, finansiranja i druga pitanja od znaaja za rad mjesne
zajednice.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, skuptina moe, kada je to neophodno radi ostvarivanja
prava i dunosti graana, privremeno do samoorganizovanja, obrazovati mjesne zajednice.


lan 97
Sredstva za zadovoljavanje potreba lokalnog stanovnitva u mjesnoj zajednici obezbjeuju se
iz:
1) prihoda optine, koji se ustupaju mjesnoj zajednici;
2) sopstvenih sredstava lokalnog stano-vnitva, koja udruuju neposredno, putem
samodoprinosa ili na drugi nain;
3) sredstava koja, za aktivnosti odreenog oblika lokalne samouprave, mogu dati
zainteresovana pravna i fizika lica;
4) naknada za usluge koje, svojim aktivnostima, ostvaruje mjesna zajednica;
5) poklona, donacija i drugih sredstava.

lan 98
Registar mjesnih zajednica vodi nadleni optinski organ.
Upisom u registar mjesna zajednica stie svojstvo pravnog lica.
Obrazac i nain voenja registra mjesnih zajednica utvruje ministarstvo nadleno za
poslove lokalne samouprave.

Mjesni centar

lan 98a
Radi ostvarivanja zajednikih potreba i interesa graana u oblastima iz lana 95 ovog
zakona, na podruju vie teritorijalno povezanih i razvojno i ekonomski meusobno upuenih
mjesnih zajednica, moe se osnovati mjesni centar.
Inicijativu za osnivanje mjesnog centra moe podnijeti nadleni organ jedne ili vie mjesnih
zajednica iz stava 1 ovog lana.
Inicijativa za osnivanje mjesnog centra sadri:
- naziv i sjedite;
- razloge za osnivanje;
- nain finansiranja;
- druga pitanja od znaaja za rad mjesnog centra.

lan 98b
Mjesni centar se osniva odlukom skuptine optine.
Odluka o osnivanju mjesnog centra sadri:
142
23
- naziv i sjedite;
- nain predstavljanja i zastupanja mjesnog centra do izbora;
- organe mjesnog centra;
- vrstu, obim i nain obavljanja poslova;
- nain finansiranja;
- odgovornost za vrenje poslova;
- javnost rada;
- druga pitanja od znaaja za rad mjesnog centra.


lan 98v
Organi mjesnog centra su savjet mjesnog centra i predsjednik savjeta mjesnog centra.

lan 98g
lanove savjeta mjesnog centra biraju organi mjesnih zajednica sa podruja za koje se
osniva mjesni centar.
Savjet mjesnog centra ima predsjednika, koji predstavlja mjesni centar, predsjedava
sjednicama savjeta i koordinira realizaciju utvrenih planova i programa.
Predsjednika savjeta mjesnog centra bira savjet iz reda svojih lanova.
Na pitanja koja se tiu postupka, naina izbora i razrjeenja lanova savjeta mjesnog centra i
predsjednika savjeta mjesnog centra, shodno se primjenjuju odredbe propisa o mjesnim
zajednicama.
Druga pitanja u vezi sa radom mjesnog centra blie se ureuju statutom i odlukom
skuptine optine.

lan 98d
Mjesni centar moe da ima strunu slubu.
Radom strune slube rukovodi sekretar.
O izboru sekretara mjesnog centra odluuje savjet mjesnog centra.

lan 98
Za obavljanje odreenih poslova iz nadlenosti lokalne i dravne uprave, a naroito kad se
tiu ostvarivanja prava i potreba graana, organi dravne i lokalne uprave mogu organizovati rad u
mjesnom centru, u skladu sa zakonom i statutom.

lan 98e
Mjesni centar se upisuje u registar.
Registar iz stava 1 ovog lana vodi nadleni optinski organ.
Upisom u registar mjesni centar stie svojstvo pravnog lica.



VIII UEE GRAANA U OSTVARIVANJU LOKALNE SAMOUPRAVE

143
24
lan 99
Optina stvara uslove, podstie i pomae uee lokalnog stanovnitva u ostvarivanju
lokalne samouprave putem razliitih oblika uea stanovnitva u izjanjavanju i odluivanju o
poslovima od zajednikog interesa.
U cilju zadovoljavanja kulturnih, sportskih, obrazovnih, zdravstvenih, informativnih i drugih
potreba, lokalno stanovnitvo uestvuje u organima upravljanja javnih slubi i drugim pravnim
licima koja vre javna ovlaenja i pruaju usluge graanima, na nain utvren posebnim zakonima i
drugim propisima.



1.Oblici uea graana

lan 100
Oblici neposrednog uea graana u izjanjavanju i odluivanju su: inicijativa, graanska
inicijativa, zbor graana, referendum (mjesni i optinski) i drugi oblici izjanjavanja i odluivanja
utvreni statutom.
Statutom, u skladu sa zakonom, blie se ureuje nain i postupak uea lokalnog
stanovnitva u izjanjavanju i odluivanju o poslovima od zajednikog interesa.

Inicijativa

lan 101
Graani imaju pravo da pokrenu inicijativu pred nadlenim organima radi razmatranja i
odluivanja o odreenim pitanjima od interesa za lokalno stanovnitvo.
O podnijetoj inicijativi nadleni organ je duan da zauzme stav i u roku od 30 dana o tome
obavijesti podnosioca inicijative.
Ako organ ne postupi po inicijativi iz stava 1 ovog lana, podnosilac inicijative moe da se
obrati predsjedniku optine ili skuptini.

Graanska inicijativa

lan 102
Graani imaju pravo na graansku inicijativu.
Graanskom inicijativom se predlae donoenje ili promjena akta kojim se ureuju znaajna
pitanja iz nadlenosti lokalne samouprave.
Statutom se utvruju pitanja o kojima se moe pokrenuti graanska inicijativa, potreban
broj potpisa graana za pokretanje inicijative, postupak po inicijativi i druga pitanja od znaaja za
graansku inicijativu.
Ako nadleni organ ne prihvati graansku inicijativu, o pitanju o kojem se pokrenula
graanska inicijativa moe se raspisati referendum koji e se odrati u roku od 90 dana od dana
donoenja odluke.

Zbor graana
144
25

lan 103
Zbor graana, veinom glasova prisutnih graana, usvaja zahtjeve i predloge i upuuje ih
nadlenom organu.
Organi lokalne samouprave duni su da, u roku od 60 dana od dana odravanja zbora
graana, razmotre zahtjeve i predloge i o njima obavijeste graane.
Nain sazivanja zbora graana, nain rada i odluivanja ureuje se statutom optine ili
posebnim aktom.

Mjesni referendum

lan 104
Na mjesnom referendumu graani sa dijela teritorije optine se izjanjavaju o pitanjima iz
nadlenosti lokalne samouprave.
Zakonom, odnosno statutom se utvruje o kojim pitanjima e se graani izjanjavati
mjesnim referendumom, kao i postupak raspisivanja i sprovoenja tog referenduma.

Optinski referendum

lan 105
Optinski referendum se moe raspisati radi prethodnog izjanjavanja graana na teritoriji
optine o pojedinim pitanjima iz nadlenosti lokalne smaouprave u sluajevima, na nain i po
postupku utvrenim statutom optine, u skladu sa zakonom.

2. Drugi oblici izjanjavanja graana

lan 106
Pored oblika neposrednog odluivanja i izjanjavanja, graani mogu uestvovati u
ostvarivanju lokalne samouprave i putem peticija, predloga i albi, u skladu sa statutom optine.

Pravo na graansku albu ili peticiju

lan 107
Svako ima pravo da podnese graansku albu ili uputi peticiju organima lokalne
samouprave, kao i da od organa trai obavjetenja iz njihovog djelokruga rada.
Postupak podnoenja i postupanja organa po graanskoj albi i peticiji, blie se ureuje
statutom optine.
Organi kojima su upueni zahtjevi iz stava 1 ovog lana duni su da donesu odluku, odnosno
daju obavjetenje u roku od 30 dana od dana prijema zahtjeva.



Plan i program uea lokalnog stano-vnitva u vrenju javnih poslova

145
26
lan 108
U cilju uea lokalnog stanovnitva u donoenju odluka od neposrednog i zajednikog
interesa, skuptina posebnom odlukom ureuje nain i postupak uea stanovnika u vrenju javnih
poslova.
Odlukom iz stava 1 ovog lana ureuju se: oblici, mehanizmi (anketiranje, medija planovi,
table za obavjetavanje, kutije primjedbi, predloga i sugestija, njeb sajtovi, deurni telefoni,
organizovanje radionica u mjesnim zajednicama, informacioni centri, gostovanja predavaa, struni
skupovi i okrugli stolovi i sl.), subjekti, postupci, rokovi i naini uea lokalnog stanovnitva u
vrenju javnih poslova, izvjetaj o uspjenosti postupka i druga pitanja od znaaja za aktivnosti
lokalnog stanovnitva u donoenju odluka.

lan 109
Prije donoenja programa razvoja optine, prostornih i urbanistikih planova, budeta i
optih akata kojima se utvruju prava i obaveze graana, optina e utvrditi plan uea graana u
donoenju odluka i odrediti organ koji e sprovesti javnu raspravu.
Javna rasprava se moe sprovoditi i povodom drugih akata kojima se odluuje o pitanjima
od znaaja za lokalno stanovnitvo, u skladu sa statutom i odlukom optine.
Javna rasprava ne moe trajati krae od 15 dana.

lan 110
Uee lokalnog stanovnitva u odluivanju u poslovima iz lana 109 ovog zakona
obezbjeuje se, naroito:
1) da se prije utvrivanja nacrta planova i programa razvoja optine, budeta i optih akata,
kojima se utvruju prava i obaveze graana, svim graanima, organima uprave, pravnim i
fizikim licima, nevladinim organizacijama i drugim zainteresovanim subjektima (u daljem
tekstu: uesnici javne rasprave) omogue informacije o aktivnostima koje se planiraju i koje
e se sprovoditi u toku godine na nivou optine i prikupe njihove potrebe u tim oblastima;
2) javnim objavljivanjem nacrta plana i programa razvoja optine, budeta i optih akata,
kojima se utvruju prava i obaveze graana, na nain koji e biti dostupan svim uesnicima
javne rasprave; programa javnih rasprava po pojedinim mjesnim zajednicama o potrebama
lokalnog stanovnitva, a posebno u stambenoj, komunalnoj, urbanistikoj i ekolokoj oblasti,
obrazovnoj, zdravstvenoj i socijalnoj djelatnosti i dr.;
3) obavjetavanjem o nainu, rokovima, mjestu i vremenu odravanja sa potrebnim
informacijama o predmetu javne rasprave;
4) u optinama gdje veinu ili znaajan dio stanovnitva ine pripadnici manjinskih naroda i
drugih manjinskih nacionalnih zajednica plan sadri i nain obezbjeivanja uea
nacionalnih i etnikih grupa i na njihovom jeziku;
5) obavezivanjem organa lokalne samouprave da razmotre sve prispjele komentare, predloge
ili sugestije uesnika javne rasprave, saine rezime komentara i stavova o prihvatanju,
odnosno razlozima neprihvatanja, saine izvjetaj o rezultatima javne rasprave i uz nacrt
plana i programa razvoja optine, budeta i optih akata, kojima se utvruju prava i obaveze
graana dostave predlagau;
6) obavezom da usvojeni dokumenti budu dostupni javnosti, a naroito licima sa posebnim
potrebama koja za to iskau interes.
146
27


IX ODNOSI I SARADNJA LOKALNE SAMOUPRAVE I GRAANA

Standardi postupanja sa graanima

lan 111
Organi lokalne samouprave obavezni su da obezbijede ostvarivanje prava i dunosti
lokalnog stanovnitva na zakonit i efikasan nain, uz potovanje linosti i dostojanstva graanina.
Odbornici, lokalni funkcioneri, slubenici i namjetenici obavezni su da se pridravaju
etikog kodeksa.

lan 112
Organi lokalne samouprave obavezni su da graanima u ostvarivanju njihovih prava i
interesa daju potrebne podatke, objanjenja i obavjetenja.
Davanje obavjetenja ostvaruje se i putem tehnikih sredstava, broura i sredstava javnog
informisanja.
Za postupanje u upravnim stvarima organi lokalne uprave su obavezni da javno istaknu
standarde postupanja.

lan 113
Lokalni funkcioneri i starjeine organa lokalne uprave obavezni su da odrede vrijeme
prijema graana.
Na javnim objektima gdje su smjeteni organi lokalne samouprave i javne slube mora biti
istaknut naziv organa, odnosno javne slube.
Na vidnom mjestu u organu, odnosno javnoj slubi mora biti istaknut raspored prostorija.
Na ulazu slubenih prostorija mora biti istaknuto lino ime i zvanje, odnosno zanimanje
slubenika i namjetenika.
Zaposleni su obavezni da za vrijeme slube nose vidljive slubene oznake sa linim imenom,
slikom i zvanjem, u skladu sa propisom koji donosi ministarstvo nadleno za poslove lokalne
samouprave.

Primjedbe i pritube graana

lan 114
Organi lokalne uprave duni su da obezbjede knjigu utisaka i sandue za primjedbe,
predloge i pritube i prijem kod starjeine organa, radi saoptavanja primjedbi ili prigovora na rad
organa ili na nepravilan odnos slubenika.
Na podnijete primjedbe nadleni organ je duan da pisano odgovori u roku od 15 dana od
dana prijema primjedbi ili prigovora, ukoliko to graanin zahtijeva.
Organi lokalne uprave kojima su upuene primjedbe obavezno ih jedanput mjeseno
analiziraju i preduzimaju mjere za rjeavanje problema zbog kojih se graani obraaju.

Dekoncetracija poslova uprave
147
28

lan 115
Za obavljanje odreenih poslova iz nadlenosti organa lokalne uprave, posebno u odnosu na
ostvarivanje prava graana, organi uprave mogu organizovati rad u mjesnim zajednicama.
Poslove iz stava 1 ovog lana, nain i mjesto njihovog vrenja odreuje glavni administrator.
O nainu vrenja poslova iz stava 2 ovog lana graani moraju biti javno obavijeteni.


X ODNOSI ORGANA LOKALNE SAMOUPRAVE I NEVLADINIH ORGANIZACIJA

lan 116
U cilju afirmisanja otvorenog i demokratskog drutva, organi lokalne samouprave sarauju
sa nevladinim organizacijama.
Saradnja iz stava 1 ovog lana ostvaruje se naroito:
1) informisanjem o svim pitanjima znaajnim za nevladin sektor;
2) konsultovanjem nevladinog sektora o programima razvoja lokalne samouprave i nacrtima
optih akata koje donosi skuptina;
3) omoguavanjem uea u radu radnih grupa za pripremu normativnih akata ili izradu
projekata i programa;
4) organizovanjem zajednikih javnih rasprava, okruglih stolova, seminara i sl.;
5) finansiranjem projekata nevladinih organizacija od interesa za lokalno stanovnitvo, pod
uslovima i po postupku propisanim optim aktom optine;
6) obezbjeivanjem uslova za rad nevladinih organizacija, u skladu sa mogunostima lokalne
samouprave;
7) na drugi nain propisan statutom optine.


XI ODNOSI ORGANA LOKALNE SAMOU-PRAVE I JAVNIH SLUBI IJI JE OSNIVA DRAVA

Odnosi sa javnim slubama

lan 117
Organi lokalne samouprave ostvaruju saradnju sa javnim slubama i drugim pravnim licima
iji je osniva drava, uestvuju u postupku utvrivanja i sprovoenja planova i programa razvoja i
daju predloge, sugestije i miljenja u pogledu vrenja djelatnosti na teritoriji optine.
Organizacije iz stava 1 ovog lana obavezne su da optinskim organima, na njihov zahtjev,
dostave izvjetaje o ostvarivanju planova i programa svoje djelatnosti na njihovoj teritoriji.

lan 118
U sluaju neostvarivanja saradnje na nain propisan ovim zakonom, nadleni organi lokalne
samouprave mogu obavijestiti Vladu i zahtijevati preduzimanje odgovarajuih mjera.
O preduzetim mjerama Vlada e obavijestiti nadleni organ lokalne samouprave u roku od
30 dana od dana prijema obavjetenja.

148
29
XII ODNOSI ORGANA LOKALNE SAMO-UPRAVE I DRAVNIH ORGANA

lan 119
Odnosi izmeu organa lokalne samouprave i dravnih organa zasnivaju se na meusobnoj
saradnji i nadzoru dravnih organa nad zakonitou rada organa lokalne samouprave.



lan 120
U vrenju poslova i zadataka lokalne samouprave, koji se odnose na utvrivanje i
ostvarivanje sloboda, prava i dunosti graana, nadleni dravni organi vre nadzor nad zakonitou
rada organa lokalne samouprave i imaju prava i dunosti utvrene zakonom.

Saradnja organa lokalne samouprave i dravnih organa

lan 121
Organi lokalne samouprave u vrenju poslova iz svog djelokruga:
1) daju dravnim organima inicijative za ureenje odnosa od znaaja za lokalnu samoupravu i
preduzimanje mjera od znaaja za rjeavanje pitanja u okviru prava i dunosti lokalne
samouprave;
2) daju predloge za preduzimanje aktivnosti dravnih organa na razvijanju lokalne samouprave;
3) trae miljenje od nadlenih dravnih organa u vezi sa primjenom zakona koji su od
neposrednog uticaja na razvoj i ostvarivanje lokalne samouprave i rad organa lokalne
samouprave;
4) uestvuju u pripremi zakona i drugih akata ija je sadrina od interesa za ostvarivanje i
razvoj lokalne samouprave.

lan 122
U ostvarivanju saradnje sa organima lokalne samouprave dravni organi:
1) obavjetavaju organe lokalne samouprave, po sopstvenoj inicijativi, ili na njihov zahtjev, o
mjerama koje preduzimaju ili namjeravaju preduzeti u izvravanju zakona i drugih propisa o
zatiti zakonitosti, pojavama koje ih naruavaju i mjerama za otklanjanje, o ostvarivanju
prava graana na lokalnu samoupravu, kao i drugim pitanjima od neposrednog interesa za
ostvarivanje lokalne samouprave i rad organa;
2) pruaju strunu pomo organima lokalne samouprave u vezi sa obavljanjem njihovih
poslova;
3) trae izvjetaje, podatke i obavjetenja o obavljanju poslova u okviru prava i dunosti
lokalne samouprave, kao i drugim pitanjima koja su od interesa za ostvarivanje funkcije
dravnih organa;
4) vre druge poslove, u skladu sa zakonom.

lan 122a
149
30
Organi dravne uprave duni su da, u postupku pripreme zakona i drugih propisa i optih
akata kojima se ureuju poloaj, prava i obaveze lokalne samouprave, nacrte, odnosno predloge
zakona i drugih akata dostave optini na izjanjenje.
Rok za izjanjenje ne moe biti krai od 15 dana od dana dostavljanja akta iz stava 1 ovog
lana.

lan 123
Organi lokalne samouprave, na zahtjev dravnih organa, duni su da dostavljaju podatke i
obavjetenja od znaaja za ostvarivanje funkcija tih organa.
Dravni organi i organi lokalne samouprave ne mogu utvrivati naknade za meusobno
pruene usluge i razmjenu slubenih podataka potrebnih za ostvarivanje njihovih funkcija.

Odnosi organa lokalne samouprave i Vlade

lan 124
Vlada ima pravo da, do odluke Ustavnog suda, obustavi od izvrenja propis ili opti akt
skuptine ili predsjednika optine, ako smatra da nije u skladu sa Ustavom i zakonom ili se njime
ograniavaju Ustavom ili zakonom utvrene slobode, prava i dunosti graanina.
Kad obustavi od izvrenja propis ili opti akt, Vlada je duna da, bez odlaganja, a najkasnije u
roku od osam dana, pokrene postupak pred Ustavnim sudom.
Ukoliko, u roku iz stava 2 ovog lana, Vlada ne pokrene postupak, propis ili opti akt se
primjenjuje.

lan 125
Kada skuptina optine due od est mjeseci ne odrava sjednice, neizvrava odluke
nadlenih sudova ili neizvrava zakonom utvrene obaveze ime se onemoguava ostvarivanje
prava graana ili nanosi znatna materijalna teta, Vlada e upozoriti skuptinu da, u odreenom
roku, obezbijedi ostvarivanje svojih funkcija, odnosno izvri zakonom utvrene obaveze.
Ako skuptina, u roku iz stava 1 ovog lana, ne uspostavi obavljanje svojih funkcija, odnosno
ne izvri zakonom utvrene obaveze, Vlada e, na predlog ministarstva nadlenog za poslove
lokalne samouprave, rasputiti skuptinu.
U sluaju rasputanja skuptine, funkciju skuptine do njenog konstituisanja vri odbor
povjerenika, koji imenuje Vlada.

lan 126
U sluaja rasputanja skuptine, predsjednik optine raspisuje izbore u roku od 15 dana od
dana rasputanja.
Ukoliko predsjednik optine ne raspie izbore u roku iz stava 1 ovog lana, izbore e
raspisati Vlada.


XIII SARADNJA I UDRUIVANJE LOKALNE SAMOUPRAVE

Sloboda udruivanja lokalnih samouprava
150
31

lan 127
U vrenju poslova iz sopstvene nadlenosti, lokalne samouprave mogu, na principima
dobrovoljnosti i solidarnosti, slobodno saraivati i udruivati sredstva za vrenje poslova od
zajednikog interesa, u cilju zadovoljavanja potreba lokalnog stanovnitva.




lan 128
Optine mogu osnovati svoju asocijaciju optina za teritoriju Crne Gore.
Asocijacijom, u smislu stava 1 ovog lana, smatra se asocijacija koju je osnovalo vie od
polovine optina.

lan 129
Upisom u evidenciju asocijacija optina stie svojstvo pravnog lica.
Organizacija, nain rada i finansiranje asocijacije iz stava 1 ovog lana ureuje se statutom
asocijacije.
Obrazac i nain voenja evidencije asocijacije optina propisuje ministarstvo nadleno za
poslove lokalne samouprave.

lan 130
Optine i asocijacija iz lana 128 ovog zakona, u okviru svojih nadlenosti, mogu slobodno
saraivati sa lokalnim zajednicama i asocijacijama drugih zemalja, radi ostvarivanja zajednikih
interesa i udruivati se u regionalne i meunarodne organizacije lokalnih vlasti.

Meuoptinska zajednica

lan 131
Skuptine optina mogu, radi zajednikog, ekonominijeg i efikasnijeg vrenja odreenih
upravnih poslova i poslova javnih slubi osnovati meuoptinsku zajednicu (u daljem tekstu:
zajednica).
Zajednica se osniva sporazumom skuptina optina.

lan 132
Sporazum o osnivanju zajednice sadri:
1) osnivae;
2) naziv i sjedite zajednice;
3) predstavljanje i zastupanje zajednice;
4) vrstu, obim i nain obavljanja poslova;
5) organe zajednice, nain rada i odluivanja;
6) nain finansiranja;
7) nain vrenja nadzora od strane optina nad radom zajednice;
8) odgovornost zajednice za vrenje poslova;
151
32
9) javnost rada;
10) postupak istupanja iz zajednice;
11) prestanak rada zajednice;
12) druga pitanja od znaaja za organizaciju i rad zajednice.

lan 133
Na akte o osnivanju i prestanku rada zajednice iz lana 131 ovog zakona saglasnost daje
Vlada.

lan 134
Zajednica se upisuje u evidenciju koju vodi ministarstvo nadleno za poslove lokalne
samouprave.

lan 135
Kada je sporazumom utvreno da zajednica rjeava o pravima i obavezama graana u
upravnim stvarima, protiv upravnih akata organa zajednice rjeava glavni administrator optine.
Mjesna nadlenost glavnog administratora iz stava 1 ovog lana utvruje se u skladu sa
odredbama Zakona o optem upravnom postupku.

lan 136
Zaposleni u organima zajednice prava, obaveze i odgovornosti ostvaruju u organima optine
gdje je sjedite zajednice.

lan 137
U pogledu nadzora nad radom zajednice, shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona
kojima se ureuju odnosi i saradnja organa lokalne samouprave i dravnih organa.


XIV JAVNOST I TRANSPARENTNOST RADA

lan 138

Javnost i transparentnost rada organa lokalne samouprave, organa lokalne uprave i javnih slubi
obezbjeuje se:
1) objavljivanjem optih i drugih akata u Slubenom listu Crne Gore i na internet stranici jedinice
lokalne samouprave;
2) objavljivanjem na internet stranici jedinice lokalne samouprave odluka o dodjeli poslova i usluga
i zakljuenih ugovora sa pravnim i fizikim licima, kao i pojedinanih odluka i drugih akata i ugovora
zakljuenih u postupku raspolaganja imovinom optine;
3) neposrednim uvidom graana u akte i druge slubene spise koji se tiu ostvarivanja funkcija
lokalne samouprave i ostvarivanja prava graana;
4) ueem graana u javnoj raspravi u postupku donoenja odluka i drugih akata kojima se
ureuju pitanja od neposrednog interesa za lokalno stanovnitvo;
5) organizovanjem razliitih oblika edukacije graana;
152
33
6) na drugi nain propisan statutom optine.
Nain ostvarivanja prava i obaveza iz stava 1 ovog lana blie se ureuje statutom, odlukom i
poslovnikom skuptine jedinice lokalne samouprave.
lan 139
Organi lokalne uprave i javne slube obavezni su da upoznaju javnost o vrenju poslova iz
svog djelokruga i izvjetavaju je o svom radu putem sredstava javnog informisanja ili na drugi
pogodan nain.
Davanje odreenih podataka i izvjetaja moe se uskratiti samo ako bi to predstavljalo
povredu dunosti uvanja dravne, vojne ili slubene tajne koji se odnose na zatitu bezbjednosti i
privatnosti graanina.



lan 140
Izvjetaje, informacije i podatke o vrenju poslova organa lokalne uprave daje starjeina
organa ili lice koje on ovlasti i lino su odgovorni za njihovu tanost i blagovremenost.

lan 141
Organi lokalne uprave obavezni su da javno objave odravanje savjetovanja ili drugih oblika
strune obrade i rasprave o pitanjima iz svog djelokruga, omogue uee graana i praenje rada
od strane sredstava javnog informisanja.

XV ZATITA LOKALNE SAMOUPRAVE

Oblici zatite

lan 142
Svako ima pravo da podnese inicijativu pred Ustavnim sudom za pokretanje postupka za
ocjenu ustavnosti i zakonitosti optih akata dravnih organa, kojima se naruava pravo na lokalnu
samoupravu utvreno Ustavom ili zakonom.
Skuptina optine ima pravo da pokrene postupak ocjene ustavnosti i zakonitosti zakona i
drugih optih akata dravnih organa, kojima se naruavaju prava na lokalnu samoupravu utvrena
Ustavom ili zakonom.

lan 143
Kada se pojedinanim aktima ili radnjama dravnih organa ili organizacija koje vre javna
ovlaenja naruava pravo graana na lokalnu samoupravu i kada protiv takvih akata ili radnji nije
predviena druga sudska zatita, nadleni organ optine moe podnijeti ustavnu albu Ustavnom
sudu.

lan 144
Kada se usvojenim zakonom naruava pravo graana na lokalnu samoupravu, asocijacija iz
lana 128 ovog zakona moe podnijeti inicijativu predsjedniku Crne Gore da takav zakon ne
proglasi.
153
34

Savjet za razvoj i zatitu lokalne samouprave

lan 145
Radi ostvarivanja unapreenja lokalne samouprave u optini se osniva Savjet za razvoj i
zatitu lokalne samouprave (u daljem tekstu: Savjet).
lanove Savjeta bira skuptina optine iz reda istaknutih i uglednih graana optine i
strunjaka iz oblasti od znaaja za lokalnu samoupravu.
Savjet ima pravo da dravnim organima, organima lokalne samouprave i javnim slubama
podnosi predloge za unapreenje i razvoj lokalne samouprave, podizanje nivoa kvaliteta javnih
usluga, zatitu Ustavom i zakonom utvrenih prava i dunosti optine i zatitu sloboda i prava
lokalnog stanovnitava.
Organi i slube iz stava 2 ovog lana duni su da se izjasne o predlozima Savjeta u
primjerenom roku, a najdue u roku od 60 dana od dana podnoenja predloga.
Statutom optine i aktom o osnivanju Savjeta blie se utvruju prava i dunosti, sastav i
nain izbora i rada Savjeta i druga pitanja od znaaja za njegovo funkcionisanje.


XVI PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 146
Statuti i drugi opti akti optina uskladie se sa odredbama ovog zakona u roku od godinu
dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 147
Zakoni i drugi propisi kojima se utvruju poslovi iz sopstvene nadlenosti lokalne
samouprave usaglasie se sa odredbama ovog zakona u roku od jedne godine od dana stupanja na
snagu ovog zakona.

lan 148
Propise za izvravanje ovog zakona ministarstvo nadleno za poslove lokalne samouprave
donijee u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 149
Prve izbore za odbornike u skuptinu optine i predsjednika optine, u skladu sa ovim
zakonom, raspisuje predsjednik Republike.
Konstitutivnu sjednicu skuptine optine, izabranu po odredbama ovog zakona, saziva
dosadanji predsjednik optine, u roku od 15 dana od dana izbora odbornika.
Ako konstitutivna sjednica nije sazvana u skladu sa stavom 2 ovog lana, sjednicu e zakazati
predsjednik Vlade.

lan 149a
Prve izbore za odbornike u skuptinu optine i predsjednika optine, u skladu sa ovim
zakonom, u optinama: Andrijevica, Bar, Berane, Bijelo Polje, Danilovgrad, Kolain, Plav, Pluine,
154
35
Pljevlja, Roaje, Ulcinj i avnik, predsjednik Republike raspisae istovremeno sa raspisivanjem
izbora za poslanike u Skuptinu Republike Crne Gore u 2006. godini.
Odbornicima u skuptini optine i predsjedniku optine, u optinama iz stava 1 ovog lana,
produava se mandat do izbora odbornika i predsjednika optine koji e se odrati u smislu stava 1
ovog lana.

lan 150
Poglavlje "V ORGANI OPTINE" osim lana 47 stav 4 i lana 52 ovog zakona primjenjivae se
od sprovoenja narednih izbora za odbornike u skuptinu optine i izbora za predsjednika optine,
u skladu sa zakonom.


lan 151
Uspostavljanjem nove organizacije i vrenja poslova lokalne uprave, glavni administrator e
preuzeti drugostepeni upravni postupak iz sopstvene nadlenosti lokalne samouprave.
Ako je upravni postupak za ostvarivanje prava zapoet, a nije zavren pred organima lokalne
uprave okonae se do pravosnanosti po dosadanjim propisima.

lan 151a
Statuti i drugi opti akti optina uskladie se sa ovim zakonom, u roku od est mjeseci od
dana stupanja na snagu ovog zakona.

lan 151b
Predsjednici optina, gradonaelnik Glavnog grada i gradonaelnik Prijestonice, izabrani u
skladu sa Zakonom o lokalnoj samoupravi ("Slubeni list RCG", br. 42/03, 28/04, 75/05 i 13/06) i
Zakonom o izboru predsjednika optine ("Slubeni list RCG", br. 42/03), nastavie da obavljaju ovu
funkciju do isteka mandata na koji su izabrani.
Na lica iz stava 1 ovog lana primjenjivae se odredbe Zakona o lokalnoj samoupravi
("Slubeni list RCG", br. 42/03, 28/04, 75/05 i 13/06), koje se odnose na obavezu podnoenja
graanima izvjetaja o radu i ostvarivanju funkcija lokalne samouprave (lan 57 stav 1 taka 8),
odgovornost graanima za svoj rad (lan 59 stav 1) i prestanak mandata putem opoziva i
pokretanjem postupka povjerenja do isteka mandata (l. 61-64).
Nakon isteka mandata predsjednika iz stava 1 ovog lana, skuptina bira predsjednika
optine, gradonaelnika Glavnog grada i gradonaelnika Prijestonice do kraja mandata skuptine, u
skladu sa ovim zakonom.

lan 152
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o lokalnoj samoupravi, osim
poglavlja "V Organizacija i rad organa optine" ("Slubeni list RCG", br. 45/91, 16/95 i 23/96) izuzev
lana 36 u tom poglavlju i Zakon o prenoenju poslova dravne uprave na organe lokalne uprave
("Slubeni list RCG", broj 30/92).

lan 153
155
36
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Republike
Crne Gore".











NAPOMENE IZDAVAA:

lanovi 54. i 55. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. list
CG", br. 88/09), koji nijesu uli u preien tekst, glase:

"lan 54
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae odredbe lana 15 st. 3 i 5 Zakona o
Glavnom gradu ("Slubeni list RCG", broj 65/05), i lana 22 stav 2 Zakona o Prijestonici ("Slubeni
list CG", broj 47/08), kao i Zakon o izboru predsjednika optine ("Slubeni list RCG", broj 42/03),
osim poglavlja IV OPOZIV PREDSJEDNIKA OPTINE i poglavlja V PITANJE POVJERENJA
PREDSJEDNIKU OPTINE, koja e se primjenjivati na lica iz lana 151b stav 1 ovog zakona, do isteka
njihovog mandata.

lan 55
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne
Gore"."

SU-SK Broj 01-1036/24
Podgorica, 23. decembra 2009. godine
Skuptina Crne Gore 24. saziva
Predsjednik,
Ranko Krivokapi, s.r.

**************

lanovi 8. i 9. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj samoupravi ("Sl. list RCG",
br. 75/05), koji nijesu uli u preien tekst, glase:

"lan 8
Statuti optina uskladie se sa odredbama ovog zakona u roku od est mjeseci od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
156
37

lan 9
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Republike Crne
Gore"."


157

LAK0N 0 KuL1uRl LAK0N 0 KuL1uRl LAK0N 0 KuL1uRl LAK0N 0 KuL1uRl


l ll l. .. . 03N0vNL 0URLUBL 03N0vNL 0URLUBL 03N0vNL 0URLUBL 03N0vNL 0URLUBL

Predmet zakona Predmet zakona Predmet zakona Predmet zakona

Clan 1 Clan 1 Clan 1 Clan 1
0vim zakonom utvrduje se javni interes u kulturi i ureduju ustanove kulture, status i
prava umjetnika i struonjaka u kulturi, podstioaj i podrska razvoja kulture, finansiranje kulture
i druga pitanja od znaoaja za kulturu.

Pojam kulture Pojam kulture Pojam kulture Pojam kulture

Clan 2 Clan 2 Clan 2 Clan 2
Kultura obuhvata kulturno i umjetnioko stvaralastvo i djelatnosti kojima se stvaraju,
prezentuju, promovisu, stite i ouvaju kulturna dobra, umjetnioka djela i druge duhovne
tvorevine, struoni i nauono-istrazivaoki rad u kulturi i usluge od neposrednog znaoaja za
ostvarivanje kulturnog i umjetniokog stvaralastva.
Kultura je od javnog interesa za Crnu 0oru.

Naoela ostvarivanja i razvoja kulture Naoela ostvarivanja i razvoja kulture Naoela ostvarivanja i razvoja kulture Naoela ostvarivanja i razvoja kulture

Clan 3 Clan 3 Clan 3 Clan 3
Kultura se ostvaruje i razvija na naoelima:
1) slobode stvaralastva i postovanja prava na kulturu,
2) opredijeljenosti drzave i lokalne samouprave da podstiou i pomazu razvoj kulturnog i
umjetniokog stvaralastva i zastitu i oouvanje kulturne bastine,
3) ravnopravnog oouvanja svih kulturnih identiteta i postovanja kulturne razlioitosti,
4) izgradnje i unapredenja sistema kulture, u skladu sa medunarodnim standardima,
a narooito standardima Lvropske unije,
5) uspostavljanja efikasnog, raoionalnog i kreativnog upravljanja u kulturi,
6) transparentnog djelovanja u kulturi,
7) postovanja i zastite autorskog i srodnih prava,
8) demokratizaoije kulturne politike i deoentralizaoije organizovanja i finansiranja
kulture.
Posebni propisi Posebni propisi Posebni propisi Posebni propisi

Clan 4 Clan 4 Clan 4 Clan 4
Pojedine oblasti kulturnog i umjetniokog stvaralastva i djelatnosti kulture ureduju se
posebnim zakonima.

ll ll ll ll. .. . 1AvNl lN1LRL3 u KuL1uRl 1AvNl lN1LRL3 u KuL1uRl 1AvNl lN1LRL3 u KuL1uRl 1AvNl lN1LRL3 u KuL1uRl

Poslovi od javnog interesa u kulturi Poslovi od javnog interesa u kulturi Poslovi od javnog interesa u kulturi Poslovi od javnog interesa u kulturi

Clan 5 Clan 5 Clan 5 Clan 5
1avni interes u kulturi predstavlja, narooito:
1) ravnomjeran razvoj kulture na oijeloj teritoriji Crne 0ore,
2) instituoionalno organizovanje i obavljanje djelatnosti kulture,
3) zastita i oouvanje materijalne i nematerijalne kulturne bastine,
4) zastita i oouvanje ornogorskog kulturnog stvaralastva i kulturnih dobara izvan
teritorije Crne 0ore,
158
2

5) stvaranje uslova za ostvarivanje i razvoj svih oblasti kulturnog umjetniokog
stvaralastva,
6) medunarodna kulturna saradnja i prezentaoija ornogorskog kulturnog iumjetniokog
stvaralastva i kulturne bastine,
7) nauona istrazivanja i struona usavrsavanja u kulturi,
8) stvaranje uslova za podstioaj razvoja i afirmaoiju talenata,
9) podstioanje donatorstva i sponzorstva u kulturi,
10) oouvanje izvornih i tradioionalnih kulturnih i etno-kulturnih osobenosti,
11) razvoj amaterskog kulturno-umjetniokog stvaralastva,
12) razvoj kulturnog i umjetniokog stvaralastva lioa sa invaliditetom,
13) obezbjedivanje prostornih i materijalnih uslova za rad umjetnika i struonjaka u
kulturi,
14) stvaranje uslova za razvoj kreativnih industrija,
15) druge poslove od javnog interesa, u skladu sa zakonom.

0stvarivanje javnog interesa 0stvarivanje javnog interesa 0stvarivanje javnog interesa 0stvarivanje javnog interesa

Clan 6 Clan 6 Clan 6 Clan 6
0stvarivanje javnog interesa u kulturi obezbjeduju Crna 0ora i lokalna samouprava (u
daljem tekstu: opstina).
Naoin i mjere ostvarivanja javnog interesa utvrduju se Naoionalnim programom razvoja
kulture (u daljem tekstu: Naoionalni program) i programima razvoja kulture u opstinama (u
daljem tekstu: opstinski program).

Naoionalni program Naoionalni program Naoionalni program Naoionalni program

Clan 7 Clan 7 Clan 7 Clan 7
Naoionalni program je strateski dokument, kojim se utvrduju dugorooni oiljevi i
prioriteti razvoja kulture i odreduju organizaoione, finansijske i administrativne mjere za
njihovo ostvarivanje na teritoriji Crne 0ore.
Naoionalni program sadrzi, narooito:
1) oiljeve i prioritete razvoja kulture Crne 0ore kao multinaoionalne, multikulturalne i
multikonfesionalne drzave,
2) standarde kulturnih potreba na drzavnom i lokalnom nivou i prinoipe njihovog
ostvarivanja,
3) osnovne preduslove ostvarivanja kulture i naoin njihovog obezbjedivanja,
4) projekoiju obnove, izgradnje i tehnioko-tehnoloskog opremanja objekata u kulturi,
5) naoin obezbjedivanja visoko profesionalnog struonog, nauono-istrazivaokog,
stvaralaokog i umjetniokog kadra,
6) metodologiju evaluaoije svih nosilaoa djelatnosti kulture,
7) naoin podstioaja i pomooi razvoja kulturnog i umjetniokog stvaralastva i djelatnosti
kulture,
8) aktivnosti na zastiti i oouvanju kulturne bastine,
9) prioritete medunarodne kulturne saradnje,
10) planiranje kadrovskih potreba, edukaoije i profesionalnog usavrsavanja,
11) nauono-istrazivaoki rad i kapitalne projekte u kulturi,
12) mjere za obezbjedivanje uslova za rad umjetnika i struonjaka u kulturi,
13) mjere za poboljsanje sooijalnog polozaja zaposlenih u kulturi, samostalnih
umjetnika i samostalnih struonjaka u kulturi,
14) projekoiju budzetskih i vanbudzetskih sredstava za finansiranje kulture,
15) smjernioe za izradu opstinskih programa,
16) prinoipe saradnje i koordinaoiju aktivnosti subjekata u kulturi,
17) prinoipe ostvarivanja i razvoja saradnje sa subjektima iz drugih oblasti,
159
3

18) metodologiju i rokove za ostvarivanje Naoionalnog programa,
19) druge aktivnosti i mjere od znaoaja za ostvarivanje i razvoj kulture.
La pojedine oblasti i djelatnosti kulture, u skladu sa zakonom, moze se donijeti
posebni naoionalni program razvoja.


Uonosenje Naoionalnog programa Uonosenje Naoionalnog programa Uonosenje Naoionalnog programa Uonosenje Naoionalnog programa

Clan 8 Clan 8 Clan 8 Clan 8
Naoionalni program donosi vlada Crne 0ore (u daljem tekstu: vlada), na predlog
organa drzavne uprave nadleznog za poslove kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo), za period
od pet godina.
Ministarstvo je duzno da u izradu Naoionalnog programa ukljuoi predstavnike nauonih i
struonih instituoija, strukovnih udruzenja, sindikata i drugih subjekata iz oblasti kulture.
Ministarstvo, po potrebi, a najmanje jednom godisnje, obavjestava vladu o ostvariva-
nju Naoionalnog programa.

Naoionalni savjet za kulturu Naoionalni savjet za kulturu Naoionalni savjet za kulturu Naoionalni savjet za kulturu

Clan 9 Clan 9 Clan 9 Clan 9
La praoenje stanja u pojedinim oblastima i djelatnostima kulture i za predlaganje mjera
unapredenja i razvoja kulture, vlada, na predlog Ministarstva, obrazuje Naoionalni savjet za
kulturu (u daljem tekstu: Naoionalni savjet).
3astav, mandat, nadleznost i naoin rada Naoionalnog savjeta utvrduju se aktom o
obrazovanju savjeta.
Clan Naoionalnog savjeta imenuje se iz reda umjetnika i struonjaka u kulturi, visoke
reputaoije, iz zemlje i inostranstva.
Administrativno tehnioke poslove i sredstva za rad Naoionalnog savjeta obezbjeduje
Ministarstvo.

0pstinski programi 0pstinski programi 0pstinski programi 0pstinski programi

Clan 10 Clan 10 Clan 10 Clan 10
0pstinski program sadrzi: dugoroone potrebe lokalnog stanovnistva i subjekata iz
oblasti kulture, razvojne prioritete, dinamiku realizaoije i organizaoione, finansijske i
administrativne mjere za njegovo ostvarivanje.
Program iz stava 1 ovog olana donosi skupstina opstine, u skladu sa Naoionalnim
programom, za period od pet godina.
Predsjednik opstine, najmanje jednom godisnje, podnosi skupstini opstine izvjestaj o
ostvarivanju opstinskog programa.
Program i izvjestaj iz st. 2 i 3 ovog olana dostavljaju se Ministarstvu.


0pstinski savjet za kulturu 0pstinski savjet za kulturu 0pstinski savjet za kulturu 0pstinski savjet za kulturu

C CC Clan 11 lan 11 lan 11 lan 11
Predsjednik opstine imenuje savjet za kulturu kao struono-savjetodavno tijelo.
La olana savjeta iz stava 1 ovog olana imenuje se afirmisani umjetnik ili struonjak u
kulturi.




160
4


lll lll lll lll. .. . u31AN0vL KuL1uRL u31AN0vL KuL1uRL u31AN0vL KuL1uRL u31AN0vL KuL1uRL

1. Lajednioke odred 1. Lajednioke odred 1. Lajednioke odred 1. Lajednioke odredbe be be be


Ujelatnost ustanove Ujelatnost ustanove Ujelatnost ustanove Ujelatnost ustanove

Clan 12 Clan 12 Clan 12 Clan 12
ustanova kulture (u daljem tekstu: ustanova) je neprofitna organizaoija koja je
osnovana za obavljanje djelatnosti kulture.
Pored djelatnosti kulture, ustanova moze obavljati i drugu djelatnost koja je od znaoaja
za ostvarivanje djelatnosti za koju je osnovana.

3tatus ustanove 3tatus ustanove 3tatus ustanove 3tatus ustanove

Clan 13 Clan 13 Clan 13 Clan 13
ustanova je pravno lioe koje samostalno obavlja djelatnost za koju je osnovana, na
naoin i pod uslovima utvrdenim zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove.

0snivanje ustanove 0snivanje ustanove 0snivanje ustanove 0snivanje ustanove

Clan Clan Clan Clan 14 14 14 14
ustanovu moze osnovati drzava, opstina, domaoe i strano pravno ili fizioko lioe (u
daljem tekstu: osnivao).
ustanova se osniva na neodredeno ili na odredeno vrijeme.
Ako ustanovu osniva vise subjekata iz stava 1 ovog olana, medusobna prava i obaveze
osnivaoa ureduju se ugovorom.

Llaborat o osnivanju ustanove Llaborat o osnivanju ustanove Llaborat o osnivanju ustanove Llaborat o osnivanju ustanove

Clan 15 Clan 15 Clan 15 Clan 15
0snivao ustanove je duzan da, prije donosenja akta o osnivanju ustanove, usvoji
elaborat o opravdanosti osnivanja ustanove (u daljem tekstu: elaborat).
Llaborat sadrzi, narooito:
1) oiljeve i zadatke radi kojih se ustanova osniva,
2) potrebe za obavljanjem djelatnosti ustanove,
3) program obavljanja djelatnosti ustanove,
4) namjere o obavljanju drugih djelatnosti,
5) naoin obezbjedenja sredstava i drugih uslova za rad ustanove,
6) konoepoiju razvoja ustanove.

Akt o osnivanju ustanove Akt o osnivanju ustanove Akt o osnivanju ustanove Akt o osnivanju ustanove

Clan 16 Clan 16 Clan 16 Clan 16
0snivao donosi akt o osnivanju ustanove, koji sadrzi:
1) naziv osnivaoa,
2) naziv i sjediste ustanove,
3) djelatnost ustanove,
4) iznos sredstava za osnivanje i pooetak rada ustanove i naoin obezbjedivanja
sredstava za obavljanje djelatnosti ustanove,
5) prava i obaveze osnivaoa prema ustanovi i ustanove prema osnivaou,
6) sastav i naoin imenovanja organa upravljanja ustanove,
161
5

7) organe rukovodenja ustanovom,
8) rok za imenovanje organa upravljanja i organa rukovodenja, donosenje statuta i upis
ustanove u Centralni registar Privrednog suda (u daljem tesktu, Registar),
9) lioe koje oe privremeno vrsiti duznost direktora ustanove,
10) rok na koji se ustanova osniva, ako se osniva na odredeno vrijeme, odnosno za
izvrsenje odredenog posla.
0snivao, osim vlade, duzan je da Ministarstvu dostavi akt o osnivanju ustanove u roku
od 15 dana od dana donosenja akta.

3vojstvo pravnog lioa 3vojstvo pravnog lioa 3vojstvo pravnog lioa 3vojstvo pravnog lioa

Clan 17 Clan 17 Clan 17 Clan 17
ustanova stioe svojstvo pravnog lioa danom upisa u Registar.
Ujelovi ustanove nemaju svojstvo pravnog lioa.

3tatut ustanove 3tatut ustanove 3tatut ustanove 3tatut ustanove

Clan 18 Clan 18 Clan 18 Clan 18
3tatut ustanove sadrzi: naziv, sjediste i adresu ustanove, djelatnost ustanove, djelo-
krug rada organa upravljanja i rukovodenja, uslove i postupak za izbor i razrjesenje direktora
ustanove, opste akte ustanove i naoin njihovog donosenja, finansiranje rada, naoin utvrdi-
vanja kandidata iz reda zaposlenih za imenovanje olanova organa upravljanja, naoin
utvrdivanja predloga za razrjesenje olana organa upravljanja iz reda zaposlenih, javnost rada i
druga pitanja od znaoaja za rad ustanove.
3aglasnost na statut ustanove daje osnivao.

upravljanje ustanovom upravljanje ustanovom upravljanje ustanovom upravljanje ustanovom

Clan 19 Clan 19 Clan 19 Clan 19
ustanovom upravlja savjet ustanove.
3avjet ustanove:
1) donosi statut ustanove,
2) utvrduje poslovnu politiku i programsku konoepoiju razvoja ustanove,
3) donosi program rada ustanove,
4) usvaja umjetnioki program i pravila ostvarivanja umjetniokog programa ustanove,
5) donosi akt o unutrasnjoj organizaoiji i sistematizaoiji poslova u ustanovi i druge
opste akte ustanove,
6) bira i razrjesava direktora ustanove,
7) bira i razrjesava umjetniokog direktora ustanove,
8) usvaja izvjestaje o radu i izvjestaje o finansijskom poslovanju ustanove,
9) odreduje oijene proizvoda i usluga koje pruza ustanova,
10) predlaze osnivaou statusne promjene ustanove,
11) donosi poslovnik o radu,
12) vrsi i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom i drugim opstim aktima
ustanove.

3astav savjeta ustanove 3astav savjeta ustanove 3astav savjeta ustanove 3astav savjeta ustanove

Clan 20 Clan 20 Clan 20 Clan 20
3avjet ustanove ima predsjednika i najmanje dva olana.
Predsjednik ili najmanje jedan olan savjeta ustanove imenuje se iz reda zaposlenih u
ustanovi.

162
6

lmenovanje i razrjesenje savjeta ustanove lmenovanje i razrjesenje savjeta ustanove lmenovanje i razrjesenje savjeta ustanove lmenovanje i razrjesenje savjeta ustanove

Clan 21 Clan 21 Clan 21 Clan 21
Predsjednika i olanove savjeta ustanove imenuje i razrjesava osnivao.
Mandat predsjednika i olanova savjeta ustanove traje oetiri godine.

Razrjesenje predsjednika i olana savjeta ustanove Razrjesenje predsjednika i olana savjeta ustanove Razrjesenje predsjednika i olana savjeta ustanove Razrjesenje predsjednika i olana savjeta ustanove

Clan 22 Clan 22 Clan 22 Clan 22
Predsjednik i olan savjeta ustanove moze biti razrijesen prije isteka mandata, ako:
1) podnese ostavku,
2) postupa suprotno zakonu ili statutu ustanove,
3) ne vrsi duznost duze od sest mjeseoi,
4) je pravosnazno osuden na bezuslovnu kaznu zatvora.
Clan savjeta ustanove iz reda zaposlenih moze biti razrijesen prije isteka mandata i u
sluoaju ako ne zastupa interese zaposlenih na naoin utvrden statutom ustanove.

Uire Uire Uire Uirektor ustanove ktor ustanove ktor ustanove ktor ustanove

Clan 23 Clan 23 Clan 23 Clan 23
ustanovom rukovodi direktor, ako zakonom nije drukoije odredeno.
Uirektor ustanove:
1) predlaze statut ustanove,
2) organizuje rad i vodi poslovanje ustanove,
3) predstavlja i zastupa ustanovu,
4) predlaze poslovnu politiku i programsku konoepoiju razvoja ustanove,
5) predlaze akt o unutrasnjoj organizaoiji i sistematizaoiji poslova u ustanovi i druge
opste akte koje donosi savjet,
6) predlaze program rada i finansijski plan ustanove,
7) podnosi savjetu ustanove i osnivaou izvjestaj o radu i izvjestaj o finansijskom
poslovanju,
8) stara se o obezbjedivanju uslova i sredstava za ostvarivanje programa rada
ustanove,
9) izvrsava odluke savjeta ustanove,
10) donosi opste akte koji nijesu u nadleznosti savjeta ustanove:
11) odgovoran je za zakonitost rada ustanove,
12) u skladu sa zakonom, do odluke nadleznog organa, obustavlja od izvrsenja odluke
savjeta ustanove za koje smatra da su nezakonite,
13) postavlja i razrjesava rukovodiooe unutrasnjih organizaoionih jedinioa ustanove,
14) odluouje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa u ustanovi,
15) vrsi i druge poslove u skladu sa zakonom, statutom ustanove i drugim opstim
aktima.
lzbor direktora ustanove lzbor direktora ustanove lzbor direktora ustanove lzbor direktora ustanove

Clan 24 Clan 24 Clan 24 Clan 24
Uirektor ustanove bira se na osnovu javnog konkursa, na period od oetiri godine, u
skladu sa statutom ustanove.

Razrjesenje direktora ustanove Razrjesenje direktora ustanove Razrjesenje direktora ustanove Razrjesenje direktora ustanove

Clan 25 Clan 25 Clan 25 Clan 25
Uirektor ustanove moze biti razrijesen prije isteka mandata, ako:
1) podnese ostavku,
163
7

2) ne sprovodi odluke savjeta ustanove,
3) ispuni neki od uslova propisanih zakonom za prestanak radnog odnosa po sili
zakona,
4) je pravosnazno osuden na bezuslovnu kaznu zatvora,
5) postupa suprotno zakonu, statutu i opstim aktimaustanove,
6) ne obezbjeduje zakonit rad ustanove,
7) savjet ustanove ne usvoji program rada ili izvjestaj o finansijskom poslovanju
ustanove.
umjetnioki direktor ustanove umjetnioki direktor ustanove umjetnioki direktor ustanove umjetnioki direktor ustanove

Clan 26 Clan 26 Clan 26 Clan 26
ustanove iz oblasti kulturno-umjetniokog stvaralastva mogu imati i umjetniokog
direktora.
umjetnioki direktor ustanove:
1) predlaze programsku konoepoiju razvoja ustanove,
2) predlaze umjetnioki program ustanove i pravila ostvarivanja umjetniokog programa
ustanove,
3) odluouje o tehnioko-tehnoloskom opremanju ustanove neophodnom za ostvarivanje
umjetniokog programa,
4) rukovodi organizaoionim jedinioama i zaposlenima koji izvode umjetnioke programe
u ustanovi,
5) upravlja sredstvima namijenjenim za programske aktivnosti u ustanovi,
6) odluouje o angazovanju zaposlenih i saradnika na realizaoiji umjetniokog programa
u ustanovi.
lzbor i razrjesenje umjetniokog direktora ustanove lzbor i razrjesenje umjetniokog direktora ustanove lzbor i razrjesenje umjetniokog direktora ustanove lzbor i razrjesenje umjetniokog direktora ustanove

Clan 27 Clan 27 Clan 27 Clan 27
umjetnioki direktor ustanove bira se na osnovu javnog konkursa, na period od oetiri
godine.
uslovi za izbor umjetniokog direktora ustanove utvrduju se statutom ustanove.
umjetnioki direktor moze biti razrijesen prije isteka mandata, ako:
1) podnese ostavku,
2) bez opravdanog razloga ne realizuje utvrdeni umjetnioki program,
3) nenamjenski ili neraoionalno koristi sredstva kojim upravlja,
4) ispuni neki od uslova za prestanak radnog odnosa po sili zakona,
5) je pravosnazno osuden na bezuslovnu kaznu zatvora.
u sluoaju razrjesenja umjetniokog direktora ustanove prije isteka mandata,
poslove umjetniokog direktora obavlja direktor ustanove.

0dobrenje za rad 0dobrenje za rad 0dobrenje za rad 0dobrenje za rad

Clan 28 Clan 28 Clan 28 Clan 28
ustanova je duzna da, prije pooetka obavljanja djelatnosti, pribavi odobrenje za rad.
0dobrenje iz stava 1 ovog olana izdaje Ministarstvo kada utvrdi da ustanova ima
obezbijedene uslove propisane za obavljanje djelatnosti za koju je osnovana.
Blize uslove za obavljanje djelatnosti ustanove u pogledu prostora, kadra i opreme,
propisuje Ministarstvo, u skladu sa zakonom.

Lvidenoija ustanova Lvidenoija ustanova Lvidenoija ustanova Lvidenoija ustanova

Clan 29 Clan 29 Clan 29 Clan 29
Ministarstvo, u oilju praoenja stanja i formiranja baze podataka, vodi evidenoiju
ustanova.
164
8

3tatus zaposlenih u ustanovi 3tatus zaposlenih u ustanovi 3tatus zaposlenih u ustanovi 3tatus zaposlenih u ustanovi

Clan 30 Clan 30 Clan 30 Clan 30
Na zaposlene u ustanovi primjenjuju se opsti propisi o radu i kolektivni ugovori, ako
zakonom nije drukoije odredeno.

0baveze osnivaoa 0baveze osnivaoa 0baveze osnivaoa 0baveze osnivaoa

Clan 31 Clan 31 Clan 31 Clan 31
0snivao je duzan da redovno obezbjeduje sredstva za rad ustanove.
3redstva iz stava 1 ovog olana obuhvataju: sredstva za zarade i ostala primanja
zaposlenih, materijalne troskove, odrzavanje i osiguravanje objekata i opreme, tehnioko-
tehnolosko opremanje za realizaoiju programskih aktivnosti ustanove.
3redstva iz stava 2 ovog olana obezbjeduju se na osnovu godisnjeg programa rada
ustanove.
0baveze ustanove 0baveze ustanove 0baveze ustanove 0baveze ustanove

Clan 32 Clan 32 Clan 32 Clan 32
ustanova je duzna da obavlja djelatnost za koju je osnovana, namjenski koristi
sredstva za rad i da osnivaou, najkasnije do kraja aprila tekuoe godine, podnese izvjestaj o
radu i izvjestaj o finansijskom poslovanju za prethodnu godinu.
lzvjestaji iz stava 1 ovog olana dostavljaju se i Ministarstvu, radi formiranja baze
podataka i saoinjavanja statistiokih izvjestaja.

3opstveni prihodi ustanove 3opstveni prihodi ustanove 3opstveni prihodi ustanove 3opstveni prihodi ustanove

Clan 33 Clan 33 Clan 33 Clan 33
ustanova moze ostvarivati prihode vrsenjem djelatnosti za koju je osnovana.
3opstvene prihode ustanova je duzna da koristi za pokrioe troskova nastalih obavlja-
njem poslova kojima je prihod ostvaren i za unapredenje djelatnosti ustanove.
Pod unapredenjem djelatnosti ustanove smatra se: ulaganje u prostor, opremu i druga
sredstva potrebna za obavljanje djelatnosti, struono usavrsavanje i osposobljavanje zaposle-
nih, poboljsanje uslova rada, uoesoe u medunarodnim projektima i aktivnostima i medijska
promooija ustanove.
ustanova moze dio sopstvenih prihoda, uz saglasnot osnivaoa, koristiti za poveoanje
zarada i isplatu drugih naknada i pomooi zaposlenima.

Uonaoije i druge pomooi Uonaoije i druge pomooi Uonaoije i druge pomooi Uonaoije i druge pomooi

Clan 34 Clan 34 Clan 34 Clan 34
ustanova je duzna da sredstva donaoije i druge pomooi koristi u skladu sa namjenom
koju odredi donator, odnosno davalao pomooi.
Uonaoije i pomooi kojima nije odredena namjena koriste se za ostvarivanje program-
skih aktivnosti ustanove.

Nadzor nad radom ustanove Nadzor nad radom ustanove Nadzor nad radom ustanove Nadzor nad radom ustanove

Clan 35 Clan 35 Clan 35 Clan 35
Nadzor nad radom ustanove vrsi osnivao, ako zakonom ili osnivaokim aktom nije
drukoije odredeno.
Ministarstvo vrsi nadzor na radom ustanove u pogledu ispunjenosti uslova za
obavljanje djelatnosti iz olana 28 st. 2 i 3 ovog zakona.

165
9

3tatusne promjene 3tatusne promjene 3tatusne promjene 3tatusne promjene

Clan 36 Clan 36 Clan 36 Clan 36
0snivao moze promijeniti status ustanove (izdvajanje dijela ustanove u posebnu
ustanovu, pripajanje dijela ustanove drugoj ustanovi, organizovanje nove ustanove
objedinjavanjem djelova, odnosno spajanjem dvije ili vise ustanova ili transformaoijom
ustanove u privredno drustvo), po postupku propisanom za osnivanje ustanove, ako posebnim
zakonom nije drukoije odredeno.
Promjena naziva, djelatnosti i sjedista ustanove vrsi se osnivaokim aktom ustanove.

Razlozi za prestanak rada ustanove Razlozi za prestanak rada ustanove Razlozi za prestanak rada ustanove Razlozi za prestanak rada ustanove

Clan 37 Clan 37 Clan 37 Clan 37
ustanova prestaje sa radom, ako:
1) ne ispunjava propisane uslove za obavljanje djelatnosti,
2) je pravosnaznom sudskom odlukom utvrdena nistavost upisa u Registar,
3) ne obavlja djelatnost zbog koje je osnovana,
4) je nastupio drugi sluoaj utvrden zakonom ili aktom o osnivanju.

Naoin prestanka rada ustanove Naoin prestanka rada ustanove Naoin prestanka rada ustanove Naoin prestanka rada ustanove

Clan 38 Clan 38 Clan 38 Clan 38
Kada Ministarstvo utvrdi da ustanova ne ispunjava propisane uslove za obavljanje
djelatnosti za koju je osnovana, odredioe rok u kojem je ustanova duzna da obezbijedi
potrebne uslove i o tome obavjestava osnivaoa.
Ako ustanova ne ispuni potrebne uslove u odredenom roku, Ministarstvo oe donijeti
rjesenje kojim oe zabraniti rad ustanovi, odnosno obavljanje djelatnosti.
Kada organ koji vrsi nadzor nad radom ustanove utvrdi da ustanova ne obavlja
djelatnost za koju je osnovana duze od 90 dana, nalozioe joj da u roku od 15 dana nastavi sa
obavljanjem djelatnosti i o tome oe obavijestiti Ministarstvo, ako ono ne vrsi nadzor.
Ako ustanova ne postupi po nalogu organa iz stava 3 ovog olana, organ koji vrsi nadzor
pokrenuoe postupak za brisanje ustanove iz Registra.


Akt o prestanku ustanove Akt o prestanku ustanove Akt o prestanku ustanove Akt o prestanku ustanove

Clan 39 Clan 39 Clan 39 Clan 39
Akt o prestanku ustanove donosi osnivao.


2. 1avna ustanova 2. 1avna ustanova 2. 1avna ustanova 2. 1avna ustanova

0snivanje ja 0snivanje ja 0snivanje ja 0snivanje javne ustanove vne ustanove vne ustanove vne ustanove

Clan 40 Clan 40 Clan 40 Clan 40
ustanova oiji je osnivao drzava ili opstina osniva se kao javna ustanova.
1avna ustanova moze se osnovati radi obavljanja djelatnosti u jednoj ili vise oblasti
kulture.
Na javnu ustanovu odnose se odredbe o ustanovi, ako ovim zakonom nije drukoije
odredeno.



166
10

Llaborat o osnivanju javne ustanove Llaborat o osnivanju javne ustanove Llaborat o osnivanju javne ustanove Llaborat o osnivanju javne ustanove

Clan 41 Clan 41 Clan 41 Clan 41
Llaborat o osnivanju javne ustanove, pored elemenata iz olana 15 stav 2 ovog zakona,
treba da sadrzi i razloge da se potrebe za vrsenjem djelatnosti za koju se javna ustanova
osniva ne mogu zadovoljiti u postojeoim javnim ustanovama.

Akt o osnivanju javne ustanove Akt o osnivanju javne ustanove Akt o osnivanju javne ustanove Akt o osnivanju javne ustanove

Clan 42 Clan 42 Clan 42 Clan 42
Akt o osnivanju javne ustanove, oiji je osnivao drzava, donosi vlada, a za javne
ustanove oiji je osnivao opstina, skupstina opstine.

3astav savjeta javne u 3astav savjeta javne u 3astav savjeta javne u 3astav savjeta javne ustanove stanove stanove stanove

Clan 43 Clan 43 Clan 43 Clan 43
3avjet javne ustanove ima predsjednika i oetiri olana, od kojih je jedan iz reda
zaposlenih u javnoj ustanovi.
La olana savjeta javne ustanove, oiji je osnivao drzava, osim olana savjeta iz reda
zaposlenih, imenuje se afirmisani stvaralao ili afirmisani struonjak iz oblasti koja je od znaoaja
za razvoj kulture.
La olana savjeta javne ustanove, oiji je osnivao opstina, osim olana savjeta iz reda
zaposlenih, imenuje se stvaralao ili struonjak iz oblasti koja je od znaoaja za razvoj kulture.

lmenovanje i razrjesenje savjeta javne ustanove lmenovanje i razrjesenje savjeta javne ustanove lmenovanje i razrjesenje savjeta javne ustanove lmenovanje i razrjesenje savjeta javne ustanove

Clan 44 Clan 44 Clan 44 Clan 44
Predsjednika i olanove savjeta javne ustanove, oiji je osnivao drzava, imenuje i
razrjesava vlada, na predlog Ministarstva.
Predsjednika i olanove savjeta javne ustanove, oiji je osnivao opstina, imenuje i
razrjesava nadlezni organ opstine.

Razlozi za razrjesenje predsjednika i olana savjeta javne ustanove Razlozi za razrjesenje predsjednika i olana savjeta javne ustanove Razlozi za razrjesenje predsjednika i olana savjeta javne ustanove Razlozi za razrjesenje predsjednika i olana savjeta javne ustanove

Clan 45 Clan 45 Clan 45 Clan 45
Predsjednik i olan savjeta javne ustanove, pored razloga iz olana 22 ovog zakona,
moze biti razrijesen prije isteka mandata na koji je imenovan na naoin propisan statutom i u
sluoaju ako ne stiti javni interes.

Rukovodenje javnom ustanovom Rukovodenje javnom ustanovom Rukovodenje javnom ustanovom Rukovodenje javnom ustanovom

Clan 46 Clan 46 Clan 46 Clan 46
1avnom ustanovom rukovodi direktor.
1avnom ustanovom iz oblasti kulturno-umjetniokog stvaralastva rukovode umjetnioki
direktor i poslovni direktor.
lzuzetno od stava 2 ovog olana, imenovanje umjetniokog direktora nije obavezno, ako
je poslovni direktor umjetnik visoke reputaoije ili struonjak u kulturi visoke reputaoije.
Poslovni direktor vrsi poslove iz olana 23 ovog zakona, koji nijesu u nadleznosti
umjetniokog direktora.




167
11

lmenovanje organa rukovodenja javne ustanove oiji je osnivao drzava lmenovanje organa rukovodenja javne ustanove oiji je osnivao drzava lmenovanje organa rukovodenja javne ustanove oiji je osnivao drzava lmenovanje organa rukovodenja javne ustanove oiji je osnivao drzava

Clan 47 Clan 47 Clan 47 Clan 47
Uirektora, umjetniokog direktora i poslovnog direktora javne ustanove, oiji je osnivao
drzava, imenuje i razrjesava vlada, na predlog Ministarstva.
La direktora javne ustanove, oiji je osnivao drzava, imenuje se afirmisani umjetnik ili
afirmisani struonjak u kulturi.
La umjetniokog direktora javne ustanove, oiji je osnivao drzava, imenuje se umjetnik
visoke reputaoije ili struonjak u kulturi visoke reputaoije.
La poslovnog direktora javne ustanove, oiji je osnivao drzava, imenuje se afirmisani
struonjak iz oblasti drustvenih djelatnosti.

0dgovornost osnivaoa 0dgovornost osnivaoa 0dgovornost osnivaoa 0dgovornost osnivaoa

Clan 48 Clan 48 Clan 48 Clan 48
0snivao javne ustanove odgovara za obaveze javne ustanove.

Kori Kori Kori Korisoenje sopstvenih prihoda javne ustanove soenje sopstvenih prihoda javne ustanove soenje sopstvenih prihoda javne ustanove soenje sopstvenih prihoda javne ustanove

Clan 49 Clan 49 Clan 49 Clan 49
1avna ustanova moze do 35 sopstvenih prihoda koristiti za poveoanje zarada
zaposlenih i isplatu naknada i pomooi za koje sredstva ne obezbjeduje osnivao.


lv lv lv lv. .. . uM1L1NlCl l 31RuCN1ACl u KuL1uRl uM1L1NlCl l 31RuCN1ACl u KuL1uRl uM1L1NlCl l 31RuCN1ACl u KuL1uRl uM1L1NlCl l 31RuCN1ACl u KuL1uRl


umjetnik umjetnik umjetnik umjetnik

Clan 50 Clan 50 Clan 50 Clan 50
umjetnik je lioe koje kao autor stvara originalna umjetnioka djela ili lioe koje
interpretira umjetnioka i druga djela.

3truonjak u kulturi 3truonjak u kulturi 3truonjak u kulturi 3truonjak u kulturi

Clan 51 Clan 51 Clan 51 Clan 51
3truonjak u kulturi je lioe sa odgovarajuoom struonom spremom, koje obavlja nauono-
istrazivaoke, teorijsko-kritioke, edukativne, produoentske, umjetnioko-saradnioke, speoijalistio-
ko-tehnioke ili organizatorske poslove u oblasti kulture.

lstaknuti kulturni stvaralao lstaknuti kulturni stvaralao lstaknuti kulturni stvaralao lstaknuti kulturni stvaralao

Clan 52 Clan 52 Clan 52 Clan 52
umjetniku ili struonjaku u kulturi, oija su djela ili stvaralastvo od izuzetnog znaoaja za
kulturu Crne 0ore, moze se dodijeliti status istaknuti kulturni stvaralao.
3tatus istaknuti kulturni stvaralao dodjeljuje vlada, na predlog Ministarstva.
lstaknuti kulturni stvaralao ima pravo na dozivotnu mjeseonu naknadu od dana
dodjele statusa, u visini jedne do dvije prosjeone neto zarade u Crnoj 0ori u godini koja
prethodi isplati naknade.
Blize kriterijume i naoin dodjeljivanja statusa istaknuti kulturni stvaralao, kao i uslove i
kriterijume za utvrdivanje visine i naoina isplate naknade po osnovu tog statusa propisuje
vlada.

168
12

3trukovna udruzenja 3trukovna udruzenja 3trukovna udruzenja 3trukovna udruzenja

Clan 53 Clan 53 Clan 53 Clan 53
3trukovno udruzenje je nevladina organizaoija umjetnika i/ili struonjaka u kulturi koja
je osnovana i registrovana, radi:
1) zastite struonih, profesionalnih i sooijalnih prava i interesa umjetnika i struonjaka u
odredenoj oblasti kulture,
2) ostvarivanja i unapredivanja struonih i profesionalnih prinoipa i standarda u
odredenoj oblasti kulture,
3) objavljivanja, promovisanja ili prezentovanja umjetniokih i drugih autorskih djela iz
oblasti kulture ili interpretatorskih ostvarenja,
4) obavljanja drugih poslova od znaoaja za razvoj kulture.
3trukovno udruzenje je duzno da vodi evidenoiju svojih olanova.

Reprezentativno strukovno udruzenje Reprezentativno strukovno udruzenje Reprezentativno strukovno udruzenje Reprezentativno strukovno udruzenje

Clan 54 Clan 54 Clan 54 Clan 54
Ako u istoj oblasti kulture postoje dva ili vise strukovnih udruzenja, reprezentativnim
strukovnim udruzenjem smatra se udruzenje koje ima veoi broj olanova koji su afirmisani
umjetnioi ili struonjaoi u kulturi, sire programske oiljeve i zadatke djelovanja i zapazenije
rezultate rada.
3tatus reprezentativnog strukovnog udruzenja utvrduje Ministarstvo.
Blize kriterijume i naoin utvrdivanja statusa reprezentativno strukovno udruzenje
propisuje Ministarstvo.


v vv v. .. . 3AM031ALNl uM1L1NlCl l 3AM031ALNl 31RuCN1ACl u KuL1uRl 3AM031ALNl uM1L1NlCl l 3AM031ALNl 31RuCN1ACl u KuL1uRl 3AM031ALNl uM1L1NlCl l 3AM031ALNl 31RuCN1ACl u KuL1uRl 3AM031ALNl uM1L1NlCl l 3AM031ALNl 31RuCN1ACl u KuL1uRl

3tatus 3tatus 3tatus 3tatus

Clan 55 Clan 55 Clan 55 Clan 55
3amostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi je umjetnik ili struonjak u
kulturi koji se bavi umjetniokim ili kulturnim stvaralastvom, odnosno koji obavlja poslove iz ol.
50 i 51 ovog zakona kao osnovno zanimanje, radi ostvarivanja prihoda, bez zasnivanja radnog
odnosa.
uslovi za stioanje statusa uslovi za stioanje statusa uslovi za stioanje statusa uslovi za stioanje statusa

Clan 56 Clan 56 Clan 56 Clan 56
3tatus samostalni umjetnik, odnosno status samostalni struonjak u kulturi moze steoi
umjetnik, odnosno struonjak u kulturi pod uslovom da:
1) je ornogorski drzavljanin,
2) ima prebivaliste u Crnoj 0ori,
3) nije u radnom odnosu,
4) je poslovno sposoban,
5) nije pravosnazno osuden na kaznu zatvora u trajanju duzem od sest mjeseoi ili da
mu nije izreoena zastitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti u oblasti za koju trazi
priznavanje statusa samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi,
6) nije na redovnom skolovanju,
7) ima javno objavljeno stvaralastvo.
Blize kriterijume u pogledu javno objavljenog stvaralastva i odgovarajuoe struone
spreme za lioa iz olana 51 ovog zakona propisuje Ministarstvo, na predlog reprezentativnih
strukovnih udruzenja.

169
13

3tioanje statusa 3tioanje statusa 3tioanje statusa 3tioanje statusa

Clan 57 Clan 57 Clan 57 Clan 57
3tatus samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi, na zahtjev
umjetnika ili struonjaka u kulturi, priznaje Ministarstvo, na predlog struone komisije (u daljem
tekstu: komisija).
Komisiju iz stava 1 ovog olana obrazuje Ministarstvo od predstavnika reprezentativnih
strukovnih udruzenja.
Ako u odredenoj oblasti ne postoji reprezentativno strukovno udruzenje, za olana
komisije se moze imenovati umjetnik ili struonjak u kulturi koji nije olan strukovnog udruzenja.

Lahtjev za priznavanje statusa Lahtjev za priznavanje statusa Lahtjev za priznavanje statusa Lahtjev za priznavanje statusa

Clan 58 Clan 58 Clan 58 Clan 58
Lahtjev za priznavanje statusa samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak
sadrzi:
1) osnovne podatke o podnosioou zahtjeva (ime i prezime),
2) podatke o dosadasnjem radu,
3) naziv oblasti kulture kojom oe se baviti u statusu samostalni umjetnik, odnosno
samostalni struonjak u kulturi.
uz zahtjev iz stava 1 ovog olana podnose se dokazi o ispunjenosti uslova iz olana 56
ovog zakona, osim dokaza iz taoke 5, koji se pribavlja po sluzbenoj duznosti.

Primjena propisa Primjena propisa Primjena propisa Primjena propisa

Clan 59 Clan 59 Clan 59 Clan 59
0 zahtjevu za priznavanje statusa samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak
u kulturi rjesava se neposredno, po pravilima skraoenog upravnog postupka.

1rajanje sta 1rajanje sta 1rajanje sta 1rajanje statusa tusa tusa tusa

Clan 60 Clan 60 Clan 60 Clan 60
3tatus samostalni umjetnik, odnosno status samostalni struonjak u kulturi priznaje se
od dana podnosenja zahtjeva i traje pet godine, uz moguonost produzavanja.
Lahtjev za produzavanje statusa samostalni umjetnik, odnosno statusa samostalni
struonjak u kulturi, sa dokazima o ispunjenosti uslova iz olana 56 ovog zakona, podnosi se
najkasnije 60 dana prije isteka priznatog statusa.
lzuzetno od stava 1 ovog olana, status samostalni umjetnik, odnosno status
samostalni struonjak u kulturi, bez produzavanja, zadrzava istaknuti kulturni stvaralao i
samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi koji ovaj status ima neprekidno
vise od 20 godina.

Prestanak statusa samostalni umjetnik, odnosno Prestanak statusa samostalni umjetnik, odnosno Prestanak statusa samostalni umjetnik, odnosno Prestanak statusa samostalni umjetnik, odnosno
samostalni struonjak u kulturi samostalni struonjak u kulturi samostalni struonjak u kulturi samostalni struonjak u kulturi
Clan 61 Clan 61 Clan 61 Clan 61
3tatus samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi prestaje, ako
samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi:
1) podnese pisani zahtjev, danom podnosenja zahtjeva,
2) zasnuje radni odnos, danom zasnivanja radnog odnosa,
3) izgubi ornogorsko drzavljanstvo ili prebivaliste u Crnoj 0ori, danom konaonosti
rjesenja o gubitku drzavljanstva, odnosno danom odjave prebivalista,
4) je pravosnazno osuden na bezuslovnu kaznu zatvora u trajanju duzem od sest
mjeseoi, danom upuoivanja na izdrzavanje kazne,
170
14

5) je sudskom odlukom izreoena zastitna mjera obavljanja djelatnosti iz oblasti kulture
za koju mu je dodijeljen status samostalni umjetnik, odnosno status samostalni struonjak u
kulturi u trajanju duzem od sest mjeseoi, danom pravosnaznosti sudske odluke,
6) se ne bavi kulturnim ili umjetniokim stvaralastvom ili ne obavlja djelatnost kulture za
koju mu je dodijeljen status samostalni umjetnik, odnosno status samostalni struonjak u
kulturi duze od dvije godine, osim u sluoaju privremene sprijeoenosti za rad, danom isteka
ovog roka,
7) status samostalni umjetnik, odnosno status samostalni struonjak u kulturi ne bude
mu produzen, istekom zadnjeg dana trajanja statusa,
8) ispuni uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju, danom ostvarivanja prava,
9) za obavljanje djelatnosti za koju mu je dodijeljen status samostalni umjetnik,
odnosno status samostalni struonjak u kulturi, angazuje drugo lioe.
Ministarstvo donosi rjesenje o prestanku statusa samostalni umjetnik, odnosno
statusa samostalni struonjak u kulturi, na zahtjev samostalnog umjetnika, odnosno
samostalnog struonjaka u kulturi ili po sluzbenoj duznosti.

Registar samostalnih umjetnika i Registar samostalnih umjetnika i Registar samostalnih umjetnika i Registar samostalnih umjetnika i samostalnih struonjaka u kulturi samostalnih struonjaka u kulturi samostalnih struonjaka u kulturi samostalnih struonjaka u kulturi

Clan 62 Clan 62 Clan 62 Clan 62
Ministarstvo vodi registar samostalnih umjetnika i samostalnih struonjaka u kulturi (u
daljem tekstu: registar).
3adrzaj i naoin vodenja registra propisuje Ministarstvo.

Uuznosti samostalnog umjetnika, odnosno samostalnog struonjaka u kulturi Uuznosti samostalnog umjetnika, odnosno samostalnog struonjaka u kulturi Uuznosti samostalnog umjetnika, odnosno samostalnog struonjaka u kulturi Uuznosti samostalnog umjetnika, odnosno samostalnog struonjaka u kulturi

Clan 63 Clan 63 Clan 63 Clan 63
3amostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi duzan je da:
1) u poslovanju sa treoim lioima uz svoje ime i prezime, koristi oznaku samostalni
umjetnik-, odnosno samostalni struonjak u kulturi-,
2) organu uprave nadleznom za naplatu poreza, u propisanom roku, podnese poresku
prijavu o prihodima ostvarenim poslovanjem sa statusom samostalni umjetnik, odnosno
satusom samostalni struonjak u kulturi,
3) odmah, a najkasnije u roku od 15 dana, obavijesti Ministarstvo o razlozima za
prestanak statusa samostalni umjetnik, odnosno statusa samostalni struonjak u kulturi iz
olana 61 ovog zakona.

0stvarivanje prihoda 0stvarivanje prihoda 0stvarivanje prihoda 0stvarivanje prihoda

Clan 64 Clan 64 Clan 64 Clan 64
3amostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi ostvaruje prihode
prodajom svojih djela, vrsenjem usluga i na drugi zakonom dozvoljen naoin.

Ldravstveno i penzijsko Ldravstveno i penzijsko Ldravstveno i penzijsko Ldravstveno i penzijsko- -- -invalidsko invalidsko invalidsko invalidsko osiguranje osiguranje osiguranje osiguranje

Clan 65 Clan 65 Clan 65 Clan 65
3amostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi ima pravo na zdravstveno
i penzijsko-invalidsko osiguranje, u skladu sa zakonom.
3redstva za uplatu doprinosa za zdravstveno osiguranje samostalnog umjetnika,
odnosno samostalnog struonjaka u kulturi obezbjeduju se u budzetu Crne 0ore.
Uoprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje uplaouje samostalni umjetnik, odnosno
samostalni struonjak u kulturi.
lzuzetno od stava 3 ovog olana, doprinose za penzijsko-invalidsko osiguranje
samostalnog umjetnika, odnosno samostalnog struonjaka u kulturi obezbjeduju se u budzetu
171
15

Crne 0ore, ako samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi ostvari godisnji
prihod veoi od jedne prosjeone godisnje neto zarade u Crnoj 0ori u prethodnoj godini.
uplata doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje iz budzeta Crne 0ore vrsi se na
pisani zahtjev samostalnog umjetnika, odnosno samostalnog struonjaka u kulturi. uz zahtjev
za uplatu doprinosa podnosi se dokaz o ostvarenim prihodima i obraoun doprinosa utvrden od
organa uprave nadleznog za naplatu poreza.
lzuzetno, Ministarstvo moze, na predlog komisije, izvrsiti uplatu doprinosa za
samostalnog umjetnika, odnosno samostalnog struonjaka u kulturi koji nije ostvario prihod iz
stava 4 ovog olana, ako nije obavljao djelatnost iz opravdanih razloga.

Povraoaj plaoenih doprinosa Povraoaj plaoenih doprinosa Povraoaj plaoenih doprinosa Povraoaj plaoenih doprinosa

Clan 66 Clan 66 Clan 66 Clan 66
3amostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi ima pravo na povraoaj
doprinosa za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje plaoenih u toku godine, do iznosa
doprinosa plaoenih iz budzeta Crne 0ore u skladu sa olanom 65 ovog zakona.
Povraoaj doprinosa iz stava 1 ovog olana vrsi se u skladu sa zakonom kojim se ureduju
doprinosi za sooijalno osiguranje.

Priznanje statusa za raniji period Priznanje statusa za raniji period Priznanje statusa za raniji period Priznanje statusa za raniji period

Clan 67 Clan 67 Clan 67 Clan 67
lzuzetno od olana 60 stav 1 ovog zakona, Ministarstvo moze, na predlog komisije,
priznati umjetniku, odnosno struonjaku u kulturi status samostalni umjetnik, odnosno status
samostalni struonjak u kulturi za raniji period, u skladu sa ostvarenim radom, odnosno
stvaralastvom, radi regulisanja penzijskog staza.
3tatus samostalni umjetnik, odnosno status samostalni struonjak u kulturi za raniji
period ne moze se priznati za vrijeme: redovnog skolovanja, odnosno studiranja, odsluzenja
vojnog roka, izdrzavanja kazne zatvora i trajanja mjere bezbjednosti zabrane obavljanja
djelatnosti u kulturi.
Uoprinose za penzijsko i invalidsko osiguranje po osnovu statusa iz stava 1 ovog olana
snosi sam umjetnik, odnosno struonjak u kulturi.

vl vl vl vl. .. . P0U31lCA1 l P0UR3KA RALv01A KuL1uR P0U31lCA1 l P0UR3KA RALv01A KuL1uR P0U31lCA1 l P0UR3KA RALv01A KuL1uR P0U31lCA1 l P0UR3KA RALv01A KuL1uRL LL L

1. Podstioaj razvoja kulture 1. Podstioaj razvoja kulture 1. Podstioaj razvoja kulture 1. Podstioaj razvoja kulture

3ufinansiranje projekata 3ufinansiranje projekata 3ufinansiranje projekata 3ufinansiranje projekata

Clan 68 Clan 68 Clan 68 Clan 68
Razvoj kulture se podstioe sufinansiranjem programa i projekata od znaoaja za
ostvarivanje javnog interesa u kulturi (u daljem tekstu: projekat) sredstvima iz budzeta Crne
0ore i budzeta opstine.
Ministarstvo i nadlezni organ opstine propisuju vrstu projekata iz odredenih oblasti
kulture koji oe se sufinansirati sredstvima iz stava 1 ovog olana.

0bim sufinansiranja 0bim sufinansiranja 0bim sufinansiranja 0bim sufinansiranja

Clan 69 Clan 69 Clan 69 Clan 69
3redstvima iz budzeta Crne 0ore, odnosno budzeta opstine moze se sufinansirati
projekat najvise do 50 iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaoiju.


172
16

lzuzetno od stava 1 ovog olana, Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine moze
projekat koji je od izuzetnog znaoaja za Crnu 0oru, odnosno opstinu sufinansirati u iznosu
veoem od 50 iznosa ukupnih sredstava potrebnih za njegovu realizaoiju.

1avni konkurs 1avni konkurs 1avni konkurs 1avni konkurs

Clan 70 Clan 70 Clan 70 Clan 70
3ufinansiranje projekta vrsi se na osnovu javnog konkursa (u daljem tekstu: konkurs),
koji objavljuje Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine.
Konkurs se objavljuje za odredenu oblast kulture, u novembru tekuoe godine za
narednu godinu, u najmanje jednom dnevnom stampanom mediju koji izlazi u Crnoj 0ori i na
web sajtu Ministarstva, odnosno nadleznog organa opstine.
Konkurs sadrzi kriterijume za vrednovanje projekata.
Rok za podnosenje prijava na konkurs ne moze biti kraoi od 30 dana od dana
objavljivanja konkursa.
lzuzetno od stava 1 ovog olana, Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine moze,
bez raspisivanja javnog konkursa, sufinansirati projekat koji je od kapitalnog znaoaja za:
1) ornogorsku kulturu,
2) ostvarivanje medunarodne saradnje,
3) ravnomjerni kulturni razvoj Crne 0ore, odnosno opstine.
Projekti iz stava 5 ovog olana mogu se sufinansirati, osnosno finansirati do
punog iznosa troskova potrebnih za njihovu realizaoiju.

Pravo uoesoa na konkursu Pravo uoesoa na konkursu Pravo uoesoa na konkursu Pravo uoesoa na konkursu

Clan 71 Clan 71 Clan 71 Clan 71
Pravo uoesoa na konkursu imaju fizioka i pravna lioa koja imaju prebivaliste u Crnoj
0ori, odnosno koja su u Crnoj 0ori registrovana za obavljanje djelatnosti kulture, osim javnih
ustanova i drugih subjekata oiji se rad finansira iz budzeta Crne 0ore, odnosno budzeta
opstine sredstvima planiranim za kulturu.

Prijava na konkurs Prijava na konkurs Prijava na konkurs Prijava na konkurs

Clan 72 Clan 72 Clan 72 Clan 72
Prijava na kokurs se podnosi na obrasou koji propisuje Ministarstvo, odnosno nadlezni
organ opstine.

Kriterijumi za vrednovanje projekata Kriterijumi za vrednovanje projekata Kriterijumi za vrednovanje projekata Kriterijumi za vrednovanje projekata

Clan 73 Clan 73 Clan 73 Clan 73
Projekti prijavljeni na konkursu vrednuju se po sljedeoim kriterijumima:
1) umjetnioki kvalitet i znaoaj za razvoj ornogorske kulture,
2) referenoe realizatora,
3) doprinos razvoju multinaoionalnih i multikulturalnih vrijednosti,
4) doprinos podstioanju internaoionalnog dijaloga i stimulisanju razvoja partnerstva,
5) medunarodna afirmaoija ornogorske kulture,
6) doprinos oouvanju tradioije i ornogorske kulturne bastine,
7) afirmaoija perspektivnih talenata,
8) doprinos afirmaoiji stvaralastva lioa sa invaliditetom,
9) realnost budzeta projekta i obezbijedenost uslova za njegovu realizaoiju.
Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine moze utvrditi i druge kriterijume za
vrednovanje projekata iz odredene oblasti kulture, u skladu sa zakonom.

173
17

Komisija za vrednovanje projekata Komisija za vrednovanje projekata Komisija za vrednovanje projekata Komisija za vrednovanje projekata

Clan 74 Clan 74 Clan 74 Clan 74
vrednovanje projekata iz odredene oblasti kulture vrsi komisija koju obrazuje
Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine od afirmisanih umjetnika i stuonjaka u kulturi.
Aktom o obrazovanju komisije utvrduje se sastav, zadaoi, naoin rada, trajanje mandata
i naknada za rad olanova komisije.
Rad komisije je javan.

3prjeoavanje sukoba interesa 3prjeoavanje sukoba interesa 3prjeoavanje sukoba interesa 3prjeoavanje sukoba interesa

Clan 75 Clan 75 Clan 75 Clan 75
Clan komisije ne moze uoestvovati u vrednovanju projekta u koji je na bilo koji naoin
ukljuoen ili ako postoji neki od razloga predvidenih zakonom kojim se ureduje konflikt
interesa.
Predlog za sufinansiranje Predlog za sufinansiranje Predlog za sufinansiranje Predlog za sufinansiranje

Clan 76 Clan 76 Clan 76 Clan 76
Komisija, nakon vrednovanja projekata, podnosi Ministarstvu, odnosno nadleznom
organu opstine obrazlozeni predlog za sufinansiranje projekata od znaoaja za ostvarivanje
javnog interesa u kulturi.
Predlog iz stava 1 ovog olana sadrzi: naziv projekta, ime i prezime i adresu, odnosno
naziv i sjediste realizatora projekta i visinu sredstava za sufinansiranje projekta.

0dluka o sufinansiranju 0dluka o sufinansiranju 0dluka o sufinansiranju 0dluka o sufinansiranju

Clan 77 Clan 77 Clan 77 Clan 77
0dluku o sufinansiranju projekta donosi ministar, odnosno nadlezni organa opstine.
Ako ministar, odnosno nadlezni organ opstine ne prihvati predlog komisije za
sufinansiranje projekta, duzan je da o razlozima neprihvatanja obavijesti komisiju.
0dluka iz stava 1 ovog olana se javno saopstava i objavljuje na web sajtu Ministarstva,
odnosno nadleznog organa opstine.
Realizator projekta koji nije izvrsio obaveze iz prethodnog ugovora o sufinansiranju ne
moze dobiti sredstva za sufinansiranje novog projekta, do izvrsenja obaveza.

ugovor o sufinansiranju ugovor o sufinansiranju ugovor o sufinansiranju ugovor o sufinansiranju

Clan 78 Clan 78 Clan 78 Clan 78
Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine i realizator projekta, na osnovu akta iz
olana 77 ovog zakona, zakljuouju ugovor o sufinansiranju projekta, kojim ureduju dinamiku
realizaoije projekta, uplatu, korisoenje i pravdanje odobrenih sredstava, izvjestavanje o stanju
projekta i naoin prezentaoije projekta i konaonog izvjestaja o realizaoiji projekta.
ugovor iz stava 1 ovog olana se zakljuouje u roku od 30 dana od dana objavljivanja
odluke iz olana 77 ovog zakona.
lzuzetno, Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine moze, na pisani zahtjev
realizatora projekta, produziti ugovoreni rok za realizaoiju projekta i po tom osnovu taj
projekat sufinansirati sredstvima iz budzeta Crne 0ore, odnosno budzeta opstine za narednu
godinu.
upravljanje projektom upravljanje projektom upravljanje projektom upravljanje projektom

Clan 79 Clan 79 Clan 79 Clan 79
u sluoaju iz olana 69 stav 2 i olana 70 stav 6 ovog zakona, Ministarstvo, odnosno
nadlezni organ opstine ima pravo da uoestvuje u upravljanju projektom, kao i pravo na dio do-
174
18

biti ostvarene realizaoijom projekta, srazmjerno ulozenim sredstvima po osnovu sufinansi-
ranja, u odnosu na ukupan iznos troskova realizaoije projekta.

Namjensko korisoenje sredstava Namjensko korisoenje sredstava Namjensko korisoenje sredstava Namjensko korisoenje sredstava

Clan 80 Clan 80 Clan 80 Clan 80
Realizator projekta je duzan da sredstva uplaoena iz budzeta Crne 0ore, odnosno
budzeta opstine, po osnovu sufinansiranja projekata u kulturi, koristi iskljuoivo za odobrene
namjene na realizaoiji projekta.
Realizator projekta, koji sredstva za sufinansiranje projekta nenamjenski koristi ili
projekat ne realizuje u ugovorenom roku, duzan je da, na zahtjev Ministarstva, odnosno
nadleznog organa opstine, vrati ukupan iznos uplaoenih sredstava sa kamatom u visini
prosjeone bankarske kamate na kratkoroone kredite.

Korisoenje Korisoenje Korisoenje Korisoenje sredstava za sufinansiranje sredstava za sufinansiranje sredstava za sufinansiranje sredstava za sufinansiranje

Clan 81 Clan 81 Clan 81 Clan 81
3redstva iz budzeta Crne 0ore, odnosno budzeta opstine, odobrena za sufinansiranje
projekata od znaoaja za ostvarivanje javnog interesa u kulturi, koriste se bez obaveze
vraoanja, pod uslovima utvrdenim ovim zakonom i ugovorom o sufinansiranju, ako posebnim
zakonom nije drukoije odredeno.

Nadzor nad izvrsavanjem ugovora Nadzor nad izvrsavanjem ugovora Nadzor nad izvrsavanjem ugovora Nadzor nad izvrsavanjem ugovora

Clan 82 Clan 82 Clan 82 Clan 82
Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine vrsi nadzor nad izvrsavanjem obaveza iz
ugovora o sufinansiranju projekata.
u postupku vrsenja nadzora iz stava 1 ovog olana, Ministarstvo, odnosno nadlezni
organ opstine moze:
1) zatraziti ispunjenje ugovorenih obaveza u primjerenom roku,
2) jednostrano raskinuti ugovor, ako realizator projekta ne izvrsava ugovorene
obaveze,
3) traziti povraoaj uplaoenih sredstava sa pripadajuoom kamatom, ako odobrena
sredstva ne koristi u skladu sa olanom 80 ovog zakona.

2. Posebni oblioi podrske razvoju kulture 2. Posebni oblioi podrske razvoju kulture 2. Posebni oblioi podrske razvoju kulture 2. Posebni oblioi podrske razvoju kulture

0tkup knjiga 0tkup knjiga 0tkup knjiga 0tkup knjiga

Clan 83 Clan 83 Clan 83 Clan 83
u oilju popunjavanja biblioteokih fondova, Ministarstvo, odnosno nadlezni organ
opstine, duzno je da narodnim i drugim opstim bibliotekama na teritoriji Crne 0ore, odnosno
opstine dodjeljuju sredstva za otkup knjiga.
0tkup knjiga sredstvima iz stava 1 ovog olana vrsi se na osnovu javnog konkursa, na
predlog struone komisije.
Blize uslove, kriterijume i naoin korisoenja sredstava za otkup knjiga propisuje
Ministarstvo.
0tkup likovnih djela i muzejskih predmeta 0tkup likovnih djela i muzejskih predmeta 0tkup likovnih djela i muzejskih predmeta 0tkup likovnih djela i muzejskih predmeta

Clan 84 Clan 84 Clan 84 Clan 84
Ministarstvo, odnosno nadlezni organ opstine, duzno je da, na osnovu javnog
konkursa, za potrebe muzeja i galerija oiji je osnivao drzava ili opstina, vrsi otkup likovnih djela
i muzejskih predmeta.
175
19

u obavezu iz stava 1 ovog olana raouna se i otkup likovnih djela i muzejskih predmeta
koje vrse muzeji i galerije sredstvima iz budzeta Crne 0ore, odnosno budzeta opstine.
0tkup likovnih djela i muzejskih predmeta vrsi se na predlog struone komisije.
lzuzetno, subjekti iz st. 1 i 2 ovog olana mogu neposrednom pogodbom otkupiti
unikatni muzejski predmet i muzejski predmet koji ima status kulturnog dobra.
Blize uslove za otkup likovnih djela i muzejskih predmeta i kriterijume za utvrdivanje
njihove vrijednosti propisuje Ministarstvo.

0bezbjedivanje radnog i stambenog prostora 0bezbjedivanje radnog i stambenog prostora 0bezbjedivanje radnog i stambenog prostora 0bezbjedivanje radnog i stambenog prostora

Clan 85 Clan 85 Clan 85 Clan 85
Urzava i opstina mogu umjetniku i struonjaku u kulturi omoguoiti korisoenje i kupovinu
radnog i stambenog prostora, pod povoljnim uslovima.
Povoljnim uslovima iz stava 1 ovog olana smatra se zakupnina i prodajna oijena
poslovnog i stambenog prostora ispod prosjeone trzisne oijene zakupa i prodaje poslovnog i
stambenog prostora na teritoriji opstine, omoguoavanje plaoanja zakupnine i prodajne oijene
djelima ili uslugama, davanje kredita za kupovinu radnog i stambenog prostora pod uslovima
povoljnijim od bankarskih uslova, davanje stana i radnog prostora na korisoenje po osnovu
zakupa i omoguoavanje kupovine stana pod uslovima propisanim za zaposlene kojima se
zarade finansiraju iz budzeta Crne 0ore, odnosno budzeta opstine.
Blize uslove, kriterijume i naoin obezbjedivanja radnog i stambenog prostora
umjetnioima i struonjaoima u kulturi propisuje vlada, odnosno nadlezni organ opstine.

0bezbjedivanje uslova za rad reprezentativnih strukovnih udruzenja 0bezbjedivanje uslova za rad reprezentativnih strukovnih udruzenja 0bezbjedivanje uslova za rad reprezentativnih strukovnih udruzenja 0bezbjedivanje uslova za rad reprezentativnih strukovnih udruzenja

Clan 86 Clan 86 Clan 86 Clan 86
Urzava obezbjeduje prostor i sredstva za materijalne troskove potrebne za rad
reprezentativnih strukovnih udruzenja.
3redstva za programske aktivnosti reprezentativnih strukovnih udruzenja obezbjeduju
se na naoin i po postupku propisanom za sufinansiranje projekata.
Reprezentativno strukovno udruzenje je duzno da Ministarstvu podnese izvjestaj o
radu, najmanje jednom u sest mjeseoi.

Naknada troskova umjetnioima Naknada troskova umjetnioima Naknada troskova umjetnioima Naknada troskova umjetnioima

Clan 87 Clan 87 Clan 87 Clan 87
Ministarstvo moze umjetniku naknaditi odredeni iznos troskova nastalih po osnovu
oarine i poreza na dodatu vrijednost na nabavljenu opremu, instrumente ili materijal za rad.
Kriterijume i uslove za naknadu troskova iz stava 1 ovog olana propisuje Ministarstvo.

Kreativne industrije Kreativne industrije Kreativne industrije Kreativne industrije

Clan 88 Clan 88 Clan 88 Clan 88
Urzava i opstina podstiou i pomazu razvoj kreativnih industrija koje obuhvataju
produkoiju kulturnih proizvoda i usluga iz oblasti intelektualne svojine.

1radioio 1radioio 1radioio 1radioionalni zanati i vjestine nalni zanati i vjestine nalni zanati i vjestine nalni zanati i vjestine

Clan 89 Clan 89 Clan 89 Clan 89
Urzava i opstina podstiou oouvanje i razvoj tradioionalnih zanata i vjestina, davanjem
finansijske pomooi za nabavku alata i materijala i osposobljavanje struonog kadra.


176
20

Amaterizam Amaterizam Amaterizam Amaterizam

Clan 90 Clan 90 Clan 90 Clan 90
Urzava i opstina podstiou nekomeroijalne oblike amaterskog djelovanja u kulturi,
kojima se doprinosi afirmaoiji ornogorskih izvornih kulturnih vrijednosti ili savremenog
kulturno-umjetniokog stvaralastva.
Kriterijume, uslove i naoin dodjele sredstava iz stava 1 ovog olana propisuje
Ministarstvo.

3. Kulturne manifestaoije i festivali od posebnog znaoaja 3. Kulturne manifestaoije i festivali od posebnog znaoaja 3. Kulturne manifestaoije i festivali od posebnog znaoaja 3. Kulturne manifestaoije i festivali od posebnog znaoaja

Clan 91 Clan 91 Clan 91 Clan 91
Ministarstvo moze odrediti pojedinu kulturnu manifestaoiju ili festival od posebnog
znaoaja za kulturu Crne 0ore.
Blize kriterijume za odredivanje kulturne manifestaoije ili festivala od posebnog
znaoaja propisuje vlada.
Aktom iz stava 1 ovog olana ureduje se status, organizaoija i naoin finansiranja
festivala, odnosno manifestaoije.


vl vl vl vl. .. . llNAN3lRAN1L KuL1uRL llNAN3lRAN1L KuL1uRL llNAN3lRAN1L KuL1uRL llNAN3lRAN1L KuL1uRL

lzvori finansiranja lzvori finansiranja lzvori finansiranja lzvori finansiranja

Clan 92 Clan 92 Clan 92 Clan 92
Kultura se finansira iz:
1) sredstava budzeta Crne 0ore,
2) sredstava budzeta opstina,
3) namjenskih izvora prihoda za kulturu (takse, rente i dr.),
4) prihoda od igara na sreou,
5) donaoija,
6) sponzorstva,
7) sopstvenih prihoda subjekata koji se bave kulturom,
8) drugih izvora u skladu sa zakonom.

3redstva budzeta Crne 0ore 3redstva budzeta Crne 0ore 3redstva budzeta Crne 0ore 3redstva budzeta Crne 0ore

Clan 93 Clan 93 Clan 93 Clan 93
Budzetom Crne 0ore obezbjeduju se sredstva za kulturu u skladu sa Naoionalnim
programom.
3redstva za rad Ministarstva u tekuoem budzetu izdvajaju se najmanje na nivou 2,5
od drzavnog budzeta, umanjenog za izdatke drzavnih fondova i kapitalnog budzeta, ukoliko je
planirani realni rast bruto domaoeg proizvoda (BUP) do 8, odnosno najmanje na nivou 3,
ukoliko je planirani realni rast BUP veoi od 8.

3redstva budzeta opstine 3redstva budzeta opstine 3redstva budzeta opstine 3redstva budzeta opstine

Clan 94 Clan 94 Clan 94 Clan 94
Budzetom opstine obezbjeduju se sredstva za kulturu u skladu sa opstinskim
programom.



177
21

Namjenski izvori prihoda Namjenski izvori prihoda Namjenski izvori prihoda Namjenski izvori prihoda

Clan 95 Clan 95 Clan 95 Clan 95
Lakonom se mogu za odredene oblasti kulture ustanoviti posebni izvori prihoda.

Uonaoije Uonaoije Uonaoije Uonaoije

Clan 96 Clan 96 Clan 96 Clan 96
3redstva za plaoanje oarina i poreza na dodatu vrijednost, po osnovu kupovine dobara
i usluga iz donatorskih sredstava, posebno oe se planirati u budzetu Ministarstva i ne
predstavljaju sastavni dio prooenta iz olana 93 stav 2 ovog zakona.
Na ulaganja u kulturu, po osnovu donaoija, primjenjuju se poreske olaksioe u skladu sa
poreskim propisima.


vll vll vll vll. .. . NAUL0R NAUL0R NAUL0R NAUL0R

upravni nadzor upravni nadzor upravni nadzor upravni nadzor

Clan 97 Clan 97 Clan 97 Clan 97
upravni nadzor nad primjenom ovog zakona vrsi Ministarstvo.


vlll vlll vlll vlll. .. . KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL

Clan 98 Clan 98 Clan 98 Clan 98
Novoanom kaznom od desetostrukog do stostrukog iznosa najnize oijene rada u Crnoj
0ori kaznioe se za prekrsaj organ, pravno lioe i preduzetnik koji je osnivao ustanove kulture,
ako:
1) prije donosenja akta o osnivanju ustanove ne usvoji elaborat o osnivanju ustanove
(olan 15 stav 1),
2) ne dostavi Ministarstvu u propisanom roku akt o osnivanju ustanove (olan 16 stav
2),
3) ne obezbjeduje redovno sredstva za rad ustanove (olan 31 stav 1).
La prekrsaj iz stava 1 ovog olana kaznioe se i odgovorno lioe u organu i pravnom liou i
fizioko lioe koje je osnivao ustanove kulture novoanom kaznom od dvostrukog do deseto-
strukog iznosa najnize oijene rada u Crnoj 0ori.

Clan 99 Clan 99 Clan 99 Clan 99
Novoanom kaznom od desetostrukog do pedesetostrukog iznosa najnize oijene rada u
Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj pravno lioe - ustanova kulture, ako:
1) prije pooetka rada ne pribavi odobrenje za rad (olan 28 stav 1),
2) ne dostavi u propisanom roku izvjestaj o radu osnivaou ili Ministarstvu (olan 32),
3) koristi sopstvene prihode mimo namjena utvrdenih ovim zakonom (ol. 33 i 49),
4) sredstva od donaoije ili druge pomooi koristi mimo namjene koju je odredio donator,
odnosno davalao pomooi (olan 34).
La prekrsaj iz stava 1 ovog olana kaznioe se i odgovorno lioe u pravnom liou - ustanovi
kulture novoanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa najnize oijene rada u Crnoj
0ori.




178
22


Clan 100 Clan 100 Clan 100 Clan 100
Novoanom kaznom od dvostrukog do petostrukog iznosa najnize oijene rada u Crnoj
0ori kaznioe se fizioko lioe koje je samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u
kulturi, ako:
1) u poslovanju sa treoim lioima uz svoje ime ne naznaoi samostalni umjetnik-,
odnosno samostalni struonjak u kulturi- (olan 63 stav 1 taoka 1),
2) ne obavijesti Ministarstvo u propisanom roku o svakom razlogu za prestanak
statusa samostalni umjetnik, odnosno samostalni struonjak u kulturi (olan 63 stav 1 taoka 3).


lX lX lX lX. .. . PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL


Clan 101 Clan 101 Clan 101 Clan 101
Naoionalni program iz olana 7 ovog zakona donijeoe se u roku od 12 mjeseoi od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
0pstinski programi iz olana 10 ovog zakona donijeoe se u roku od 120 dana od dana
donosenja Naoionalnog programa.

Clan 102 Clan 102 Clan 102 Clan 102
Podzakonski akti za sprovodenje ovog zakona donijeoe se u roku od 120 dana od dana
stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 103 Clan 103 Clan 103 Clan 103
Prava i obaveze osnivaoa javnih ustanova iz oblasti kulture koje je osnovala
3kupstina Crne 0ore po ranijim propisima preuzima vlada.
0snivaoki akti javnih ustanova uskladioe se sa ovim zakonom, u roku od 120 dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 104 Clan 104 Clan 104 Clan 104
lmenovanje savjeta javnih ustanova, u skladu sa ovim zakonom, izvrsioe se u roku od
90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Uo imenovanja savjeta iz stava 1 ovog olana funkoiju organa upravljanja vrsioe
dosadasnji organi upravljanja javnih ustanova.

Clan 105 Clan 105 Clan 105 Clan 105
Uirektori, poslovni direktori i umjetnioki direktori javnih ustanova imenovaoe se u
skladu sa ovim zakonom u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Uo imenovanja direktora iz stava 1 ovog olana funkoiju direktora vrsioe dosadasnji
direktori.

Clan 106 Clan 106 Clan 106 Clan 106
3amostalni umjetnioi koji su ovaj status stekli po dosadasnjim propisima zadrzavaju taj
status do isteka roka na koji im je status priznat.

Clan 107 Clan 107 Clan 107 Clan 107
3tupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vazi Lakon o samostalnim umjetnioima
(3luzbeni list 3RC0-, broj 31/84).




179
23

Clan 108 Clan 108 Clan 108 Clan 108
0vaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u 3luzbenom listu Crne
0ore-.




3u-3K Broj 01-736/10
Podgorioa, 29. jula 2008. godine




3KuP31lNA CRNL 00RL



PRLU31LUNlK

Ranko Krivokapio








180
Na osnovu olana 82 stav 1 taoka 2 i olana 91 stav 1 ustava Crne 0ore, 3kupstina
Crne 0ore 24. saziva, na 10. sednioi prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 27.
jula 2010. godine , donijela je



L A K 0 N L A K 0 N L A K 0 N L A K 0 N
0 BlBLl01LCK01 U1LLA1N031l 0 BlBLl01LCK01 U1LLA1N031l 0 BlBLl01LCK01 U1LLA1N031l 0 BlBLl01LCK01 U1LLA1N031l


l. 03N0vNL l. 03N0vNL l. 03N0vNL l. 03N0vNL 0URLUBL 0URLUBL 0URLUBL 0URLUBL


Predmet Predmet Predmet Predmet

Clan 1 Clan 1 Clan 1 Clan 1
0vim zakonom ureduju se oiljevi i sadrzaj biblioteoke djelatnosti, vrste biblioteka,
uslovi za obavljanje biblioteoke djelatnosti, naoin vrsenja biblioteokih poslova, koordinaoija
rada biblioteka, biblioteoko osoblje i druga pitanja od znaoaja za obavljanje biblioteoke
djelatnosti.

Biblioteoka djelatnost Biblioteoka djelatnost Biblioteoka djelatnost Biblioteoka djelatnost

Clan 2 Clan 2 Clan 2 Clan 2
(1) Biblioteoka djelatnost obuhvata:
1) nabavku, obradu, ouvanje, zastitu i korisoenje, prezentaoiju i popularizaoiju
biblioteoke grade,
2) izradu kataloga, bibliografija, biltena, baze podataka i drugih izvora informaoija,
3) omoguoavanje pristupa biblioteokoj gradi, izvorima informaoija, uslugama i
servi-sima,
4) obezbjedivanje korisoenja i protoka bibliografskih i drugih izvora informaoija i
usluga,
5) edukaoiju korisnika,
6) vodenje evidenoije o gradi i korisnioima,
7) druge poslove u skladu sa zakonom.
(2) Biblioteoku djelatnost obavljaju biblioteke pod uslovima i na naoin propisan ovim
zakonom.
1avni interes 1avni interes 1avni interes 1avni interes

Clan 3 Clan 3 Clan 3 Clan 3
(1) Biblioteoka djelatnost je od javnog interesa.
(2) 1avni interes u biblioteokoj djelatnosti ostvaruje se narooito:
1) razvojem drustva znanja,
2) popunjavanjem biblioteokih fondova odgovarajuoom biblioteokom gradom, u
skladu sa potrebama korisnika,
3) razvojem biblioteokog informaoionog sistema,
4) zastitom biblioteoke grade na svim nosiooima informaoija,
5) slobodnim pristupom biblioteokim informaoijama, gradi, servisima, uslugama i
drugim resursima, u skladu sa pravom korisnika na slobodan izbor informaoija i protok ideja.


181
2
Posebna zastita Posebna zastita Posebna zastita Posebna zastita

Clan 4 Clan 4 Clan 4 Clan 4
(1) Biblioteoka grada uziva zastitu propisanu ovim zakonom.
(2) Biblioteoka grada koja ima status kulturnog dobra uziva zastitu u skladu sa
zakonom kojim se ureduju kulturna dobra.

Lnaoenje izraza Lnaoenje izraza Lnaoenje izraza Lnaoenje izraza

Clan 5 Clan 5 Clan 5 Clan 5
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeoe znaoenje:
1) biblioteoka grada biblioteoka grada biblioteoka grada biblioteoka grada je svaki tekstualni, zvuoni, grafioki, slikovni, elektronski ili na dru-
gi naoin izraden dokument ili predmet, koji biblioteka sakuplja, obraduje i stavlja korisni-
oima na raspolaganje,
2) bibliote bibliote bibliote biblioteo oo oki ki ki ki fond fond fond fond je ojelina sakupljene i obradene biblioteoke grade u biblioteoi,
3) bibliote bibliote bibliote biblioteo oo oka ka ka ka zbirka zbirka zbirka zbirka je skup dokumenata sistematizovanih na osnovu zajedniokih
karakteristika, bez obzira na njihovo porijeklo,
4) dokument dokument dokument dokument je zapisana informaoija u vidu teksta, zvuka ili slike, namijenjen za
prenos u prostoru i vremenu, radi ouvanja i korisoenja,
5) mationa biblioteka mationa biblioteka mationa biblioteka mationa biblioteka je biblioteka koja je ovlasoena da vrsi poslove matione
biblioteoke djelatnosti,
6) o oo obavezni primjerak bavezni primjerak bavezni primjerak bavezni primjerak je odredeni broj primjeraka publikaoije koje izdavao dostavlja
nadleznoj depozitnoj biblioteoi, bez naknade i o svom trosku,
7) revizija revizija revizija revizija je postupak kojim se utvrduje stvarno brojoano i fizioko stanje inventa-
risane biblioteoke grade,
8) otpis otpis otpis otpis je rashodovanje i uklanjanje osteoenih i unistenih dokumenata,
9) organ organ organ organ je drzavni oragan, organ drzavne uprave, organ lokalne samouprave i organ
lokalne uprave.

ll ll ll ll. .. . BlBLl01LKL BlBLl01LKL BlBLl01LKL BlBLl01LKL

Pojam i vrste biblioteka Pojam i vrste biblioteka Pojam i vrste biblioteka Pojam i vrste biblioteka

Clan 6 Clan 6 Clan 6 Clan 6
(1) Biblioteka je kulturna, informaoiona, obrazovna i neprofitna ustanova, koja kori-
snioima stavlja na raspolaganje organizovani fond biblioteoke grade, kao i druge izvore infor-
maoija, usluge i servise.
(2) Lavisno od namjene i sadrzaja biblioteoke grade i preovladajuoeg kruga korisnika,
biblioteka moze biti naoionalna, narodna, skolska, visokoskolska, univerzitetska i speoijalna,
a prema osnivaou javna, privatna i biblioteka vjerske zajednioe.

Naoionalna biblioteka Naoionalna biblioteka Naoionalna biblioteka Naoionalna biblioteka

Clan 7 Clan 7 Clan 7 Clan 7
(1) Naoionalnu biblioteku osniva drzava radi razvoja kulture, nauke i obrazovanja u
Crnoj 0ori, kao i zadovoljavanja informaoionih potreba drustva.
(2) Naoionalna biblioteka obavlja funkoiju biblioteoko - informaoionog oentra iz olana
42 ovog zakona.
(3) Naoionalna biblioteka, pored poslova iz olana 2 ovog zakona, vrsi sljedeoe
poslove:
182
3
1) prikuplja, obraduje, ouva i daje na korisoenje: naoionalnu zbirku biblioteoke
gradje o Crnoj 0ori, Crnogoroima, drugim narodima i manjinskim naoionalnim zajednioama
koje zive u Crnoj 0ori, biblioteoku gradu ornogorskih autora i ornogorskih stamparsko-
izdavaokih organizaoija, staru i rijetku knjigu, najznaoajnije publikaoije iz svih oblasti nauke i
kulture i sluzbene publikaoije,
2) ouva i rasporeduje obavezni primjerak ornogorske izdavaoko-stamparske
produkoije,
3) izraduje tekuou i retrospektivnu naoionalnu bibliografiju i dodjeljuje oznake
medunarodne bibliografske kontrole: l3BN, l33N, l3MN i druge oznake,
4) izraduje osnovni kataloski opis - ClP za izdavaoe na teritoriji Crne 0ore,
5) vrsi opis juznoslovenskih oirilskih rukopisa,
6) predlaze mjere za ouvanje i zastitu biblioteoke grade,
7) predlaze i sprovodi mjere za ouvanje i zastitu biblioteoke grade sa svojstvom
kulturnog dobra,
8) daje uputstva za struoni biblioteoko-informaoioni rad i primjenu medunarodnih
standarda,
9) obavlja struoni i nauono-istrazivaoki rad, posebno na podruoju ornogorske na-
oionalne zbirke, arheografije, paleontologije i kulturne istorije Crne 0ore i objavljuje publi-
kaoije iz oblasti bibliotekarstva, informaoionih i srodnih nauka,
10) predstavlja Crnu 0oru u medunarodnim biblioteokim asooijaoijama naoionaln-
ih biblioteka i uspostavlja saradnju sa njima,
11) organizuje nauonoistrazivaoki, razvojni i savjetodavni rad na podruoju bibliote-
oko - informaoione djelatnosti i predlaze mjere za njeno unaprjedivanje,
12) povezuje biblioteke u biblioteoko - informaoioni sistem Crne 0ore i ukljuouje ih
u medunarodne informaoione sisteme,
13) razvija struone osnove uzajamnog kataloga,
14) organizuje struono usavrsavanje lioa za rad na uzajamnoj katalogizaoiji,
15) vrsi provjeru osposobljenosti bibliotekara za rad u uzajamnoj katalogizaoiji i
izdaje lioenoe za rad,
16) vrsi kontrolu kvaliteta i redakoiju bibliografskih zapisa u uzajamnoj biblio-
grafskoj bazi,
17) promovise i prezentuje ornogorsku kulturnu bastinu uoesoem u medunarod-
nim projektima digitalizaoije,
18) obavlja i druge poslove utvrdene ovim zakonom, aktom o osnivanju i statutom
biblioteke.

Narodna biblioteka Narodna biblioteka Narodna biblioteka Narodna biblioteka

Clan 8 Clan 8 Clan 8 Clan 8
(1) Narodna biblioteka obavlja djelatnost za potrebe gradana, na podruoju za koje je
osnovana, obezbjedujuoi im jednake uslove za opste kulturno uzdizanje, obrazovanje i
informisanje.
(2) 0pstina je duzna da osnuje narodnu biblioteku kao samostalnu bibliteku.
(3) Uvije ili vise opstina mogu zajedno osnovati narodnu biblioteku.
(4) Narodna biblioteka, pored poslova iz olana 2 ovog zakona, obavlja i sljedeoe
poslove:
1) uoestvuje u opstem i informatiokom obrazovanju gradana,
2) prikuplja, obraduje i ouva zavioajnu gradu na podruoju djelatnosti biblioteke,
3) organizuje posebne oblike rada za djeou, omladinu i odrasle u oilju razvijanja i
podstioanja oitalaoke kulture,
183
4
4) organizuje posebne oblike rada za lioa sa posebnim potrebama i obezbjedjuje
im uslove za korisoenje biblioteoke grade shodno njihovim potrebama i moguonostima,
5) organizuje kulturne aktivnosti koje su u skladu sa njenom djelatnosou,
6) vrsi izdavaoku djelatnost,
7) organizuje istrazivaoki rad u okviru svog djelovanja.
(5) Nabavku biblioteoke grade, odrzavanje fondova, promovisanje kulturnih aktivno-
sti i pruzanje informaoija narodna biblioteka obavlja samostalno, uvazavajuoi kriterijume
kvaliteta i aktuelnosti izvora informaoija, struonosti i kompetentnosti biblioteokog osoblja i
demokratskog prinoipa odsustva svakog oblika oenzure i diskriminaoije, uz uvazavnje inte-
resa i potreba korisnika.
(6) Narodna biblioteka na oijem podruoju djelovanja je, pored sluzbenog jezika, u
upotrebi jezik manjinskih naroda i drugih manjinskih naoionalnih zajednioa, duzna je da
nabavku biblioteoke grade vrsi i na tim jezioima.
(7) Narodna biblioteka svoje poslove vrsi preko odjeljenja i pokretnih biblioteka.
(8) Narodna biblioteka je duzna da u svom sastavu obrazuje djeoije odjeljenje, sa
posebnim i izdvojenim multimedijalnim fondom, oitaonioom i opremom, ukljuoujuoi informa-
oionu tehnologiju i druge medije prilagodene potrebama djeoe.

3kolska biblioteka 3kolska biblioteka 3kolska biblioteka 3kolska biblioteka

Clan 9 Clan 9 Clan 9 Clan 9
(1) 3kolska biblioteka je multimedijalni i interdisoiplinarni oentar skole, koji pruza
podrsku vaspitno-obrazovnom prooesu u osnovnim i srednjim skolama.
(2) 3kolska biblioteka, pored poslova iz olana 2 ovog zakona, obavlja i sljedeoe
poslove:
1) podstioe uoenike da razvijaju oitalaoke navike i uoe da koriste biblioteke tokom
oitavog zivota,
2) pruza uslove za stioanje iskustva u kreiranju i korisoenju informaoija za
saznanje, razumijevanje imaginaoiju i zabavu,
3) podstioe uoenike da koriste i vrednuju informaoije shvataju komunikaoione
prooese i razvijaju kulturu komunioiranja,
4) obezbjeduje pristup lokalnim i globalnim bazama podataka, odnosno razlioitim
idejama, misljenjima i znanjima,
5) uoestvuje u kulturnim i javnim aktivnostima skole i organizuje programe za
sooijalizaoiju i kreativno druzenje,
6) obezbjeduje izradu sopstvenih izvora informaoija,
7) omoguoava uoenioima da individualno napreduju u skladu sa svojim sklono-
stima i moguonostima,
8) zastupa i promovise konoept da su intelektualne slobode i pristup informa-
oijama preduslov za uoesoe u demokratskom prooesu,
9) promovise ulogu biblioteka .

visokoskolska biblioteka visokoskolska biblioteka visokoskolska biblioteka visokoskolska biblioteka

Clan 10 Clan 10 Clan 10 Clan 10
(1) visokoskolska biblioteka pruza podrsku izvodenju i unaprjedenju nastavnog,
nauono-istrazivaokog i umjetniokog rada u oblasti visokog obrazovanja, a namijenjena je
studentima, nastavnioima, saradnioima i istrazivaoima.
(2) visokoskolska biblioteka se organizuje u okviru fakulteta, instituta, visokih
struonih skola i studijskih programa.
184
5
(3) vise fakulteta, instituta, visokih struonih skola ili studijskih programa mogu imati
zajednioku biblioteku.
(4) visokoskolska biblioteka, pored poslova iz olana 2 ovog zakona, obezbjeduje i:
1) nabavku biblioteoke grade, u skladu sa nastavnim planovima i nauono-istra-
zivaokim projektima,
2) ouvanje i obradu biblioteoke grade nastalu u nastavnom prooesu i nauono-
istrazivaokim projektima ustanove u oijem je sastavu,
3) izradu bibliografije radova nastavnika, istrazivaoa i saradnika instituoi-
je/ustanove u oijem se sastavu nalazi,
4) izgradu speoijalne biblioteoke zbirkei baze podataka.

univerzitetska biblioteka univerzitetska biblioteka univerzitetska biblioteka univerzitetska biblioteka

Clan 11 Clan 11 Clan 11 Clan 11
(1) univerzitet je duzan da organizuje univerzitetsku biblioteku.
(2) univerzitetska biblioteka, pored poslova iz olana 2 ovog zakona, vrsi i sljedeoe
poslove:
1) koordinira biblioteokom djelatnosou na univerzitetu i ukljuouje visokoskolske
biblioteke u biblioteoko-informaoioni sistem,
2) koordinira nabavku biblioteoke grade na univerzitetu,
3) organizuje i uskladuje medubiblioteoku pozajmiou u okviru univerziteta,
4) organiuje razmjenu publikaoija sa bibliotekama u zemlji i inostranstvu,
5) popisuje, otpisuje i deponuje biblioteoku gradu na univerzitetu,
6) koordinira izradu bibliografije nastavnika, istrazivaoa i saradnika univerziteta,
7) izraduje tekuoe, retrospektivne i speoijalne bibliografije i razne referalne
publikaoije za potrebe univerziteta,
8) ouva i obraduje obavezni primjerak biblioteoke grade koja nastaje i objavljuje
se na univerzitetu, ukljuoujuoi magistarske i doktorske radove odbranjene na univerzitetu,
9) ouva i obraduje radove nastavnika i istrazivaoa na univerzitetu,
10) koordinira i unaprjeduje rad biblioteokih sluzbi i zajednioko korisoenje biblio-
teoke grade i izvora informaoija na univerzitetu,
11) uskladuje pripreme i izvodenje programa edukaoijekorisnika na univezitetu,
12) i druge poslove u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom biblio-
teke.
3peoijalna biblioteka 3peoijalna biblioteka 3peoijalna biblioteka 3peoijalna biblioteka

Clan 12 Clan 12 Clan 12 Clan 12


(1) 3peoijalna biblioteka vrsi biblioteoku djelatnost na pojedinim ili svim nauonim ili
struonim podruojima.
(2) 3peoijalna biblioteka obezbjeduje podrsku nauono-istrazivaokom i struonom radu
u ustanovama, organima, nevladinim organizaoijama, vjerskim zajednioama i drugim
pravnim i fiziokim lioima.
(3) 3peoijalna biblioteka, pored poslova iz olana 2 ovog zakona, obavlja i sljedeoe
poslove:
1) ouva i obraduje biblioteoku gradu i interna dokumenta subjekta u oijem je
sastavu,
2) izgraduje speoijalne biblioteoke zbirke i baze podataka,
3) obavlja razmjenu dokumenata subjekta u oijem je sastavu sa srodnim
instituoijama u zemlji i inostranstvu.
(4) 3peoijalna biblioteka je i biblioteka koja obavlja biblioteoku djelatnost pomoou
posebno prilagodenih tehnika i speoijalne grade za lioa osteoenog vida.
185
6
0snivanje biblioteka 0snivanje biblioteka 0snivanje biblioteka 0snivanje biblioteka

Clan 13 Clan 13 Clan 13 Clan 13


Biblioteka se osniva kao ustanova kulture (samostalna biblioteka) ili organizuje kao
dio ustanove, organa ili drugog pravnog lioa (biblioteka u sastavu), u skladu sa zakonom.

Primjena drugih propisa Primjena drugih propisa Primjena drugih propisa Primjena drugih propisa

Clan Clan Clan Clan 14 14 14 14
Na osnivanje, status, upravljanje, rukovodenje, finansiranje, statusne promjene,
prestanak rada i druga pitanja od znaoaja za rad samostalne biblioteke primjenjuju se
odredbe zakona kojim se ureduju ustanove kulture, ako ovim zakonom nije drukoije
odredeno.
uslovi za obavljanje djelatnosti uslovi za obavljanje djelatnosti uslovi za obavljanje djelatnosti uslovi za obavljanje djelatnosti

Clan 15 Clan 15 Clan 15 Clan 15
(1) Biblioteka moze da obavlja djelatnost, ako ima:
1) obezbijeden odgovarajuoi prostor za smjestaj, ouvanje i korisoenje biblioteoke
grade,
2) odgovarajuoi biblioteoki fond,
3) struono osoblje,
4) obezbijedena potrebna sredstva i opremu,
5) obezbjedene izvore sredstava za kontinuirano obavljanje djelatnosti.
(2) Blize uslove iz stava 1 ovog olana propisuje:
1) organ drzavne uprave nadlezan za poslove kulture (u daljem tekstu: Mini-
starstvo), za naoionalnu, narodne i speoijalne biblioteke,
2) organ nadlezan za poslove prosvjete i nauke za skolske, visokoskolske i
univerzitetske biblioteke.
(3) lspunjenost uslova biblioteke za pooetak obavljanja biblioteoke djelatnosti zavisno
od vrste biblioteke utvrduje nadlezni organ drzavne uprave iz stava 2 ovog olana i izdaje
odobrenje za rad.
(4) 0dobrenje iz stava 3 ovog olana dostavlja se naoionalnoj biblioteoi i drugoj
nadleznoj mationoj biblioteoi.

Provjera ispunjenosti uslova Provjera ispunjenosti uslova Provjera ispunjenosti uslova Provjera ispunjenosti uslova

Clan 16 Clan 16 Clan 16 Clan 16
0rgani drzavne uprave iz olana 15 stav 2 ovog zakona duzni su da redovno, a
najmanje jednom u tri godine, provjeravaju ispunjenost uslova za rad biblioteke.

Registar biblioteka Registar biblioteka Registar biblioteka Registar biblioteka

Clan 17 Clan 17 Clan 17 Clan 17
(1) Matione biblioteke su duzne da vode registar samostalnih biblioteka i biblioteka u
sastavu na podruoju svog djelovanja i da dostavljaju podatke naoionalnoj biblioteoi, radi
vodenja oentralnog registra.
(2) Naoionalna biblioteka je duzna da vodi oentralni registar svih samostalnih
biblioteka i biblioteka u sastavu.
(3) 3adrzaj i naoin vodenja registra iz st. 1 i 2 ovog olana propisuje Ministarstvo.


186
7
Prestanak rada biblioteke Prestanak rada biblioteke Prestanak rada biblioteke Prestanak rada biblioteke

Clan 18 Clan 18 Clan 18 Clan 18
(1) u sluoaju prestanka rada biblioteke, osnivao biblioteke je duzan da obezbijedi
smjestaj i zastitu raspolozivog biblioteokog fonda i biblioteoke dokumentaoije.
(2) 0dluka o smjestaju biblioteokog fonda iz stava 1 ovog olana donosi se po
predhodno pribavljenom misljenju nadlezne matione biblioteke.

3truono vijeoe 3truono vijeoe 3truono vijeoe 3truono vijeoe

Clan 19 Clan 19 Clan 19 Clan 19
(1) 3amostalna biblioteka ima struono vijeoe, koje oini struono biblioteoko osoblje i
direktor biblioteke.
(2) 3truono vijeoe razmatra i daje misljenja o struonim i drugim pitanjima rada i
razvoja biblioteke, saglasno statutu i drugim opstim aktima, predlaze naoin organizovanja i
vodenja struonog rada, plan i program rada biblioteke i obavlja druge poslove odredene
aktom o osnivanju i statutom biblioteke.

3truono 3truono 3truono 3truono- -- -savjetodavno tijelo savjetodavno tijelo savjetodavno tijelo savjetodavno tijelo

Cl Cl Cl Clan 20 an 20 an 20 an 20
(1) Biblioteka u sastavu moze imati struonosavjetodavno tijelo za biblioteoku
djelatnost, koje oini struono biblioteoko osoblje, predstavnioi subjekta u oijem je sastavu
biblioteka i predstavnioi korisnika biblioteke.
(2) Ujelatnost struono-savjetodavnog tijela ureduje se opstim aktom subjekta u oijem
je sastavu biblioteka.

lll lll lll lll. .. . 0BAvL1AN1L BlBLl01LCKL U1LLA1N031l 0BAvL1AN1L BlBLl01LCKL U1LLA1N031l 0BAvL1AN1L BlBLl01LCKL U1LLA1N031l 0BAvL1AN1L BlBLl01LCKL U1LLA1N031l


Nabavka biblioteoke grade Nabavka biblioteoke grade Nabavka biblioteoke grade Nabavka biblioteoke grade

Clan 21 Clan 21 Clan 21 Clan 21
(1) Biblioteoka grada se nabavlja preuzimanjem obaveznog primjerka, kupovinom,
razmjenom, poklonom, zavjestanjem i na drugi naoin, u skladu sa zakonom.
(2) Biblioteka je duzna da utvrdi program nabavke biblioteoke grade u skladu sa
potrebama korisnika i konoepoijom razvoja.

vodenje evidenoije i biblioteoke dokumentaoij vodenje evidenoije i biblioteoke dokumentaoij vodenje evidenoije i biblioteoke dokumentaoij vodenje evidenoije i biblioteoke dokumentaoije ee e

C CC Clan lan lan lan 22 22 22 22
(1) Biblioteke su duzne da vode evidenoiju biblioteokog fonda i biblioteoku doku-
mentaoiju.
(2) Lvidenoija biblioteokog fonda se sastoji od ulaznih evidenoija, inventarne knjige,
osnovnog kataloga biblioteokog fonda, ostalih kataloga i drugih evidenoija.
(3) Biblioteke na oijem podruoju je, ,, , pored sluzbenog jezika, ,, , u upotrebi jezik manji-
nskih naroda i drugih manjinskih naoionalnih zajednioa, duzne su da evidenoije iz stava 1
ovog olana vode i na tom jeziku.
(4) Biblioteoka dokumentaoija sadrzi podatke o biblioteokoj gradi koji su potrebni za
njenu struonu obradu, identifikaoiju, utvrdivanje porijekla, praoenje promjena i dr.
187
8
(5) vrste, sadrzaj i naoin vodenja evidenoije biblioteoke grade i biblioteoke doku-
mentaoije propisuje Ministarstvo.
(6) 0 biblioteokoj gradi sa svojstvom kulturnog dobra vodi se posebna evidenoija.

0brada biblioteoke grade 0brada biblioteoke grade 0brada biblioteoke grade 0brada biblioteoke grade

Clan 23 Clan 23 Clan 23 Clan 23
(1) Biblioteke su duzne da obradu biblioteoke grade vrse u skladu sa usvojenim
medunarodnim i naoionalnim standardima i struonim uputstvima.
(2) Naoionalne standarde i struona uputstva za obradu biblioteoke grade propisuje
Ministarstvo,na predlog naoionalne biblioteke.

Cuvanje i zastita biblioteoke grade Cuvanje i zastita biblioteoke grade Cuvanje i zastita biblioteoke grade Cuvanje i zastita biblioteoke grade

Clan 24 Clan 24 Clan 24 Clan 24
(1) Biblioteke su duzne da biblioteoku gradu ouvaju uz primjenu savremenih tehni-
okih sredstava, u uslovima koji obezbjeduju njenu potpunu i efikasnu zastitu.
(2) Mjere za ouvanje i zastitu biblioteoke gradje, u skladu sa medunarodnim stan-
dardima, propisuje Ministarstvo.
(3) Biblioteke mogu da:
1) prikupljaju digitalnu biblioteoku gradu sa lnterneta,
2) digitalnu biblioteoku gradu kopiraju u vise primjeraka i da je prenose na druge
medije, u skladu sa relevantnim medunarodnim propisima.
(4) Pri korisoenju biblioteoke grade i elektronskih izvora informaoija biblioteke su
duzne da se pridrzavaju medunarodnih i naoionalnih propisa o zastiti autorskog i srodnih
prava.
Revizija biblioteokog fonda Revizija biblioteokog fonda Revizija biblioteokog fonda Revizija biblioteokog fonda

Clan 25 Clan 25 Clan 25 Clan 25
(1) Biblioteke su duzne da periodiono vrse redovne revizije svojih fondova, u
zavisnosti od obima biblioteoke grade.
(2) Revizija biblioteokih fondova obavlja se najmanje jednom u pet godina, a u
naoionalnoj biblioteoi najmanje jednom u 10 godina.
(3) u postupku revizije vrsi se izluoivanje i otpis zastarjele, dotrajale, osteoene i
unistene biblioteoke grade, osim grade koja je kulturno dobro.
(4) Postupak, rokove i naoin vrsenja revizije biblioteokih fondova i kriterijume za
otpis biblioteoke grade propisuje Ministarstvo, na predlog naoionalne biblioteke.

Uostupnost i korisoenje biblioteoke gra Uostupnost i korisoenje biblioteoke gra Uostupnost i korisoenje biblioteoke gra Uostupnost i korisoenje biblioteoke grade de de de

Clan 26 Clan 26 Clan 26 Clan 26
(1) Biblioteke su duzne da, u skladu sa struonim standardima, organizuju biblioteoku
gradu i izvore informaoija, radi obezbjedivanja dostupnosti i korisoenja:
1) vlastite grade i informaoija o njoj,
2) grade iz medubiblioteoke pozajmioe,
3) drugih dostupnih izvora informaoija.
(2) Pri korisoenju biblioteoke grade i elektronskih izvora informaoija biblioteke su
duzne da se pridrzavaju medunarodnih i naoionalnih propisa o zastiti autorskog i srodnih
prava.
(3) uslovi i naoin korisoenja biblioteoke grade i drugih biblioteokih izvora, usluga i
informaoija ureduju se aktom biblioteke.
188
9
Prezentaoija biblioteoke grade Prezentaoija biblioteoke grade Prezentaoija biblioteoke grade Prezentaoija biblioteoke grade

Clan 27 Clan 27 Clan 27 Clan 27
(1) Biblioteke su duzne da vrse prezentaoiju biblioteoke grade, istioanjem natpisa,
oznaka i vodioa i organizovanjem stalnih i povremenih izlozbi, knjizevnih programa i sl., na
javan i transparentan naoin.
(2) Prezentaoija biblioteoke grade se vrsi na osnovu struonih i nauonih prinoipa, na
naoin kojim se omoguoava upoznavanje sa kulturnim i nauonim vrijednostima biblioteokog
fonda i pod uslovima kojima se obezbjeduje bezbjednost i zastita izlozene grade.

Uigitalizaoija biblioteoke grade Uigitalizaoija biblioteoke grade Uigitalizaoija biblioteoke grade Uigitalizaoija biblioteoke grade

Clan 28 Clan 28 Clan 28 Clan 28
(1) Biblioteke mogu da, radi zastite i opste (on line) dostupnosti, vrse digitalizaoiju
analogne biblioteoke grade i njenu distribuoiju putem lnterneta, uz postovanje autorskih i
srodnih prava.
(2) Uigitalizaoija biblioteoke grade se vrsi uz primjenu medunarodnih i naoionalnih
standarda za digitalizaoiju kulturnih dobara kojim se postize interoperatibilnost digitalne
grade i olaksavanaje pretrazivanja na vise jezika.
(3) Naoionalne standarde za digitalizaoiju biblioteoke grade propisuje Ministarstvo, na
predlog naoionalne biblioteke.

lznosenje i povraoaj biblioteoke grade lznosenje i povraoaj biblioteoke grade lznosenje i povraoaj biblioteoke grade lznosenje i povraoaj biblioteoke grade

Clan 29 Clan 29 Clan 29 Clan 29
Na iznosenje biblioteoke grade u inostranstvo i na povraoaj protivpravno iznesene i
unesene biblioteoke grade primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureduju kulturna dobra.

Radno vrijeme biblioteka Radno vrijeme biblioteka Radno vrijeme biblioteka Radno vrijeme biblioteka

Clan 30 Clan 30 Clan 30 Clan 30
(1) Biblioteka je duzna da organizuje radno vrijeme na naoin koji omoguoava
korisoenje biblioteoke grade svim oiljnim grupama korisnika.
(2) Biblioteka je duzna da na odgovarajuoi naoin objavi svoje radno vrijeme.

lv lv lv lv. .. . PRAvA l 0BAvLLL K0Rl3NlKA PRAvA l 0BAvLLL K0Rl3NlKA PRAvA l 0BAvLLL K0Rl3NlKA PRAvA l 0BAvLLL K0Rl3NlKA

Pravo korisoenja biblioteoke grade i usluga biblioteke Pravo korisoenja biblioteoke grade i usluga biblioteke Pravo korisoenja biblioteoke grade i usluga biblioteke Pravo korisoenja biblioteoke grade i usluga biblioteke

Clan Clan Clan Clan 31 31 31 31
(1) 3vaki gradanin, bez obzira na pol, uzrast, naoionalnost, obrazovanje, sooijalni
polozaj, politioka uvjerenja, odnos prema religiji ili drugo liono svojstvo ima pravo na
korisoenje biblioteoke grade i usluga biblioteke.
(2) Korisoenje biblioteoke grade i usluga biblioteke je besplatno za njene olanove i
podrazumijeva:
1) pristup biblioteokoj gradi, njenu upotrebu u prostorijama biblioteke i pozajmiou
na odredeno vrijeme,
2) medubiblioteoku pozajmiou,
3) pruzanje pomooi pri upotrebi javnih kataloga i pruzanje svih oblika jednostav-
nih informaoija o vlastitoj gradi,
4) rezervaoiju biblioteoke grade,
189
10
5) pristup i upotrebu opste dostupnih elektronskih izvora,
6) pristup i upotrebu baza podataka i drugih izvora informaoija,
7) edukaoiju korisnika,
8) informaoiono opismenjavanje i sl.
(3) u sluoaju da zahtjev korisnika stvara dodatne troskove i optereouje poslovanje,
biblioteka ima pravo da takve usluge naplati u iznosu stvarnih troskova.
(4) Biblioteka moze ustanoviti olanarinu za olanstvo u biblioteoi i naknadu troskova u
vezi sa uolanjivanjem.

Prava posebnih kategorija korisnika Prava posebnih kategorija korisnika Prava posebnih kategorija korisnika Prava posebnih kategorija korisnika

Clan 32 Clan 32 Clan 32 Clan 32
(1) Lioa osteoenog vida imaju pravo da biblioteoku gradu koriste na speoijalnim
nosiooima informaoija.
(2) Korisnioi koji ne mogu posjeoivati biblioteku zbog fiziokih nedostataka, starosti i
bolesti, kao i lioa lisena slobode, imaju pravo na korisoenje biblioteoke grade narodnih
biblioteka, preko posebno organizovanih biblioteokih sluzbi.

Pravo na privatnost Pravo na privatnost Pravo na privatnost Pravo na privatnost

Clan 33 Clan 33 Clan 33 Clan 33
Biblioteka je duzna da obezbijedi sigurnost i tajnost lionih podataka o korisnioma i da
ih koristi iskljuoivo za svrhe za koje su prikupljeni.

0baveze kori 0baveze kori 0baveze kori 0baveze korisnika snika snika snika

Clan 34 Clan 34 Clan 34 Clan 34
Korisnioi su duzni da se pridrzavaju propisanih pravila za korisoenje biblioteoke grade
i usluga, u skladu sa ovim zakonom, drugim zakonima i opstim aktom biblioteke.

0baveza naknade stete 0baveza naknade stete 0baveza naknade stete 0baveza naknade stete

Clan 35 Clan 35 Clan 35 Clan 35
Korisnik je duzan da biblioteoi naknadi stetu za osteoenu, unistenu ili nestalu
biblioteoku gradu, u skladu sa propisima biblioteke.

v. v. v. v. K00RUlNACl1A RAUA BlBLl01LKA K00RUlNACl1A RAUA BlBLl01LKA K00RUlNACl1A RAUA BlBLl01LKA K00RUlNACl1A RAUA BlBLl01LKA

Koordinaoija rada biblioteka Koordinaoija rada biblioteka Koordinaoija rada biblioteka Koordinaoija rada biblioteka

Clan 36 Clan 36 Clan 36 Clan 36
Koordinaoija rada biblioteka vrsi se kroz obavljanje poslova matione biblioteoke
djelatnosti i biblioteoko - informaoionog sistema.

Mationa biblioteoka djelatnost Mationa biblioteoka djelatnost Mationa biblioteoka djelatnost Mationa biblioteoka djelatnost

Clan 37 Clan 37 Clan 37 Clan 37
(1) Radi obezbjedivanja trajnog, sistematski organizovanog i kontinuiranog rada na
razvoju i unaprjedenju biblioteoke djelatnosti na odredenom podruoju, odnosno oblasti djelo-
vanja, pojedine biblioteke obavljaju mationu djelatnost, koja obuhvata:
190
11
1) unifikaoiju poslova, usluga i servisa u oilju obezbjedivanja jednoobraznog, na
jedinstvenim standardima i pravilima zasnovanog poslovanja,
2) permanentno usavrsavanje biblioteokog osoblja i upoznavanje sa inovaoijama
i dostignuoima u ovoj oblasti,
3) struono-savjetnodavnu pomoo bibliotekama,
4) koordinaoiju rada biblioteka,
5) praoenje i prouoavanje stanja, potreba i uslova rada biblioteka i inioiranje
mjera za unaprjedenje djelatnosti,
6) prikupljanje i obradu statistiokih i drugih podataka o radu biblioteka,
7) vodenje registra biblioteka.
(2) Biblioteke su duzne da mationoj biblioteoi dostavljaju informaoije i podatke potre-
bne za obavljanje poslova iz stava 1 ovog olana.
(3) Mationu biblioteoku djelatnost nad skolskim i speoijalnim bibliotekama na teri-
toriji opstine obavlja narodna biblioteka.
(4) Mationu biblioteoku djelatnost nad visokoskolskim bibliotekama u okviru univer-
ziteta obavlja univerzitetska biblioteka.
(5) Mationu biblioteoku djelatnost nad drugim mationim bibliotekama obavlja naoio-
nalna biblioteka.
(6) Blize uslove i naoin vrsenja poslova matione biblioteoke djelatnosti propsuje Mini-
starstvo.

Biblioteoko Biblioteoko Biblioteoko Biblioteoko - -- - informaoioni sistem informaoioni sistem informaoioni sistem informaoioni sistem

Clan 38 Clan 38 Clan 38 Clan 38


(1) Radi obezbjedivanja raoionalnijeg i efikasnijeg korisoenja biblioteoke grade,
biblioteokih servisa i usluga, biblioteke se povezuju u biblioteoko-informaoioni sistem na
osnovu sistema uzajamne katalogizaoije.
(2) u biblioteoko-informaoioni sistem obavezno se ukljuouju naoionalna biblioteka,
narodne biblioteke, univerzitetske biblioteke i visokoskolske biblioteke.

uslovi za funkoionisanje bibli uslovi za funkoionisanje bibli uslovi za funkoionisanje bibli uslovi za funkoionisanje biblioteoko oteoko oteoko oteoko- -- -informaoionog sistema informaoionog sistema informaoionog sistema informaoionog sistema

Clan 39 Clan 39 Clan 39 Clan 39
La uspostavljanje i funkoionisanje biblioteoko - informaoionog sistema potrebna je:
1) standardizovana obrada biblioteoke grade i ujednaoeno vodenje kataloga,
2) odgovarajuoa osposobljenost osoblja za katalogizaoiju,
3) raounarska i komunikaoona oprema neophodna za povezivanje biblioteka.

Biblioteoko Biblioteoko Biblioteoko Biblioteoko - -- - informaoioni oentar informaoioni oentar informaoioni oentar informaoioni oentar

Clan 40 Clan 40 Clan 40 Clan 40
(1) Biblioteoko - informaoioni oentar obezbjeduje uslove za uzajamnu katalogizaoiju,
upravljanje bazom podataka i druge uslove olanioama biblioteokog informaoionog sistema.
(2) Poslovi biblioteoko - informaoionog oentra su:
1) koordinaoija rada na uspostavljanju i razvoju biblioteoko-informaoionog siste-
ma i njegovih servisa,
2) planiranje, instaliranje i odrzavanje raounarske, komunikaoione i programske
opreme za potrebe biblioteokog informaoionog sistema i njegovih servisa,
3) upravljanje bazom podataka biblioteoko-informaoionog sistema i njegovih
servisa,
4) organizovanje pristupa elektronskoj bazi podataka,
191
12
5) struona pomoo bibliotekama prilikom konverzije i prenosa podataka iz drugih
sistema,
6) istrazivaoki, razvojni i savjetodavni rad u biblioteokoj djelatnosti.

Lioenoa z Lioenoa z Lioenoa z Lioenoa za uzajamnu katalogizaoiju a uzajamnu katalogizaoiju a uzajamnu katalogizaoiju a uzajamnu katalogizaoiju

Clan 41 Clan 41 Clan 41 Clan 41
(1) Biblioteoko osoblje moze uoestvovati u prooesu uzajamne katalogizaoije i kreira-
nju bibliografskih zapisa nakon stioanja lioenoe za uzajamnu katalogizaoiju, koju izdaje
naoionalna biblioteka.
(2) Lioenoa iz stava 1 ovog olana izdaje se liou koje ima odgovarajuou struonu
spremu, polozen striuoni ispit za obavljanje biblioteoke djelatnosti i osposobljenost za rad u
prooesu uzajamne katalogizaoije.
(3) Blize uslove i naoin izdavanja lioenoe propisuje Ministarstvo, na predlog naoio-
nalne biblioteke.

0baveze olanioa 0baveze olanioa 0baveze olanioa 0baveze olanioa

Clan 42 Clan 42 Clan 42 Clan 42
(1) Radi ukljuoivanja u biblioteoko-informaoioni sistem biblioteka je duzna da:
1) postuje zajednioke struone osnove za rad biblioteka,
2) sa biblioteoko-informaoionim oentrom zakljuoi ugovor.
(2) 3matra se da je biblioteka ukljuoena u biblioteoko-informaoioni sistem ako je njen
katalog dostupan preko ovog sistema.

vl vl vl vl. .. . BlBLl01LCK0 030BL1L BlBLl01LCK0 030BL1L BlBLl01LCK0 030BL1L BlBLl01LCK0 030BL1L


Biblioteoko osoblje Biblioteoko osoblje Biblioteoko osoblje Biblioteoko osoblje

Clan 43 Clan 43 Clan 43 Clan 43
(1) Poslove biblioteoke djelatnosti mogu da vrse lioa koja imaju odgovarajuou vrstu i
stepen struone spreme i polozen struoni ispit za obavljanje biblioteoke djelatnosti.
(2) Lioa iz stava 1 ovog olana poslove biblioteoke djelatnosti vrse u odredenom
struonom zvanju.
(3) vrstu i stepen struone spreme za vrsenje poslova biblioteoke djelatnosti i uslove,
program i naoin polaganja struonog ispita propisuje Ministarstvo.
(4) 0dredene struone poslove biblioteoke djelatnosti mogu da vrse i lioa koja imaju
struona ili nauona zvanja iz oblasti konzervatorske, arhivske i muzejske djelatnosti, u skladu
sa opstim aktima biblioteke.

3truona zvanja 3truona zvanja 3truona zvanja 3truona zvanja
Clan 44 Clan 44 Clan 44 Clan 44
(1) 3truona zvanja u biblioteokoj djelatnosti su:
1) knjiznjioar, sa srednjom struonom spremom,
2) visi knjiznjioar, sa visom struonom spremom,
3) bibliotekar, sa visokom struonom spremom,
4) visi bibliotekar i bibliotekar savjetnik, sa visokom struonom spremom i poseb-
nim struonim referenoama za obavljanje biblioteoke djelatnosti.
192
13
(2) 3truona zvanja iz stava 1 tao. 1, 2 i 3 ovog olana stiou se polaganjem struonog
ispita za obavljanje biblioteoke djelatnosti.
(3) 3truona zvanja iz stava 1 taoka 4 ovog olana dodjeljuje Minisatrstvo, na predlog
struone komisije, na osnovu struonih referenoi i rezultata u pogledu biblioteoke djelatnosti.
(4) Blize uslove i naoin stioanja struonih zvanja iz stava 1 ovog olana, poslove koji se
vrse u odredenom struonom zvanju i obrazao uvjerenja o struonom zvanju propisuje
Ministarstvo.

vll vll vll vll. .. . NAUL0R NAUL0R NAUL0R NAUL0R

lnspekoijski nadz lnspekoijski nadz lnspekoijski nadz lnspekoijski nadzor or or or

Clan 45 Clan 45 Clan 45 Clan 45
lnspekoijski nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog
zakona vrsi Ministarstvo preko inspektora za kulturnu bastinu, u skladu sa zakonom kojim
se ureduje inspekoijski nadzor.

vlll vlll vlll vlll. .. . KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL


Prekrsaji Prekrsaji Prekrsaji Prekrsaji

Clan Clan Clan Clan 46 46 46 46
(1) Novoanom kaznom od dvadesetostrukog do stostrukog iznosa minimalne zarade
u Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj pravno lioe, ako:
1) poone da obavlja biblioteoku djelatnost prije nego sto mu Ministarstvo da
odobrenje za rad (olan 15 stav 3),
2) u sluoaju prestanka rada biblioteke ne obezbijedi uslove za smjestaj i zastitu
biblioteoke grade i biblioteoke dokumentaoije (olan 18 stav 1),
3) ne utvrdi program nabavke biblioteoke grade u skladu sa potrebama korisnika
i konoepoijom razvoja (olan 21 stav 2),
4) ne vodi evidenoiju biblioteokog fonda ili biblioteoku dokumentaoiju (olan 22
stav 1),
5) biblioteoku gradu ne ouva uz primjenu savremenih tehniokih sredstava i u
uslovima koji obezbjeduju njenu potpunu i efikasnu zastitu (olan 24 stav 1),
6) ne izvrsi reviziju biblioteokog fonda u periodu od pet godina, odnosno
naoionalna biblioteka u peridu od 10 godina (olan 25 st. 1 i 2),
7) ne organizuje radno vrijeme na naoin koji omoguoava korisoenje biblioteoke
grade svim oiljnim grupama ili na odgovarajuoi naoin ne objavi svoje radno vrijeme (olan 30).
(2) La prekrsaj iz stava 1 ovog olana kaznioe se fizioko lioe i odgovorno lioe u
pravnom liou novoanom kaznom od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj 0ori.

lX lX lX lX. .. . PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL


Podzakonska akta Podzakonska akta Podzakonska akta Podzakonska akta

Clan 47 Clan 47 Clan 47 Clan 47
(1) Podzakonski akti, u skladu sa ovim zakonom, donijeoe se u roku od sest mjeseoi
od dana stupanja na snagu ovog zakona.
193
14
(2) Uo donosenja akata iz stava 1 ovog olana primjenjivaoe se akti koji su vazili do
stupanja na snagu ovog zakona, ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.

ustanovljavanje registra biblioteka ustanovljavanje registra biblioteka ustanovljavanje registra biblioteka ustanovljavanje registra biblioteka

Clan 48 Clan 48 Clan 48 Clan 48
Registar biblioteka ustanovioe se u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu akta
iz olana 17 stav 3 ovog zakona.

uskladivanje organizaoije uskladivanje organizaoije uskladivanje organizaoije uskladivanje organizaoije

Clan 49 Clan 49 Clan 49 Clan 49
Postojeoe biblioteke su duzne da usklade svoju organizaoiju sa ovim zakonom u roku
od sest mjeseoi od dana stupanja na snagu ovog zakona.

3teoena prava 3teoena prava 3teoena prava 3teoena prava

Clan 50 Clan 50 Clan 50 Clan 50
(1) Lioima koja su po ranijim propisima stekla struona zvanja za obavljanje biblio-
teoke djelatnosti priznaju se odgovarajuoa struona zvanja propisana ovim zakonom.
(2) Lioa koja na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju vise od 15 godina radnog
iskustva na poslovima biblioteoke djelatnosti u odredenom stepenu struone spreme ili
zvanja magistra ili doktora nauka u oblasti biblioteoke djelatnosti nijesu duzna da polazu
struoni ispit za obavljanje biblioteoke djelatnosti.

P PP Prestanak ranijih propisa restanak ranijih propisa restanak ranijih propisa restanak ranijih propisa

Clan 51 Clan 51 Clan 51 Clan 51
Uanom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vazi Lakon o biblioteokoj
djelatnosti (,3luzbeni list 3RC0, br. 16/77 i 2/89).

3tupanje na snagu 3tupanje na snagu 3tupanje na snagu 3tupanje na snagu

Clan 52 Clan 52 Clan 52 Clan 52
0vaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u ,3luzbenom listu
Crne 0ore.



3u-3K Broj 01-358/7
Podgorioa, 27. jula 2010. godine


3KuP31lNA CRNL 00RL 24. 3ALlvA


PRLU3LUNlK

Ranko Krivokapio


194
62 - 25 20. 2011.

470.
Na osnovu lana 24 stav 2 Zakona o bibliotekoj djelatnosti (Slubeni list CG, broj
49/10), Ministarstvo kulture, donijelo je

P R A V I L N I K
O MJERAMA ZA UVANJE I ZATITU BIBLIOTEKE GRAE


I OSNOVNE ODREDBE
lan 1
Ovim pravilnikom propisuju se mjere za uvanje i zatitu biblioteke grae.

lan 2
Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za fizika lica u mukom rodu podrazumijevaju
iste izraze u enskom rodu.

II PROSTORIJE U KOJIMA SE SMJETA BIBLIOTEKA GRAA

lan 3
Prostorije u kojima je smjetena biblioteka graa, treba da:
1) su sagraene od vrstog materijala koji nije podloan oteenju od trusnih uticaja,
prodiranju podzemnih i povrinskih voda, uticaju buke i drugim fizikim dejstvima koja bi
mogla otetiti biblioteku grau;
2) imaju obezbijeene mjere zatite od: udara groma, poara, vlage, suneve svjetlosti,
atmosferskih uticaja, provala, biolokih, hemijskih i drugih uzronika koji mogu dovesti
do oteenja ili propadanja biblioteke grae;
3) budu prilagoene za transport i manipulisanje bibliotekom graom.

lan 4
Prostorije u kojima je smjetena biblioteka graa treba da budu udaljene od objekata koji
svojim tetnim uticajem mogu dovesti do oteenja biblioteke grae.

lan 5
Prostorije u kojima je smjetema biblioteka graa, a koje se obezbjeuju odgovarajuim
sigurnosnim instalacijama (protivpoarnim i protivprovalnim), kontroliu se i odravaju u skladu
sa posebnim propisima.

lan 6
Mjere preventivne zatite prostorija u kojima je smjetena biblioteka graa obuhvataju:
1) zagrijavanje prostorija bez pei sa otvorenim plamenom;
2) redovno kontrolisanje i odravanje elektrinih, vodovodnih, kanalizacionih i instalacija za
grijanje;
3) zatitu od prodora podzemnih voda.

lan 7
Biblioteka je duna da u svoje prostorije obavezno postavi aparate za gaenje poara
pomou ugljendioksida.

lan 8
Ako se zgrada biblioteke nalazi na terenu podlonom poplavama, biblioteka graa ne
smije biti smjetena u suterenskim prostorijama.
195
20. 2011. 63 - 25

Ukoliko je biblioteka graa smjetena u prizemlju, najnie police treba da budu podignute
najmanje 30 cm od poda.

lan 9
Prostorije za smjetaj biblioteke grae treba da imaju odgovarujuu ventilaciju i
osvjetljenje i treba ih redovno istiti i provjetravati.
U prostorijama iz stava 1 ovog lana, treba obezbjediti optimalnu mikroklimu (relativna
vlanost vazduha 45 - 60%, temperatura vazduha 16 - 20 C).
Za osvjetljenje prostorija iz stava 1 ovog lana, koriste se svjetlosni izvori koji nemaju
hemijsko, fotohemijsko i bioloko djejstvo na biblioteku grau i to:
1) fluorescentne cijevi sa zatitnom maskom, ija se povrina ne zagrijava preko 80 C;
2) standardne elektrine sijalice, zatiene kuglom od matiranog stakla i udaljene od
biblioteke grae najmanje 30 cm.

lan 10
Za osvjetljavanje izloene biblioteke grae-dokumenata tampanih ili pisanih mastilom
ili bojom na bazi ugljenika, jaina upadne svjetlosti ne smije biti vea od 150 luksa a za
iluminirane rukopise ne smije prei 50 luksa.

lan 11
Optimalni mikroklimatski uslovi postiu se:
1) korienjem klima ureaja koji istovremeno odravaju potrebnu temperaturu, vlanost i
preiavanje vazduha i obezbeuju njegovu cirkulaciju;
2) provjetravanjem (uz laganu promaju) po suvom sunanom danu od 9 do 14 sati;
3) zagrijavanjem ili hlaenjem prostorija;
4) upotrebom dehidratacionih sredstava (silikagela, kalcijumhlorida ili kalcijumhidroksida)
kada se pravilnim reimom provjetravanja vlanost ne moe smanjiti.

lan 12
Prostorije u kojima je smjetena biblioteka graa treba redovno kontrolisati od pojave
mikroorganizama, insekata, glodara i sl. i uoenu pojavu treba odmah prijaviti.
U sluaju pojave razvoja mikroorganizama, zaraeni materijal treba odmah da se izdvoji i
dezinfikuje.
Ako infekcija zahvati vei dio grae ili se uoi pojava insekata ili glodara, dezinfekciju,
dezinsekciju i saniranje treba povjeriti strunim licima.
U prostorijma u kojima je smjetena biblioteka graa, jednom godinje se vri
dezinfekcija, dezinsekcija i deratizacija, a po preporuci konzervatora i ee.

III USLOVI SMJETAJA I UVANJA BIBLIOTEKE GRAE

lan 13
Biblioteke su dune da biblioteku grau uvaju i tite od propadanja koje moe izazvati:
vlaga, prekomjerno sunevo ili vjetako svijetlo, bioloki ili atmosferski uticaji, neistoa i
odstupanja od optimalne temperature.

lan 14
Biblioteku grau treba smjetati na police, u ormare za smjetaj i fioke odgovarajuih
oblika, dimenzija i materijala. Znaajnija biblioteka graa uva se na visoijim policama.
Police i ormari za smjetaj ne smiju se postavljati uz spoljne zidove niti uz izvore toplote.
196
64 - 25 20. 2011.

U ormarima je potrebno osigurati stalnu cirkulaciju vazduha otvorima na bonim
stranicama ili sedminim provjetravanjem.
Na mjesta gdje je smjetena biblioteka graa postavljaju se, prema potrebi drai,
podupirai, graninici i pregrade radi spreavanja deformacija i oteenja biblioteke grae.

lan 15
Biblioteka graa smjeta se na police od nerajueg elika, odnosno lakiranog ili
obojenog metala.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, za biblioteku grau koja je dostupna korisnicima
(slobodan pristup), mogu se koristiti i drvene police.
irina police za knjige iznosi od 20 do 30 cm, a za publikacije velikog formata (novine i
sl.) od 40 do 45 cm. Na duni metar police smjetaju se, u prosjeku, od 30 do 33 knjige.
Prvi i posljednji red knjiga treba da bude odvojen od poda, tavanice i zidova od 15 do 20
cm, zbog slobodne cirkulacije vazduha i spreavanja oteenja od kondenzacije na najhladnijim
mestima.

lan 16
Biblioteka graa se, radi uvanja i zatite smjeta, po pravilu na sljedei nain:
1) knjige iste ili priblino iste veliine jedna pored druge vertikalno na police ili u ormare;
2) novine i asopise i drugi materijal velikog formata treba smjetati horizontalno;
3) povelje i diplome smjetaju se poloene u kutijama od neutralnog kartona;
4) planovi, skice, crtei, reprodukcije i plakati formata 100 x 65 cm smjetaju se horizontalno
raireni u specijalnim metalnim ormarima sa odjeljcima za izvlaenje (fiokama);
5) plakati i mape preko formata 100 x 65 cm uvaju se namotani na vrste valjke od kartona
iji prenik ne smije biti manji od 10 cm;
6) arhivski dokumenti smjetaju se u odgovarajuim kutijama ili koricama od lakog ili
vrstog neutralnog kartona;
7) gramofonske ploe uvaju se u originalnom pakovanju proizvoaa (u glatkim omotima
od acetata, celuloze ili polietilena i zatitnom omotu od kartona) i smjetaju se vertikalno u
ormare ili police, podijeljene na sekcije od 150 do 225 mm s voicama ili ljebovima koji
dre svaku plou posebno;
8) magnetofonske trake uvaju se namotane na kalemove u kutijama od metala ili plastine
mase, u horizontalnom poloaju, diskete, cd i dvd romovi, se uvaju u proizvoaevom
omotu vertikalno, a audio kasete u originalnom pakovanju vertikalno, kutije i ormari u ko-
jima se uvaju magnetni mediji ne smiju biti od materijala koji se moe magnetisati, odno-
sno u blizini ureaja koji stvaraju magnetno polje (transformator, elektromotor, gromo-
branski provodnik);
9) foto-materijal na papiru i staklu smjeta se u omotima od neutralnog papira;
10) mikrofilmovi u stripu smjetaju se u kovertama od neutralnog papira, pri emu koverte ne
smiju biti vrsto pakovane u kutiji;
11) mikrofilmovi dui od 15 m namotavaju se na kalemove od nerajueg metala ili postojane
plastine mase, prenika najmanje 25 mm, namotani mikrofilmovi uvaju se u metalnim ili
plastinim kutijama dobro zatvoreni;
12) kataloki listii uvaju se u odgovarajuim katalokim ormarima u koje se smjetaju kata-
loke kutije, kataloke kutije koje treba da budu od drveta, metala ili tvrde plastike, dimen-
zija 14 x 45 cm, i koje su obezbijeene ipkama ili staklom od vaenja katalokih listia.



197
20. 2011. 65 - 25

lan 17
Biblioteka graa osjetljiva na manipulaciju skida se sa polica iskljuivo hvatanjem za
hrbat, odnosno, ako to nije mogue ili ako je graa smjetena horizontalno ili lei u fiokama,
gornji sloj grae privremeno se odlae na pomoni pokretni sto, uzima se traena graa, a
odloena se potom vraa na mjesto.

lan 18
Biblioteka graa se moe prenositi runo, kolicima ili mehanizovanim transportom
(liftom i automobilom).
Neknjina biblioteka graa se prenosi u kutijama.
Prilikom prenosa biblioteke grae, radi izbjegavanja mehanikog oteenja potrebno je
voditi rauna o koliini i nainu pakovanja.

lan 19
Zatitno pakovanje za biblioteku grau ne smije da sadri lignin, sumpor, kisjelinu i
sredstva za izbjeljivanje, ve treba da bude izraeno od baznih jedinjenja i da ima visok sadraj
celuloze ( iznad 87 %).
Tradicionalna neknjina graa, kao i trona i osjetljiva uvezana biblioteka graa titi se
zatitnim kutijama, mapama, ovicima, kouljicama, paspartuima i sl., koji su izraeni od trajnih
materijala.
Ukoliko nije poznat hemijski sastav materijala od kojih su zatitni predmeti izraeni,
biblioteku grau je potrebno obloiti neutralnim papirom ili poliesterskom folijom, a za
oblaganje grae veih dimenzija moe se upotrijebiti neutralna tkanina.
Biblioteka graa se oblae neutralnim papirom ili poliesterskom folijom prilikom
pohranjivanja u ladice ili vjeanja na metalne drae u ormarima.
Novija uvezana biblioteka graa preventivno se moe zatititi oblaganjem korica folijama
ija je iskljuiva namjena zatita knjiga, uz miljenje nacionalne biblioteke.
Upotreba folija nije doputena za kone i pergamentne korice, korice biblioteke grae
koja ima status kulturnog dobra, kao ni za biblioteku grau iz zaviajnih zbirki.
Rijetki i unikatni pojedinani dokumenti (pisma i sl.) se smjetaju u fascikle izraene od
meko uvezanih araka papira izmeu kojih su uloeni listovi na iju se prednju stranu fiksiraju
pojedinani dokumenti, a korice su napravljene od debljeg neutralnog papira.
Fotodokumenti, filmovi, PVC ploe, zapisi na magnetskom i optikom disku pohranjuju se
u zatitne omote ili kutije izraene od odgovarajuih polimernih materijala koji se slau na police
ili u ladice jedna pored druge.

lan 20
Crno-bijele pozitive i negative filmova treba uvati na temperaturi ispod 18 C i pri
relativnoj vlanosti od 30 do 40 %.
Fotografsku grau u boji treba smjestiti u hladne prostorije (ispod 2C) i pri relativnoj
vlanosti od 30 do 40 %.
Stare filmove ( sa acetatnom podlogom) i nove filmove (na poliesterskoj podlozi) treba
uvati u umjereno hladnim i hladnim prostorijama (ispod 4 C) i pri relativnoj vlanosti od 30 %.
Mikrofilmove treba uvati u prostorijama sa klima ureajima pri temperaturi od 10 do
15C i relativnoj vlanosti od 30 do 35%.
Gramofonske ploe treba uvati na temperaturi od 10 do 21C pri relativnoj vlanosti od
40 do 55%.
U prostorijama u kojima se presluavaju ploe ne smije biti praine.
198
66 - 25 20. 2011.

Magnetofonske trake treba uvati na temperaturi od 4 do 16C i relativnoj vlanosti od 40
do 60%.

lan 21
Biblioteke su dune da, radi zatite biblioteke grae iz lana 20 ovog pravilnika u
prostorijama za smjetaj grae, itaonicama i prostorijama za izlaganje grae obezbjede sljedeu
opremu:
1) mjerne instrumente za kontinuirano praenje temperature i relativne vlanosti vazduha;
2) ovlaivae i/ili odvlaivae vazduha;
3) ventilator;
4) klima ureaje ili klima ormare radi pohrane najvrijednije i najosjetljivije grae;
5) roletne ili druga sredstva zatite od prekomjernog svijetla;
6) folije s UV-filterima za prozore i staklene vitrine i fluorescentne lampe;
7) i drugu opremu prema potrebi.

lan 22

Prilikom ispisivanja katalokih oznaka i folijacije biljeke na bibliotekoj grai upisuju se
mekom B grafitnom olovkom laganim pritiskom kako ne bi dolo do oteenja podloge.
Kod stare knjige signature se upisuju na prvom slobodnom predlistu, odnosno na poleini
lista kod neknjine grae (grafike, crtei, geografske karte i sl.).
Kada se signira graa (mikrofilmovi, ploe, kasete, diskete, CD-ROM-ovi i sl.), signature
se piu na naljepnici ili na trajnom papiru koji se lijepi trajnim ljepilom na ovitke, omote,
kouljice i sl.

lan 23
Zaposleni u biblioteci su duni da kontinuirano pregledaju biblioteku grau radi
odstranjivanja kisjelih umetaka koji nijesu sastavni dio grae (komadii papira, presovano cvijee
ili lie i sl.).
Prilikom obrade i korienja biblioteke grae nije dozvoljena upotreba ljepljivih traka,
spajalica, pribadaa, gumenih vrpci i sl.
Ukoliko se sa stare grae umeci ne mogu ukloniti jednostavnim zahvatom, uklanjanje se
vri na nain koji predloi biblioteki konzervator.

lan 24
Prilikom korienja biblioteke grae treba da:
1) povrina na kojoj se izlae graa bude ravna, postavljena horizontalno ili pod nagibom
koji ne prelazi 10, odnosno vertikalno snadbjevena posebnim draem;
2) se otvorene stranice grae pridravaju pomou traka ili vrpci od acetat-celuloze,
polietilena, svile, pamuka ili lana i ne mogu se koristiti ljepljive trake ili metalne igle;
3) se otvorena graa koja je izloena due vrijeme, jednom mjeseno ili ee ostavi da
zatvorena stoji na ravnoj podlozi 24 sata.

Radi zatite biblioteke grae, u svakoj itaonici na vidnom mjestu treba istai uputstva o
rukovanju i korienju grae (standardne i nestandardne), kao i uputstva o pravilima korienja
grae.

lan 25
Radi zatite originalnog primjerka biblioteke grae, graa se moe prenositi na drugi
medij, odnosno preformatirati.
199
20. 2011. 67 - 25

Pri preformatiranju biblioteke grae na drugi medij, treba voditi rauna o vrsti grae
(rijetka graa), stanju originalnog primjerka, zatiti originalnog primjerka od moguih oteenja
pri daljem korienju, broju primjeraka i njihovom razmjetaju, mjerama za zatitu originalnog
primjerka, odgovarajuoj opremi za kvalitetno oitavanje prenesenog zapisa i trokovima i
vremenu koji su potrebni da bi se sproveo taj postupak.
U zavisnosti od vrijednosti i stanja grae, kao i od raspoloive opreme, preformatiranje
biblioteke grae vri se:
1) fotokopiranjem;
2) mikrofilmovanjem;
3) digitalizacijom.

lan 26
Mjere zatite biblioteke grae obuhvataju i poslove na njenoj konzervaciji i restauraciji.
Oteena biblioteka graa, koju nije opravdano rashodovati, upuuje se, u zavisnosti od
stanja, na konzervaciju i restauraciju u nacionalnu biblioteku.
Za oteeni materijal kome je potrebna konzervacija i restauracija pravi se prioritetna lista
radova.
Izbor metode koja e se primijeniti pri konzervaciji ili restauraciji zavisi od stanja u kome
se biblioteka graa nalazi i od njenog znaaja.

lan 27
Mjere zatite obuhvataju, povez i prepovez biblioteke grae.
Do povezivanja biblioteka graa uva se u privremnim koricama sa ispisanim naslovom,
goditem i brojevima svezaka.
Pri povezivanju periodinih publikacija, treba voditi rauna o tome da debljina povezane
cjeline ne bude vea od 8,5 cm za asopise manjeg formata, a 5 cm za novine i asopise veeg
formata.

lan 28
Mjere zatite biblioteke grae u vanrednim okolnostima odreuju se u skladu sa
posebnim propisom kojim se ureuje zatita i spaavanje.

IV ZAVRNA ODREDBA

lan 29
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne
Gore.

Broj: 04-1191
Cetinje, 19. aprila 2011. godine


Ministar,
Prof. Branislav Miunovi, s.r.

200
201
202
203

1282.
Na osnovu lana 15 stav 2 Zakona o bibliotekoj djelatnosti ("Slubeni list CG" broj 49/10), Ministarstvo
kulture, donijelo je
PRAVILNIK
O BLIIM USLOVIMA ZA OBAVLJANJE BIBLIOTEKE DJELATNOSTI
("Sl. list Crne Gore", br. 58/11 od 06.12.2011)
lan 1
Uslovi za obavljanje biblioteke djelatnosti Nacionalne, Narodnih i specijalnih biblioteka blie se propisuju ovim
pravilnikom.
lan 2
Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za fizika lica u mukom rodu podrazumjevaju iste izraze u enskom
rodu.
lan 3
Nacionalna biblioteka moe da obavlja biblioteku djelatnost, ako ima:
1) biblioteku grau koja je:
- organizovana u fondove i specijalne zbirke: nacionalni fond knjiga i periodike; osnovni fond knjiga i
periodike; zbirka stare i rijetke knjige; zbirka legata; kartografsko-geografska zbirka; zbirka rukopisa i
dokumenata; zbirka muzikalija, fonodokumenata i audiovizuelne grae; likovno-grafika zbirka; zbirka
neknjine grae, i od nacionalnog su znaaja;
- struno obraena sa odgovarajuom bibliotekom dokumentacijom.
2) prostor za:
- smjetaj i uvanje biblioteke grae;
- obradu biblioteke grae;
- korisnike: itaonca za istraivae, za studente, za specijalne zbirke i internet itaonica;
- izlaganje biblioteke grae, za povremene izlobe;
- organizovanje i izvoenje seminara, kurseva i radionica;
- biblioteku dokumentaciju;
- radionice za previntivnu i trajnu zatitu biblioteke grae;
- knjigovezaku radionicu;
- funkcionisanje biblioteko-informacionog sistema;
- digitalizaciju i mikrofilmovanje;
- sanitarni vor odvojen za korisnike.
3) opremu za:
- obradu biblioteke grae;
- smjetaj i uvanje biblioteke grae;
- sprovoenje mjera zatite biblioteke grae, (restauracija i konzervacija);
- smjetaj i uvanje biblioteke dokumentacije;
- digitalizaciju i mikrifilmovanje;
- knjigovezake poveze;
- pristup internetu odgovarujue brzine protoka.
4) struno osoblje, i to najmanje:
- jednog bibliotekara za svaku specijalnu zbirku biblioteke grae; tri bibliotekara za nacionalni fond i 15
bibliotekara za osnovni fond;
- etiri bibliografa;
- tri konzervatora-restauratora;
- jednog informatiara;
- tri via knjiniara za obavezni primjerak i razmjenu publikacija;
- deset knjiniara za inventarisanje biblioteke grae.
lan 4
Narodna biblioteka moe da obavlja biblioteeku djelatnost ako ima:
1) biblioteku grau, i to:
- najmanje 10.000 jedinica biblioteke grae, organizovane u tri zbirke: zaviajni fond, osnovni fond i
fond za djecu;
- strukturu biblioteke grae koja odgovara svim korisnicima bez obzira na uzrast, pol, obrazovanje,
Katalog propisa v3.05
Strana: 1
204

invaliditet, jezik, nacionalnu, vjersku, etniku ili politiku pripadnost.
2) prostor od najmanje 200 m2, za:
- smjetaj i uvanje biblioteke grae;
- obradu biblioteke grae;
- za korisnike, sa najmanje 10 itaonikih mjesta;
- za rad korisnicima;
- odvojen za djeije odjeljenje;
- sanitarni vor.
3) opremu za:
- obradu i korienje biblioteke grae;
- smjetaj i uvanje biblioteke grae;
- pristup internetu.
4) struno osoblje, i to najmanje:
- tri struna lica sa poloenim strunim ispitom od kojih je jedan bibliotekar.
lan 5
Specijalna biblioteka moe da obavlja svoju djelatnost ako ima:
1) biblioteku grau:
- od najmanje 2.500 jedinica, koja moe biti organizovana u jednu ili vie zbirki;
- koja je komplementarna sa djelatnou koju obavlja ustanova, preduzee, dravni organ, udruenje
graana, vjerska zajednica ili drugo pravno lice u ijem sastavu se biblioteka nalazi.
2) prostor od najmanje 50 m2, za:
- smjetaj i uvanje biblioteke grae;
- obradu biblioteke grae;
- korisnike biblioteke;
- sanitarni vor.
3) opremu za:
- obradu biblioteke grae;
- smjeaj i uvanje biblioteke grae;
- korienje;
- pristup inernetu.
4) struno osoblje, i to najmanje:
- jednog bibliotekara.
lan 6
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".
Broj: 04-2544
Cetinje, 25. novembra 2011. godine
Ministar,
Prof. Branislav Miunovi, s.r.
Katalog propisa v3.05
Strana: 2
205

1283.
Na osnovu lana 37 stav 6 Zakona o bibliotekoj djelatnosti ("Slubeni list CG", broj 49/10), Ministarstvo
kulture, donijelo je
PRAVILNIK
O BLIIM USLOVIMA I NAINU VRENJA POSLOVA MATINE BIBLIOTEKE DJELATNOSTI
("Sl. list Crne Gore", br. 58/11 od 06.12.2011)
lan 1
Ovim pravilnikom ureuju se blii uslovi i nain vrenja poslova matine biblioteke djelatnosti (u daljem tekstu:
matini poslovi).
lan 2
Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za fizika lica u mukom rodu podrazumijevaju iste izraze u enskom
rodu.
lan 3
Matine poslove, saglasno Zakonu, obavljaju nacionalna biblioteka, narodne biblioteke i univerziteteske
biblioteke.
lan 4
Biblioteke iz lana 3 ovog pravilnika mogu obavljati matine poslove pod uslovom da imaju:
1) zaposlenog jednog bibliotekara;
2) znaajnu zbirku biblioteke prirune i strune literature;
3) biblioteku grau obraenu prema savremenoj tehnologiji obrade i meunarodnim standardima;
4) razvijenu djelatnost koja obezbjeuje uspjeno obavljanje matinih poslova na formiranju kataloga,
zajednikih baza podataka, usklaivanje nabavke biblioteke grae i funkcionisanje meubiblioteke
pozajmice na matinom podruju.
lan 5
Matini poslovi se obavljaju kroz jedinstveni sistem matinih biblioteka koji se ostvaruje kroz djelovanje
nacionalne biblioteke, narodnih i univerzitetskih matinih biblioteka.
Broj strunih lica koja obavljaju matine poslove utvruje se aktom o sistematizaciji radnih mjesta biblioteke u
zavisnosti od sloenosti matinih poslova i od broja biblioteka za koje se matina djelatnost obavlja, u skladu sa
lanom 4 ovog pravilnika.
lan 6
Matine biblioteke obilaze biblioteke nad kojima vre matine poslove najmanje jednom godinje, o emu se
biblioteka koja se obilazi pismeno obavjetava.
lan 7
O izvrenim matinim poslovima, lice koje obavlja tu djelatnost sastavlja zapisnik.
Zapisnik o izvrenim matinim poslovima sadri: naziv matine biblioteke i ime lica koje je izvrilo matine
poslove; naziv biblioteke u kojoj su matini poslovi izvreni; sadraj poslova, vrijeme obavljanja i imena prisutnih
lica; prikaz i ocjenu utvrenog stanja, strune savjete i inicirane mjere za otklanjane nedostatka ili nepravilnosti
koje treba otkloniti i potpis lica koje je obavilo matine poslove.
Jedan primjerak zapisnika se dostavlja biblioteci u kojoj su izvreni matini poslovi, a jedan primjerak ostaje
matinoj biblioteci.
lan 8
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".
Broj: 04-2545
Cetinje, 25. novembra 2011. godine
Ministar,
Prof. Branislav Miunovi, s.r.
Katalog propisa v3.05
Strana: 1
206
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 2 i lana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skuptina
Crne Gore 24. saziva, na 10. ednici prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 27.
jula 2010. godine , donijela je



Z ZZ Z A AA A K KK K O OO O N NN N
O MUZEJSKOJ DJELATNOSTI O MUZEJSKOJ DJELATNOSTI O MUZEJSKOJ DJELATNOSTI O MUZEJSKOJ DJELATNOSTI


I II I. .. . OSNOVNE ODRE OSNOVNE ODRE OSNOVNE ODRE OSNOVNE ODREDBE DBE DBE DBE


Predmet Predmet Predmet Predmet

lan 1 lan 1 lan 1 lan 1
Ovim zakonom ureuju se ciljevi i sadraj muzejske djelatnosti, vrste muzeja, uslovi
za obavljanje muzejske djelatnosti, nain vrenja muzejskih poslova, koordinacija rada
muzeja, muzejsko osoblje i druga pitanja od znaaja za obavljanje muzejske djelatnosti.

Muzejska djelatnost Muzejska djelatnost Muzejska djelatnost Muzejska djelatnost

lan 2 lan 2 lan 2 lan 2
(1) Muzejska djelatnost obuhvata: sakupljanje, uvanje, zatitu, istraivanje, strunu i
naunu obradu, dokumentovanje, sistematizaciju u zbirke, prezentaciju i valorizaciju
muzejskog materijala i muzejskih lokaliteta.
(2) Obavljanjem muzejske djelatnosti stvaraju se uslovi da se sauvaju prirodna,
civilizacijska i kulturna materijalna i nematerijalna dobra, kao dio nacionalne i opteljudske
batine, radi zadovoljavanja kulturnih, naunih i obrazovnih potreba pojedinca i drutva.
(3) Muzejsku djelatnost obavljaju muzeji, pod uslovom i na nain propisan ovim
zakonom.
Javni interes Javni interes Javni interes Javni interes

lan 3 lan 3 lan 3 lan 3
(1) Muzejska djelatnost je od javnog interesa.
(2) Javni interes u muzejskoj djelatnosti ostvaruje se:
1) istraivanjem, prikupljanjem i prouavanjem muzejskog materijala;
2) organizovanjem stalnih i povremenih izlobi;
3) obavjetavanjem javnosti o radu muzeja;
4) objavljivanjem podataka o muzejskom materijalu i muzejskoj dokumentaciji.

Posebna zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Posebna zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Posebna zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Posebna zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije

lan 4 lan 4 lan 4 lan 4
(1) Muzejski materijal i muzejska dokumentacija tite se u skladu sa ovim zakonom,
bez obzira na oblik svojine u kojem se nalaze.
(2) Na muzejski materijal i muzejsku dokumentaciju koji imaju status kulturnog dobra
primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureuju kulturna dobra.



207
2
Znaenje izraza Znaenje izraza Znaenje izraza Znaenje izraza

lan 5 lan 5 lan 5 lan 5
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
1) matini muzej matini muzej matini muzej matini muzej je javni muzej koji je ovlaen da vri poslove matine muzejske
djelatnosti;
2) muzejski materijal muzejski materijal muzejski materijal muzejski materijal ine sve vrste predmeta koji se sakupljaju, opisuju i prezentuju
kao dio kulturne ili prirodne batine;
3) muzejski predmet muzejski predmet muzejski predmet muzejski predmet je predmet batine, struno i nauno obraen, klasifikovan pre-
ma muzejskim kategorijama i pohranjen u muzeju;
4) muzejska zbirka muzejska zbirka muzejska zbirka muzejska zbirka je osnovna forma organizacije muzejskih predmeta u muzeju;
5) muzejska dokumentacija muzejska dokumentacija muzejska dokumentacija muzejska dokumentacija je oblik strunog i naunog opisivanja muzejskog pred-
meta, radi njegove identifikacije, utvrivanja porijekla, valorizacije i prezentacije;
6) informacioni sistem informacioni sistem informacioni sistem informacioni sistem je elektronska obrada baze podataka muzejske dokumen-
tacije;
7) muzejska kategorija muzejska kategorija muzejska kategorija muzejska kategorija je stepen kulturno istorijske vrijednosti muzejskog predmeta
koja je utvrena na osnovu njegove struno-analitike obrade u postupku izrade muzejske
dokumentacije;
8) revizija revizija revizija revizija je struna provjera postojanja, stanja, stepena zatite i uslova uvanja
muzejskog materijala i muzejske dokumentacije;
9) provjera porijekla provjera porijekla provjera porijekla provjera porijekla je utvrivanje istorijata predmeta od vremena njegovog pro-
nalaska ili stvaranja do danas;
10) lokalitet lokalitet lokalitet lokalitet je zajedniko djelo ovjeka i prirode, odnosno podruje koje je djelimino
izgraeno i dovoljno osobeno i homogeno da se moe topografski definisati.


II II II II. .. . MUZEJI MUZEJI MUZEJI MUZEJI

Pojam i vrste muzeja Pojam i vrste muzeja Pojam i vrste muzeja Pojam i vrste muzeja

lan 6 lan 6 lan 6 lan 6
(1) Muzej je neprofitna ustanova u slubi drutva i njegovog razvoja otvorena za
javnost, koja sakuplja, konzervira, istrauje i prezentuje materijalne dokaze o ljudima,
ivotnoj sredini i prirodi, radi izuavanja, valorizacije, edukacije i estetskog doivljaja.
(2) Prema vrsti muzejskih zbirki muzeji mogu biti kompleksni i specijalizovani, a
prema osnivau javni, privatni i muzeji vjerskih zajednica.

Kompleksni i specijalizovani muzeji Kompleksni i specijalizovani muzeji Kompleksni i specijalizovani muzeji Kompleksni i specijalizovani muzeji

lan 7 lan 7 lan 7 lan 7
(1) Kompleksni muzej ima najmanje dvije razliite zbirke muzejskih predmeta koje
predstavljaju istorijske, etnografske, arheoloke, umjetnike, tehnike, prirodnjake ili druge
karakteristike podruja za koje je osnovan.
(2) Specijalizovani muzej ima najmanje jednu zbirku muzejskih predmeta od interesa
za jednu ili vie naunih disciplina, odnosno jednu ili vie specifinih drutvenih ili privrednih
djelatnosti.
(3) Specijalizovani muzej je i muzej na otvorenom (prirodni, istorijski, etnografski
arheoloki i dr.).



208
3
Javni i privatni muzeji Javni i privatni muzeji Javni i privatni muzeji Javni i privatni muzeji

lan 8 lan 8 lan 8 lan 8
(1) Javni muzej moe osnovati drava ili opina.
(2) Privatni muzej moe osnovati domae i strano pravno ili fiziko lice u skladu sa
zakonom.
(3) Vie osnivaa iz stava 2 ovog lana moe zajedniki osnovati muzej, a meusobna
prava i obaveze osnivaa ureuju se ugovorom.

Osnivanje i rad muzeja Osnivanje i rad muzeja Osnivanje i rad muzeja Osnivanje i rad muzeja

lan 9 lan 9 lan 9 lan 9
(1) Muzej se osniva kao ustanova kulture (samostalni muzej) ili organizuje kao dio
druge ustanove, odnosno drugog pravnog lica (muzej u sastavu).
(2) Javni muzej se osniva kao samostalni muzej.

Primjena drugih Primjena drugih Primjena drugih Primjena drugih propisa propisa propisa propisa

lan 10 lan 10 lan 10 lan 10
Na osnivanje, status, upravljanje, rukovoenje, finansiranje, statusne promjene,
prestanak rada i druga pitanja od znaaja za rad samostalnog muzeja primjenjuju se
odredbe zakona kojim se ureuju ustanove kulture, ako ovim zakonom nije drukije
odreeno.
Uslovi za obavljanje djelatnosti Uslovi za obavljanje djelatnosti Uslovi za obavljanje djelatnosti Uslovi za obavljanje djelatnosti

lan 11 lan 11 lan 11 lan 11
(1) Muzej moe da obavlja djelatnost, ako ima:
1) odgovarajui muzejski materijal;
2) prostor i opremu za smjetaj, uvanje, korienje i prezentaciju muzejskog ma-
terijala;
3) sredstva za kontinuirano obavljanje djelatnosti;
4) struno osoblje.
(2) Blie uslove iz stava 1 ovog lana, zavisno od vrste muzeja, propisuje organ drav-
ne uprave nadlean za poslove kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo).
(3) Ispunjenost uslova za poetak obavljanja djelatnosti muzeja utvruje Ministarstvo
i daje odobrenje za rad.
(4) Odobrenje iz stava 3 ovog lana dostavlja se nadlenom matinom muzeju.

Provjera ispunjavanja uslova Provjera ispunjavanja uslova Provjera ispunjavanja uslova Provjera ispunjavanja uslova

lan 12 lan 12 lan 12 lan 12
Ministarstvo je duno da redovno, a najmanje jednom u tri godine, provjerava da li
muzej ispunjava propisane uslove za rad.

Prestanak Prestanak Prestanak Prestanak rada rada rada rada muzeja muzeja muzeja muzeja

lan 13 lan 13 lan 13 lan 13
(1) U sluaju prestanka rada muzeja, osniva muzeja duan je da obezbijedi smjetaj i
zatitu raspoloivog muzejskog materijala i muzejske dokumentacije.
(2) Odluka o smjetaju muzejskog materijala i muzejske dokumentacije iz stava 1 ovog
lana donosi se po prethodno pribavljenom miljenju nadlenog matinog muzeja.
209
4
Registar muzeja Registar muzeja Registar muzeja Registar muzeja

lan 14 lan 14 lan 14 lan 14
(1) Muzeji se upisuju u Registar muzeja (u daljem tekstu: Registar).
(2) Registar vodi Ministarstvo.
(3) Muzej je duan da dostavi Ministarstvu podatke potrebne za voenje Registra.
(4) Sadraj i nain voenja Registra propisuje Ministarstvo.


III III III III. .. . OBAVLJANJE MUZEJSKE DJELATNOSTI OBAVLJANJE MUZEJSKE DJELATNOSTI OBAVLJANJE MUZEJSKE DJELATNOSTI OBAVLJANJE MUZEJSKE DJELATNOSTI

Sakup Sakup Sakup Sakupljanje muzejskog materijala ljanje muzejskog materijala ljanje muzejskog materijala ljanje muzejskog materijala

lan 15 lan 15 lan 15 lan 15
(1) Sakupljanje muzejskog materijala vri se terenskim istraivanjem, otkupom,
poklonom, razmjenom i na drugi nain, u skladu sa zakonom.
(2) Muzej je duan da utvrdi program sakupljanja muzejskog materijala za period od
pet godina.
(3) Muzeji su duni da meusobno sarauju i usklauju programe sakupljanja i da
sporazumno utvrde podruja i granice sakupljanja muzejskog materijala.
(4) Program sakupljanja muzejskog materijala donosi organ upravljanja muzeja.
(5) Prilikom sakupljanja materijala muzeji su duni da sprovedu postupak provjere
porijekla svakog predmeta.

Zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije Zatita muzejskog materijala i muzejske dokumentacije

lan 16 lan 16 lan 16 lan 16
(1) Muzeji su duni da sprovodu preventivnu i trajnu zatitu muzejskog materijala,
muzejskih predmeta i muzejske dokumentacije.
(2) Preventivna zatita obuhvata: obezbjeivanje optimalnih mikroklimatskih i svje-
tlosnih uslova, unitavanje tetoina, kontrolu pristupa osoblja i korisnika, zatitu od djelo-
vanja tetnih materija i ostale preventivne postupke.
(3) Preventivna zatita muzejskog materijala sprovodi se u prostoru za uvanje i izla-
ganje, radionicama, bibliotekama, arhivima i u transportu.
(4) Trajna zatita muzejskog materijala se sporovodi primjenom konzervatorsko-resta-
uratorskih mjera u skladu sa pravilima konzervatorske struke.
(5) Obavezna mjera zatite je fotografisanje svakog muzejskog predmeta i mikrofil-
movanje inventarskih knjiga svakih pet godina.
(6) Blie uslove za zatitu muzejskog materijala i muzejske dokumentacije propisuje
Ministarstvo.

Istraivanja u muzejskoj djelatnosti Istraivanja u muzejskoj djelatnosti Istraivanja u muzejskoj djelatnosti Istraivanja u muzejskoj djelatnosti

lan 17 lan 17 lan 17 lan 17
(1) Istraivanje u muzejskoj djelatnosti je sistematsko, struno i nauno istraivanje,
radi sakupljanja, valorizacije i prezentacije muzejskog materijala.
(2) Istraivanje se vri na nain koji obezbjeuje da svi subjekti djeluju u skladu sa
strukom pri sakupljanju predmeta i podataka i da sprijee svako neetiko i nezakonito
djelovanje.
(3) Istraivanje i sakupljanje muzejskog materijala vri se u skladu sa zakonima koji-
ma se ureuju kulturna dobra i zatita prirode.
210
5
Struna obrada muzejskog materijala Struna obrada muzejskog materijala Struna obrada muzejskog materijala Struna obrada muzejskog materijala

lan 18 lan 18 lan 18 lan 18
Struna obrada muzejskog materijala obuhvat
1) identifikaciju, determinaciju, klasifikaciju i kategorizaciju;
2) analizu i opis;
3) vrednovanje i interpretaciju;
4) prouavanje;
5) dokumentovanje.

Muzejska dokumentacija Muzejska dokumentacija Muzejska dokumentacija Muzejska dokumentacija

lan 19 lan 19 lan 19 lan 19
(1) Muzej je duan da vodi dokumentaciju o muzejskom materijalu.
(2) Muzej je duan da vodi knjigu inventara, knjigu ulaza i izlaza muzejskog
materijala, kataloge muzejskih zbirki, elektronsku bazu podataka, kao i druge propisane
evidencije.
(3) Nain voenja, vrste i sadraj dokumentacije o muzejskom materijalu propisuje
Ministarstvo.

uvanje muzejskog materijala uvanje muzejskog materijala uvanje muzejskog materijala uvanje muzejskog materijala

lan 20 lan 20 lan 20 lan 20
Muzej je duan da primi na privremeno uvanje muzejski materijal kojem nije
obezbijeena adekvatna muzejska zatita u drugom muzeju, ako je to u skladu sa prirodom
njegove djelatnosti i ako ispunjava propisane uslove za tu vrstu materijala.

Revizija muzejskog materijala Revizija muzejskog materijala Revizija muzejskog materijala Revizija muzejskog materijala

lan 21 lan 21 lan 21 lan 21
(1) Revizijom muzejskog materijala utvruje se broj i stanje muzejskih predmeta, nivo
dokumentacione obrade i mjere zatite.
(2) Muzej je duan da vri reviziju muzejskog materijala, zavisno od vrste i obima,
periodino, a najmanje jednom u pet godina.
(3) U postupku revizije vri se otpis unitenih muzejskih predmeta.
(4) Nain, postupak i rokove revizije muzejskog materijala propisuje Ministarstvo.

Prezentacija muzejskog materijala Prezentacija muzejskog materijala Prezentacija muzejskog materijala Prezentacija muzejskog materijala

lan 22 lan 22 lan 22 lan 22
(1) Muzej je duan da organizuje stalne i povremene izlobe muzejskog materijala.
(2) Katalog stalne muzejske izlobe mora se izdati najkasnije dvije godine nakon
postavljanja izlobe, a katalog povremene muzejske izlobe prije otvaranja izlobe.
(3) Muzej moe ustanoviti naknadu za pristup muzejskom materijalu.

Javnost rada muzeja Javnost rada muzeja Javnost rada muzeja Javnost rada muzeja

lan 23 lan 23 lan 23 lan 23
(1) Muzej je duan da utvrdi i na odgovarajui nain objavi radno vrijeme, u skladu sa
potrebama graana i drugih korisnika.
211
6
(2) Muzej je duan da svakom, pojedinano ili kolektivno, omogui uvid u muzejsku
zbirku, muzejski predmet i muzejsku dokumentaciju.
(3) Muzej je duan da na odgovarajui nain omogui pristup korisnicima sa
posebnim potrebama i njihovo ukljuivanje u obavljanju muzejskih poslova u skladu sa
njihovim sposobnostima.

Iznoenje i povraaj Iznoenje i povraaj Iznoenje i povraaj Iznoenje i povraaj

lan 24 lan 24 lan 24 lan 24
(1) Muzejski materijal se ne moe trajno iznijeti u inostranstvo, osim u sluaju
razmjene.
(2) Muzejski materijal se moe privremeno iznijeti u inostranstvo radi ekspertize,
konzervacije, restauracije i prezentacije, u skladu sa zakonom kojim se ureuju kulturna
dobra.
(3) Dozvolu za privremeno iznoenje muzejskog materijala izdaje Ministarstvo, po
pribavljenom miljenju matinog muzeja.
(4) Povraaj protivpravno iznesenog i unesenog muzejskog materijala vri se u skladu
sa zakonom kojim se ureuju kulturna dobra.

Osiguranje izlobi iz inostranstva Osiguranje izlobi iz inostranstva Osiguranje izlobi iz inostranstva Osiguranje izlobi iz inostranstva

lan 25 lan 25 lan 25 lan 25
(1) Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) moe, na predlog Ministarstva, dati
garanciju za naknadu tete za muzejske predmete i izlobe iz inostranstva organizovane na
teritoriji Crne Gore od strane javnih muzeja, ako:
1) muzejski predmeti, odnosno izlobe iz inostranstva imaju posebnu naunu,
kulturnu, prirodnjaku, umjetniku ili istorijsku vrijednost, ukoliko je njihovo unoenje
uslovljeno prethodnim obezbjeenjem osiguranja;
2) su trokovi osiguranja kod osiguravajuih drutava izuzetno visoki, zbog
deklarisane vrijednosti muzejskih predmeta, a vlasnik je saglasan sa ovakvim nainom
osiguranja.
(2) Garancija se ne moe dati za muzejske predmete i izlobe koje se organizuju u
komercijalne svrhe.
Uslovi za davanje garancije Uslovi za davanje garancije Uslovi za davanje garancije Uslovi za davanje garancije

lan 26 lan 26 lan 26 lan 26
(1) Garancija iz lana 25 stav 1 ovog zakona se moe dati ukoliko je organizator
izlobe obezbijedio:
1) neprekidnu fiziku zatitu muzejskih predmeta od momenta preuzimanja do
momenta njihove predaje;
2) odravanje odgovarajuih klimatskih i drugih uslova prema vrsti muzejskih
predmeta;
3) objekte i prostorije od svih vidova rizika koji mogu da ugroze bezbjednost
muzejskih predmeta.
(2) Ispunjenost uslova iz stava 1 ovog lana utvruje Ministarstvo.

Obavljanje drugih djelatnosti Obavljanje drugih djelatnosti Obavljanje drugih djelatnosti Obavljanje drugih djelatnosti

lan 27 lan 27 lan 27 lan 27
Muzej moe obavljati i drugu djelatnost koja je od znaaja za obavljanje muzejske
djelatnosti i ostvarivanje prava korisnika.
212
7

IV IV IV IV. .. . KOPIJE MUZEJSKIH PREDMETA KOPIJE MUZEJSKIH PREDMETA KOPIJE MUZEJSKIH PREDMETA KOPIJE MUZEJSKIH PREDMETA

Izr Izr Izr Izrada kopija muzejskih predmeta ada kopija muzejskih predmeta ada kopija muzejskih predmeta ada kopija muzejskih predmeta

lan 28 lan 28 lan 28 lan 28
Po uzoru na muzejske predmete mogu se izraivati muzejske i komercijalne kopije, u
skladu sa ovim zakonom.

Muzejska kopija Muzejska kopija Muzejska kopija Muzejska kopija

lan 29 lan 29 lan 29 lan 29
(1) Muzejska kopija je novonapravljeni predmet koji vizuelno tano sa sutinskim
karakteristikama rekonstruie muzejski predmet.
(2) Muzejska kopija se izrauje kada:
1) je to potrebno iz bezbjednosnih razloga;
2) muzejski predmet propada zbog stalnog izlaganja;
3) postoji potreba za izlaganjem muzejskog predmeta izvan muzeja;
4) je muzejski predmet nestao, a postoji muzejska dokumentacija.
(3) Muzejska kopija moe da se izrauje iskljuivo za potrebe muzeja koji raspolae
muzejskim predmetom.
(4) Muzejska kopija ne smije se koristiti u komercijalne svhe.
(5) Muzej je duan da:
1) na svaku muzejsku kopiju stavi oznaku muzejska kopija;
2) za svaku muzejsku kopiju izradi sertifikat;
3) vodi registar muzejskih kopija.
(6) Sadrinu i nain voenja registra muzejskih kopija i obrazac sertifikata muzejske
kopije propisuje Ministarstvo.

Komercijalna kopija muzejskog predmeta Komercijalna kopija muzejskog predmeta Komercijalna kopija muzejskog predmeta Komercijalna kopija muzejskog predmeta

lan 30 lan 30 lan 30 lan 30
(1) Komercijalna kopija je predmet izraen po uzoru na odreeni muzejski predmet u
razmjeri razliitoj od muzejskog predmeta, radi prodaje ili drugog naina ekonomskog
iskoriavanja.
(2) Kopiju iz stava 1 ovog lana mogu da izrauju fizika i pravna lica, pod uslovima i
na nain koje odredi muzej koji raspolae muzejskim predmetom.
(3) Lica iz stava 2 ovog lana duna su da na svaku komercijalnu kopiju stave oznaku
kopija, naziv muzejskog predmeta, period i lokalitet iz kojeg potie, ime autora i naziv
muzeja kojem muzejski predmet pripada.


V VV V. .. . KOORDINACIJA RADA MUZEJA KOORDINACIJA RADA MUZEJA KOORDINACIJA RADA MUZEJA KOORDINACIJA RADA MUZEJA

Koordinacija rada Koordinacija rada Koordinacija rada Koordinacija rada

lan 31 lan 31 lan 31 lan 31
Koordinacija rada muzeja vri se kroz obavljanje poslova matine muzejske djelatnosti i
muzejskog informacionog sistema.


213
8
Matina muzejska djelatnost Matina muzejska djelatnost Matina muzejska djelatnost Matina muzejska djelatnost

lan 32 lan 32 lan 32 lan 32
(1) Matina muzejska djelatnost je obezbjeivanje trajnog, sistematskog, organizovanog
i kontinuiranog rada na razvoju i unaprjeenju muzejske djelatnosti.
(2) Matina muzejska djelatnost obuhvata:
1) pruanje strune pomoi;
2) unaprjeenje strunog rada;
3) prikupljanje, voenje i analiziranje muzejske statistike;
4) edukaciju muzejskog osoblja;
5) organizovanje strunog i naunog rada uz primjenu meunarodnih i nacionalnih
standarda u cilju unaprjeivanja i opteg razvoja muzeologije;
6) i druge poslove utvene zakonom.
(3) Zavisno od vrste muzejskih zbirki, matinu muzejsku djelatnost vre javni muzeji
koje odredi Vlada, na predlog Ministarstva.

Muzejski informacioni sistem Muzejski informacioni sistem Muzejski informacioni sistem Muzejski informacioni sistem

lan 33 lan 33 lan 33 lan 33
Radi obezbjeenja racionalnijeg i efikasnijeg korienja muzejskog materijala muzeji
se povezuju u jedinstveni muzejski informacioni sistem.

Stru Stru Stru Strune osnove za funkcionisanje ne osnove za funkcionisanje ne osnove za funkcionisanje ne osnove za funkcionisanje muzejskog informacionog sistema muzejskog informacionog sistema muzejskog informacionog sistema muzejskog informacionog sistema

lan 34 lan 34 lan 34 lan 34
Strune osnove za uspostavljanje i funkcionisanje muzejskog informacionog sistema
su:
1) standardizovana obrada muzejskog materijala i ujednaeno voenje baze
podataka u elektronskoj formi;
2) odgovarajua osposobljenost muzejskog osoblja za voenje baze podataka;
3) raunarska i komunikaciona oprema neophodna za povezivanje muzeja.

Muzejski informacioni centar Muzejski informacioni centar Muzejski informacioni centar Muzejski informacioni centar

lan 35 lan 35 lan 35 lan 35
(1) Poslovi muzejskog informacionog centra su:
1) koordinacija rada na uspostavljanju muzejskog informacionog sistema i nje-
govih servisa;
2) planiranje, instaliranje i odravanje raunarske i komunikacione opreme za
potrebe muzejskog informacionog sistema;
3) razvoj i odravanje programske opreme za potrebe muzejskog informacionog
sistema i njegovih servisa;
4) voenje centralnog kataloga muzejskog materijala;
5) upravljanje bazom podataka muzejskog informacionog sistema;
6) organizovanje pristupa elektronskoj bazi podataka;
7) struna pomo muzejima prilikom konverzije i prenosa podataka iz drugih
sistema;
8) istraivaki, razvojni i savjetodavni rad u muzejskoj djelatnosti.
(2) Poslove iz nadlenosti muzejskog informacionog centra obavlja javni muzej kojeg,
na predlog Ministrastva, odredi Vlada.

214
9
Obaveze lanica Obaveze lanica Obaveze lanica Obaveze lanica muzejskog informacionog centra muzejskog informacionog centra muzejskog informacionog centra muzejskog informacionog centra

lan 36 lan 36 lan 36 lan 36
(1) Radi ukljuivanja u muzejski informacioni sistem muzej je duan da:
1) potuje strune osnove za rad muzeja;
2) sa muzejskim informacionim centrom zakljui ugovor.
(2) Smatra se da je muzej ukljuen u muzejski informacioni sistem ako je njegova
baza podataka dostupna preko ovog sistema.

VI VI VI VI. .. . MUZEJSKO OSOBLJE MUZEJSKO OSOBLJE MUZEJSKO OSOBLJE MUZEJSKO OSOBLJE

Muzejsko osoblje Muzejsko osoblje Muzejsko osoblje Muzejsko osoblje

lan 37 lan 37 lan 37 lan 37
(1) Poslove muzejske djelatnosti mogu da vre lica koja imaju odgovarajuu vrstu i
stepen strune spreme i poloen struni ispit za obavljanje muzejske djelatnosti.
(2) Lica iz stava 1 ovog lana poslove muzejske djelatnosti vre u odreenom
strunom zvanju.
(3) Vrstu i stepen strune spreme za vrenje poslova muzejske djelatnosti i uslove,
program i nain polaganja strunog ispita propisuje Ministarstvo.
(4) Odreene strune poslove muzejske djelatnosti mogu da vre i lica koja imaju
struna ili nauna zvanja iz oblasti konzervatorske, arhivske i biblioteke djelatnosti, u
skladu sa optim aktima muzeja.

Struna zvanja Struna zvanja Struna zvanja Struna zvanja

lan 38 lan 38 lan 38 lan 38
(1) Struna zvanja u muzejskoj djelatnosti su:
1) preparator, muzejski tehniar i fotograf, sa srednjom strunom spremom;
2) vii preparator, vii muzejski tehniar i vii fotograf, sa viom strunom
spremom;
3) kustos, dokumentarista, informatiar, muzejski pedagog, sa visokom strunom
spremom;
4) vii kustos, vii dokumentarista, vii informatiar i vii muzejski pedagog,
muzejski savjetnik, savjetnik dokumentarista, savjetnik informatiar, savjetnik pedagog, sa
visokom strunom spremom i posebnim strunim referencama za obavljanje muzejske
djelatnosti.
(2) Struna zvanja iz stava 1 ta. 1, 2 i 3 ovog lana stiu se polaganjem strunog
ispita za obavljanje muzejske djelatnosti.
(3) Struna zvanja iz stava 1 taka 4 ovog lana dodjeljuje Minisatrstvo, na predlog
strune komisije, na osnovu strunih referenci i rezultata u pogledu muzejske djelatnosti.
(4) Blie uslove i nain sticanja strunih zvanja iz stava 1 ovog lana, poslove koji se
vre u odreenom strunom zvanju i obrazac uvjerenja o strunom zvanju propisuje
Ministarstvo.
Volonterski rad Volonterski rad Volonterski rad Volonterski rad

lan 39 lan 39 lan 39 lan 39
Volonterski rad u muzejima sa propisanom kolskom spremom i punim radnim
vremenom priznaje se kao struna praksa za sticanje strunog zvanja u muzejskoj
djelatnosti.

215
10
VII VII VII VII. .. . NADZOR NADZOR NADZOR NADZOR
Inspekcijski nadzor Inspekcijski nadzor Inspekcijski nadzor Inspekcijski nadzor

lan 40 lan 40 lan 40 lan 40
Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona i primjenom propisa donesenih na
osnovu ovog zakona vri Ministarstvo preko inspektora za kulturnu batinu, u skladu sa
zakonom kojim se ureuje inspekcijski nadzor.

VIII VIII VIII VIII. .. . KAZNENE ODREDBE KAZNENE ODREDBE KAZNENE ODREDBE KAZNENE ODREDBE

lan 41 lan 41 lan 41 lan 41
(1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do stostrukog iznosa minimalne zarade u
Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice, ako:
1) pone da obavlja muzejsku djelatnost prije nego to mu Ministarstvo da
odobrenje za rad (lan 11 stav 3);
2) u sluaju prestanka rada muzeja ne obezbijedi smjetaj i zatitu raspoloivog
muzejskog fonda i muzejske dokumentacije (lan 13 stav 1);
3) ne dostavi Ministarstvu podatke potrebne za voenje Registra (lan 14 stav 3);
4) ne utvrdi program sakupljanja muzejskog materijala za period od pet godina
(lan 15 stav 2);
5) ne sprovodi preventivnu i trajnu zatitu muzejskog materijala, muzejskih
predmeta i muzejske dokumentacije (lan 16 stav 1);
6) ne vodi dokumentaciju o muzejskom materijalu (lan 19 stav 1);
7) ne primi na privremeno uvanje muzejski materijal, ako je to u skladu sa
prirodom njegove djelatnosti i ako ispunjava uslove za tu vrstu materijala (lan 20);
8) ne izvri reviziju muzejske zbirke najmanje jednom u periodu od pet godina
(lan 21 stav 2);
9) ne izda katalog stalne muzejske izlobe u roku od dvije godine od dana
postavljanja izlobe, odnosno katalog privremene izlobe prije njenog otvaranja (lan 22 stav
2);
10) ne utvrdi i na odgovarajui nain ne objavi radno vrijeme muzeja u skladu sa
potrebama graana i drugih korisnika (lan 23 stav 1);
11) iskoristi muzejsku kopiju u komercijalne svrhe (lan 29 stav 4);
12) na svaku muzejsku kopiju ne stavi oznaku muzejska kopija ili ne izradi
sertifikat muzejske kopije ili ne vodi registar muzejskih kopija (lan 29 stav 5);
13) izradi komercijalnu kopiju muzejskog predmeta mimo uslova i naina koji
odredi muzej koji raspolae muzejskim predmetom (lan 30 stav 2);
14) na svaku komercijalnu kopiju muzejskog predmeta ne stavi oznaku kopija ili
naziv muzejskog predmeta, odnosno period i lokalitet iz kojeg potie, ime autora ili naziv
muzeja kojem muzejski predmet pripada (lan 30 stav 3).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se fiziko lice i odgovorno lice u pravnom
licu novanom kaznom od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj
Gori.

IX IX IX IX. .. . PRELAZNE PRELAZNE PRELAZNE PRELAZNE I II I ZAVR ZAVR ZAVR ZAVR NE NE NE NE ODREDBE ODREDBE ODREDBE ODREDBE

Podzakonsk Podzakonsk Podzakonsk Podzakonski ii i akt akt akt akti ii i

lan lan lan lan 42 42 42 42
(1) Podzakonski akti, u skladu sa ovim zakonom, donijee se u roku od est mjeseci
od dana stupanja na snagu ovog zakona.
216
11
(2) Do donoenja podzakonskih akata iz stava 1 ovog lana primjenjivae se akti koji
su vaili do stupanja na snagu ovog zakona, ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.

Ustanovljavanje Registra muzeja Ustanovljavanje Registra muzeja Ustanovljavanje Registra muzeja Ustanovljavanje Registra muzeja

lan 43 lan 43 lan 43 lan 43
Registar muzeja ustanovie se u roku od 90 dana od dana donoenja podzakonskog
akta iz lana 14 ovog zakona.

Us Us Us Usklaivanje organizacije klaivanje organizacije klaivanje organizacije klaivanje organizacije

lan 44 lan 44 lan 44 lan 44
Postojei muzeji su duni da usklade svoju organizaciju sa ovim zakonom, u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Steena prava Steena prava Steena prava Steena prava

lan 45 lan 45 lan 45 lan 45
(1) Licima koja su po ranijim propisima stekla struna zvanja za obavljanje muzejske
djelatnosti priznaju se odgovarajua struna zvanja propisana ovim zakonom.
(2) Lica koja na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju vie od 15 godina radnog
iskustva na poslovima muzejske djelatnosti u odreenom stepenu strune spreme ili zvanja
magistra ili doktora nauka u oblasti muzejske djelatnosti nijesu duna da polau struni ispit
za obavljanje muzejske djelatnosti

Prestanak ranijih propisa Prestanak ranijih propisa Prestanak ranijih propisa Prestanak ranijih propisa

lan 46 lan 46 lan 46 lan 46
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o muzejskoj
djelatnosti ( Slubeni list SRCG, br. 26/77 i 33/89).

Stupanje na snagu Stupanje na snagu Stupanje na snagu Stupanje na snagu

lan 47 lan 47 lan 47 lan 47
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu
Crne Gore.



SU-SK Broj 01-356/7
Podgorica, 27. jula 2010. godine


SKUPTINA CRNE GORE 24. SAZIVA


PREDEDNIK

Ranko Krivokapi


217
218
219
220
221
222
223
224
Na osnovu lana 14 stav 4 Zakona o muzejskoj djelatnosti (Slubeni list CG, broj
49/10), Ministarstvo kulture, donijelo je
PRAVILNIK
lan 1
Ovim pravilnikom ureuje se sadraj i nain voenja Registra muzeja (u daljem tekstu:
Registar).
lan 2
Izrazi koji se u ovom pravilniku koriste za fizika lica u mukom rodu podrazumijevaju
iste izraze u enskom rodu.
lan 3
Registar se vodi u obliku tvrdo ukoriene knjige iji su listovi numerisani.
Ovlaeno lice organa dravne uprave nadlenog za poslove kulture, prije upisa ovjerava
Registar, potpisom i peatom.
Registar moe da se vodi i u elektronskoj formi.
lan 4
Registar sadri sljedee podatke:
1) broj upisnog lista;
2) naziv muzeja;
3) sjedite muzeja;
4) vrsta muzeja;
5) naziv i sjedite osnivaa, odnosno drugog pravnog lica u okviru kojeg je organizovan
muzej;
6) broj i datum donoenja osnivakog akta;
7) broj i datum donoenja statuta i dobijanja saglasnosti;
8) broj i datum upisa u Centralni registar Privrednog suda;
9) broj i datum odobrenja o ispunjenosti uslova za poetak obavljanja djelatnosti muzeja;
10)ime i prezime direktora, odnosno rukovodioca muzeja u sastavu;
1 1)naziv i adresa organizacione jedinice van sjedita muzeja (telefon, telefaks, e-mail),
12)ime i prezime rukovodioca organizacione jedinice muzeja van sjedita muzeja;
13)podaci o statusnim promjenama muzeja;
14) napomena.
Registar se vodi na Obrascu 1 koji je odtampan uz ovaj pravilnik i ini njegov sastavni
dio.
O SADRAJU I NAINU VODJENJA REGISTRA MUZEJA
225
lan 5
Svaki upisni list u Registru ima svoj broj.
Broj upisnog lista je redni broj upisa muzeja, a sastoji se od oznake M i rednog broja upisa
odvojenog crtom.
Prilikom upisa promjena popunjava se novi upisni list sa promjenom podataka, kao i sa
podacima koji nijesu izmijenjeni. Na novi upisni list upisuje se redni broj prvog upisa muzeja,
odnosno muzeja u sastavu sa podbrojem odvojenim kosom crtom koji oznaava broj upisanih
promjena i ulae se u Registar.
lan 6
Upis u Registar vri se na osnovu prijave za upis.
Prijavu za upis podnosi direktor muzeja, odnosno rukovodilac muzeja u sastavu.
Prijava se podnosi organu dravne uprave nadlenom za poslove kulture.
lan 7
Podaci upisani u Ragistar ne smiju se brisati niti ispravljati, izuzetno, manje greke se
ispravljaju precrtavanjem vodoravnom linijom.
Ako se radi o veim grekama, cijeli upis se ponitava, precrtavanjem kosom crvenom
linijom i upis se obavlja ponovo na prvoj slobodnoj stranici Registra.
lan 8
Izmjena podataka unosi se u rubriku napomena, a zastarjeli podaci se precrtavaju kosom
crvenom linijom.
U sluaju prestanka rada muzeja, taj podatak se unosi u rubriku napomena velikim
slovima.
lan 9
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu Crne
Gore.
Broj 04-1035
Cetinje, 30. marta 2011. godine
Ministar,
Prof. Branislav Miunovi, s.r.
226
OBRAZAC 1
Broj upisnog lista
Naziv muzeja
Sjedite muzeja
Vrsta muzeja
Naziv i sjedite osnivaa,
odnosno drugog pravnog lica u
okviru kojeg je organizovan
muzej
Broj i datum donoenja
osnivakog akta
Broj i datum donoenja statuta i
dobijanja saglasnosti
Broj i datum upisa u Centralni
registar Privrednog suda
Broj i datum odobrenja o
ispunjenosti uslova za poetak
obavljanja djelatnosti muzeja
Ime i prezime direktora, odnosno
rukovodioca muzeja u sastavu
Naziv i adresa organizacione
jedinice van sjedita muzeja
(telefon, telefaks, e-mail)
Ime i prezime rukovodioca
organizacione jedinice muzeja
van sjedita muzeja
Podaci o statusnim promjenama
muzeja
Napomena
227
Na osnovu lana 82 stav 1 taka 2 i lana 91 stav 1 Ustava Crne Gore, Skuptina
Crne Gore 24. saziva, na 10. ednici prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 27.
jula 2010. godine , donijela je


Z ZZ Z A AA A K KK K O OO O N NN N
O ZATITI KULTURNIH DOBARA O ZATITI KULTURNIH DOBARA O ZATITI KULTURNIH DOBARA O ZATITI KULTURNIH DOBARA


I II I. .. . O OO OSNOVNE OD SNOVNE OD SNOVNE OD SNOVNE ODREDBE REDBE REDBE REDBE

Predmet Predmet Predmet Predmet

lan 1
Ovim zakonom ureuju se vrste i kategorije kulturnih dobara, naini uspostavljanja
zatite, reim i mjere zatite, prava i obaveze vlasnika i dralaca kulturnih dobara i druga
pitanja od znaaja za zatitu i ouvanje kulturnih dobara.

Kulturno dobro Kulturno dobro Kulturno dobro Kulturno dobro

lan 2 lan 2 lan 2 lan 2
(1) Kulturno dobro je svako nepokretno, pokretno i nematerijalno dobro za koje je, u
skladu sa ovim zakonom, utvreno da je od trajnog istorijskog, umjetnikog, naunog,
arheolokog, arhitektonskog, antropolokog, tehnikog ili drugog drutvenog znaaja.
(2) Kulturno dobro moe biti u dravnoj ili privatnoj svojini.

Osnovi zatite Osnovi zatite Osnovi zatite Osnovi zatite

lan 3 lan 3 lan 3 lan 3
(1) Kulturna dobra, kao valorizovani dio kulturne batine od opteg interesa, tite se
u skladu sa ovim zakonom i meunarodnim propisima, bez obzira na vrijeme, mjesto i
nain stvaranja, porijeklo, u ijem su vlasnitvu i na njihov svjetovni ili vjerski karakter.
(2) Zatita kulturnih dobara je od javnog interesa.
(3) Zatitu, kao i kulturno dobro, imaju i zatiena okolina nepokretnog kulturnog
dobra, predmet koji sa nepokretnim kulturnim dobrom ini istorijsku, umjetniku, vizuelnu
ili funkcionalnu cjelinu, objekat u kojem se trajno uvaju ili izlau pokretna kulturna dobra,
dokumentacija o kulturnom dobru, dobro pod prethodnom zatitom, obavezni primjerak
publikacije i javna arhivska graa.

Ciljevi zatite Ciljevi zatite Ciljevi zatite Ciljevi zatite

lan 4 lan 4 lan 4 lan 4
Ciljevi zatite kulturnih dobara su:
1) ouvanje i unaprjeivanje kulturnih dobara i njihovo prenoenje buduim genera-
cijama u autentinom obliku;
2) obezbjeivanje uslova za opstanak kulturnih dobara i za ouvanje njihovog inte-
griteta;
3) obezbjeivanje odrivog korienja kulturnih dobara, shodno njihovim tradicional-
nim ili novim odgovarajuim namjenama, radi ljudskog razvoja i kvaliteta ivota;
4) irenje saznanja o vrijednostima i znaaju kulturnih dobara;


228
2

5) ouvanje kulturne raznolikosti kroz unaprjeenje stanja i vrijednosti svih vrsta
kulturnih dobara, njegovanje kreativnosti i razumijevanja razliitih kultura i kulturnih slojeva
i unaprjeivanje dijaloga meu kulturama i religijama;
6) obezbjeivanje uslova da kulturna dobra, shodno svojoj namjeni, slue za zado-
voljavanje kulturnih, naunih i edukativnih potreba pojedinaca i drutva;
7) sprjeavanje radnji i aktivnosti kojima se moe promijeniti izgled, svojstvo, osobe-
nost, znaenje ili znaaj kulturnog dobra;
8) sprjeavanje protivpravnog prometa i premjetanja kulturnih dobara.

Pravo na kulturnu batinu Pravo na kulturnu batinu Pravo na kulturnu batinu Pravo na kulturnu batinu

lan 5 lan 5 lan 5 lan 5
(1) Svako ima pravo da, pod jednakim uslovima, individualno ili kolektivno, koristi
kulturna dobra, radi uea u kulturnom ivotu, uivanja, naunog napretka ili druge dobro-
biti koja iz njega proistie, kao i da doprinosi njegovom obogaivanju i ouvanju, u skladu
sa ovim zakonom.
(2) Svako fiziko i pravno lice, ukljuujui i vjerske zajednice, duno je da potuje
kulturna dobra drugih, na isti nain kao i svoja.
(3) Pravo na pristup kulturnom dobru moe se ograniiti samo radi zatite javnog
interesa i prava i sloboda drugih.

Obaveza zatite Obaveza zatite Obaveza zatite Obaveza zatite

lan 6 lan 6 lan 6 lan 6
(1) Crna Gora je duna da obezbjeuje zatitu i ouvanje svih kulturnih dobara koja
se nalaze na njenoj teritoriji, ukljuujui unutranje vode i teritorijalno more, kao i da se
stara o zatiti i ouvanju dobara koja se nalaze u inostranstvu, ako su od znaaja za njenu
istoriju ili kulturu.
(2) Vlasnici i draoci kulturnih dobara, ukljuujui i vjerske zajednice, duni su da
uvaju, potuju, odravaju i pravilno koriste kulturna dobra koja posjeduju.

Ostvarivanje zatite Ostvarivanje zatite Ostvarivanje zatite Ostvarivanje zatite

lan 7 lan 7 lan 7 lan 7
Zatita kulturnih dobara ostvaruje se preduzimanjem odgovarajuih mjera neopho-
dnih za njihovu identifikaciju, ouvanje i prezentaciju, a naroito:
1) primjenom propisanih upravnih mjera i radnji;
2) osnivanjem, organizovanjem i osposobljavanjem specijalizovanih organa i slubi i
obrazovanjem strunih i savjetodavnih tijela, na dravnom i lokalnom nivou;
3) primjenom strunih, naunih, tehnikih i drugih mjera zatite;
4) donoenjem i sprovoenjem programa upravljanja, obnove i revitalizacije;
5) odgovarajuim tretmanom u planskim dokumentima i preduzimanjem mjera za-
tite ivotne sredine, u skladu sa ovim i posebnim zakonima;
6) ustanovljavanjem informacionog sistema kulturnih dobara i njegovim poveziva-
njem sa odgovarajuim informacionim sistemima i mreama na dravnom i meunarodnom
nivou;
7) razvojem meunarodne saradnje i pomoi;
8) ouvanjem i primjenom tradicionalnih zanata, vjetina i materijala od znaaja za
sprovoenje mjera zatite;
9) saradnjom i podsticanjem vlasnika i dralaca na odrivo korienje kulturnih
dobara;
229
3

10) podsticanjem aktivnosti nevladinih organizacija i privatnih inicijativa;
11) edukacijom stanovnitva, razvojem svijesti o znaaju kulturnih dobara, rizicima
kojima su ona izloena i o potrebama njihove zatite i ouvanja;
12) upravljanjem rizicima kojima su izloena kulturna dobra;
13) izradom dokumentacije o kulturnim dobrima i njihovom promocijom i populari-
zacijom.
Obavljanje poslova zatite Obavljanje poslova zatite Obavljanje poslova zatite Obavljanje poslova zatite

lan 8 lan 8 lan 8 lan 8
(1) Upravne i sa njima povezane strune poslove na zatiti kulturnih dobara vri
organ uprave nadlean za zatitu kulturnih dobara (u daljem tekstu: Uprava).
(2) Strune poslove na zatiti kulturnih dobara, koji nijesu u nadlenosti Uprave,
mogu da vre pravna i fizika lica koja ispunjavaju uslove za obavljanje konzervatorske,
muzejske, biblioteke, arhivske i kinoteke djelatnosti, u skladu sa ovim i posebnim
zakonima.

Nedozvoljene radnje Nedozvoljene radnje Nedozvoljene radnje Nedozvoljene radnje

lan 9 lan 9 lan 9 lan 9
Niko nema pravo da:
1) vri bilo koju radnju kojom se moe prouzrokovati teta na kulturnom dobru;
2) oteti, uniti ili prisvoji kulturno dobro;
3) kupi, primi u zalogu ili na drugi nain pribavi, prikrije ili stavi u promet kulturno
dobro za koje zna ili je mogao znati da je steeno na nezakonit nain.

Primjena pravila postupka Primjena pravila postupka Primjena pravila postupka Primjena pravila postupka

lan 10 lan 10 lan 10 lan 10
Uspostavljanje zatite i utvrivanje i obezbjeivanje sprovoenja mjera zatite kul-
turnih dobara vri se po pravilima opteg upravnog postupka, ako ovim zakonom nije
drukije odreeno.

Znaenje izraza Znaenje izraza Znaenje izraza Znaenje izraza

lan 11 lan 11 lan 11 lan 11
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
1) antikvitet antikvitet antikvitet antikvitet je svaka pokretna stvar starija od 75 godina;
2) ambijentalna vrijednost ambijentalna vrijednost ambijentalna vrijednost ambijentalna vrijednost je karakteristino svojstvo i osobenost autentino ouva-
nog okruenja kulturnog dobra;
3) arheoloko nalazite arheoloko nalazite arheoloko nalazite arheoloko nalazite je dio prostora na kopnu i pod vodom sa ostacima grae-
vina ili drugih radom stvorenih predmeta;
4) arheoloki rezervat arheoloki rezervat arheoloki rezervat arheoloki rezervat je prostorno ogranieno podruje koje sadri bilo kakve tra-
gove ljudskog postojanja u daljoj prolosti, ukljuujui i mjesta gdje nema vidljivih ostataka
na kopnu ili ispod vode, ije je iskopavanje i istraivanje ostavljeno buduim generacijama;
5) dralac kulturnog dobra dralac kulturnog dobra dralac kulturnog dobra dralac kulturnog dobra je pravno ili fiziko lice koje posjeduje kulturno dobro, a
nije njegov vlasnik;
6) inkunabula inkunabula inkunabula inkunabula je knjiga koja potie iz vremena pronalaska tamparske vjetine pa
do poetka XVI vijeka;
7) javna ustanova za zatitu kulturnih dobara javna ustanova za zatitu kulturnih dobara javna ustanova za zatitu kulturnih dobara javna ustanova za zatitu kulturnih dobara je ustanova koju je osnovala drava ili
optina za obavljanje konzervatorske, muzejske, biblioteke ili kinoteke djelatnosti;

230
4

8) kopija kopija kopija kopija je imitacija kulturnog dobra ili njegovog prepoznatljivog dijela, bez obzira
na vrstu materijala, tehniku izrade i veliinu u odnosu na original;
9) kulturna batina kulturna batina kulturna batina kulturna batina je skup dobara naslijeenih iz prolosti koje ljudi prepoznaju
kao odraz i izraz svojih vrijednosti, vjerovanja i tradicija, koja su u stalnom procesu evolui-
ranja, ukljuujui i sve aspekte njihove okoline koji proizilaze iz meusobnog djelovanja
ljudi i prirode u vremenu, nezavisno od vlasnitva;
10) kultno mjesto kultno mjesto kultno mjesto kultno mjesto je prostor koji je po narodnom predanju ili vjerovanju predmet
posebnog znaaja ili oboavanja;
11) kulturni pejza kulturni pejza kulturni pejza kulturni pejza je prostor iji je karakteristini izgled rezultat akcije i interakcije
prirodnih i antropogenih faktora kroz dui vremenski period;
12) kulturni predmet kulturni predmet kulturni predmet kulturni predmet je dobro koje je, prije ili poslije protivpravnog odnoenja sa
teritorije drave lanice Evropske Unije ili druge drave, klasifikovano kao nacionalno blago
koje ima umjetniku, kulturnu, istorijsku ili arheoloku vrijednost, na osnovu nacionalnog
zakonodavstva ili administrativnog postupka, u skladu sa lanom 36 Ugovora o funkci-
onisanju Evropske Unije;
13) k kk kulturna vrijednost ulturna vrijednost ulturna vrijednost ulturna vrijednost su utvrena karakteristina svojstva i osobenosti kulturnog
dobra koja su od trajnog istorijskog, umjetnikog, naunog, arheolokog, arhitektonskog,
antropolokog, tehnikog ili drugog drutvenog znaaja;
14) matina ustanova kulture matina ustanova kulture matina ustanova kulture matina ustanova kulture je ustanova koja je ovlaena za obavljanje matinih
poslova u odreenoj oblasti ili djelatnosti kulture, u skladu sa zakonom;
15) ouvanje kulturnog dobra ouvanje kulturnog dobra ouvanje kulturnog dobra ouvanje kulturnog dobra je produavanje trajanja svojstava i osobenosti kul-
turnog dobra koja predstavljaju njegovu kulturnu vrijednost, kao i sprjeavanje propadanja
kulturnog dobra i obezbjeivanje njegove namjene i funkcije;
16) planski dokumenti planski dokumenti planski dokumenti planski dokumenti su dravni i lokalni planski dokumenti koji se izrauju i
donose u skladu sa zakonom kojim se ureuje prostor;
17) prezentacija prezentacija prezentacija prezentacija je skup postupaka i mjera kojima se kulturno dobro ini dostupnim
javnosti;
18) rehabilitacija rehabilitacija rehabilitacija rehabilitacija je uspostavljanje izgubljene funkcionalnosti kulturnog dobra;
19) revalorizacija revalorizacija revalorizacija revalorizacija je struna ili nauna ocjena svojstava, osobenosti i znaaja kultur-
nog dobra, radi provjere njegove kulturne vrijednosti;
20) revital revital revital revitalizacija izacija izacija izacija je sprovoenje mjera zatite radi vraanja prvobitne ili davanja
nove odgovarajue namjene, odnosno funkcije kulturnom dobru;
21) umjetnina umjetnina umjetnina umjetnina je djelo likovne ili primijenjene umjetnosti;
22) valorizacija valorizacija valorizacija valorizacija je struna i nauna ocjena svojstava, osobenosti i znaaja dobra,
radi utvrivanja kulturne vrijednosti i statusa kulturno dobro;
23) znamenito mjesto znamenito mjesto znamenito mjesto znamenito mjesto je prostor na kojem se zbio znaajni dogaaj ili prostor koji je
prepoznatljiv po nekoj istaknutoj linosti;
24) zatiena okolina zatiena okolina zatiena okolina zatiena okolina je prostor oko nepokretnog kulturnog dobra koji je od nepo-
srednog znaaja za njegovo postojanje, zatitu, korienje, izgled, ouvanje i istraivanje,
kao i za njegov istorijski kontekst, tradicionalni ambijent i vizuelnu dostupnost.

II II II II . .. . VRSTE KULTURNIH DOBARA VRSTE KULTURNIH DOBARA VRSTE KULTURNIH DOBARA VRSTE KULTURNIH DOBARA

1. Nepokretna kulturna dobra 1. Nepokretna kulturna dobra 1. Nepokretna kulturna dobra 1. Nepokretna kulturna dobra

Pojam i vrste Pojam i vrste Pojam i vrste Pojam i vrste

lan 12 lan 12 lan 12 lan 12
(1) Nepokretno kulturno dobro je profani, sakralni, memorijalni, fortifikacioni ili
infrastrukturni objekat, grupa graevina ili prostor sa karakteristinim interakcijama
ovjeka i prirode.
231
5

(2) Nepokretno kulturno dobro moe biti kulturno - istorijski objekat, kulturno-
istorijska cjelina, lokalitet ili podruje.

Kulturno Kulturno Kulturno Kulturno - -- - istorijski objekat istorijski objekat istorijski objekat istorijski objekat

lan 13 lan 13 lan 13 lan 13
(1) Kulturno - istorijski objekat je pojedinani nepokretni objekat od arhitektonskog,
arheolokog, umjetnikog, tehnikog, paleontolokog znaaja ili drugog drutvenog zna-
aja.
(2) Kulturno - istorijski objekat moe biti:
1) arhitektonsko djelo, njegovi ostaci ili prepoznatljivi djelovi;
2) arheoloki elementi ili strukture arheolokog karaktera;
3) djelo primijenjene umjetnosti, slikarstva ili vajarstva, natpis, peinsko stanite,
djelo ili ostatak tehnike kulture, stare industrije ili infrastrukture i drugo dobro koje je
trajno vezano za odreeni arhitektonski objekat ili mjesto;
4) memorijalni ili drugi spomen objekat.

Kulturno Kulturno Kulturno Kulturno istorijska cjelina istorijska cjelina istorijska cjelina istorijska cjelina

lan 14 lan 14 lan 14 lan 14
(1) Kulturno-istorijska cjelina je urbano ili ruralno naselje ili njegov dio, ukljuujui
pripadajuu infrastrukturu i izolovane ili povezane grupe graevina koje su svojim karakte-
ristinim osobenostima dovoljno jedinstvene da predstavljaju topografsku cjelinu.
(2) Kulturno-istorijska cjelina moe biti:
1) stari grad;
2) urbano ili ruralno naselje;
3) homogena grupa graevina.

Lokalitet ili podruje Lokalitet ili podruje Lokalitet ili podruje Lokalitet ili podruje

lan 15 lan 15 lan 15 lan 15
(1) Lokalitet ili podruje je zajedniko djelo ovjeka i prirode, koje je djelimino
izgraeno, dovoljno osobeno i homogeno da se moe topografski definisati.
(2) Lokalitet i podruje moe biti:
1) arheoloko nalazite;
2) kulturno istorijsko podruje;
3) kulturni pejza.

2. Pokretna i nematerijalna kulturna dobra 2. Pokretna i nematerijalna kulturna dobra 2. Pokretna i nematerijalna kulturna dobra 2. Pokretna i nematerijalna kulturna dobra

Pokretno kulturno dobro Pokretno kulturno dobro Pokretno kulturno dobro Pokretno kulturno dobro

lan 16 lan 16 lan 16 lan 16
(1) Pokretno kulturno dobro je pojedinani arheoloki, umjetniki, etnografski, teh-
niki ili dokumentarni predmet ili prirodni primjerak ili zbirka ovih predmeta, odnosno
primjeraka, koji svjedoi o ljudskom stvaralatvu i evoluciji prirode.
(2) Pokretno kulturno dobro moe biti:
1) arheoloki predmet naen na kopnu ili pod vodom;
2) antikvitet;
3) pokretni ostatak arhitektonskog objekta;

232
6

4) antropoloki, etnoloki, zooloki, botaniki ili geoloki predmet, odnosno pri-
mjerak;
5) predmet vezan za znaajni dogaaj ili istorijsku linost;
6) obredni ili predmet sakralnog karaktera;
7) djelo likovne i primijenjene umjetnosti;
8) rukopis, inkunabula, knjiga, publikacija ili dokument;
9) numizmatiki ili filatelistiki predmet;
10) arhivska, biblioteka ili kinoteka graa i muzejski materijal;
11) namjetaj i muziki instrument i drugi predmeti od posebnog znaaja.

Nematerijalno kulturno dobro Nematerijalno kulturno dobro Nematerijalno kulturno dobro Nematerijalno kulturno dobro

lan 17 lan 17 lan 17 lan 17
(1) Nematerijalno kulturno dobro je ljudsko umijee, izraaj, vjetina ili izvoenje,
kao i predmet, rukotvorina, instrument ili prostor koji je sa tim povezan, koje zajednice,
grupe i, u pojedinim sluajevima, pojedinci prepoznaju kao dio svoje kulturne batine.
(2) Nematerijalno kulturno dobro moe biti:
1) jezik, govor, usmeno predanje, usmena knjievnost ili drugi usmeni izraz;
2) izvoaka umjetnost;
3) obiaj, obred i sveanost;
4) znanje ili vjetina vezana za prirodu i svemir;
5) kultno i znamenito mjesto;
6) tradicionalni zanat i vjetina.

III III III III. .. . USPOSTAVLJANJE ZATITE, KATEGORIJE I REGISTROVANJE USPOSTAVLJANJE ZATITE, KATEGORIJE I REGISTROVANJE USPOSTAVLJANJE ZATITE, KATEGORIJE I REGISTROVANJE USPOSTAVLJANJE ZATITE, KATEGORIJE I REGISTROVANJE
KULTURNIH DOBARA KULTURNIH DOBARA KULTURNIH DOBARA KULTURNIH DOBARA

1. Uspostavljanje zatite 1. Uspostavljanje zatite 1. Uspostavljanje zatite 1. Uspostavljanje zatite

Nain uspostavljanja zatite Nain uspostavljanja zatite Nain uspostavljanja zatite Nain uspostavljanja zatite

lan 18 lan 18 lan 18 lan 18
(1) Zatita kulturnog dobra se uspostavlja utvrivanjem prethodne zatite i utvri-
vanjem statusa kulturno dobro.
(2) Zatitu kulturnog dobra uspostavlja Uprava, po slubenoj dunosti.

Inicijativa za uspostavljanje zatite Inicijativa za uspostavljanje zatite Inicijativa za uspostavljanje zatite Inicijativa za uspostavljanje zatite

lan 19 lan 19 lan 19 lan 19
(1) Svako moe da podnese Upravi inicijativu za uspostavljanje zatite kulturnog
dobra.
(2) Uprava je duna da razmotri inicijativu iz stava 1 ovog lana i da o tome u
pisanoj formi obavijesti njenog podnosioca, u roku od 90 dana od dana podnoenja
inicijative.

Prethodna zatita Prethodna zatita Prethodna zatita Prethodna zatita

lan 20 lan 20 lan 20 lan 20
(1) Prethodna zatita se uspostavlja na nepokretnom i pokretnom dobru za koje se
pouzdano vjeruje da ima kulturnu vrijednost, radi sprjeavanja rizika od oteenja,
unitenja ili nestanka.
233
7

(2) Prethodna zatita se uspostavlja na osnovu predloga strunih lica, koji je
zasnovan na neposrednom uvidu u stanje dobra, raspoloivoj dokumentaciji ili drugim
relevantnim injenicama.
(3) Uprava donosi rjeenje o prethodnoj zatiti po pravilima skraenog upravnog
postupka.
(4) Prethodna zatita iz stava 1 ovog lana moe da traje najdue godinu dana od
dana donoenja rjeenja.
(5) Izuzetno od stava 4 ovog lana, prethodna zatita na arheolokom nalazitu
moe se uspostaviti do zavretka arheolokih istraivanja i iskopavanja, a na arheolokom
rezervatu na neodreeno vrijeme.
(6) alba na rjeenje iz stava 3 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja.

Sadraj rjeenja o prethodnoj zatiti Sadraj rjeenja o prethodnoj zatiti Sadraj rjeenja o prethodnoj zatiti Sadraj rjeenja o prethodnoj zatiti

lan 21 lan 21 lan 21 lan 21
(1) Rjeenje o prethodnoj zatiti, zavisno od vrste dobra, sadri:
1) naziv dobra i njegov opis, a za nepokretno dobro i katastarske oznake, opis
njegovih granica i granica njegove zatiene okoline;
2) osnovne podatke o vlasniku i draocu dobra;
3) opis svojstava i osobenosti dobra za koja se osnovano vjeruje da predstavlja
kulturnu vrijednost;
4) vrijeme trajanja prethodne zatite;
5) radnje i aktivnosti koje e se sprovesti u toku trajanja prethodne zatite, radi
utvrivanja kulturne vrijednosti dobra;
6) nain uvanja, odravanja i korienja dobra za vrijeme trajanja prethodne
zatite.
(2) Ako se prethodna zatita uspostavlja na nepokrenom dobru, koje se sastoji od
vie djelova na kojima vie lica ima pravo svojine, u rjeenju se umjesto podataka o
vlasniku i draocu dobra konstatuje vlasnitvo vie lica.

Prestanak prethodne zatite Prestanak prethodne zatite Prestanak prethodne zatite Prestanak prethodne zatite

lan lan lan lan 22 22 22 22
Prethodna zatita prestaje:
1) danom donoenja rjeenja o utvrivanju statusa kulturno dobro;
2) istekom vremena trajanja prethodne zatite;
3) danom utvrivanja da dobro nema kulturnu vrijednost.

Utvrivanje kulturne vrijednosti Utvrivanje kulturne vrijednosti Utvrivanje kulturne vrijednosti Utvrivanje kulturne vrijednosti

lan 23 lan 23 lan 23 lan 23
(1) Kulturnu vrijednost nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog dobra utvruje
struno tijelo, od najmanje tri lana, koje obrazuje Uprava.
(2) Kulturna vrijednost nepokretnog, pokretnog i nematerijalnog dobra utvruje se
na osnovu istraivakih nalaza i drugih relevantnih dokaza o svojstvima i osobenostima
dobra i valorizacijom njihovog umjetnikog, istorijskog, paleontolokog, arheolokog,
arhitektonskog, naunog, tehnikog i drugog drutvenog znaaja.
(3) U postupku utvrivanja kulturne vrijednosti dobra struno tijelo iz stava 1 ovog
lana sainjava elaborat koji sadri detaljan opis sprovedenih radnji i obrazloen struni
stav o valorizaciji svojstava, osobenosti, znaaju i kategoriji dobra, kao i opis, katastarske
oznake i grafiki prikaz granica nepokretnog dobra i granica njegove zatiene okoline.
234
8

Kriterijumi za utvrivanje kulturne vrijednosti Kriterijumi za utvrivanje kulturne vrijednosti Kriterijumi za utvrivanje kulturne vrijednosti Kriterijumi za utvrivanje kulturne vrijednosti

lan 24 lan 24 lan 24 lan 24
(1) Kriterijumi za utvrivanje kulturne vrijednosti dobra su:
1) autentinost i integritet;
2) stepen ouvanosti;
3) jedinstvenost i rijetkost u okviru svoje vrste;
4) istorijski, umjetniki, nauni, arheoloki, arhitektonski, antropoloki, tehniki
ili drugi drutveni znaaj.
(2) Blie kriterijume i postupak utvrivanja kulturne vrijednosti dobra propisuje
organ dravne uprave nadlean za poslove kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo).

Status kulturno dobro Status kulturno dobro Status kulturno dobro Status kulturno dobro

lan 25 lan 25 lan 25 lan 25
Status kulturno dobro utvruje se na osnovu elaborata iz lana 23 stav 3 ovog
zakona.

Rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro Rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro Rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro Rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro

lan 26 lan 26 lan 26 lan 26
(1) Rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro, zavisno od vrste kulturnog dobra,
sadri:
1) osnovne podatke o kulturnom dobru (naziv, vrsta, mjesto gdje se nalazi i
identifikacione oznake);
2) opis izgleda i stanja kulturnog dobra i pojedinih njegovih djelova;
3) opis granica nepokretnog kulturnog dobra i granica njegove zatiene okoline
i objekata koji se u njoj nalaze;
4) podatke o vlasniku i draocu kulturnog dobra i zatiene okoline nepokretnog
kulturnog dobra (ime i prezime, prebivalite i boravite za fiziko lice, odnosno naziv i sje-
dite za pravno lice);
5) detaljan opis svojstava i osobenosti kulturnog dobra za koje je utvreno da
predstavljaju kulturnu vrijednost;
6) kategoriju kulturnog dobra;
7) podatke o objektu u kojem se trajno uva ili izlae pokretno kulturno dobro;
8) mjere zatite, namjenu i nain uvanja, odravanja i korienja kulturnog
dobra, a za nepokretno kulturno dobro i njegove zatiene okoline.
(2) Ako se kulturno dobro sastoji od vie djelova na kojima vie lica ima pravo
svojine, u rjeenju o utvrivanju statusa kulturno dobro se, umjesto podataka o vlasniku i
draocu dobra, konstatuje vlasnitvo vie lica.
(3) Sastavni dio rjeenja o utvrivanju statusa nepokretno kulturno dobro je grafiki
prikaz osnove kulturnog dobra, kao i granica njegove zatiene okoline i objekata koji se u
njoj nalaze, sa katastarskim oznakama i spisak pokretnih predmeta koji sa nepokretnim
kulturnim dobrom ine umjetniku, istorijsku, vizuelnu ili funkcionalnu cjelinu.
(4) Sastavni dio rjeenja o utvrivanju statusa pokretno kulturno dobro, koje je
zbirka predmeta ili primjeraka, ini spisak predmeta sa identifikacionim oznakama,
fotografijama i opisom svakog pripadajueg predmeta.




235
9

Dostavljanje rjeenja Dostavljanje rjeenja Dostavljanje rjeenja Dostavljanje rjeenja

lan 27 lan 27 lan 27 lan 27
(1) Uprava je duna da rjeenje o utvrivanju prethodne zatite i rjeenje o
utvrivanju statusa kulturno dobro dostavi:
1) vlasniku, odnosno draocu kulturnog dobra, osim u sluaju iz lana 21 stav 2
i lana 26 stav 2 ovog zakona;
2) Ministarstvu;
3) javnoj ustanovi za obavljanje konzervatorske djelatnosti;
4) optini, Glavnom gradu ili Prijestonici (u daljem tekstu: optina) na ijoj se
teritoriji nalazi dobro, odnosno kulturno dobro.
(2) Uprava je duna da rjeenja iz stava 1 ovog lana za nepokretno dobro, odnosno
kulturno dobro dostavi organu uprave nadlenom za poslove katastra.

Objavljivanje rjeenja Objavljivanje rjeenja Objavljivanje rjeenja Objavljivanje rjeenja

lan 28 lan 28 lan 28 lan 28
Izvod iz rjeenja o utvrivanju prethodne zatite i rjeenja o utvrivanju statusa
kulturno dobro objavljuje se u Slubenom listu Crne Gore.

Upis u katastar nepokretnosti Upis u katastar nepokretnosti Upis u katastar nepokretnosti Upis u katastar nepokretnosti

lan 29 lan 29 lan 29 lan 29
Organ uprave nadlean za poslove katastra duan je da, na osnovu rjeenja iz lana
27 stav 2 ovog zakona, izvri upis zabiljebe statusa prethodne zatite i statusa nepokretno
kulturno dobro u katastar nepokretnosti, u skladu sa zakonom.

Praenje stanja i revalorizacija kulturne vrijednosti Praenje stanja i revalorizacija kulturne vrijednosti Praenje stanja i revalorizacija kulturne vrijednosti Praenje stanja i revalorizacija kulturne vrijednosti

lan 30 lan 30 lan 30 lan 30
Uprava je duna da redovno prati stanje i da najmanje jednom u pet godina izvri
revalorizaciju kulturne vrijednosti kulturnog dobra.

Prestanak statusa kulturno dobro Prestanak statusa kulturno dobro Prestanak statusa kulturno dobro Prestanak statusa kulturno dobro

lan 31 lan 31 lan 31 lan 31
(1) Uprava e donijeti rjeenje o prestanku statusa kulturno dobro, ako je kulturno
dobro:
1) potpuno uniteno ili teko oteeno, a nema mogunosti za njegovu reko-
nstrukciju zbog nedostatka odgovarajue dokumentacije, odnosno relevantnih podataka ili
kritine koliine ostatka njegove strukture;
2) potpuno uniteno ili teko oteeno, a nema mogunosti za njegovu reko-
nstrukciju na lokaciji na kojoj se nalazilo, a lokacija je od bitnog znaaja za njegov kulturni i
istorijski znaaj;
3) arheoloko nalazite koje je potpuno istraeno, pokretni nalazi izvaeni i
smjeteni van nalazita, a na nalazitu nema nepokretnih nalaza.
(2) Rjeenje o prestanku statusa kulturno dobro donijee se i u sluaju ako je status
utvren na osnovu netanih podataka o njegovim svojstvima, osobenostima ili znaaju.
(3) Na prestanak statusa kulturno dobro shodno se primjenjuju odredbe o
donoenju, objavljivanju i dostavljanju rjeenja o utvrivanju statusa kulturno dobro.
236
10

Dosije kulturnog dobra Dosije kulturnog dobra Dosije kulturnog dobra Dosije kulturnog dobra

lan 32 lan 32 lan 32 lan 32
(1) Dosije kulturnog dobra, zavisno od vrste kulturnog dobra, ini:
1) rjeenje o utvrivanju statusa kulturno dobro;
2) elaborat o valorizaciji i revalorizaciji kulturne vrijednosti;
3) dokumentacija sa istorijskim podacima i stilsko-hronolokom analizom;
4) tehnika i foto dokumentacija;
5) fiziko-hemijska analiza sastava materijala;
6) podaci o tehnici i tehnologiji izrade;
7) dokumentacija o sprovedenim istraivanjima, preventivnim i konzervatorskim
mjerama;
8) dokumentacija o korienju, prometu i premjetanju kulturnog dobra.
(2) Dosije kulturnog dobra redovno aurira i trajno uva Uprava, u analognoj i
elektronskoj formi.

2. Kategorije i registrovanje kulturnih dobara 2. Kategorije i registrovanje kulturnih dobara 2. Kategorije i registrovanje kulturnih dobara 2. Kategorije i registrovanje kulturnih dobara

Kulturno dobro od meunarodnog znaaja Kulturno dobro od meunarodnog znaaja Kulturno dobro od meunarodnog znaaja Kulturno dobro od meunarodnog znaaja

lan 33 lan 33 lan 33 lan 33
Kulturno dobro od meunarodnog znaaja je dobro koje je upisano na Listu svjetske
batine ili koje je od posebnog znaaja za istoriju ili kulturu vie drava.

Kulturno dobro od nacionalnog znaaja Kulturno dobro od nacionalnog znaaja Kulturno dobro od nacionalnog znaaja Kulturno dobro od nacionalnog znaaja

lan 34 lan 34 lan 34 lan 34
(1) Kulturno dobro je od nacionalnog znaaja, ako:
1) ima izuzetan znaaj za drutveni, istorijski ili kulturni razvoj Crne Gore i naroda
ili manjinskih nacionalnih zajednica koji u njoj ive;
2) svjedoi o presudnom istorijskom dogaaju ili znaajnoj linosti;
3) predstavlja jedinstveni primjerak stvaralatva svog vremena ili jedinstveni
primjerak iz istorije prirode;
4) ima izuzetnu umjetniku ili estetsku vrijednost;
5) ima veliki uticaj na razvoj kulture, nauke ili tehnike;
6) svjedoi o drutvenim ili prirodnim pojavama, odnosno o uslovima ekono-
mskog ili kulturno-istorijskog razvoja u odreenom razdoblju.
(2) Kulturno dobro od nacionalnog znaaja moe se nominovati za upis na Listu
svjetske batine, u skladu sa meunarodnim konvencijama.

Kulturno dobro od lokalnog znaaja Kulturno dobro od lokalnog znaaja Kulturno dobro od lokalnog znaaja Kulturno dobro od lokalnog znaaja

lan 35 lan 35 lan 35 lan 35
Kulturna dobra koja nijesu obuhvaena l. 33 i 34 ovog zakona su kulturna dobra
od lokalnog znaaja.

Registar kulturnih dobara Registar kulturnih dobara Registar kulturnih dobara Registar kulturnih dobara

lan 36 lan 36 lan 36 lan 36
(1) Kulturna dobra se upisuju u Registar kulturnih dobara (u daljem tekstu: Regi-
star).
237
11

(2) Registar vodi Uprava, u analognoj i elektronskoj formi.
(3) Registar je javna evidencija u koju svako ima pravo uvida.
(4) Obrazac, sadraj i nain voenja Registra propisuje Ministarstvo.


IV IV IV IV. .. . REIM ZATIT REIM ZATIT REIM ZATIT REIM ZATITE KULTURNIH DOBARA E KULTURNIH DOBARA E KULTURNIH DOBARA E KULTURNIH DOBARA

1. Upravljanje kulturnim dobrima 1. Upravljanje kulturnim dobrima 1. Upravljanje kulturnim dobrima 1. Upravljanje kulturnim dobrima

Zasnivanje dravne svojine Zasnivanje dravne svojine Zasnivanje dravne svojine Zasnivanje dravne svojine

lan 37 lan 37 lan 37 lan 37
Smatra se da je u dravnoj svojini:
1) pokretno dobro koje se nae u zemlji ili vodi, za koje se pouzdano vjeruje da ima
kulturnu vrijednost, bez obzira da li je izvaeno;
2) pokretno dobro koje je izvaeno iz zemlje ili vode poslije 31. jula 1945. godine ili
je naeno prilikom arheolokih ili drugih istraivanja, za koje se pouzdano vjeruje da ima
kulturnu vrijednost.

Zabrana sticanja vlasnitva Zabrana sticanja vlasnitva Zabrana sticanja vlasnitva Zabrana sticanja vlasnitva

lan 38 lan 38 lan 38 lan 38
Ne moe se stei privatna svojina na:
1) kulturnom dobru koje je pribavljeno na protivpravan nain;
2) kulturnom predmetu koji je protivpravno unesen iz druge drave ili nije vraen
nakon isteka roka za privremeno unoenje;
3) arheoloki materijal iz lana 37 ovog zakona.


Upravljanje kulturnim dobrom u dravnoj svojini Upravljanje kulturnim dobrom u dravnoj svojini Upravljanje kulturnim dobrom u dravnoj svojini Upravljanje kulturnim dobrom u dravnoj svojini

lan 39 lan 39 lan 39 lan 39
(1) Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada) i nadleni organ optine duni su da za
svako kulturno dobro kojim raspolae drava, odnosno optina odredi subjekat koji e
njime upravljati, u skladu sa zakonom.
(2) Ako subjekat iz stava 1 ovog lana ne uva ili ne koristi kulturno dobro na
propisan nain, Uprava je duna da predloi Vladi, odnosno nadlenom organu optine da
oduzme kulturno dobro tom subjektu i da ga da na upravljanje drugom subjektu.
(3) Sredstva za trokove uvanja i odravanja kulturnog dobra iz stava 2 ovog lana
obezbjeuje drava, odnosno optina koja raspolae kulturnim dobrom.


Upravljanje kulturnim dobrom u privatnoj svojini Upravljanje kulturnim dobrom u privatnoj svojini Upravljanje kulturnim dobrom u privatnoj svojini Upravljanje kulturnim dobrom u privatnoj svojini

lan 40 lan 40 lan 40 lan 40
(1) Kulturnim dobrom u privatnoj svojini upravlja vlasnik, ako to pravo nije ugovorom
prenio na drugo lice.
(2) Ugovor iz stava 1 ovog lana zakljuuje se u pisanoj formi i dostavlja se Upravi u
roku od osam dana od dana zakljuivanja.


238
12

Privremeni staralac kultur Privremeni staralac kultur Privremeni staralac kultur Privremeni staralac kulturnog dobra nog dobra nog dobra nog dobra

lan 41 lan 41 lan 41 lan 41
(1) Ako je vlasnik, odnosno dralac privremeno napustio kulturno dobro u privatnoj
svojini, zbog ega postoji opasnost od njegovog oteenja ili unitenja, Uprava e tom
kulturnom dobru postaviti privremenog staraoca.
(2) Privremeni staralac je duan da preduzme sve mjere koje su potrebne za
uvanje i redovno odravanje kuturnog dobra, kao i mjere koje prelaze redovno odravanje,
uz prethodnu saglasnost Uprave.
(3) Privremeni staralac ima pravo na naknadu za rad i na naknadu trokova u vezi
sa radom.
(4) Trokove uvanja, redovnog odravanja i sprovoenja mjera zatite na kulturnom
dobru pod starateljstvom, kao i naknadu za rad i trokove privremenog staraoca u vezi sa
radom snosi vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra, a privremeno ih obezbjeuje
Uprava.
(5) Kada trokovi iz stava 4 ovog lana dostignu vrijednost kulturnog dobra Uprava
je duna da pokrene postupak za prinudnu naplatu trokova.
(6) Uprava e razrijeiti privremenog staraoca kulturnog dobra kada prestanu razlozi
iz stava 1 ovog lana.

2. Protok kulturnih dobara 2. Protok kulturnih dobara 2. Protok kulturnih dobara 2. Protok kulturnih dobara

Otuivanje i ustupanje kulturnog dobra u dravnoj svojini Otuivanje i ustupanje kulturnog dobra u dravnoj svojini Otuivanje i ustupanje kulturnog dobra u dravnoj svojini Otuivanje i ustupanje kulturnog dobra u dravnoj svojini

lan 42 lan 42 lan 42 lan 42
(1) Nepokretno kulturno dobro u dravnoj svojini ne moe se otuiti.
(2) Pokretno kulturno dobro u dravnoj svojini moe se otuiti samo putem
razmjene kada je to neophodno za popunu javne zbirke i ako:
1) nije kulturno dobro od nacionalnog znaaja ili njegov dio;
2) ne postoji interes za njegovo ukljuivanje u stalnu izlobenu postavku.
(3)Pokretno kulturno dobro u dravnoj svojini moe se privremeno ustupiti vlasniku
ili draocu javne zbirke i strunoj ili naunoj organizaciji u zemlji ili inostranstvu, radi
prezentacije, ekspertize ili sprovoenja mjera tehnike zatite.
(4) Razmjena i ustupanje kulturnog dobra u dravnoj svojini vri se uz odobrenje
Ministarstva.
(5) Odobrenje iz stava 4 ovog lana Ministarstvo izdaje rjeenjem, po prethodno
pribavljenom miljenju Uprave i nadlene matine ustanove kulture.

Optereivanje kulturnog dobra u dravnoj svojini Optereivanje kulturnog dobra u dravnoj svojini Optereivanje kulturnog dobra u dravnoj svojini Optereivanje kulturnog dobra u dravnoj svojini

lan 43 lan 43 lan 43 lan 43
Na kulturnom dobru u dravnoj svojini ne moe se ustanoviti teret ili ogranienje
prava svojine, niti sprovesti postupak prinudne naplate, radi obezbjeivanja i izmirivanja
obaveza subjekta koji njim raspolae ili upravlja.

Prodaja kulturnog dobra u priv Prodaja kulturnog dobra u priv Prodaja kulturnog dobra u priv Prodaja kulturnog dobra u privatnoj svojini atnoj svojini atnoj svojini atnoj svojini

lan 44 lan 44 lan 44 lan 44
Kulturno dobro u privatnoj svojini moe se prodati neposrednom pogodbom ili na
aukciji.

239
13

Pravo pree kupovine Pravo pree kupovine Pravo pree kupovine Pravo pree kupovine

lan 45 lan 45 lan 45 lan 45
(1) Drava ima pravo pree kupovine kulturnog dobra u privatnoj svojini.
(2) Pravo iz stava 1 ovog lana drava moe prenijeti na optinu.
(3) Drava i optina mogu se odrei prava pree kupovine kulturnog dobra.

Prodaja putem neposredne pogodbe Prodaja putem neposredne pogodbe Prodaja putem neposredne pogodbe Prodaja putem neposredne pogodbe

lan 46 lan 46 lan 46 lan 46
(1) Vlasnik kulturnog dobra koji eli da proda kulturno dobro neposrednom
pogodbom duan je da ga prvo, preko Ministarstva, ponudi dravi.
(2) Ponuda iz stava 1 ovog lana za pokretno kulturno dobro traje najmanje 30
dana, a za nepokretno kulturno dobro najmanje 60 dana.
(3) Ako se drava ili optina odreknu prava pree kupovine kulturnog dobra ili ne
odgovore na ponudu u roku iz stava 2 ovog lana, vlasnik kulturnog dobra moe to kulturno
dobro prodati drugom licu, pod uslovima koji ne mogu biti povoljniji od uslova koji su bili
ponueni dravi, odnosno optini.

Prodaja na aukciji Prodaja na aukciji Prodaja na aukciji Prodaja na aukciji

lan 47 lan 47 lan 47 lan 47
(1) Ako se kulturno dobro prodaje na aukciji, organizator aukcije je duan da,
najkasnije 30 dana prije dana odravanja aukcije, obavijesti Ministarstvo o mjestu i
vremenu odravanja aukcije i poetnoj cijeni kulturnog dobra.
(2) Drava, odnosno optina moe iskoristiti pravo pree kupovine do zavretka
aukcijske prodaje, prihvatanjem kupoprodajne cijene koja je utvrena, odnosno postignuta
na aukciji.

Prodaja kulturnog dobra u izvrnom postupku Prodaja kulturnog dobra u izvrnom postupku Prodaja kulturnog dobra u izvrnom postupku Prodaja kulturnog dobra u izvrnom postupku

lan 48 lan 48 lan 48 lan 48
(1) U sluaju prodaje kulturnog dobra u izvrnom postupku, sud je duan da
obavijesti Ministarstvo o mjestu, vremenu i uslovima prodaje, najkasnije 30 dana prije
odravanja prodaje.
(2) Drava, odnosno optina moe iskoristiti pravo pree kupovine kulturnog dobra
iz stava 1 ovog lana, prihvatanjem ponude koja je najpovoljnija za izvrnog dunika.

Ugovor o kupoprodaji kulturnog dobra Ugovor o kupoprodaji kulturnog dobra Ugovor o kupoprodaji kulturnog dobra Ugovor o kupoprodaji kulturnog dobra

lan 49 lan 49 lan 49 lan 49
(1) Ugovor o kupoprodaji kuturnog dobra zakljuuje se u pisanoj formi i dostavlja
Upravi, u roku od osam dana od dana zakljuivanja.
(2) Ugovor iz stava 1 ovog lana koji nije zakljuen u skladu sa l. 46, 47 i 48 ovog
zakona i stavom 1 ovog lana je nitav.

Obaveze prodavca, posrednika i kupca Obaveze prodavca, posrednika i kupca Obaveze prodavca, posrednika i kupca Obaveze prodavca, posrednika i kupca

lan 50 lan 50 lan 50 lan 50
(1) Prodavac i posrednik u kupoprodaji kulturnog dobra duni su da kupcu predoe:
1) da je predmet kupoprodaje kulturno dobro;
240
14

2) dokaz o vlasnitvu nad kulturnim dobrom;
3) mjere koje treba preduzeti na zatiti kulturnog dobra;
4) dokaz da je Ministarstvo obavijeteno o prodaji kulturnog dobra.
(2) Kupac pokretnog kulturnog dobra duan je da, u roku od osam dana od dana
preuzimanja kulturnog dobra, obavijesti Upravu o mjestu gdje e se kulturno dobro nalaziti.

Kupoprodaja antikviteta i umjetnina Kupoprodaja antikviteta i umjetnina Kupoprodaja antikviteta i umjetnina Kupoprodaja antikviteta i umjetnina

lan 51 lan 51 lan 51 lan 51
(1) Prodavac i posrednik u prodaji antikviteta i umjetnina duan je da:
1) vodi evidenciju o porijeklu, prodajnoj cijeni i kupcima antikviteta i umjetnina;
2) pokae kupcu dokaz o vlasnitvu nad predmetom prodaje;
3) sa kupcem antikviteta i umjetnina zakljui ugovor u pisanoj formi;
4) obavijesti Upravu o prometu antikviteta i umjetnina.
(2) Obrazac, sadrinu i nain voenja evidencije iz stava 1 taka 1ovog lana
propisuje Ministarstvo.

Iznoenje kulturnih dobara Iznoenje kulturnih dobara Iznoenje kulturnih dobara Iznoenje kulturnih dobara

lan 52 lan 52 lan 52 lan 52
(1) Kulturno dobro ne moe se trajno iznijeti u inostranstvo, osim u sluaju razmjene
u skladu sa lanom 42 stav 2 ovog zakona.
(2) Kulturno dobro moe se privremeno iznijeti u inostranstvo, radi prezentacije,
ekspertize ili sprovoenja mjera tehnike zatite.
(3) Odobrenje za trajno i privremeno iznoenje kulturnog dobra u inostranstvo izdaje
Ministarstvo, uz prethodno miljenje Uprave i nadlene matine ustanove kulture.
(4) Ako podnosilac zahtjeva za privremeno iznoenje kulturnog dobra nije vlasnik ili
dralac kulturnog dobra, uz zahtjev za iznoenje kulturnog dobra podnosi se saglasnost
vlasnika, odnosno draoca kulturnog dobra.
(5) Ministarstvo moe da, prije izdavanja odobrenja iz stava 3 ovog lana, zatrai da
podnosilac zahtjeva da odgovarajuu garanciju za sluaj oteenja, unitenja ili nestanka
iznijetog kulturnog dobra, osiguranjem na procijenjeni iznos vrijednosti kulturnog dobra,
polaganjem novanog depozita u banci ili na drugi odgovarajui nain.
(6) Blie uslove i nain izdavanja odobrenja za privremeno iznoenje kulturnih
dobara i obrazac odobrenja propisuje Ministarstvo, u skladu sa pravilima Evropske Unije.

Monitoring iznoenja kulturnog dobra Monitoring iznoenja kulturnog dobra Monitoring iznoenja kulturnog dobra Monitoring iznoenja kulturnog dobra

lan 53 lan 53 lan 53 lan 53
(1) Ministarstvo je duno da svako rjeenje kojim se odobrava ili zabranjuje izno-
enje kulturnog dobra, sa odgovarajuom ovjerenom foto dokumentacijom, dostavi Upravi,
organu uprave nadlenom za poslove carine i organu uprave nadlenom za poslove policije.
(2) Uprava je duna da vodi rauna da li je izneseno kulturno dobro vraeno u
odreenom roku i da utvrdi stanje u kojem je vraeno.

Iznoenje a Iznoenje a Iznoenje a Iznoenje antikviteta i umjetnina ntikviteta i umjetnina ntikviteta i umjetnina ntikviteta i umjetnina

lan 54 lan 54 lan 54 lan 54
Odredbe lana 52 st. 3, 4 i 6 ovog zakona shodno se primjenjuju na:
1) arheoloki materijal koji je stariji od 100 godina;

241
15

2) crtee, slike, akvarele, gvaeve, pastele i mozaike, runo izraene na bilo kojoj
podlozi i od bilo kojeg materijala;
3) izvorne grafike, otiske, serigrafije i litografije, sa pripadajuim ploama i
plaketama;
4) izvorne skulpture i plastiku i njihove kopije izraene po istom postupku kao i
original;
5) fotografije i filmove, sa pripadajuim negativima;
6) inkunabule i rukopise, ukljuujui i karte i nototeke, pojedinano ili kao zbirke;
7) knjige i publikacije starije od 100 godina, pojedinano ili kao zbirke;
8) tampane geografske i druge karte starije od 100 godina;
9) arhivsku grau i njene djelove starije od 50 godina;
10) botanike, zooloke, mineralne, anatomske zbirke i njihove djelove;
11) zbirke i predmete od istorijskog,paleontolokog, etnografskog ili numizmatikog
znaaja;
12) prevozna sredstva starija od 75 godina;
13) sve druge predmete starije od 75 godina, koji nijesu obuhvaeni ta. 1 do 12
ovog stava.

Unoenje kulturnog dobra Unoenje kulturnog dobra Unoenje kulturnog dobra Unoenje kulturnog dobra

lan 55 lan 55 lan 55 lan 55
Lice koje unese ili uveze kulturno dobro iz inostranstva duno je da ga prijavi Upravi
odmah, a najkasnije u roku od osam dana od dana unoenja, odnosno uvoza.

Izmjetanje kulturnog dobra Izmjetanje kulturnog dobra Izmjetanje kulturnog dobra Izmjetanje kulturnog dobra

lan 56 lan 56 lan 56 lan 56
(1) Nepokretno kulturno dobro moe se izmjestiti na drugu lokaciju samo u sluaju
ako mu prijeti neposredna opasnost od klizanja zemljita ili drugih elementarnih nepogoda
koje nije mogue sprijeiti.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana nepokretno kulturno dobro mora da se ralani,
prenese i podigne na lokaciju sa slinim prirodnim, istorijskim i kulturnim kontekstom.
(3) O izmjetanju nepokretnog kulturnog dobra od nacionalnog znaaja odluuje
Vlada.

3. Korienje kulturnih dobara 3. Korienje kulturnih dobara 3. Korienje kulturnih dobara 3. Korienje kulturnih dobara

Namjena kulturnog dobra Namjena kulturnog dobra Namjena kulturnog dobra Namjena kulturnog dobra

lan 57 lan 57 lan 57 lan 57
(1) Kulturno dobro se koristi za tradicionalnu ili drugu odgovarajuu namjenu koju
odredi Uprava.
(2) Namjena kulturnog dobra se odreuje radi njegovog odrivog korienja, na
nain kojim se obezbjeuje i potuje njegov integritet i razumijevanje kulturne vrijednosti.

Korienje kulturnog dobra u posebne svrhe Korienje kulturnog dobra u posebne svrhe Korienje kulturnog dobra u posebne svrhe Korienje kulturnog dobra u posebne svrhe

lan 58 lan 58 lan 58 lan 58
(1) Kulturno dobro ili njegov prepoznatljivi dio moe da se upotrijebi za reklamu, kao
element firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercija-
lne svrhe, na nain koji ne ugroava njegov integritet, na osnovu odobrenja Uprave.
242
16

(2) Odobrenje iz stava 1 ovog lana izdaje se rjeenjem kojim se utvruju uslovi i
nain korienja kulturnog dobra u komercijalne svrhe, uz prethodnu saglasnost vlasnika,
odnosno draoca kulturnog dobra.
(3) Komercijalna kopija kulturnog dobra ne moe se raditi od istog materijala u
srazmjeri 1:1.
(4) Lice koje izrauje komercijalnu kopiju duno je da, zavisno od vrste kulturnog
dobra, na svaku komercijalnu kopiju stavi oznaku kopija, naziv kulturnog dobra, period i
lokalitet iz kojeg potie i ime autora.

4. Koncesija na kulturnom dobru 4. Koncesija na kulturnom dobru 4. Koncesija na kulturnom dobru 4. Koncesija na kulturnom dobru

Predmet koncesije Predmet koncesije Predmet koncesije Predmet koncesije

lan 59 lan 59 lan 59 lan 59
(1) Nepokretno kulturno dobro u dravnoj svojini moe se dati na korienje putem
koncesije, u skladu sa zakonom kojim se ureuju koncesije i ovim zakonom, za obavljanje:
1) turistike, ugostiteljske, trgovinske, zanatske ili druge uslune djelatnosti;
2) izvorne ili srodne industrijske, odnosno proizvoake djelatnosti;
3) djelatnosti iz oblasti obrazovanja, nauke, kulture, informisanja, zdravstva,
sporta i rekreacije.
(2) Predmet koncesije ne moe biti kulturno dobro koje je:
1) neistraeno arheoloko nalazite;
2) memorijalni objekat, spomen-obiljeje i kultno ili znamenito mjesto;
3) mjesto i objekat koji je povezan sa obiajem, vjerovanjem ili tradicijom;
4) arheoloki rezervat.

Koncesionar Koncesionar Koncesionar Koncesionar

lan 60 lan 60 lan 60 lan 60
Koncesija na kulturnom dobru moe se dati domaem ili stranom pravnom ili
fizikom licu koje, pored uslova propisanih zakonom, ispunjava i sljedee uslove:
1) da je registrovano za obavljanje djelatnosti iz lana 59 stav 1 ovog zakona;
2) da ima program revitalizacije i plan upravljanja kulturnim dobrom.

Koncesioni akt i ugovor o koncesiji Koncesioni akt i ugovor o koncesiji Koncesioni akt i ugovor o koncesiji Koncesioni akt i ugovor o koncesiji

lan 61 lan 61 lan 61 lan 61
(1) Koncesioni akt i ugovor o koncesiji na kulturnom dobru, pored elemenata pro-
pisanih zakonom, sadri:
1) mjere zatite i ouvanja kulturnog dobra i uslove i nain njihovog vrenja;
2) garancije koncesionara za sluaj oteenja ili unitenja kulturnog dobra;
3) razloge za raskid ugovora o koncesiji prije isteka roka trajanja koncesije.
(2) U toku trajanja koncesije, aneksom ugovora o koncesiji, mogu se promijeniti
uslovi i nain zatite i ouvanja kulturnog dobra, uz saglasnost Uprave.
(3) Ako u toku trajanja koncesije na kulturnom dobru nastanu promjene zbog kojih
je potrebno ograniiti obim koncesije ili promijeniti nain korienja kulturnog dobra,
koncesionar je duan da trpi promjenu ugovorenih uslova i da preduzme sve radnje i mjere
na zatiti i ouvanju kulturnog dobra koje mu naloi Uprava.
(4) Koncesija na kulturnom dobru, pored sluajeva propisanih zakonom, oduzee se
ako koncesionar ne uva ili ne odrava kulturno dobro u skladu sa utvrenim uslovima ili
ga koristi na nain kojim mu se nanosi teta ili ugroava njegova kulturna vrijednost.
243
17

Davanje kulturnog dobra na korienj Davanje kulturnog dobra na korienj Davanje kulturnog dobra na korienj Davanje kulturnog dobra na korienje bez javnog objavljivanja e bez javnog objavljivanja e bez javnog objavljivanja e bez javnog objavljivanja

lan 62 lan 62 lan 62 lan 62
(1) Nepokretno kulturno dobro u dravnoj svojini ili njegov dio moe se dati na
korienje putem zakupa do 90 dana, bez javnog oglaavanja.
(2) O zakupu kulturnog dobra zakljuuje se ugovor u pisanoj formi.

5. Povraaj kulturnih predmeta 5. Povraaj kulturnih predmeta 5. Povraaj kulturnih predmeta 5. Povraaj kulturnih predmeta

Povraaj kulturnog predmeta dravi lanici Evropske unije Povraaj kulturnog predmeta dravi lanici Evropske unije Povraaj kulturnog predmeta dravi lanici Evropske unije Povraaj kulturnog predmeta dravi lanici Evropske unije

lan 63 lan 63 lan 63 lan 63
(1) Drava lanica Evropske Unije (u daljem tekstu: drava lanica) moe traiti
povraaj kulturnog predmeta koji je protivpravno odnesen sa njene teritorije poslije 1.
januara 1993. godine, ukoliko se taj predmet nalazi na teritoriji Crne Gore, ako:
1) je prije ili nakon protivpravnog odnoenja zatien kao nacionalno blago koje
ima umjetniku, istorijsku ili arheoloku vrijednost prema njenom nacionalnom zakono-
davstvu ili je takvim utvren u njenom administrativnom postupku, u skladu sa lanom 36
Ugovora o funkcionisanju Evropske Unije;
2) pripada grupi predmeta koji su obuhvaeni popisom zbirki predmeta koje se
mogu smatrati nacionalnim blagom ili ine sastavni dio javne zbirke koja je upisana u
inventar zbirki muzeja, arhiva ili biblioteka, sakralne zbirke ili zbirke koja je imovina drave
lanice, odnosno lokalne ili podrune jedinice vlasti, javne institucije sa sjeditem u dravi
lanici ili institucije koja se znaajno finansira od strane drave lanice, odnosno njenih
lokalnih ili podrunih jedinica vlasti.
(2) Popis zbirki predmeta koje se mogu smatrati nacionalnim blagom, u smislu stava
1 taka 2 ovog lana, utvruje Ministarstvo.
(3) Smatra se da je protivpravno odnesen i kulturni predmet koji nije vraen u
dravu lanicu nakon isteka roka za privremeno iznoenje.

Postupak za povraaj kulturnog predmeta Postupak za povraaj kulturnog predmeta Postupak za povraaj kulturnog predmeta Postupak za povraaj kulturnog predmeta

lan 64 lan 64 lan 64 lan 64
(1) Postupak za povraaj kulturnog predmeta koji je protivpravno odnesen sa
teritorije drave lanice pokree se tubom drave lanice protiv draoca kulturnog
predmeta pred nadlenim sudom u Crnoj Gori.
(2) Uz tubu iz stava 1 ovog lana dostavlja se:
1) vjerodostojna isprava o statusu kulturnog predmeta, sa njegovim detaljnim
opisom;
2) izjava nadlenog organa drave lanice da je potraivani kulturni predmet
zatien nacionalnim zakonodavstvom i da je protivpravno odnesen poslije 1. januara
1993. godine.
(3) Postupak za povraaj kulturnog predmeta moe se pokrenuti u roku od godinu
dana od dana kada je drava lanica saznala za mjesto na kojem se kulturni predmet
nalazi i za identitet lica koje ga posjeduje, a najkasnije u roku od 30 godina od dana kada
je kulturni predmet odnesen sa teritorije drave lanice.
(4) Ako je potraivani kulturni predmet dio javne zbirke iz lana 63 stav 2 ovog
zakona ili je sakralni predmet pod posebnom zatitom nacionalnog zakonodavstva drave
lanice, postupak za povraaj kulturnog predmeta moe se pokrenuti u roku od 75 godina
od dana kada je odnesen sa teritorije drave lanice, ako meunarodnim ugovorom nije
odreen drugi rok.
244
18

Postupanje suda Postupanje suda Postupanje suda Postupanje suda

lan 65 lan 65 lan 65 lan 65
(1) Kulturni predmet iz lana 63 ovog zakona vratie se dravi lanici, ako sud
utvrdi da je on protivpravno odnesen sa njene teritorije ili da nije vraen po isteku roka za
privremeno iznoenje.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana sud e, prema okolnostima sluaja, savjesnom
draocu kulturnog predmeta odrediti pravinu naknadu na teret drave lanice kojoj se
kulturni predmet vraa.
(3) Savjesnost draoca kulturnog predmeta cijeni se po propisima Crne Gore u
odnosu na njegovo postupanje prilikom sticanja i dranja kulturnog predmeta.
(4) U sluaju sticanja kulturnog predmeta iz lana 63 ovog zakona, po osnovu
poklona ili nasljeivanja, novi dralac kulturnog predmeta ne moe biti u povoljnijem
poloaju od lica od kojeg je kulturni predmet stekao.
(5) Dralac kulturnog predmeta ostvaruje pravo na isplatu pravine naknade iz stava
2 ovog lana nakon predaje potraivanog kulturnog predmeta dravi lanici.
(6) Plaanje pravine naknade i trokova postupka ne utie na pravo drave lanice
da od lica koje je protivpravno odnijelo kulturni predmet trai naknadu tete.
(7) U pogledu vlasnitva nad kulturnim predmetom koji je vraen dravi lanici
primjenjuju se propisi te drave.

Saradnja sa dravama lanicama Saradnja sa dravama lanicama Saradnja sa dravama lanicama Saradnja sa dravama lanicama

lan 66 lan 66 lan 66 lan 66
(1) Ministarstvo je duno da koordinira saradnju sa nadlenim organima drava
lanica u vezi sa vraanjem protivpravno odnesenih kulturnih predmeta, a naroito da:
1) na zahtjev drave lanice, u saradnji sa drugim dravnim organima i institu-
cijama, preduzme radnje i mjere radi pronalaenja kulturnog predmeta i utvrivanja
identiteta njegovog draoca;
2) obavijesti zainteresovanu dravu lanicu da li se i gdje na teritoriji Crne Gore
nalazi traeni kulturni predmet i da li postoji osnov za vjerovanje da je on protivpravno
odnesen sa teritorije drave lanice;
3) omogui nadlenom organu drave lanice da, u roku od 60 dana od dana
dostavljanja obavjetenja iz take 2 ovog stava, provjeri da li se radi o traenom kulturnom
predmetu;
4) u saradnji sa nadlenim organom drave lanice, preduzme potrebne mjere
za fiziko ouvanje traenog kulturnog predmeta;
5) sprijei odgovarajuim mjerama svaku radnju koja se preduzima radi
izbjegavanja ili oteavanja povraaja kulturnog predmeta;
6) postupa kao posrednik izmeu draoca traenog kulturnog predmeta i
zainteresovane drave lanice.
(2) Ukoliko se provjera iz stava 1 taka 3 ovog lana ne obavi u propisanom roku
nee se primjenjivati stav 1 ta. 4 i 5 ovog lana.

Povraaj kulturnog Povraaj kulturnog Povraaj kulturnog Povraaj kulturnog predmeta predmeta predmeta predmeta protivpravno odnese protivpravno odnese protivpravno odnese protivpravno odnesenog sa nog sa nog sa nog sa
teritorije drave teritorije drave teritorije drave teritorije drave koja nije lanica Evropske unije koja nije lanica Evropske unije koja nije lanica Evropske unije koja nije lanica Evropske unije

lan 67 lan 67 lan 67 lan 67
Povraaj kulturnog predmeta protivpravno odnesenog sa teritorije drave koja nije
lanica Evropske Unije vri se u skladu sa odredbama zakona kojim se ureuju svojins-
kopravni odnosi, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno.
245
19

Povraaj kulturnog Povraaj kulturnog Povraaj kulturnog Povraaj kulturnog predmeta predmeta predmeta predmeta protivpravno odnesenog sa teritorije Crne Gore protivpravno odnesenog sa teritorije Crne Gore protivpravno odnesenog sa teritorije Crne Gore protivpravno odnesenog sa teritorije Crne Gore

lan 68 lan 68 lan 68 lan 68
Povraaj kulturnog predmeta protivpravno odnesenog sa teritorije Crne Gore vri se
u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom drave na ijoj se teritoriji traeni kulturni
predmet nalazi, ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno.

Aktivnosti na povraaju kulturnih predmeta Aktivnosti na povraaju kulturnih predmeta Aktivnosti na povraaju kulturnih predmeta Aktivnosti na povraaju kulturnih predmeta

lan 69 lan 69 lan 69 lan 69
Ministarstvo je duno da, u saradnji sa Upravom, javnim ustanovama za zatitu
kulturnih dobara i drugim organima dravne uprave:
1) preduzima mjere i aktivnosti na prikupljanju podataka i uspostavljanju evidencija
i dokumentacije o kulturnim predmetima protivpravno odnesenim iz Crne Gore koji mogu
biti predmet povraaja;
2) priprema i podnosi zahtjev, odnosno tubu za povraaj kulturnog predmeta
nadlenom organu drave na ijoj se teritoriji nalazi kulturni predmet koji je protivpravno
odnesen iz Crne Gore, u skladu sa propisima te drave i meunarodnim ugovorima;
3) podnosi nadlenom organu zahtjev za povraaj protivpravno prisvojenog
kulturnog predmeta u dravnoj svojini.


V VV V. .. . MJERE ZATITE KULTURNIH DOBARA MJERE ZATITE KULTURNIH DOBARA MJERE ZATITE KULTURNIH DOBARA MJERE ZATITE KULTURNIH DOBARA

1. Preventivne mjere zatite 1. Preventivne mjere zatite 1. Preventivne mjere zatite 1. Preventivne mjere zatite

Ciljevi i vrste Ciljevi i vrste Ciljevi i vrste Ciljevi i vrste

lan 70 lan 70 lan 70 lan 70
(1) Preventivnim mjerama zatite spreavaju se oteenja i unitenja kulturnih
dobara od dejstava prirodnih sila, fizikih, hemijskih i biolokih faktora, poara, eksplozija,
prekomjerne upotrebe, krae, vandalizma i drugih opasnosti i rizika.
(2) Preventivne mjere zatite kulturnih dobara su: istraivanje, dokumentovanje,
obiljeavanje, uvanje, odravanje, edukacija, prezentacija i popularizacija kulturnih dobara
i saradnja sa vlasnicima i draocima kulturnih dobara, nevladinim organizacijama i drugim
subjektima.

Dokumentovanje kulturnih dobara Dokumentovanje kulturnih dobara Dokumentovanje kulturnih dobara Dokumentovanje kulturnih dobara

lan 71 lan 71 lan 71 lan 71
(1) Dokumentovanje kulturnih dobara vri se izradom dokumenata u analognoj i
elektronskoj formi i uspostavljanjem i voenjem informacionog sistema.
(2) Dokumentacija o kulturnom dobru u analognoj formi daje se na korienje
izradom kopije o troku zainteresovanog lica.
(3) Izuzetno od stava 2 ovog lana, dokumentacija o kulturnom dobru u izvornoj
analognoj formi moe se dati na privremeno korienje dravnom organu i naunoj
instituciji, pod uslovom obaveznog vraanja u odreenom roku, o emu se vodi posebna
evidencija.



246
20

Informacioni sistem kulturnih dobara Informacioni sistem kulturnih dobara Informacioni sistem kulturnih dobara Informacioni sistem kulturnih dobara

lan 72 lan 72 lan 72 lan 72
(1) Za praenje stanja kulturnih dobara i aktivnosti na njihovoj zatiti Uprava
uspostavlja i vodi informacioni sistem kulturnih dobara, kojim se obezbjeuje:
1) baza relevantnih podataka o kulturnim dobrima;
2) centralno informaciono povezivanje javnih ustanova za zatitu kulturnih
dobara i drugih pravnih i fizikih lica ovlaenih za vrenje poslova zatite na odreenim
vrstama kulturnih dobara;
3) informaciono povezivanje sa nadlenim organima dravne uprave i lokalne
uprave i odgovarajuim organima drugih drava i meunarodnih organizacija;
4) javna dostupnost sveobuhvatnim i tanim informacijama o kulturnim
dobrima i njihovoj zatiti.
(2) Sadraj i nain voenja informacionog sistema iz stava 1 ovog lana propisuje
Ministarstvo. . . .

Obiljeavanje kulturnih dobara Obiljeavanje kulturnih dobara Obiljeavanje kulturnih dobara Obiljeavanje kulturnih dobara

lan 73 lan 73 lan 73 lan 73
(1) Nepokretna kulturna dobra se obiljeavaju zatitnim znakom kulturnog dobra.
(2) Obiljeavanje kulturnih dobara vri javna ustanova za obavljanje konzervatorske
djelatnosti, u roku od 90 dana od dana utvrivanja statusa kulturno dobro.
(3) Izgled i sadraj zatitnog znaka i nain obiljeavnja kulturnih dobara propisuje
Ministarstvo.
(4) Transport pokretnih kulturnih dobara moe se oznaiti meunarodnim znakom
kulturnih dobara, u skladu sa meunarodnim propisima.

uvanje kulturnih dobara uvanje kulturnih dobara uvanje kulturnih dobara uvanje kulturnih dobara

lan 74 lan 74 lan 74 lan 74
(1) uvanje kulturnog dobra je kontinuirano praenje stanja kulturnog dobra,
sprjeavanje nedozvoljenih radnji, fiziko i tehniko obezbjeivanje i zatita od rizika kojim
ono moe biti izloeno.
(2) Nain uvanja kulturnog dobra, zavisno od vrste kulturnog dobra, propisuje
Ministarstvo.

Odravanje kulturnih dobara Odravanje kulturnih dobara Odravanje kulturnih dobara Odravanje kulturnih dobara

lan 75 lan 75 lan 75 lan 75
Odravanje kulturnog dobra obuhvata sanacije oteenja, radi ouvanja postojeeg
valorizovanog stanja i obezbjeivanja odrivog korienja, shodno utvrenoj namjeni.

Edukacija Edukacija Edukacija Edukacija

lan 76 lan 76 lan 76 lan 76
(1) Obrazovne ustanove su dune da kroz nastavne i vannastavne programe
razvijaju svijest o vrijednosti kulturnih dobara, kao plodnom izvoru saznanja, kreativnosti i
inspiracija za sadanje i budue generacije, opasnostima i rizicima kojima su ona izloena,
potrebi njihovog ouvanja, potovanja i razumijevanja i koristima koje iz njih mogu proizai.


247
21

(2) Ministarstvo, organi uprave i javne ustanove za zatitu kulturnih dobara duni su
da:
1) podstiu poznavanje domaih i meunarodnih propisa o zatiti kulturnih
dobara i struno osposobljavanje i usavravanje kadrova koji se bave njihovom zatitom;
2) informiu javnost o svojim programima i aktivnostima i meunarodnim
projektima i pomoi na zatiti kulturnih dobara i o mogunostima ukljuivanja u njihovu
realizaciju, kao i o nezakonitom djelovanju protiv kulturnih dobara;
3) podstiu sve da uestvuju u procesu zatite kroz identifikaciju, prouavanje,
tumaenje, ouvanje i prezentaciju kulturnih dobara, kao i javnom promiljanju i
raspravama o mogunostima i izazovima u vezi sa kulturnim dobrima;
4) pridaju znaaj onim vrijednostima kulturnih dobara koja im svaka zajednica
povezana sa njima pripisuje ili se sa njima identifikuje.

Prezentacija i popularizacija kulturnih dobara Prezentacija i popularizacija kulturnih dobara Prezentacija i popularizacija kulturnih dobara Prezentacija i popularizacija kulturnih dobara

lan 77 lan 77 lan 77 lan 77
(1) Prezentacijom se obezbjeuje dostupnost kulturnih dobara javnosti, radi
zadovoljenja kulturnih, naunih i edukativnih potreba i irenja saznanja o njihovim
vrijednostima i znaaju.
(2) Prezentacija kulturnih dobara se obazbjeuje, u skladu sa njihovom prirodom i
namjenom :
1) izradom publikacija o kulturnim dobrima;
2) pristupom kulturnim dobrima na nain koji omoguava samoobrazovanje,
podsticanje meusobne tolerancije, uenje o drugim kulturama i ljudima i njihovoj
raznovrsnosti;
3) razvojem kulturnog turizma.
(3) Licima sa invaliditetom obezbjeuje se pristup kulturnim dobrima shodno
njihovim potrebama, u skladu sa mogunostima.

Saradnja sa vlasnicima i draocima kulturnih dobara Saradnja sa vlasnicima i draocima kulturnih dobara Saradnja sa vlasnicima i draocima kulturnih dobara Saradnja sa vlasnicima i draocima kulturnih dobara

lan 78 lan 78 lan 78 lan 78
Organi uprave i javne ustanove za zatitu kulturnih dobara duni su da sarauju sa
vlasnicima i draocima kulturnih dobara u svim fazama zatite, da im omoguavaju da daju
svoje predloge, miljenja i inicijative u pogledu zatite, ouvanja i korienja kulturnih
dobara i da ih informiu o svojim aktivnostima u vezi sa njihovim kulturnim dobrima.

Saradnja sa nevladinim organizacijama Saradnja sa nevladinim organizacijama Saradnja sa nevladinim organizacijama Saradnja sa nevladinim organizacijama

lan 79 lan 79 lan 79 lan 79
Ministarstvo, organi uprave i javne ustanove za zatitu kulturnih dobara duni su da
sarauju sa nevladinim organizacijama koje se bave kulturnom batinom i da u tom smislu
podstiu i podravaju njihov rad i uee na izradi zakona i podzakonskih akata, irenju
saznanja o domaim i meunarodnim propisima i projektima, organizovanju seminara,
tribina i drugih oblika strunog usavravanja, identifikaciji kulturnih dobara i utvrivanju
njihove kulturne vrijednosti, podnoenju inicijativa za uspostavljanje zatite i prezentacije
stanja kulturnih dobara, njihove ugroenosti i potrebnih mjera zatite.




248
22

2. Istraivanja kulturnih dobara 2. Istraivanja kulturnih dobara 2. Istraivanja kulturnih dobara 2. Istraivanja kulturnih dobara

Ciljevi i vrste istraivanja Ciljevi i vrste istraivanja Ciljevi i vrste istraivanja Ciljevi i vrste istraivanja

lan 80 lan 80 lan 80 lan 80
(1) Istraivanja kulturnih dobara vre se radi:
1) otkrivanja, identifikacije, dokumentovanja, prouavanja i utvrivanja osobe-
nosti, svojstava, znaaja i znaenja;
2) utvrivanja i sprovoenja mjera zatite i ouvanja;
3) irenja i produbljivanja strunih i naunih saznanja;
4) izgradnje objekata ili izvoenja drugih radnji kojima nastaju promjene u
prostoru.
(2) Istraivanja kulturnih dobara vre se kao:
1) arheoloka istraivanja;
2) konzervatorska istraivanja;
3) druga struna i nauna istraivanja.
(3) Vrste istraivanja, uslove i nain njihovog vrenja, vrste i sadrinu dokumentacije
o istraivanjima propisuje Ministarstvo.
(4) Drava je duna da podstie interdisciplinarna istraivanja kulturnih dobara,
zajednica na koja se ona odnose, prostora na kojima su nastala i njihove meusobne
povezanosti.
Odobrenje za istraivanje Odobrenje za istraivanje Odobrenje za istraivanje Odobrenje za istraivanje

lan 81 lan 81 lan 81 lan 81
(1) Arheoloka istraivanja i konzervatorska istraivanja koja zadiru u integritet
kulturnog dobra vre se na osnovu odobrenja Uprave.
(2) Odobrenje iz stava 1 ovog lana izdaje se rjeenjem kojim se odreuje:
1) nosilac odobrenja;
2) rukovodilac istraivanja;
3) podruje, odnosno dobro na kojem se dozvoljava istraivanje;
4) vrsta i obim istraivakih radova;
5) rok i uslovi za vrenje istraivanja;
6) obaveze nosioca odobrenja.
(3) Odobrenje za istraivanja kulturnog dobra moe se izdati pravnom licu koje ima:
1) istraivaku licencu;
2) elaborat istraivanja i zatite;
3) obezbijeena tehnika i finansijska sredstava za vrenje istraivanja i sprovo-
enje mjera zatite.
(4) U sluaju hitne zatite kulturnog dobra ili arheolokog nalazita odobrenje za
istraivanje moe se izdati i bez dokaza o ispunjenosti uslova iz stava 3 ta. 2 i 3 ovog
lana.
(5) Ako je za istraivanje potrebno ograniiti redovno korienje podruja ili dobra
koje e se istraivati, uz zahtjev za izdavanje odobrenja za istraivanja dostavlja se i ugovor
o ureivanju meusobnih odnosa podnosioca zahtjeva i vlasnika tog podruja, odnosno
dobra ili izjava vlasnika o nesmetanom vrenju istraivakih poslova, a za podvodna
arheoloka istraivanja i saglasnost organa uprave nadlenog za poslove sigurnosti na
moru.
(6) Ako su za istraivanje potrebna specijalna tehnika sredstva, za iju je upotrebu
prema zakonu potrebna posebna dozvola, uz zahtjev se podnosi i odobrenje za upotrebu
tih sredstava.
(7) Sadraj elaborata iz stava 3 taka 2 ovog lana propisuje Ministarstvo.
249
23

Obaveze nosioca odobrenja Obaveze nosioca odobrenja Obaveze nosioca odobrenja Obaveze nosioca odobrenja

lan 82 lan 82 lan 82 lan 82
(1) Nosilac odobrenja za istraivanje, zavisno od vrste istraivanja, duan je da:
1) odredi lice koje e vriti struni nadzor nad istraivakim radovima;
2) u toku vrenja istraivanja redovno i uredno vodi dokumentaciju o izvrenim
istraivakim radovima i preduzetim mjerama zatite;
3) preduzme potrebne mjere za fiziko i tehniko obezbijeenje podruja,
objekta i nalaza tokom i nakon istraivanja;
4) povremeno informie javnost o toku istraivanja;
5) omogui zainteresovanim strunjacima i naunicima da razgledaju nalazita i
nalaze;
6) u roku od 60 dana od isteka roka za vrenje istraivanja dostavi Upravi
preliminarni izvjetaj o izvrenom istraivanju;
7) u roku od jedne godine od isteka roka za vrenje istraivanja dostavi Upravi
konani izvjetaj, sa kompletnom dokumentacijom, o izvrenom istraivanju;
8) u roku od tri godine od isteka roka za vrenje istraivanja objavi rezultate
istraivanja;
9) u roku od godinu dana od isteka roka za vrenje istraivanja preda pokretne
nalaze subjektu koji odredi Vlada.
(2) Struni nadzor nad istraivakim radovima moe da vri lice koje ima
istraivaku licencu.

Obustavljanje istraivanja i oduzimanje odobrenja Obustavljanje istraivanja i oduzimanje odobrenja Obustavljanje istraivanja i oduzimanje odobrenja Obustavljanje istraivanja i oduzimanje odobrenja

lan 83 lan 83 lan 83 lan 83
(1) Uprava je duna da rjeenjem:
1) obustavi vrenje istraivanja ako se radovi ne izvode u skladu sa odobrenjem
i da odredi rok za otklanjanje utvrenih nepravilnosti;
2) oduzme odobrenje za istraivanje ako se istraivanjem nanosi teta ili dovodi
u opasnost kulturno dobro i da naredi preduzimanje odgovarajuih mjera zatite kulturnog
dobra odnosno podruja.
(2) Trokove sprovoenja mjera zatite iz stava 1 taka 2 ovog lana snosi lice koje
je imalo odobrenje za vrenje istraivanja.
(3) alba na rjeenje iz stava 1 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja.

Istraivaka licenca Istraivaka licenca Istraivaka licenca Istraivaka licenca

lan 84 lan 84 lan 84 lan 84
(1) Istraivaka licenca je dokaz o strunim referencama pravnog i fizikog lica za
vrenje istraivakih radova i sprovoenje mjera zatite.
(2) Istraivaku licencu iz stava 1 ovog lana izdaje i oduzima Ministarstvo.
(3) Istraivaka licenca moe se izdati pravnom licu koje je registrovano za istra-
ivanje i koje ima u radnom odnosu ili u lanstvu najmanje tri lica sa odgovarajuom
visokom strunom spremom, od kojih najmanje jedno lice sa istaivakom licencom.
(4) Istraivaka licenca moe se izdati fizikom licu koje ima odgovarajuu strunu
spremu, tri godine radnog iskustva i poloen struni ispit za istraivaa.
(5) Blie uslove i nain sticanja i oduzimanja istraivakih licenci, kao i sadraj i
nain voenja evidencije izdatih istraivakih licenci propisuje Ministarstvo.


250
24

Strani istraivai Strani istraivai Strani istraivai Strani istraivai

lan 85 lan 85 lan 85 lan 85
Strana fizika i pravna lica mogu da vre istraivanja kulturnih dobara na teritoriji
Crne Gore u saradnji sa domaim pravnim licem koje ima odobrenje iz lana 81 ovog
zakona.

Pravo prvenstva naune obrade Pravo prvenstva naune obrade Pravo prvenstva naune obrade Pravo prvenstva naune obrade

lan 86 lan 86 lan 86 lan 86
Nosilac odobrenja za istraivanje i struna lica koja su uestvovala u istraivanju
imaju pravo prvenstva naune obrade i objavljivanja rezultata istraivanja u roku od tri
godine od dana zavretka istraivanja.

3 33 3. Sluajna otkria . Sluajna otkria . Sluajna otkria . Sluajna otkria

Obaveze pronalazaa Obaveze pronalazaa Obaveze pronalazaa Obaveze pronalazaa

lan 87 lan 87 lan 87 lan 87
(1) Ako se prilikom izvoenja graevinskih, poljoprivrednih ili bilo kojih drugih radova
i aktivnosti na kopnu ili u vodi naie na nalaze od arheolokog znaaja, izvoa radova (u
daljem tekstu: sluajni pronalaza) duan je da:
1) prekine radove i da obezbijedi nalazite, odnosno nalaze od eventualnog
oteenja, unitenja i od neovlaenog pristupa drugih lica;
2) odmah prijavi nalazite, odnosno nalaz Upravi, najblioj javnoj ustanovi za
zatitu kulturnih dobara, organu uprave nadlenom za poslove policije ili organu uprave
nadlenom za poslove sigurnosti na moru;
3) sauva otkrivene predmete na mjestu nalaenja u stanju u kojem su naeni
do dolaska ovlaenih lica subjekata iz take 2 ovog stava;
4) saopti sve relevantne podatke u vezi sa mjestom i poloajem nalaza u
vrijeme otkrivanja i o okolnostima pod kojim su otkriveni.
(2) Izuzetno od stava 1 taka 3 ovog lana, pronalaza moe nalaze, radi njihove
zatite, odmah predati nekom od subjekata iz stava 1 taka 2 ovog lana.

Obaveze Uprave i investitora Obaveze Uprave i investitora Obaveze Uprave i investitora Obaveze Uprave i investitora

lan 88 lan 88 lan 88 lan 88
(1) Uprava je duna da, najkasnije narednog dana od dana obavjetenja iz lana 87
stav 1 taka 2 ovog zakona:
1) komisijski utvrdi da li se radi o arheolokim nalazima;
2) preduzme brigu o uvanju nalazita i nalaza;
3) preda nalaze na privremeno uvanje javnoj muzejskoj ustanovi u optini na
ijoj su teritoriji pronaeni ili matinoj muzejskoj ustanovi;
4) o izvrenom uviaju i preduzetim mjerama saini detaljan zapisnik;
5) nakon izvrenog uviaja, zavisno od vrste i prirode otkrivenog nalazita i
radova koji se izvode, donese rjeenje kojim e odrediti da se izvoenje radova nastavi uz
nadzor arheologa sa istraivakom licencom ili da se radovi privremeno obustave i
sprovede odgovarajue arheoloko istraivanje.
(2) Privremena obustava radova, u smislu stava 1 taka 5 ovog lana, moe trajati
najdue 30 dana.

251
25

(3) U roku iz stava 2 ovog lana Uprava moe donijeti rjeenje o uspostavljanju
prethodne zatite nalazita.
(4) Ako Uprava ne uspostavi prethodnu zatitu u skladu sa stavom 3 ovog lana,
nalazite se smatra slobodnim prostorom.
(5) alba na rjeenje iz stava 1 taka 5 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja.
(6) U sluaju iz stava 1 taka 5 ovog lana trokove arheolokih istraivanja i
arheolokog nadzora snosi drava ukoliko sa investitorom graevinskih radova nije drukije
ugovoreno.

4. Integralna zatita 4. Integralna zatita 4. Integralna zatita 4. Integralna zatita

Zatita kulturnih dobara u planskim dokumentima Zatita kulturnih dobara u planskim dokumentima Zatita kulturnih dobara u planskim dokumentima Zatita kulturnih dobara u planskim dokumentima

lan 89 lan 89 lan 89 lan 89
(1) Planskim dokumentima obezbjeuje se zatita kulturnih dobara i njihove
okoline, kao integralnog dijela savremenog drutvenog, ekonomskog i urbanog razvoja, na
nain kojim se potuje njihov integritet i status i dosljedno sprovode reim i mjere zatite
koji su propisani ovim zakonom.
(2) Planski dokument mora biti usklaen sa studijom zatite kulturnih dobara (u
daljem tekstu: studija zatite) i menadment planom.
(3) Uprava daje miljenje na planski dokument, u odnosu na usklaenost sa
studijom zatite i menadment planom, shodno zakonu kojim se ureuje prostor.

Studija zatite kulturnih dobara Studija zatite kulturnih dobara Studija zatite kulturnih dobara Studija zatite kulturnih dobara

lan 90 lan 90 lan 90 lan 90
(1) Studija zatite, zavisno od vrste planskog dokumenta, sadri:
1) tekstualni i grafiki prikaz nepokretnih kulturnih dobara, potencijalnih arheolo-
kih lokaliteta, prostora sa izraenim ambijentalnim vrijednostima i njihove okoline, na
podruju koje je obuhvaeno planskim dokumentom;
2) reim i mjere zatite, ouvanja i unaprjeenja kulturnih dobara i njihove zati-
ene okoline;
3) konzervatorske uslove za projektovanje radova za sprovoenje konzervato-
rskih mjera na nepokretnim kulturnim dobrima.
(2) Studiju zatite donosi Uprava, a njena izrada se moe povjeriti pravnom licu koje
ima konzervatorsku licencu.
(3) Reim i mjere zatite iz stava 1 taka 2 ovog lana obuhvataju, naroito:
1) namjenu, nain uvanja, odravanja, korienja i zatite kulturnih dobara i nji-
hove zatiene okoline;
2) mjere zatite potencijalnih arheolokih lokaliteta i prostora sa izraenim
ambijentalnim vrijednostima;
3) procjenu potrebnih arheolokih, konzervatorskih i drugih istraivanja;
4) predloge za uklanjanje ili promjenu namjene objekata ije postojanje ili
korienje ugroava istraivanja, zatitu ili korienje kulturnog dobra;
5) potrebne konzervatorske mjere za ouvanje ii revitalizaciju kulturnog dobra;
6) obnovu naruenog kulturnog pejzaa.
(4) Konzervatorski uslovi iz stava 1 taka 3 ovog lana sadre detaljan opis stanja,
gabarita i izgleda kulturnog dobra, vrste materijala i tehniku izvoenja radova za koje je
potrebna graevinska dozvola.


252
26

Menadment plan Menadment plan Menadment plan Menadment plan

lan 91 lan 91 lan 91 lan 91
(1) Menadment plan je strateki dokument za dugorono upravljvanje, zatitu,
ouvanje, korienje i prezentaciju kulturno-istorijske cjeline, lokaliteta i podruja.
(2) Menadment plan se obavezno donosi za kulturno dobro koje je upisano na Listu
svjetske batine i kulturno dobro koje se nominuje za upis na ovu listu.
(3) Menadment plan sadri, naroito:
1) strategiju viegodinjeg upravljanja kulturnim dobrom i smjernice za njenu
realizaciju;
2) program aktivnosti na cjelovitoj valorizaciji, zatiti i prezentaciji kulturnog
dobra;
3) mehanizme za ostvarivanje integralne zatite;
4) nain vrenja monitoringa planiranih aktivnosti.
(4) Menadment plan donosi Vlada, na predlog Ministarstva.

Geoloka istraivanja i eksploatacija mineralnih sirovina Geoloka istraivanja i eksploatacija mineralnih sirovina Geoloka istraivanja i eksploatacija mineralnih sirovina Geoloka istraivanja i eksploatacija mineralnih sirovina

lan 92 lan 92 lan 92 lan 92
Geoloka istraivanja i eksploatacija mineralnih sirovina, ukljuujui i izgradnju
rudarskih objekata, na podrujima na kojima se nalaze nepokretna kulturna dobra, kao i na
udaljenosti do 500 m od granica njihove zatiene okoline, ne mogu se vriti bez prethodne
saglasnosti Uprave.

Zatita kulturnih dobara od faktora uticaja na ivotnu sredinu Zatita kulturnih dobara od faktora uticaja na ivotnu sredinu Zatita kulturnih dobara od faktora uticaja na ivotnu sredinu Zatita kulturnih dobara od faktora uticaja na ivotnu sredinu

lan 93 lan 93 lan 93 lan 93
(1) Organ uprave nadlean za monitoring stanja ivotne sredine duan je da
indikatore, podatke i ocjenu stanja ivotne sredine dostavlja Upravi.
(2) Pravna i fizika lica koja obavljaju djelatnost koja moe imati negativan uticaj na
kulturna dobra i njihovu okolinu duna su da utvrde mjere za smanjenje i otklanajanja
posljedica uticaja na kulturna dobra i da ih redovno sprovode.


5. Konzervatorske mjere 5. Konzervatorske mjere 5. Konzervatorske mjere 5. Konzervatorske mjere

Pojam i vrste Pojam i vrste Pojam i vrste Pojam i vrste

lan 94 lan 94 lan 94 lan 94
Konzervatorske mjere na kulturnim dobrima su konzervacija, restauracija,
rekonstrukcija, anastiloza, konsolidacija, sanacija, adaptacija i drugi radovi i aktivnosti
kojima se odrava ili mijenja postojee stanje kulturnih dobara.

Konzervacija Konzervacija Konzervacija Konzervacija

lan 95 lan 95 lan 95 lan 95
(1) Konzervacijom se obezbjeuje ouvanje kulturnog dobra u zateenom stanju.
(2) Konzervacija se sprovodi na kulturnom dobru ili njegovom dijelu o ijoj
originalnosti nema validih podataka na osnovu kojih bi se mogla sprovesti restauracija ili
druga konzervatorska mjera.

253
27

Restauracija Restauracija Restauracija Restauracija

lan 96 lan 96 lan 96 lan 96
(1) Restauracija je vraanje nedostajuih djelova kulturnog dobra i odstranjivanje
neautentinih djelova i dodataka kulturnom dobru, u skladu sa njegovim izvornim oblikom i
svojstvima.
(2) Restauracija kulturnog dobra se vri na osnovu autentine dokumentacije ili
validih podataka, primjenom originalnih, odnosno odgovarajuih materijala, uz potovanje
doprinosa svih perioda u stvaranju i ouvanju kulturnog dobra, na nain da se svi dodatni
radovi prepoznatljivo razlikuju od kompozicije njegovog autentinog dijela.
(3) Restauracija se ne moe odobriti i vriti na osnovu pretpostavljene originalnosti,
odnosno autentinosti kulturnog dobra.
(4) Otkrivanje autentinog stanja kulturnog dobra moe se odobriti samo ako je dio
koji se uklanja manje vrijedan od dijela koji se otkriva.

Rekonstrukcija Rekonstrukcija Rekonstrukcija Rekonstrukcija

lan 97 lan 97 lan 97 lan 97
Rekonstrukcijom se vri obnova unitenog kulturnog dobra, na osnovu autenti-ne
dokumentacije o njegovom vizuelnom izgledu i sadrini.

Anastiloza Anastiloza Anastiloza Anastiloza

lan 98 lan 98 lan 98 lan 98
(1) Anastiloza je ponovno slaganje postojeih raslanjenih djelova kulturnog dobra.
(2) U sluaju anastiloze kulturnog dobra materijal koji se koristi za spajanje djelova
treba da bude prepoznatljiv, a njegova koliina najmanje mogua za uspostavljanje novog
oblika kulturnog dobra.

Adaptacija, sanacija i konsolidacija Adaptacija, sanacija i konsolidacija Adaptacija, sanacija i konsolidacija Adaptacija, sanacija i konsolidacija

lan 99 lan 99 lan 99 lan 99
(1) Adaptacija je prilagoavanje kulturnog dobra novoj namjeni, funkciji ili stan-
dardima djelatnosti, bez bitne promjene njegovog izgleda.
(2) Sanacija je obnova kulturnog dobra primjenom vie konzervatorskih mjera.
(3) Konsolidacija je ojaavanje strukture i otpornosti kulturnog dobra, bez promjene
njegovog vizuelnog izgleda.


Tradicionalne tehnike, zanati i materijali Tradicionalne tehnike, zanati i materijali Tradicionalne tehnike, zanati i materijali Tradicionalne tehnike, zanati i materijali

lan 100 lan 100 lan 100 lan 100
(1) Prilikom sprovoenja konzervatorskih mjera na kulturnom dobru prednost se
daje tradicionalnim tehnikama, zanatima i materijalima.
(2) Kada se pokae da tradicionalne tehnike, zanati i materijali nijesu odgovarajui,
konzervatorske mjere na kulturnom dobru mogu se izvriti primjenom savremene tehnike i
materijala, ija je efikasnost potvrena naunim podacima ili praktinim iskustvima.




254
28

Sprovoenje konzervatorskih mjera Sprovoenje konzervatorskih mjera Sprovoenje konzervatorskih mjera Sprovoenje konzervatorskih mjera

lan 101 lan 101 lan 101 lan 101
(1) Konzervatorske mjere na nepokretnom i pokretnom kulturnom dobru sprovode
se u skladu sa ovim zakonom i odgovarajuim pravilima meunarodnih tijela za zatitu
kulturnih dobara, na osnovu konzervatorskog projekta.
(2) Ako je za sprovoenje konzervatorskih mjera na nepokretnom kulturnom dobru
potrebna graevinska dozvola primjenjuju se i propisi o izgradnji objekata.
(3) Izvoa radova na kulturnom dobru duan je da obavijesti Upravu o poetku
izvoenja radova.

Konzervatorski uslovi Konzervatorski uslovi Konzervatorski uslovi Konzervatorski uslovi

lan 102 lan 102 lan 102 lan 102
(1) Za izradu konzervatorskog projekta za sprovoenje konzervatorskih mjera na
pokretnom kulturnom dobru i za izvoenje radova na nepokretnom kulturnom dobru za
koje se ne izdaju urbanistiko-tehniki uslovi, Uprava, na zahtjev vlasnika, odnosno draoca
kulturnog dobra, izdaje konzervatorske uslove.
(2) Konzervatorski uslovi iz stava 1 ovog lana, zavisno od vrste kulturnog dobra i
planiranih radova, sadre vrstu konzervatorske mjere, elemente iz lana 90 stav 4 ovog
zakona i druge uslove kojima se obezbjeuje autentinost i integritet kulturnog dobra.

Konzervatorski projekat Konzervatorski projekat Konzervatorski projekat Konzervatorski projekat

lan 103 lan 103 lan 103 lan 103
(1) Konzervatorski projekat je tehnika dokumentacija za sprovoenje konzervato-
rskih mjera na kulturnom dobru.
(2) Konzervatorski projekat, zavisno od vrste kulturnog dobra, mogu da izrauju
javne ustanove za zatitu kulturnih dobara i druga pravna i fizika lica koja imaju
konzervatorsku licencu.
(3) Saglasnost na konzervatorski projekat daje Uprava, na zahtjev vlasnika, odnosno
draoca kulturnog dobra
(4) Prije izrade konzervatorskog projekta vre se sva potrebna istraivanja.

Ovlaenje za sprovoenje konzervatorskih mjera Ovlaenje za sprovoenje konzervatorskih mjera Ovlaenje za sprovoenje konzervatorskih mjera Ovlaenje za sprovoenje konzervatorskih mjera

lan 104 lan 104 lan 104 lan 104
(1) Konzervatorske mjere na nepokretnom i pokretnom kulturnom dobru mogu da
vre javne ustanove za zatitu kulturnih dobara i druga pravna i fizika lica koja imaju
odgovarajuu konzervatorsku licencu.
(2) Lica iz stava 1 ovog lana mogu da, uz prethodnu saglasnost Uprave, za
izvoenje pojedinih radova na sprovoenju konzervatorskih mjera na kulturnom dobru
angauju drugo pravno ili fiziko lice koje ispunjava uslove iz stava 1 ovog lana.

Struni nadzor i rukovoenje radovima Struni nadzor i rukovoenje radovima Struni nadzor i rukovoenje radovima Struni nadzor i rukovoenje radovima

lan 105 lan 105 lan 105 lan 105
(1) Vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra duan je da odredi lice koje e vriti
struni nadzor nad izvoenjem radova na kulturnom dobru.
(2) Izvoa radova je duan da odredi lice koje e rukovoditi izvoenjem radova na
kulturnom dobru.
255
29

(3) Struni nadzor i rukovoenje radovima na kulturnim dobrima moe da vri lice
koje ima odgovarajuu konzervatorsku licencu.

Konzervatorska licenca Konzervatorska licenca Konzervatorska licenca Konzervatorska licenca

lan 106 lan 106 lan 106 lan 106
(1) Konzervatorska licenca je dokaz o strunim referencama pravnog i fizikog lica
za izradu studije zatite i konzervatorskog projekta i za sprovoenje konzervatorskih mjera
na kulturnim dobrima.
(2) Licencu iz stava 1 ovog lana izdaje i oduzima Ministarstvo.
(3) Konzervatorska licenca se moe izdati pravnom licu koje je registrovano za
izvoenje radova na kulturnim dobrima i koje ima u radnom odnosu ili u lanstvu najmanje
tri lica sa odgovarajuom visokom strunom spremom, od kojih najmanje jedno lice sa
konzervatorkom licencom.
(4) Konzervatorska licenca se moe izdati fizikom licu koje ima odgovarajuu
visoku strunu spremu, tri godine radnog iskustva i poloen struni ispit za obavljanje
konzervatorske djelatnosti.
(5) Blie uslove i nain izdavanja i oduzimanja konzrvatorske licence, kao i sadraj i
nain voenja evidencije izdatih konzervatorskih licenci propisuje Ministarstvo.

Obustava radova i oduzimanje konzervatorske licence Obustava radova i oduzimanje konzervatorske licence Obustava radova i oduzimanje konzervatorske licence Obustava radova i oduzimanje konzervatorske licence

lan 107 lan 107 lan 107 lan 107
(1) Uprava je duna da rjeenjem:
1) privremeno obustavi sprovoenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru,
do obezbjeivanja uslova za njihovo pravilno izvoenje, ako se radovi ne izvode u skladu sa
konzervatorskim projektom na koji je data saglasnost Uprave;
2) obustavi izvoenje radova kojim se ugroava ili dovodi u opasnost kulturno
dobro i naredi preduzimanje neophodnih mjera zatite.
(2) Ako je za sprovoenje konzervatorskih mjera izdata graevinska dozvola, Uprava
e rjeenje iz stava 1 ovog lana dostaviti nadlenoj graevinskoj inspekciji i organu koji je
izdao graevinsku dozvolu.
(3) U sluaju iz stava 2 ovog lana graevinska inspekcija je duna da naloi
zabranu izvoenja odobrenih radova.
(4) alba na rjeenje iz st. 1 i 3 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja.
(5) U sluaju iz stava 1 taka 2 ovog lana Ministarstvo e oduzeti konzervatorsku
licencu licu koje je izvodilo radove i licu koje je rukovodilo izvoenjem radova.

Prijem izvede Prijem izvede Prijem izvede Prijem izvedenih radova nih radova nih radova nih radova

lan 108 lan 108 lan 108 lan 108
(1) Radi strune kontrole kvaliteta sprovedenih konzervatorskih mjera na kulturnom
dobru vri se prijem izvedenih radova.
(2) Prijem izvedenih radova vri Uprava, na zahtjev investitora radova.
(3) Uz zahtjev iz stava 2 ovog lana dostavlja se izvjetaj o izvrenim radovima i
izvjetaj o strunom nadzoru.
(4) Prijem izvedenih radova vri struna komisija koju obrazuje Uprava, od najmanje
tri lana, od kojih jedan lan mora imati konzervatorsku licencu.



256
30

6. 6. 6. 6. Ostale mjere zati Ostale mjere zati Ostale mjere zati Ostale mjere zatite te te te

Vraanje kulturnog dobra u prvobitno stanje Vraanje kulturnog dobra u prvobitno stanje Vraanje kulturnog dobra u prvobitno stanje Vraanje kulturnog dobra u prvobitno stanje

lan 109 lan 109 lan 109 lan 109
(1) Ako se na kulturnom dobru izvode ili su izvedeni radovi bez konzervatorskog
projekta na koji je data saglasnost, Uprava e rjeenjem obustaviti izvoenje radova i
naloiti da se, ukoliko je to mogue, kulturno dobro vrati u prvobitno stanje.
(2) U sluaju iz stava 1 ovog lana Uprava e utvrditi odgovarajue mjere zatite za
sprjeavanje rizika od oteenja ili unitenja kulturnog dobra.
(3) Ako se u sluaju iz stava 1 ovog lana kulturno dobro ne moe vratiti u prvobitno
stanje vlasnik odnosno dralac kulturnog dobra i izvoa radova na kulturnom dobru duni
su da dravi plate tetu u iznosu stvarne vrijednosti tog kulturnog dobra.

Eksproprijacija kulturnog dobra Eksproprijacija kulturnog dobra Eksproprijacija kulturnog dobra Eksproprijacija kulturnog dobra

lan 110 lan 110 lan 110 lan 110
Nepokretno kulturno dobro u privatnoj svojini moe se eksproprijisati, u skladu sa
zakonom kojim se ureuje eksproprijacija, ako je to neophodno radi vrenja arheolokih
istraivanja ili sprovoenja propisanih mjera zatite.


VI VI VI VI. .. . PRAVA I OBAVEZE VLASNIKA I DRALACA KULTUR PRAVA I OBAVEZE VLASNIKA I DRALACA KULTUR PRAVA I OBAVEZE VLASNIKA I DRALACA KULTUR PRAVA I OBAVEZE VLASNIKA I DRALACA KULTURNIH DOBARA NIH DOBARA NIH DOBARA NIH DOBARA

1. 1. 1. 1. Prava vlasnika i dralaca Prava vlasnika i dralaca Prava vlasnika i dralaca Prava vlasnika i dralaca

Pravo na strunu pomo Pravo na strunu pomo Pravo na strunu pomo Pravo na strunu pomo

lan 111 lan 111 lan 111 lan 111
(1) Vlasnik i dralac kulturnog dobra imaju pravo na besplatnu strunu pomo u
pogledu:
1) pregledanja, utvrivanja stanja i objanjavanja osobenosti i znaaja kulturnog
dobra;
2) savjeta i uputstava u vezi sa uvanjem, odravanjem, potovanjem i kori-
enjem kulturnog dobra;
3) ukazivanja na potrebu preduzimanja mjera zatite;
4) naina ostvarivanja prava i obaveza utvrenih ovim zakonom.
(2) Pravo na strunu pomo iz stava 1 ovog lana ostvaruje se kod Uprave i javnih
ustanova za zatitu kulturnih dobara.

Pravo na javnu prezentaciju Pravo na javnu prezentaciju Pravo na javnu prezentaciju Pravo na javnu prezentaciju

lan 112 lan 112 lan 112 lan 112
(1) Vlasnik, odnosno dralac pokretnog kulturnog dobra ima pravo da kulturno dobro
povremeno javno prezentuje u izlobenim prostorima javnih ustanova za zatitu kulturnih
dobara, bez plaanja naknade za ustupljeni prostor i organizaciju izlobe.
(2) Meusobni odnosi izmeu vlasnika, odnosno draoca i javne ustanove iz stava 1
ovog lana u pogledu prezentacije pokretnog kulturnog dobra ureuju se ugovorom.



257
31

Pravo deponovanja Pravo deponovanja Pravo deponovanja Pravo deponovanja

lan 113 lan 113 lan 113 lan 113
(1) Vlasnik i dralac pokretnog kulturnog dobra, koji ne moe da obezbijedi uslove za
njegovo uvanje ili je privremeno sprijeen da uva kulturno dobro, ima pravo da to dobro
deponuje kod Uprave, organa uprave nadlenog za poslove arhivske djelatnosti ili javne
ustanove za zatitu kulturnih dobara.
(2) Meusobni odnosi izmeu vlasnika, odnosno draoca i subjekata iz stava 1 ovog
lana, u vezi sa uvanjem, odravanjem i korienjem deponovanog kulturnog dobra,
ureuju se ugovorom.

Pravo na Pravo na Pravo na Pravo na finansijsku podrku finansijsku podrku finansijsku podrku finansijsku podrku

lan 114 lan 114 lan 114 lan 114
(1) Vlasnik kulturnog dobra ima pravo na finansijsku podrku drave za odravanje
kulturnog dobra i za sprovoenje konzervatorskih mjera koje prelaze trokove redovnog
odravanja, u skladu sa ovim zakonom.
(2) Vrstu, sadrinu i obim radova koji spadaju u redovno odravanje kulturnog dobra
i kriterijume za utvrivanje visine trokova redovnog odravanja propisuje Ministarstvo.
(3) Poreske i carinske olakice koje vlasnik kulturnog dobra ostvari povodom
kulturnog dobra smatraju se ueem Crne Gore u zatiti tog kulturnog dobra.

Pravo na naknadu tete Pravo na naknadu tete Pravo na naknadu tete Pravo na naknadu tete

lan 115 lan 115 lan 115 lan 115
(1) Vlasnik kulturnog dobra ima pravo na naknadu tete, ako je:
1) mjerom zatite koju je odredila Uprava ogranieno ekonomsko iskoriavanje
kulturnog dobra, za tradicionalnu ili drugu odobrenu namjenu;
2) zbog istraivanja ili sprovoenja mjera zatite, koje vri lice koje je odredila
Uprava, kulturno dobro oteeno;
3) za sprovoenje mjera iz take 2 ovog stava neophodno njegovo prisustvo,
zbog ega ne moe da obavlja svoje redovne aktivnosti.
(2) Naknada tete po osnovu stava 1 ovog lana ostvaruje se kod Uprave.

2. 2. 2. 2. Obaveze vlasnika i dralaca Obaveze vlasnika i dralaca Obaveze vlasnika i dralaca Obaveze vlasnika i dralaca


Prijavljivanje promjena Prijavljivanje promjena Prijavljivanje promjena Prijavljivanje promjena

lan 116 lan 116 lan 116 lan 116
Vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra duan je da odmah, a najkasninje u roku
od osam dana, prijavi Upravi svaku pravnu i fiziku promjenu na kulturnom dobru.

uvanje, odravanje i sprovoenje mjera zatite uvanje, odravanje i sprovoenje mjera zatite uvanje, odravanje i sprovoenje mjera zatite uvanje, odravanje i sprovoenje mjera zatite

lan 117 lan 117 lan 117 lan 117
(1) Vlasnik kulturnog dobra duan je da kulturno dobro uva, pravilno koristi,
redovno odrava i da blagovremeno sprovodi druge propisane ili utvrene mjere zatite.
(2) Obaveze iz stava 1 ovog lana vlasnik kulturnog dobra moe prenijeti na draoca
ugovorom ili pravnim aktom, u skladu sa zakonom.

258
32

(3) Ako kulturno dobro obuhvata vie djelova na kojima pravo svojine ima vie lica,
svaki vlasnik posebnog dijela kulturnog dobra duan je da postupa na nain iz stava 1 ovog
lana.
(4) Ako vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra ne postupa sa kulturnim dobrom u
skladu sa stavom 1 ovog lana, Uprava e mu rjeenjem narediti da u odreenom roku
izvri potrebne mjere zatite i upozorie ga da e u sluaju nepostupanja po rjeenju
nareene mjere zatite izvriti o njegovom troku.
(5) alba na rjeenje iz stava 4 ovog lana ne odlae izvrenje rjeenja.


Doputanje istraivanja i sprovoenja mjera zatite Doputanje istraivanja i sprovoenja mjera zatite Doputanje istraivanja i sprovoenja mjera zatite Doputanje istraivanja i sprovoenja mjera zatite

lan 118 lan 118 lan 118 lan 118
(1) Vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra duan je da, po prethodnom obavje-
tenju, dopusti Upravi i drugom licu koje ima odobrenje Uprave da pregleda, evidentira,
dokumentuje, istrauje i snima kulturno dobro, uzima uzorke materijala i sprovodi utvrene
mjere zatite.
(2) Obavjetenje iz stava 1 ovog lana dostavlja se vlasniku, odnosno draocu
kulturnog dobra najkasnije tri dana prije vrenja radnji i mjera.


Omoguavanje dostupnosti kulturnog dobra javnosti Omoguavanje dostupnosti kulturnog dobra javnosti Omoguavanje dostupnosti kulturnog dobra javnosti Omoguavanje dostupnosti kulturnog dobra javnosti

lan 119 lan 119 lan 119 lan 119
(1) Subjekat koji upravlja kulturnim dobrom u dravnoj svojini i vjerska zajednica
duni su da, u skladu sa prirodom i namjenom kulturnog dobra i organizacijom svoga rada,
omogue pojedinani i kolektivni pristup kulturnom dobru koje posjeduju.
(2) Lica iz stava 1 ovog lana duna su da, na zahtjev javne ustanove za zatitu
kulturnih dobara, privremeno ustupe kulturno dobro koje posjeduju radi prezentacije
javnosti.
(3) Vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra u privatnoj svojini duan je da
najmanje dva puta u toku godine omogui pristup javnosti kulturnom dobru koje posjeduje.
(4) Ukoliko pristup pokretnom kulturnom dobru u privatnoj svojini nije mogue
ostvariti na mjestu gdje se ono nalazi, vlasnik, odnosno dralac je duan da omogui
njegovu prezentaciju u javnoj ustanovi za zatitu kulturnih dobara.
(5) Vlasnik, odnosno dralac kulturnog dobra moe ustanoviti naknadu za pristup
kulturnom dobru, osim u sluajevima iz lana 119 stav 1 ovog zakona.
(6) Kriterijume za utvrivanje visine naknade za pristup kulturnom dobru utvruje
Vlada.


VII VII VII VII. .. . OBAVLJANJE DJELATNOST OBAVLJANJE DJELATNOST OBAVLJANJE DJELATNOST OBAVLJANJE DJELATNOSTI ZATITE KULTURNIH DOBARA I ZATITE KULTURNIH DOBARA I ZATITE KULTURNIH DOBARA I ZATITE KULTURNIH DOBARA


Obavljanje djelatnosti Obavljanje djelatnosti Obavljanje djelatnosti Obavljanje djelatnosti

lan 120 lan 120 lan 120 lan 120
Zatita i ouvanje kulturnih dobara ostvaruje se obavljanjem konzervatorske, muzej-
ske, arhivske, biblioteke i kinoteke djelatnosti, u skladu sa zakonom i pravilima struke.


259
33

Konzervatorska Konzervatorska Konzervatorska Konzervatorska djelatnost djelatnost djelatnost djelatnost

lan 121 lan 121 lan 121 lan 121
(1) Konzervatorska djelatnost obuhvata strune poslove koji se odnose na istra-
ivanje, prouavanje, dokumentovanje, obiljeavanje, prezentaciju, valorizaciju i revalo-
rizaciju kulturnih dobara i sprovoenje konzervatorskih mjera.
(2) Poslove konzervatorske djelatnosti, u okviru svojih nadlenosti, vri Uprava,
organ uprave nadlean za arhivsku djelatnost i javna ustanova za konzervatorsku
djelatnost.
(3) Odreene poslove konzervatorske djelatnosti mogu da vre strune i naune
ustanove i druga pravna i fizika lica koja ispunjavaju propisane prostorne, kadrovske,
tehniko-tehnoloke i materijalne uslove.
(4) Blie uslove za obavljanje poslova konzervatorske djelatnosti iz stava 3 ovog
lana propisuje Ministarstvo.

Javna ustanova z Javna ustanova z Javna ustanova z Javna ustanova za konzervatorsku djelatnost a konzervatorsku djelatnost a konzervatorsku djelatnost a konzervatorsku djelatnost

lan 122 lan 122 lan 122 lan 122
Konzervatorsku djelatnost koja se odnosi na arheoloka i konzervatorska istrai-
vanja, laboratorijska ispitivanja, ekspertize i obiljeavanje kulturnih dobara, izradu studija
zatite i konzervatorskih projekata i sprovoenje konzervatorskih mjera na kulturnim
dobrima, obavljaju javne ustanove koje osniva Vlada.

Vrenje strunih poslova Vrenje strunih poslova Vrenje strunih poslova Vrenje strunih poslova

lan 123 lan 123 lan 123 lan 123
(1) Strune poslove konzervatorske djelatnosti mogu da vre lica koja imaju
odgovarajuu srednju, viu i visoku strunu spremu i poloen struni ispit za obavljanje
konzervatorske djelatnosti.
(2) Lica iz stava 1 ovog lana poslove konzervatorske djelatnosti vre u odreenom
strunom zvanju.
(3) Vrstu i stepen strune spreme za vrenje poslova konzervatorske djelatnosti,
zavisno od vrste kulturnog dobra, uslove, program i nain polaganja strunog ispita
propisuje Ministarstvo.

Struna zvanja Struna zvanja Struna zvanja Struna zvanja

lan 124 lan 124 lan 124 lan 124
(1) Struna zvanja u konzervatorskoj djelatnosti su:
1) laborant, konzervatorski tehniar i dokumentacioni tehniar, sa srednjom
strunom spremom;
2) vii laborant, vii konzervatorski tehniar i vii dokumentacioni tehniar, sa
viom strunom spremom;
3) istraiva, konzervator i dokumentarista, sa visokom strunom spremom;
4) vii istraiva, vii konzervator, vii dokumentarista, istraivaki savjetnik,
konzervatorski savjetnik i dokumentacioni savjetnik, sa visokom strunom spremom i
posebnim strunim referencama.
(2) Struna zvanja iz stava 1 ta. 1, 2 i 3 ovog lana stiu se polaganjem strunog
ispita za obavljanje konzervatorske djelatnosti.


260
34

(3) Struna zvanja iz stava 1 taka 4 ovog lana dodjeljuje Ministarstvo, na predlog
strune komisije, na osnovu strunih referenci i rezultata u pogledu zatite kulturnih
dobara i razvoja konzervatorske djelatnosti.
(4) Licu koje stekne struno zvanje iz stava 1 ovog lana Ministarstvo izdaje
uvjerenje.
(5) Blie uslove, nain i postupak sticanja strunih zvanja, poslovi koji se vre u
odreenom strunom zvanju i obrazac uvjerenja o strunom zvanju propisuje Ministarstvo.

VIII VIII VIII VIII. .. . FINANSIRANJE ZATITE I OUVANJE KULTURNIH DOBARA FINANSIRANJE ZATITE I OUVANJE KULTURNIH DOBARA FINANSIRANJE ZATITE I OUVANJE KULTURNIH DOBARA FINANSIRANJE ZATITE I OUVANJE KULTURNIH DOBARA

1. 1. 1. 1. Obezbjeivanje sredstava za zatitu i ouvanje kulturnih dobara Obezbjeivanje sredstava za zatitu i ouvanje kulturnih dobara Obezbjeivanje sredstava za zatitu i ouvanje kulturnih dobara Obezbjeivanje sredstava za zatitu i ouvanje kulturnih dobara

Izvori sredstava Izvori sredstava Izvori sredstava Izvori sredstava

lan 125 lan 125 lan 125 lan 125
(1) Zatita i ouvanje kulturnih dobara finansira se iz:
1) sredstava vlasnika i dralaca kulturnih dobara;
2) optih prihoda budeta Crne Gore;
3) renta za ouvanje kulturnih dobara;
4) budeta optina;
5) donacija;
6) drugih izvora, u skladu sa zakonom.
(2) Renta za ouvanje kulturnih dobara se ureuje poreskim zakonima.

Sredstva vlasnika kulturnog dobra Sredstva vlasnika kulturnog dobra Sredstva vlasnika kulturnog dobra Sredstva vlasnika kulturnog dobra

lan 126 lan 126 lan 126 lan 126
(1) Vlasnik kulturnog dobra duan je da obezbjeuje sredstva za uvanje i redovno
odravanje kulturnog dobra.
(2) Obavezu iz stava 1 ovog lana vlasnik moe ugovorom prenijeti na draoca
kulturnog dobra.

Sredstva iz Budeta Crne Gore Sredstva iz Budeta Crne Gore Sredstva iz Budeta Crne Gore Sredstva iz Budeta Crne Gore

lan 127 lan 127 lan 127 lan 127
Iz optih prihoda budeta Crne Gore i od rente za ouvanje kulturnih dobara
obezbjeuju se sredstva za:
1) uvanje i redovno odravanje kulturnih dobara u dravnoj svojini sa kojima
raspolae drava,
2) finansijsku podrku za odravanje kulturnih dobara, u skladu sa lanom 114
ovog zakona;
3) naknadu tete vlasniku kulturnog dobra u privatnoj svojini, po osnovu lana 115
ovog zakona;
4) sticanje kulturnih dobara po osnovu prava pree kupovine;
5) isplatu nalazake nagrade za sluajna otkria arheolokih nalaza;
6) eksproprijaciju nepokretnih kulturnih dobara u korist drave;
7) arheoloka istraivanja, identifikaciju i konzervaciju arheolokih nalazita i
nalaza, ako nije dukije odreeno;
8) izradu studija zatite i menadment planova,
9) izradu konzervatorskih projekata i sprovoenje konzervatorskih mjera;

261
35

10) ouvanje kulturnih dobara koja se nalaze u inostranstvu, a koja su od
znaaja za istoriju i kulturu Crne Gore;
11) pravinu naknadu i trokove postupka u vezi sa povraajem kulturnih dobara
koja su protivpravno odnesena sa teritorije Crne Gore.

Program zatite i ouv Program zatite i ouv Program zatite i ouv Program zatite i ouva aa anja kulturnih dobara nja kulturnih dobara nja kulturnih dobara nja kulturnih dobara

lan 128 lan 128 lan 128 lan 128
(1) Sredstva iz optih prihoda budeta Crne Gore i namjenska sredstva od rente za
ouvanje kulturnih dobara obezbjeuju se i koriste u skladu sa godinjim programom
zatite i ouvanja kulturnih dobara.
(2) Program iz stava 1 ovog lana donosi Vlada, na predlog Ministarstva.

Sredstva iz budeta op Sredstva iz budeta op Sredstva iz budeta op Sredstva iz budeta optine tine tine tine

lan 129 lan 129 lan 129 lan 129
Budetom optine, iz optih prihoda, obezbjeuju se sredstva za:
1) uvanje i redovno odravanje kulturnih dobara u dravnoj svojini sa kojim
raspolae optina;
2) sticanje kulturnih dobara po osnovu prava pree kupovine;
3) eksproprijaciju nepokretnih kulturnih dobara u korist optine.

Povraaj uloenih sredstava Povraaj uloenih sredstava Povraaj uloenih sredstava Povraaj uloenih sredstava

lan 130 lan 130 lan 130 lan 130
(1) Sredstva iz optih prihoda budeta Crne Gore i sredstva od rente za ouvanje
kulturnih dobara koja su uloena u ouvanje kulturnih dobara su bespovratna, osim u
sluajevima propisanim ovim zakonom.
(2) Vlasnik koji proda ili na drugi nain otui kulturno dobro u ije odravanje su
uloena sredstva iz stava 1 ovog lana duan je da iznos uloenih sredstava vrati u budet
Crne Gore, u roku od 30 dana od dana otuivanja kulturnog dobra.
(3) Izuzetno od stava 1 ovog lana, vlasniku koji je kulturno dobro otuio po
besteretnom osnovu moe se omoguiti da obavezu vraanja uloenih sredstava izvri u
roku od tri godine od dana otuivanja kulturnog dobra.
(4) Otuivanjem kulturnog dobra, u smislu stava 2 ovog lana, ne smatra se prenos
prava svojine na lica iz prvog naslednog reda.
(5) Radi obezbjeivanja vraanja uloenih sredstava iz stava 1 ovog lana za sluaj
otuivanja kulturnog dobra moe se zasnovati zalono pravo na kulturnom dobru ili
drugom nepokretnom i pokretnom dobru.

IX IX IX IX. .. . NADZOR NAD SPROVOENJEM ZAKONA NADZOR NAD SPROVOENJEM ZAKONA NADZOR NAD SPROVOENJEM ZAKONA NADZOR NAD SPROVOENJEM ZAKONA

Inspekcijski nadzor Inspekcijski nadzor Inspekcijski nadzor Inspekcijski nadzor

lan 131 lan 131 lan 131 lan 131
(1) Inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vri Ministarstvo i Uprava preko
inspektora za kulturnu batinu i inspektora za kulturna dobra (u daljem tekstu: inspektor).
(2) Ministarstvo vri inspekcijski nadzor u pogledu primjene odredbi ovog zakona
koje se odnose na uspostavljanje zatite kulturnih dobara i voenje Registra.
(3) Uprava vri inspekcijski nadzor u odnosu na stanje kulturnih dobara, reim i
mjere zatite i prava i obaveze vlasnika i dralaca kulturnih dobara.
262
36

Obaveze i ovlaenja inspektora Obaveze i ovlaenja inspektora Obaveze i ovlaenja inspektora Obaveze i ovlaenja inspektora

lan 132 lan 132 lan 132 lan 132
Pored obaveza i ovlaenja utvrenih zakonom kojim se ureuje inspekcijski nadzor,
inspektor je obavezan i ovlaen da:
1) vri uvid u stanje kulturnih dobara i nain njihovog uvanja, odravanja i
koritenja;
2) vri kontrolu arheolokih i konzervatorskih istraivanja i izvoenje radova na
sprovoenju mjera preventivnih i konzervatorskih mjera;
3) vri kontrolu voenja propisane dokumentacije i evidencija, njihove dostupnosti i
naina korienja;
4) naredi mjere za otklanjanje utvrenih nepravilnosti i nedostataka;
5) zabrani vrenje radnji i aktivnosti koje se vre na kulturnom dobru bez
odgovarajueg konzervatorskog projekta;
6) naredi fiziko, tehniko ili drugo obezbjeenje kulturnog dobra ukoliko postoji
opasnost od njegovog oteenja ili unitenja;
7) podnese predlog za postavljanje privremenog staraoca kulturnom dobru ili za
oduzimanje kulturnog dobra;
8) obustavi arheoloko i konzervatorsko istraivanje i izvoenje radova na
kulturnom dobru i podnese predlog za oduzimanje odobrenja izdatog od strane Uprave ili
licence za obavljanje odreenih poslova koji su izdati u skladu s ovim zakonom;
9) privremeno oduzme kulturno dobro koje je steeno krivinim djelom ili koje je
protivpravno uneseno u Crnu Goru;
10) bez prethodne najave ue u prostor u kome se obavlja konzervatorska djelat-
nost ili izvode radovi na kulturnom dobru;
11) obavijesti nadlenu inspekciju o povredi zakona koja nije u njegovoj
nadlenosti;
12) bez odlaganja podnese krivinu prijavu ili zahtjev za pokretanje prekrajnog
postupka protiv svakog lica koje vri radnje i aktivnosti kojim se provreuje ovaj zakon.

Obaveze subjekata nadzora Obaveze subjekata nadzora Obaveze subjekata nadzora Obaveze subjekata nadzora

lan 133 lan 133 lan 133 lan 133
Pored obaveza utvrenih zakonom kojim se ureuje inspekcijski nadzor, subjekat
nadzora je duan da inspektoru:
1) omogui nesmetano vrenje uvida u stanje kulturnog dobra, dokumentaciju o
kulturnom dobru i radove i aktivnosti koje se izvode na kulturnom dobru;
2) dostavi traene podatke i dokumentaciju;
3) da potrebna obavjetenja u vezi sa zatitom i ouvanjem kulturnog dobra.


X XX X. .. . KAZNENE ODREDBE KAZNENE ODREDBE KAZNENE ODREDBE KAZNENE ODREDBE

lan 134 lan 134 lan 134 lan 134
(1) Novanom kaznom od pedesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice koje je vlasnik kulturnog dobra, ako:
1) otui kulturno dobro, a prvo ga ne ponudi dravi (lan 46 stav 1);
2) kulturno dobro otui drugom licu pod povoljnijim uslovima od uslova koje je
ponudilo dravi (lan 46 stav 3);


263
37

3) ugovor o otuivanju kulturnog dobra ne zakljui u pisanoj formi ili ga ne
dostavi Upravi (lan 49 stav 1).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i
fiziko lice koje je vlasnik kulturnog dobra novanom kaznom od petostrukog do
desetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

lan 135 lan 135 lan 135 lan 135
(1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice ili preduzetnik koje je organizator
aukcijske prodaje kulturnog dobra, ako ne obavijesti Ministarstvo u propisanom roku o
mjestu i vremenu odravanja aukcije i o poetnoj prodajnoj cijeni kulturnog dobra (lan 47
stav 1).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i
fiziko lice koje je organizator aukcije novanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog
iznosa minimalne zarade u Crnoj Gori.

lan 136 lan 136 lan 136 lan 136
(1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice ili preduzetnik koje je prodavac ili
posrednik u kupoprodaji kulturnog dobra, antikviteta ili umjetnina, ako:
1) kupcu ne predoi da je predmet kupoprodaje kulturno dobro, dokaz o
vlasnitvu na kulturnom dobru ili dokaz da je Ministarstvo obavijeteno o prodaji kulturnog
dobra (lan 50 stav 1);
2) ne vodi evidenciju o porijeklu, prodajnoj cijeni i kupcima antikviteta i
umjetnina (lan 51 stav 1 taka 1);
3) sa kupcem antikviteta ili umjetnine ne zakljui ugovor u pisanoj formi (lan
51 stav 1 taka 3 );
4) ne obavijesti Upravu o prometu antikviteta i umjetnina (lan 51 stav 1 taka
4).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i
fiziko lice novanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u
Crnoj Gori.
lan 137 lan 137 lan 137 lan 137
(1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice koje je nosilac odobrenja za
arheoloko ili konzervatorsko istraivanje, ako:
1) ne odredi lice koje e vriti struni nadzor nad istraivakim radovima (lan
82 stav 1 taka 1);
2) ne vodi redovno i uredno dokumentaciju o izvrenim istraivakim radovima i
preduzetim mjerama zatite (lan 82 stav 1 taka 2);
3) ne obezbijedi uvanje i odravanje nalazita i nalaza (lan 82 stav 1 taka 3);
4) ne informie povremeno javnost o toku istraivanja (lan 82 stav 1 taka 4);
5) ne omogui zainteresovanom strunom licu ili nauniku razgledanje nalazita
i nalaza (lan 82 stav 1 taka 5);
6) u roku od 30 dana od zavretka istraivanja ne dostavi Upravi preliminarni
izvjetaj o izvrenom istraivanju (lan 82 stav 1 taka 6);
7) po zavretku istraivanja u propisanom roku ne dostavi Upravi konani
izvjetaj o izvrenom istraivanju, sa kompletnom dokumentacijom (lan 82 stav 1 taka 7);
8) u propisanom roku ne objavi rezultate o arholokom istraivanju (lan 82
stav 1 taka 8);

264
38

9) u propisanom roku ne preda pokretne nalaze javnoj ustanovi za za-
titu kulturnih dobara koju odredi Uprava (lan 82 stav 1 taka 9).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu
novanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zrade u Crnoj Gori.

lan 138 lan 138 lan 138 lan 138
(1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice, ako:
1) ne prijavi Upravi u roku od osam dana kulturno dobro koje je unijelo ili uvezlo
u Crnu Goru (lan 55);
2) koristi kulturno dobro za namjene koje nije odobrila Uprava (lan 57 stav 1);
3) upotrijebi kulturno dobro ili njegov prepoznatljiv dio za reklamu, kao element
firme, za izradu suvenira, filmskog ili fotografskog materijala ili u druge komercijalne svrhe,
na nain koji ugroava njegov integritet ili bez odobrenja Uprave (lan 58 stav 1);
4) na komercijalnu kopiju kulturnog dobra ne stavi oznaku kopija, naziv
kulturnog dobra, period i lokalitet iz kojeg potie (lan 58 stav 4);
5) vri arheoloko istraivanje ili konzervatorsko istraivanje koje zadire u
integritet kulturnog dobra, bez odobrenja Uprave (lan 81 stav 1);
6) sprovodi konzervatorske mjere na kulturnom dobru mimo konzervatorskog
projekta na koji je Uprava dala saglasnost (lan 101 stav 1);
7) ne odredi lice koje e vriti struni nadzor nad izvoenjem radova na
kulturnom dobru (lan 105 stav 1);
8) ne odredi lice koje e rukovoditi izvoenjem radova na kulturnom dobru (lan
105 stav 2),
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i
fiziko lice novanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zrade
u Crnoj Gori.
lan 139 lan 139 lan 139 lan 139
(1) Novanom kaznom od dvadesetostrukog do dvjestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice koje je pronalaza kulturnog dobra,
ako:
1) ne prekine radove i ne obezbijedi nalazite, odnosno nalaze od eventualnog
oteenja, unitenja i od neovlaenog pristupa drugih lica (lan 87 stav 1 taka 1);
2) ne prijavi odmah nalazite, odnosno nalaz Upravi, najblioj javnoj ustanovi za
zatitu kulturnih dobara, organu uprave nadlenom za poslove policije ili organu uprave
nadlenom za poslove sigurnosti na moru (lan 87 stav 1 taka 2);
3) ne sauva otkrivene predmete na mjestu nalaenja u stanju u kojem su
naeni do dolaska ovlaenih slubenih lica (lan 87 stav 1 taka 3);
4) ne saopti sve relevantne podatke u vezi sa mjestom i pronalaenjem nalaza
u vrijeme otkrivanja i o okolnostima pod kojima su otkriveni (lan 87 stav 1 taka 4).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu i
fiziko lice novanom kaznom u iznosu od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa
minimalne zarade u Crnoj Gori.

lan 140 lan 140 lan 140 lan 140
(1) Novanom kaznom od dvadestostukog do dvjestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori kaznie se za prekraj pravno lice koje je vlasnik ili dralac kulturnog
dobra, ako:
1) u propisanom roku ne prijavi Upravi promjenu na kulturnom dobru (lan 116);
2) kulturno dobro ne uva, pravilno ne koristi, ne odrava redovno ili ne sprovodi
blagovremeno druge propisane ili utvrene mjere zatite (lan 117 st. 1 i 3);
265
39

3) ne dopusti Upravi i drugom licu koje ima odobrenje Uprave da pregleda,
evidentira, dokumentuje, istrauje ili snima kulturno dobro, uzima uzorke materijala i
sprovodi utvrene mjere zatite (lan 118 stav 1);
4) ne omogui pristup kulturnom dobru (lan 119 st. 1 i 3);
5) ne ustupi kulturno dobro javnoj ustanovi za zatitu kulturnih dobara radi
prezentacije javnosti na znaajnoj kulturnoj manifestaciji (lan 119 stav 2).
(2) Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se fiziko lice i odgovorno lice u
pravnom licu novanom kaznom od petostrukog do dvadestostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj Gori.

XI XI XI XI. .. . PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Podzakonski akti Podzakonski akti Podzakonski akti Podzakonski akti

lan 141 lan 141 lan 141 lan 141
(1) Podzakonski akti, u skladu sa ovim zakonom, donijee se u roku od est mjeseci
od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Do donoenja akata iz stava 1 ovog lana primjenjivae se vaei podzakonski
akti.

Status spomenika kulture Status spomenika kulture Status spomenika kulture Status spomenika kulture

lan 142 lan 142 lan 142 lan 142
(1) Spomenici kulture iji je status utvren po ranijim propisima imaju status
kulturno dobro do revalorizacije njihove kulturne vrijednosti u skladu sa ovim zakonom.
(2) Revalorizacija kulturne vrijednosti kulturnih dobara iz stava 1 ovog lana izvrie
se u roku od tri godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Odreivanje zatiene okoline Odreivanje zatiene okoline Odreivanje zatiene okoline Odreivanje zatiene okoline

lan 143 lan 143 lan 143 lan 143
Granice zatiene okoline nepokretnih kulturnih dobara, koje nijesu utvrene do
stupanja na snagu ovog zakona, utvrdie se u roku od tri godine od dana stupanja na
snagu ovog zakona.

Ustanovljavanje registra kulturnih dobara Ustanovljavanje registra kulturnih dobara Ustanovljavanje registra kulturnih dobara Ustanovljavanje registra kulturnih dobara

lan 144 lan 144 lan 144 lan 144
Registar kulturnih dobara ustanovie se u roku od 90 dana od dana donoenja
podzakonskog akta iz lana 36 stav 4 ovog zakona.

Osnivanje Uprave i javnih ustanova za konzervatorsku djelatnost Osnivanje Uprave i javnih ustanova za konzervatorsku djelatnost Osnivanje Uprave i javnih ustanova za konzervatorsku djelatnost Osnivanje Uprave i javnih ustanova za konzervatorsku djelatnost

lan 145 lan 145 lan 145 lan 145
(1) Uprava i javne ustanove za konzervatorsku djelatnost osnovae se u roku od
120 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Do poetka rada Uprave i javnih ustanova za obavljanje konzervatorske
djelatnosti poslove iz njihove nadlenosti vrie Republiki zavod za zatitu spomenika
kulture, Regionalni zavod za zatitu spomenika kulture i Centar za arheoloka istraivanja
Crne Gore.

266
40

Steena prava Steena prava Steena prava Steena prava

lan 146 lan 146 lan 146 lan 146
(1) Licima koja su po ranijim propisima stekla struna zvanja za obavljanje
djelatnosti zatite spomenika kulture priznaje se odgovarajue struno zvanje za obavljanje
konzervatorske djelatnosti, u skladu sa ovim zakonom.
(2) Lica koja na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju vie od 15 godina radnog
iskustva na poslovima zatite kulturnih dobara u odreenom stepenu strune spreme ili
zvanja magistra ili doktora nauka u oblasti od znaaja za zatitu kulturnih dobara nijesu
duna da polau struni ispit za obavljanje konzervatorske djelatnosti.

Zapoeti postupci Zapoeti postupci Zapoeti postupci Zapoeti postupci

lan 147 lan 147 lan 147 lan 147
Postupci zapoeti po dosadanjim propisima, u kojima do stupanja na snagu ovog
zakona nije donesena prvostepena odluka, okonae se po ovom zakonu.

P PP Primjena ranijih planskih dokumenata rimjena ranijih planskih dokumenata rimjena ranijih planskih dokumenata rimjena ranijih planskih dokumenata

lan 148 lan 148 lan 148 lan 148
Za izradu tehnike dokumentacije za izvoenje radova na nepokretnom kulturnom
dobru koje se nalazi na podruju za koje nije u skladu sa ovim zakonom donesen
odgovarajui planski dokument, Uprava izdaje konzervatorske uslove u skladu sa lanom
102 ovog zakona.

Prestanak ranijih propisa Prestanak ranijih propisa Prestanak ranijih propisa Prestanak ranijih propisa

lan 149 lan 149 lan 149 lan 149
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da vae Zakon o zatiti spomenika
kulture (Slubeni list RCG, br. 47/91) i Zakon o obnovi i revitalizaciji starih gradova
postradalih u katastrofalnom zemljotresu od 15. aprila 1979. godine (Slubeni list SRCG,
br. 1/84 i 19/86).

Stupanje na snagu Stupanje na snagu Stupanje na snagu Stupanje na snagu

lan 150 lan 150 lan 150 lan 150
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu
Crne Gore.



SU-SK Broj 01-357/18
Podgorica, 27. jula 2010. godine


SKUPTINA CRNE GORE 24. SAZIVA

PREDEDNIK

Ranko Krivokapi

267
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O POZORINOJ DJELATNOSTI
("Sl. list RCG", br. 60/01 od 18.12.2001, "Sl. list Crne Gore", br. 75/10 od 21.12.2010, 73/10 od
10.12.2010, 40/11 od 08.08.2011)
Proglaava se Zakon o pozorinoj djelatnosti, koji je donijela Skuptina Crne Gore na prvoj sjednici
drugog redovnog zasijedanja u 2001. godini, dana 12. decembra 2001. godine.
Broj: 01- 3773/2
Podgorica, 13. decembar 2001. godine
Predsjednik Crne Gore
Milo ukanovi, s.r.
ZAKON
O POZORINOJ DJELATNOSTI
I OSNOVNE ODREDBE
lan 1
Pod pozorinom djelatnou, u smislu ovog zakona, smatra se priprema i javno izvoenje scenskih djela.
lan 2
Pozorina djelatnost je od javnog interesa.
Javni interes u pozorinoj djelatnosti ostvaruje se na nain i pod uslovima propisanim zakonom.
lan 3
Pozorinu djelatnost obavljaju pozorita.
Pozorinu djelatnost mogu obavljati i druga domaa i strana pravna i fizika lica, pod uslovima i
na nain koji su propisani zakonom.
lan 4
Pozorite je slobodno i samostalno u stvaralakom djelovanju.
Zabranjena je cenzura javnog izvoenja scenskog djela.
Niko nema pravo da nezakonito ogranii slobodu javnog izvoenja scenskog djela.
O povredi slobode javnog izvoenja scenskog djela odluuje sud po hitnom postupku.
lan 5
Scensko djelo se ne moe javno izvoditi prije nego to pozorite, odnosno drugo pravno ili fiziko
lice koje se bavi pozorinom djelatnou sa nosiocima autorskih prava ne uredi pitanja autorskog prava,
ukoliko posebnim propisima nije drukije ureeno.
lan 6
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
1) priprema scenskog djela obuhvata utvrivanje umjetnike koncepcije i, u vezi sa tim, strune i
operativno-tehnike poslove;
268
2) javno izvoenje scenskog djela je njegovo izvoenje pred gledalitem;
3) scensko djelo obuhvata umjetnika djela, kao i sinkretine oblike scenskog deavanja nastale u
obliku pozorine predstave (drame, kamerne drame, monodrame, pantomime, recital i sl.),
muzike predstave (opera, opereta, oratorijum, mjuzikl i sl.), plesne predstave (balet, koreodrama,
folklorna predstava i sl.), priredbe (sveane, edukativne, zabavno-estradne i sl.) i koncerte;
4) cenzura je slubeno procjenjivanje muziko-scenskih djela radi njihovog odobravanja ili zabrane
prije javnog izvoenja;
5) programska orijentacija obuhvata mjere i aktivnosti na utvrivanju koncepcije stvaralakog
djelovanja pozorita u kulturnom ivotu Crne Gore;
6) repertoar (plan prikazivanja) je spisak scenskih djela koja se u pozoritu prikazuju ili e se
prikazati u odreenom periodu;
7) kulturna batina Crne Gore podrazumijeva crnogorsku kulturnu batinu i kulturne batine
manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica iz Crne Gore;
8) produkcija podrazumijeva cjelokupne aktivnosti na proizvodnji, prikazivanju i izvoenju
scenskog djela;
9) umjetnika koncepcija je planirano umjetniko osmiljavanje i voenje scenskog djela;
10) umjetniki ansambl je skup pozorinih umjetnika u pozoritu koji ine posebnu organizacionu
jedinicu;
11) recenzija je kritiki i struno-umjetniki prikaz, odnosno ocjena scenskog djela;
12) pozorina sezona je odreeni vremenski period u toku kalendarske godine u okviru kojeg se
realizuje program pozorita;
13) visoka pozorina reputacija predstavlja stvaralaki ugled iz oblasti pozorine umjetnosti, koji je
potvren na osnovu strukovnih nagrada i drugih priznanja u zemlji i inostranstvu, kao i
ostvarenih visokih dometa u pozorinoj umjetnosti.
II POZORITE
1. Osnivanje i rad
lan 7
Pozorite se osniva kao ustanova.
Pozorite mogu osnovati pravna i fizika lica.
Kada je osniva pozorita drava, odnosno jedinica lokalne samouprave pozorite se osniva kao
javna ustanova.
lan 8
Na osnivanje, status, upravljanje, rukovoenje, finansiranje, statusne promjene, prestanak rada i
druga pitanja od znaaja za rad pozorita primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureuju ustanove
kulture, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.
lan 9
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
lan 10
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
lan 11
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
lan 12
269
Pozorite je duno da obavlja djelatnost u skladu sa zakonom i pozorinim pravilima.
Pozorinim pravilima se utvruju normativi i standardi vezani za obavljanje pozorine djelatnosti,
kategorizacija dramskih umjetnika i druga pitanja od znaaja za rad pozorita.
lan 13
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
lan 14
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
lan 15
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
2. Vrste pozorita
lan 16
Zavisno od repertoara i postignutih umjetnikih dometa, pozorita se organizuju kao: narodno
pozorite, gradsko pozorite, producentsko pozorite i pozorine grupe.
lan 17
Narodno pozorite, u okviru svoje repertoarske djelatnosti, bavi se pripremom i prikazivanjem
scenskih djela iz kulturne batine Crne Gore i svjetske kulturne batine, posebno njegujui savremenu
domau i stranu dramu, kao i druga muziko-scenska djela od izuzetnog umjetnikog znaaja.
lan 18
Gradsko pozorite je stalno repertoarsko pozorite koje se bavi pripremanjem i javnim
izvoenjem scenskih djela.
Pozorite iz stava 1 ovog lana moe se organizovati i kao regionalno.
lan 19
Producentsko pozorite se povremeno bavi pripremanjem i javnim izvoenjem scenskih djela.
lan 20
Pozorina grupa je pozorite koje osnivaju dva ili vie pozorinih umjetnika.
Pozorina grupa se osniva ugovorom.
3. Upravljanje i finansiranje
lan 21
Organi pozorita su:
1) pozorini savjet, kao organ upravljanja i
2) direktor pozorita, kao poslovodni organ.
Pozorini savjet i direktor pozorita ine upravu pozorita.
Kod pozorita iji je osniva drava, odnosno jedinica lokalne samouprave upravu pozorita,
pored lica iz stava 2 ovog lana, ini i umjetniki direktor pozorita.
lan 22
Pozorini savjet imenuje i razrjeava osniva.
Pozorini savjet ine predstavnici osnivaa i predstavnici zaposlenih u pozoritu.
270
Nain i postupak izbora predstavnika zaposlenih u pozorini savjet ureuje se statutom pozorita.
lan 23
Pozorini savjet u pozoritu iji je osniva drava, odnosno jedinica lokalne samouprave imenuje
i razrjeava Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada), odnosno nadleni organ jedinice lokalne
samouprave.
lan 24
Pozorini savjet:
1) donosi program rada pozorita;
2) usvaja repertoar sa umjetnikom koncepcijom pozorita;
3) utvruje poslovnu politiku i programsku orijentaciju sa planovima razvoja pozorita;
4) donosi pozorina pravila;
5) usvaja godinje izvjetaje o radu i finansijskom poslovanju pozorita;
6) odreuje cijene usluga koje prua pozorite;
7) bira i razrjeava direktora pozorita i umjetnikog direktora pozorita, osim u pozoritima iji je
osniva drava;
8) donosi statut i akt o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji i druge opte akte pozorita;
9) donosi odluke o strunom usavravanju i stipendiranju;
10) vri i druge poslove utvrene zakonom, statutom i pozorinim pravilima.
lan 25
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
lan 26
Direktor pozorita:
1) organizuje i vodi poslovanje pozorita;
2) uestvuje u kreiranju umjetnike koncepcije pozorita;
3) predlae pozorina pravila;
4) predlae cijene usluga koje prua pozorite;
5) postavlja i razrjeava lica sa posebnim ovlaenjima i odgovornostima;
6) izvrava odluke pozorinog savjeta;
7) predlae unutranju organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta;
8) odluuje o zasnivanju i prestanku radnog odnosa zaposlenih u pozoritu, kao i njihovom
rasporeivanju;
9) zastupa pozorite;
10) obavlja i druge poslove utvrene zakonom, statutom i pozorinim pravilima.
lan 27
Narodno i gradsko pozorite imaju umjetnikog direktora.
lan 28
Umjetniki direktor:
1) predlae repertoar sa umjetnikom koncepcijom pozorita;
2) rukovodi radom umjetnikog ansambla;
3) daje recenziju za svako scensko djelo, prije uvrtavanja u program;
4) odgovoran je za svako javno izvoenje scenskog djela.
U pozoritu koje nema umjetnikog direktora, poslove iz stava 1 ovog lana obavlja direktor
pozorita.
lan 29
271
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
III POZORINI UMJETNICI
lan 30
Pozorini umjetnici, u smislu ovog zakona, su dramski umjetnici (glumci, reditelji, koreografi,
dramaturzi, scenografi, kostimografi, animatori lutaka), plesai, dirigenti, muziari i operski pjevai.
Poslove pozorine djelatnosti mogu da vre pozorini umjetnici koji imaju odgovarajuu strunu
spremu ili posebnu sposobnost i sklonost za obavljanje ove djelatnosti.
Vrstu i stepen strune spreme i nain utvrivanja sposobnosti i sklonosti iz stava 1 ovog lana
utvruju se aktom o unutranjoj organizaciji i sistematizaciji pozorita.
lan 31
Dramski umjetnici koji imaju potvren stvaralaki ugled, nagrade i priznanja iz oblasti pozorine
umjetnosti dodijeljene od strane strukovnih udruenja u zemlji i inostranstvu i znaajno doprinose razvoju
pozorine djelatnosti u Crnoj Gori mogu dobiti odreeno zvanje, kao struno i drutveno priznanje
(doajen, prvak i sl.).
Pozorinim pravilima odreuju se zvanja u smislu stava 1 ovog lana.
Zahtjev za dobijanje zvanja, po pravilu, podnosi pozorite, a mogu ga podnijeti i odgovarajua
strukovna udruenja.
O dodjeljivanju zvanja dramskim umjetnicima odluuje posebna komisija koju obrazuje
Ministarstvo, iz reda afirmisanih stvaralaca iz oblasti kulturnog i javnog ivota.
lan 32
U pozoritu se radni odnos zasniva ugovorom o radu.
Ugovor o radu se, po pravilu, zakljuuje na odreeno vrijeme (tzv. "angaman"), na vrijeme do
zavretka projekta, a najdue do etiri pozorine sezone, nakon ega ugovor moe biti produen.
Zakljuivanje ugovora o radu, u smislu stava 2 ovog lana, odreuje se prema kriterijumima koji
se utvruju statutom pozorita i pozorinim pravilima, u skladu sa repertoarskom politikom pozorita.
lan 33
Pozorini umjetnici i drugi zaposleni u pozoritu duni su da izvravaju obaveze vezane za
pripremanje i javno izvoenje programa, u skladu sa aktima pozorita i zakljuenim ugovorom o radu.
lan 34
Pozorini umjetnici mogu, uz saglasnost direktora pozorita, povremeno saraivati na
pripremanju programa izvan pozorita u kojem su zaposleni, a najdue 90 dana u toku pozorine sezone.
Pozorini savjet moe direktoru pozorita koji je pozorini umjetnik i umjetnikom direktoru
pozorita odobriti neplaeno odsustvo u trajanju do 90 dana, radi uea u pripremanju i realizaciji
programa izvan pozorita u kojem je zaposlen ili radi strunog usavravanja.
U sluaju iz stava 2 ovog lana pozorini savjet odreuje lice koje e privremeno vriti dunost
direktora pozorita, odnosno umjetnikog direktora pozorita.
lan 35
U pogledu prava, obaveza i odgovornosti zaposlenih u pozoritu, kao i njihovih meusobnih odnosa,
shodno se primjenjuju propisi o radnim odnosima.
lan 36
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
272
IV KAZNENE ODREDBE
lan 37
Novanom kaznom od 6.000 eura do 12.000 eura kaznie se za prekraj pozorite ili drugo
pravno lice, ako ne obavlja djelatnost u skladu sa zakonom i pozorinim pravima (lan 12 stav 1).
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pozoritu ili drugom pravnom licu
novanom kaznom od 500 eura do 1.000 eura.
lan 38
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
lan 39
Brie se. ("Sl. list Crne Gore", br. 75/10)
V PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 40
Postojea pozorita i drugi oblici pozorinog organizovanja su duni da usaglase svoju
organizaciju i opte akte sa odredbama ovog zakona, u roku od est mjeseci od dana njegovog stupanja na
snagu.
lan 41
Javne ustanove Kraljevsko pozorite "Zetski dom" i Crnogorsko narodno pozorite, zadravajui
nazive i sjedita, danom stupanja na snagu ovog zakona nastavljaju rad kao narodna pozorita.
lan 42
Sa zaposlenima koji su, do dana stupanja na snagu ovog zakona, u radnom odnosu na neodreeno
vrijeme u pozoritu, nee se zakljuivati ugovori o radu iz lana 32 ovog zakona.
lan 43
Propise predviene ovim zakonom Ministarstvo e donijeti u roku od tri mjeseca od dana
njegovog stupanja na snagu.
lan 44
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".
273
1
ZAKON O I ZDAVAKOJ DJELATNOSTI


I OSNOVNE ODREDBE

Predmet zakona
lan 1
Izdavaka djelatnost obavlja se pod uslovima i na nain propisan ovim
zakonom.

Izdavaka djelatnost
lan 2
Izdavaka djelatnost obuhvata izdavanje, tampanje, distribuciju i
promet publikacija.

Publikacija
lan 3
Publikacija, u smislu ovog zakona, je: knjiga, broura, skripta, separat,
asopis, novina, magazin, bilten, geografska i druga karta, grafika
reprodukcija umjetnikog djela, notni zapisi, katalog, kalendar, pozorini i
drugi program, kao i njegov dodatak u tampanom, audiovizuelnom ili
elektronskom obliku, plakat, letak, oglas i saoptenje, razglednica,
gramofonska ploa, audio i video kaseta, magnetofonska traka, snimljeni
mikrofilm, elektronska publikacija kao to je internet izdanje, magnetni i
nemagnetni medij namijenjen itanju pomou kompjutera, kao i njihovi
dodaci u tampanom, audiovizuelnom ili elektronskom obliku.
Publikacijom se ne smatra tampani ili na drugi nain umnoeni
materijal koji slui iskljuivo za slubene potrebe dravnih organa, organa
lokalne samouprave, politikih stranaka, nevladinih organizacija, privrednih
drutava, ustanova i drugih pravnih lica, kao ni originalna djela koja nastaju
otiskivanjem i odlivanjem.

Naela razvoja
lan 4
Razvoj izdavake djelatnosti u Crnoj Gori ostvaruje se na naelima
zatite prava autora, slobode stvaralatva i potovanja razliitosti kulturnih
izraaja.
Znaenje izraza
lan 5
Pojedini izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
1) Publikacija je tampano ili na odgovarajuem mediju zabiljeeno
274
2
knjievno, nauno, umjetniko ili drugo djelo i svaki drugi materijal
tampan u odreenom tirau ili zabiljeen na drugom odgovarajuem
mediju radi distribucije javnosti;
2) Elektronska publikacija je publikacija objavljena u elektronskoj
formi, kao posebna fizika cjelina (disketa, CD, DVD i sl.),
publikacija koja je dostupna na internetu i publikacija pripremljena za
tampu u formatu koji odgovara meunarodnim standardima
univerzalne dostupnosti informacija;
3) Izdava je pravno ili fiziko lice koje obavlja djelatnost izdavanja
publikacija, radi njihovog stavljanja u promet i distribucije u Crnoj
Gori i inostranstvu;
4) tampar je pravno ili fiziko lice koje obavlja djelatnost tampanja
publikacija u ime i za raun izdavaa iz Crne Gore i inostranstva;
5) Distributer je pravno ili fiziko lice koje uvozi ili distribuira
publikacije namijenjenje korisnicima u Crnoj Gori;
6) Obavezni primjerak je broj primjeraka publikacije koje obveznici, o
svom troku dostavljaju nacionalnoj biblioteci i narodnoj biblioteci;
7) Izdanje podrazumijeva sve primjerke jedne publikacije na bilo kom
mediju istog originalnog djela koje je objavio izdava;
8) Novo izdanje je naknadno, ponovljeno ili dopunjeno izdanje ranije
izdate publikacije, u izmijenjenom obliku (sa promijenjenom
naslovnom stranom, novim koricama, dopunjenim ili izmijenjenim
tekstom, novim slikama, kartama, tabelama i sl.) na istom ili
drugaijem mediju;
9) ISBN je meunarodni standardni broj knjige (International Standard
Book Number) i druge omeene publikacije koji identifikuje izdanje,
bez obzira na medij na kojem je objavljena;
10) ISSN je meunarodni standardni broj serijskih publikacija
(International Standard Serial Number), koji identifikuje naslov
serijske publikacije;
11) ISMN je meunarodni standardni broj tampanih muzikih
publikacija (International Standard Music Number), koji identifikuje
odreenu tampanu muziku publikaciju.
12) Kataloki zapis CIP je priprema katalokih podataka o jednom
dokumentu - publikaciji, kako bi se pojavili u samom dokumentu,
istovremeno sa njegovim objavljivanjem.





275
3
I I J AVNI I NTERES
J avni interes
lan 6
Izdavaka djelatnost je od javnog interesa.
J avni interes u izdavakoj djelatnosti ostvaruje se:
1) podsticanjem izdavanja djela domaih stvaralaca i poveanjem
dostupnosti itaocima u zemlji i inostranstvu;
2) izdavanjem publikacija od posebnog znaaja za crnogorsku
kulturu;
3) podsticanjem prevoenja djela crnogorske knjievnosti na
strane jezike;
4) izdavanjem publikacija na jeziku pripadnika manjinskih naroda
i drugih manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori, publikacija
namijenjenih djeci i mladima;
5) prikupljanjem, zatitom i uvanjem obaveznog primjerka;
6) podsticanjem stvaralatva na principima rodne ravnopravnosti;
7) podsticanjem ostvarivanja prava na kulturnu posebnost osoba sa
invaliditetom;
8) suzbijanjem svih vidova neovlaenog korienja autorskog
djela;
9) unapreivanjem meunarodne saradnje i integracije domae
izdavake produkcije u evropske i svjetske mree i programe razvoja;
10) predstavljanjem domae izdavake produkcije na znaajnim
domaim i meunarodnim manifestacijama;
11) uvoenjem objedinjene elektronske baze podataka u izdavakoj
djelatnosti, i
12) drugim poslovima kojima se doprinosi unapreivanju i razvoju
izdavanja, tampanja, prodaje i distribucije publikacija.

Obezbjeivanje javnog interesa
lan 7
Ostvarivanje javnog interesa, obezbjeuje se u skladu sa zakonom
kojim se ureuje oblast kulture i ovim zakonom.


I I I OBAVLJ ANJ E DJ ELATNOSTI

Izdavanje publikacija
lan 8
Izdavanje publikacija mogu da obavljaju pravna i fizika lica koja su
registrovana za obavljanje izdavake djelatnosti (u daljem tekstu: izdava).
276
4
Dva ili vie izdavaa mogu biti saizdavai iste publikacije.
Meusobna prava i obaveze saizdavaa ureuju se ugovorom.
Izdavakom djelatnou mogu se baviti i dravni organi i organi
lokalne samouprave, pod uslovima i na nain propisan ovim zakonom.

Autorsko izdanje
lan 9
Autor moe samostalno da izdaje sopstveno djelo.

Odgovorna lica
lan 10
Izdava je duan da ima glavnog urednika izdavake produkcije, koji
je odgovoran za cjelokupnu izdavaku djelatnost.
Ako izdava koji je pravno lice, nema glavnog urednika za izdavaku
produkciju odgovara direktor pravnog lica.
Izdava mora da ima urednika za svaku publikaciju.
Isto lice moe biti urednik za vie publikacija.
Izuzetno od stava 3 ovog lana, kada je izdava publikacije autor, ne
mora imati urednika publikacije.

Druga struna lica
lan 11
Izdava moe imati prireivaa, redaktora, recenzenta, lektora,
korektora, prevodioca, likovnog i tehnikog urednika.
Meusobna prava i obaveze izdavaa i lica iz stava 1 ovog lana
ureuju se ugovorom.

Evidencija izdavake produkcije
lan 12
Izdava je duan da vodi evidenciju o izdatim publikacijama, koja
sadri: naziv publikacija, ime autora, broj izdanja, tira, godinu i mjesto
izdanja i naziv tampara.
Evidenciju iz stava 1 ovog lana izdava dostavlja nacionalnoj
biblioteci krajem svake godine za publikacije izdate u tekuoj godini.

Izdavaki ugovor
lan 13
Izdava je duan da prije izdavanja publikacije sa autorom, odnosno
nosiocem autorskog prava zakljui izdavaki ugovor, u skladu sa zakonom
kojim se ureuju autorska prava.
277
5
Izdava koji je prvi stekao pravo da izda publikaciju u analognoj
formi, ima pravo pod uslovima definisanim izdavakim ugovorom iz stava 1
ovog lana, na izdanje publikacije u elektronskoj formi.

Obaveze izdavaa
lan 14
Izdava je duan da:
1) omogui autoru korekturu autorskog djela u odgovarajuoj fazi
tehnikog procesa;
2) omogui autoru odgovarajue izmjene prilikom pripreme
svakog narednog izdanja, kao i otkup neprodatih primjeraka
publikacije i druga prava u skladu sa zakonom kojim se ureuju
autorska prava;
3) se stara o prezentaciji i prometu primjeraka objavljenog
autorskog djela i o tome povremeno obavjetava autora, na njegov
zahtjev.

Posebne publikacije
lan 15
Izdavanje publikacija iz pojedinih oblasti moe se urediti posebnim
propisima.

tampanje publikacija
lan 16
tampanje publikacija mogu da obavljaju pravna i fizika lica (u
daljem tekstu: tampar) koja su registrovana za obavljanje tamparske,
odnosno grafike djelatnosti.
tampar iz stava 1 ovog lana je duan da vodi evidenciju tampanih
publikacija, koja sadri naziv publikacije, ime autora, naziv izdavaa, broj
izdanja i tira.
Evidenciju iz stava 2 ovog lana tampar dostavlja nacionalnoj
biblioteci krajem svake godine za publikacije izdate u tekuoj godini.

Distribucija publikacija
lan 17
Distribucija publikacija je promet publikacija u ime i za raun
izdavaa.
Distribucijom publikacija mogu da se bave pravna i fizika lica koja
su registrovana za obavljanje djelatnosti distribucije publikacija i koja imaju
ugovor o zastupanju izdavaa.

278
6
Promet publikacija
lan 18
Promet publikacija je prodaja publikacija krajnjim korisnicima.
Promet publikacija mogu da obavljaju pravna i fizika lica
registrovana za obavljanje te djelatnosti i koja imaju ugovor o prometu
publikacija sa izdavaem, distributerom, odnosno nosiocem autorskog prava
ili autorom publikacije.

Sloboda udruivanja
lan 19
Izdavai, tampari, knjiari, distributeri i drugi mogu se udruivati
radi:
1) zatite strunih, profesionalnih i socijalnih prava i interesa,
2) ostvarivanja i unapreivanja strunih principa i standarda u
ovoj oblasti,
3) obavljanja i drugih poslova od znaaja za razvoj izdavatva,
popularizaciju, distribuciju i promet publikacija.
Udruenja iz stava 1 ovog lana duna su da vode evidenciju svojih lanova.

Evidencija
lan 20
Organ dravne uprave nadlean za poslove kulture (u daljem tekstu:
Ministarstvo) vodi evidenciju izdavaa, tampara i distributera, kao jedinstvenu,
elektronsku bazu podataka.
Lica iz stava 1 ovog lana duna su da Ministarstvu podnesu prijavu sa
potrebnom dokumentacijom radi evidentiranja.
Sadraj prijave i vrstu dokumentacije, kao i nain voenja evidencije
propisuje Ministarstvo.

I V OBAVEZNI PODACI U PUBLI KACI J AMA

Obavezni podaci
lan 21
Svaka publikacija mora da sadri:
1) podatke o izdavau i/ili saizdavau (naziv, sjedite i adresu),
2) naslov publikacije i ime/imena autor/a, nosioca autorskog
prava;
3) ime odgovornog lica izdavaa, urednika, prevodioca,
prireivaa, lektora, ilustratora;
4) naziv, sjedite i adresu tampara;
279
7
5) godinu i broj izdanja, tj. broj periodine publikacije, a pri
ponovljenom izdanju, podaci o izdavau, mjestu i godini objavljivanja
prvog izdanja;
6) oznaku C (copyright) sa imenom nosioca autorskog prava i
godinom prvog objavljivanja;
7) tira;
8) kataloki broj i meunarodni standardni broj publikacije.
Kod prevedenih publikacija, pored podataka iz stava 1 ovog lana,
publikacija treba da sadri i podatke na izvornom jeziku predviene
ugovorom o prenosu autorskih prava.

Meunarodne standardne oznake
lan 22
Meunarodne standardne oznake publikacije (ISBN), meunarodne
standardne oznake za periodine publikacije (ISSN), meunarodne
standardne oznake za muzikalije (ISMN) i druge meunarodne standardne
oznake, izdaje nacionalna biblioteka na pisani zahtjev izdavaa.
Meunarodne standardne oznake izdaju se za publikaciju koja sadri
podatke iz lana 21 ovog zakona.
Oznaka iz stava 1 ovog lana odtampana na publikaciji mora biti
istovjetna sa oznakom koju je izdala nacionalna biblioteka.

Kataloki zapis-CIP
lan 23
Kataloki zapis u publikaciji (u daljem tekstu: CIP) izdaje, na pisani
zahtjev izdavaa, nacionalna biblioteka, ako publikacija sadri podatke iz
lana 21 ovog zakona.
CIP se izdaje za kompletnu publikaciju poslije revizije teksta
(kompletan otisak, demo verzija, beta verzija i drugo).
Publikacija koja je izmijenjena nakon izdavanja CIP-a, ne smije se
izdati sa CIP-om dodijeljenim prije izmjene.
Za svako novo izdanje publikacije izdaje se novi CIP.
CIP se objavljuje u integralnom obliku ili kao identifikacioni broj pod
kojim se vodi u elektronskom katalogu nacionalne biblioteke, grafiki
uoljivo izdvojen od ostalih podataka u publikaciji.
Obrazac zahtjeva iz stava 1 ovog lana utvruje nacionalna biblioteka.

Zabrana stavljanja u promet
lan 24
Zabranjeno je stavljanje u promet publikacija koje ne sadre podatke iz
l. 21, 22 i 23 ovog zakona.
280
8
V UNAPREIVANJE I RAZVOJ I ZDAVAKE DJELATNOSTI

Podsticajne mjere
lan 25
Radi unapreivanja i razvoja izdavake djelatnosti Ministarstvo
pomae i podstie:
1) meunarodnu prezentaciju, popularizaciju i plasman
publikacija;
2) obezbjeivanje finansijskog uea i podsticanja na drugi nain
izdavanja publikacija od izuzetnog znaaja za nacionalnu kulturu;
3) otkup knjiga.
Blie uslove o nainu i kriterijumima za ostvarivanje mjera iz stava 1
ovog lana propisuje Ministarstvo.

Popularisanje i plasman publikacija u inostranstvu
lan 26
Ministarstvo je duno da obezbjeuje uslove za unapreenje
prevoenja djela domaih autora na strane jezike, za plasman publikacija
domaih izdavaa u inostranstvu, kao i za njihovo predstavljanje na
meunarodnim sajmovima i izlobama.
Blie kriterijume i nain obezbjeivanja uslova iz stava 1 ovog lana
propisuje Ministarstvo.


VI OBAVEZNI PRI MJ ERAK

Obavezni primjerak
lan 27
Obavezni primjerak je odreeni broj primjeraka svakog izdanja
publikacije koji su izdavai, tampari i distributeri duni da dostave
nacionalnoj biblioteci i narodnoj biblioteci, bez naknade i o svom troku.
Ako je publikacija izdata posebno na vie jezika ili na oba pisma
(irilica i latinica), u razliitoj opremi ili u vie izdanja, obavezni primjerak
se dostavlja za svaki jezik, pismo i izdanje, odnosno svako ponovljeno
tampanje.
Obavezni primjerak ima svojstvo kulturnog dobra.





281
9
Dostavljanje obaveznog primjerka
lan 28
Obavezni primjerak su duni da dostavljaju:
1) izdava registrovan u Crnoj Gori za izdavanje publikacija, za
publikacije koje je objavio kao izdava ili saizdava u Crnoj Gori i
van nje;
2) tampar registrovan u Crnoj Gori za obavljanje djelatnosti
tampanja publikacija, za publikacije koje je tampao za potrebe
izdavaa iz druge drave;
3) distributer koji je u Crnoj Gori registrovan za obavljanje
djelatnosti distribucije publikacija, za sve publikacije objavljene u
inostranstvu koje distribuira u Crnoj Gori u vie od pedeset
primjeraka godinje.
Dostavljanje obaveznog primjerka ne smatra se prometom roba i
usluga.

Broj primjeraka
lan 29
Izdava i tampar duni su da nacionalnoj biblioteci dostave pet
primjeraka publikacija iz lana 28 stav 1 ta. 1 i 2 ovog zakona i jedan
primjerak narodnoj biblioteci u optini u kojoj ima sjedite.
Distributer je duan da nacionalnoj biblioteci dostavi jedan primjerak
publikacije iz lana 28 stav 1 taka 3 ovog zakona.

Rasporeivanje obaveznog primjerka
lan 30
Nacionalna biblioteka obavezne primjerke rasporeuje tako to:
1) jedan primjerak uva kao kulturno dobro;
2) jedan primjerak daje na korienje u prostorijama biblioteke;
3) jedan primjerak prosljeuje Univerzitetskoj biblioteci;
4) dva primjerka koristi za razmjenu, vodei rauna o prioritetima
biblioteke.
Narodna biblioteka obavezni primjerak koristi za formiranje ili
popunjavanje zaviajne zbirke.

Obavezni primjerak elektronske publikacije
lan 31
Obavezni primjerak elektronske publikacije dostavlja se nacionalnoj
biblioteci u formatu koji odgovara meunarodnim standardima univerzalne
dostupnosti informacija.
282
10
Obavezni primjerak elektronske publikacije dostavlja se nacionalnoj
biblioteci bez elektronske zatite pristupa ili sa odgovarajuom ifrom za
pristup.
Nacionalna biblioteka je duna da onemogui kopiranje i distribuciju
obaveznog primjerka elektronske publikacije.

Vrijeme dostavljanja i stanje obaveznog primjerka
lan 32
Obavezni primjerak publikacije dostavlja se nacionalnoj biblioteci
najkasnije sedam dana od dana izdavanja, tampanja ili uvoza publikacije.
Ako elektronska publikacija nije zatiena pristupnim kodom, smatra
se da je ispunjena obaveza dostavljanja primjeraka elektronske publikacije
nacionalnoj biblioteci, danom njenog objavljivanja.
Obavezni primjerak publikacije koji se dostavlja nacionalnoj
biblioteci mora biti neoteen i u stanju u kome je namijenjen distribuciji.
Oteen ili nekompletan primjerak publikacije izdava, tampar ili
distributer duni su da zamijene u roku od 15 dana od dana kada prime
obavjetenje o stanju primjerka publikacije od nacionalne biblioteke.

Obaveze nacionalne biblioteke
lan 33
U pogledu postupanja i korienja obaveznog primjerka nacionalna
biblioteka:
1) prima, obrauje i uva obavezni primjerak;
2) daje na korienje obavezni primjerak u prostorijama biblioteke;
3) izrauje tekuu nacionalnu bibliografiju;
4) izdaje potvrdu obveznicima o primljenim obaveznim primjercima;
5) obavlja i druge poslove u interesu korienja, zatite i uvanja
obaveznog primjerka.
Nain uvanja, zatite i korienja obaveznog primjerka u nacionalnoj
bibliteci propisuje Ministarstvo.


VI I NADZOR
Upravni nadzor
lan 34
Upravni nadzor nad sprovoenjem ovog zakona i propisa donesenih
na osnovu njega vri Ministarstvo.



283
11
VI I I KAZNENE ODREDBE

Prekraji
lan 35
Novanom kaznom u iznosu od 1.000 eura do 5.000 eura kaznie se
za prekraj pravno lice, ako:

1) nema glavnog urednika izdavake produkcije i urednika svake
publikacije (lan 10 stav 1 i 3);
2) ne vodi evidenciju o izdatim publikacijama i istu ne dostavi
nacionalnoj biblioteci (lan 12);
3) ako prije izdavanja publikacije ne zakljui izdavaki ugovor sa
autorom, odnosno nosiocem autorskog prava, u skladu sa zakonom
kojim se ureuju autorska prava (lan 13 stav 1);
4) ne vodi evidenciju tampanih publikacija i istu ne dostavi
nacionalnoj biblioteci (lan 16 stav 2 i 3);
5) ne podnese Ministarstvu prijavu i odgovarajuu dokumentaciju
radi upisa u evidenciju (lan 20 stav 2);
6) objavi publikaciju bez obaveznih podataka (lan 21);
7) izda publikaciju bez meunarodnih standardnih oznaka (lan 22
stav 1);
8) izda publikaciju bez katalokog zapisa, izmijenjenu publikaciju
izda sa katalokim zapisom dodijeljenim prije izmjene ili novo izdanje
publikacije tampa sa starim katalokim zapisom (lan 23 stav 1, 3 i
4);
9) nacionalnoj i narodnoj biblioteci ne dostavi obavezan broj
primjeraka publikacije u roku od sedam dana od izdavanja, tampanja
ili uvoza publikacije (l. 29 i 32 stav 1);
10) nacionalnoj biblioteci ne dostavi elektronsku publikaciju u
formatu koji odgovara meunarodnim standardima univerzalne
dostupnosti informacija (lan 31 stav 1);
11) ne izvri zamjenu nekompletnog i oteenog obaveznog
primjerka u roku od 15 dana od dana dostavljanja obavjetenja od
strane nacionalne biblioteke (lan 32 stav 4).

Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se fiziko lice i odgovorno
lice u pravnom licu novanom kaznom od 500 eura do 1.500 eura.




284
12
I X PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

Podzakonski akti
lan 36
Podzakonski akti u skladu sa ovim zakonom donijee se u roku od tri
mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Ustanovljavanje evidencije
lan 37
Evidencija izdavaa, tampara i distributera ustanovie se u u roku od
30 dana od dana donoenja akta iz lana 20 ovog zakona.

Prestanak vaenja
lan 38
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o
izdavatvu (Slubeni list RCG broj 20/95), osim odredbe lana 14.

Stupanje na snagu
lan 39
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u
Slubenom listu Crne Gore.




















285
Na osnovu olana 82 stav 1 taoka 2 i olana 91 stav 1 ustava Crne 0ore, 3kupstina
Crne 0ore 24. saziva, na 10. sednioi prvog redovnog zasijedanja u 2010. godini, dana 27.
jula 2010. godine , donijela je



L A K 0 N L A K 0 N L A K 0 N L A K 0 N
0 ARlv3K01 U1LLA1N031l 0 ARlv3K01 U1LLA1N031l 0 ARlv3K01 U1LLA1N031l 0 ARlv3K01 U1LLA1N031l


l. 03N0vNL 0R l. 03N0vNL 0R l. 03N0vNL 0R l. 03N0vNL 0RULUBL ULUBL ULUBL ULUBL

Predmet zakona Predmet zakona Predmet zakona Predmet zakona

Clan 1 Clan 1 Clan 1 Clan 1
0vim zakonom ureduje se registraturska i arhivska grada, prava i obaveze stvaralaoa i
drzalaoa registraturske i arhivske grade, vrste arhiva i druga pitanja od znaoaja za obavljanje
arhivske djelatnosti.

Arhi Arhi Arhi Arhivska djelatnost vska djelatnost vska djelatnost vska djelatnost

Clan 2 Clan 2 Clan 2 Clan 2
(1) Arhivska djelatnost obuhvata: evidentiranje, prikupljanje, sredivanje, obradu,
zastitu, odabiranje, korisoenje i publikovanje arhivske grade, kao i kanoelarijsko poslova-nje i
druge poslove u skladu sa zakonom.
(2) Arhivska djelatnost je djelatnost od javnog interesa.
(3) Arhivsku djelatnost obavljaju stvaraooi i drzaooi registraturske i arhivske grade i
arhivi.
Posebna zastita Posebna zastita Posebna zastita Posebna zastita

Clan 3 Clan 3 Clan 3 Clan 3
(1) Registraturska i arhivska grada stite se na naoin propisan ovim zakonom.
(2) Na arhivsku gradu koja ima status kulturnog dobra primjenjuju se odredbe zakona
kojim se ureduju kulturna dobra.

Lna Lna Lna Lnao oo oenje enje enje enje izraza izraza izraza izraza

C CC Clan lan lan lan 4 4 4 4
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedeoe znaoenje:
1) arhiv arhiv arhiv arhiv je organ uprave nadlezan za arhivsku djelatnost, ustanova, organ, drugo
pravno lioe ili njihov dio, koji obavlja arhivsku djelatnost,
2) stvaralao stvaralao stvaralao stvaralao registraturske registraturske registraturske registraturske i ii i arhivske arhivske arhivske arhivske gra gra gra grad dd de ee e je organ, organizaoija, pravno ili fizioko lioe
oijim radom ili djelovanjem nastaje registraturska i arhivska grada,
3) d dd dr rr rz zz zalao alao alao alao registraturske registraturske registraturske registraturske i ii i arhivske arhivske arhivske arhivske gra gra gra grad dd de ee e je organ, organizaoija, pravno ili fizioko lioe
koje, po bilo kojem pravnom osnovu, posjeduje registratursku ili arhivsku gradu, vlastite ili
tude provenijenoije,
4) kanoelarijsko kanoelarijsko kanoelarijsko kanoelarijsko poslovanje poslovanje poslovanje poslovanje obuhvata sve radnje sa registraturskom i arhivskom
gradom od njenog nastajanja do predaje nadleznom arhivu (primanje, pregledanje, ras-
poredivanje i dostavljanje akata u rad, otpremanje poste, rjesavanje podnesaka, odnosno
sadrzajna obrada materijala, administrativno - tehnioka obrada, arhiviranje i ouvanje akata i
spisa predmeta, izluoivanje i unistavanje bezvrijednog registraturskog materijala, popisivanje,
286
2
sredivanje, oznaoavanje i tehnioko opremanje arhivske grade, predaja arhivske grade nad-
leznom arhivu),
5) organ organ organ organ je drzavni organ, organ drzavne uprave, organ lokalne samouprave i organ
lokalne uprave.

ll. RL0l31RA1uR3KA l ARlv3KA 0RAUA ll. RL0l31RA1uR3KA l ARlv3KA 0RAUA ll. RL0l31RA1uR3KA l ARlv3KA 0RAUA ll. RL0l31RA1uR3KA l ARlv3KA 0RAUA

1. Pojam i vrste registraturske i arhivske grade 1. Pojam i vrste registraturske i arhivske grade 1. Pojam i vrste registraturske i arhivske grade 1. Pojam i vrste registraturske i arhivske grade

Registraturska grada Registraturska grada Registraturska grada Registraturska grada

Clan 5 Clan 5 Clan 5 Clan 5
(1) Registraturska grada je izvorni i/ili reprodukovani dokumentarni materijal u
analognoj i/ili elektronskoj formi, koji je nastao u radu ili djelovanju organa, organizaoija,
pravnih i fiziokih lioa, iz kojeg nije odabrana arhivska grada.
(2) Registraturska grada predstavlja arhivsku gradu u nastajanju, te se u postupku
njene zastite primjenjuju odredbe ovog zakona i drugih propisa koji se odnose na arhivsku
gradu.
Arhivska Arhivska Arhivska Arhivska gra gra gra grad dd da aa a

C CC Clan lan lan lan 6 6 6 6
Arhivska grada je izvorni i/ili reprodukovani dokumentarni materijal od trajnog znaoaja
za nauku, kulturu, pravno-dokazne i druge potrebe fiziokih i pravnih lioa, koji je nastao u radu
ili djelovanju organa i organizaoija, pravnih i fiziokih lioa, bez obzira na vrijeme, mjesto i oblik
nastanka i medijum na kojem je zapisan.

vrste registraturske i arhivske grade vrste registraturske i arhivske grade vrste registraturske i arhivske grade vrste registraturske i arhivske grade

Clan Clan Clan Clan 7 77 7
(1) Registraturska i arhivska grada moze biti javna i privatna.
(2) 1avna registraturska i arhivska grada je grada koja je nastala radom ili djelovanjem
organa, organizaoija, ustanova i drugih pravnih lioa oiji je osnivao drzava ili opstina, 0lavni
grad ili Prijestonioa (u daljem tekstu: opstina), drugih pravnih i fiziokih lioa koja vrse javna
ovlasoenja, kao i sva druga grada koja je u drzavnoj svojini.
(3) Privatna registraturska i arhivska grada je grada nastala radom ili djelovanjem
pravnih ili fiziokih lioa, ukoliko nije nastala u vrsenju javnih ovlasoenja i ako nije u drzavnoj
svojini.

La La La Las ss stita tita tita tita registraturske registraturske registraturske registraturske gra gra gra grad dd de ee e

Clan 8 Clan 8 Clan 8 Clan 8
(1) Niko ne smije da osteti, unisti, prisvoji ili otudi registratursku gradu prije nego sto
se iz nje ne odabere arhivska grada.
(2) 3a registraturskom gradom se postupa u skladu sa ovim zakonom i drugim
propisima koji ureduju kanoelarijsko, odnosno arhivsko poslovanje.

Arhivsk Arhivsk Arhivsk Arhivski i i i fond fond fond fond

C CC Clan lan lan lan 9 99 9
(1) Registraturska i arhivska grada koja je nastala radom ili djelovanjem odredenog
stvaraooa oini ojelinu, odnosno arhivski fond i ne moze se dijeliti niti spajati sa gradom
drugog stvaraooa.
287
3
(2) lzuzetno od stava 1 ovog olana, registraturska i arhivska grada moze se dijeliti,
odnosno spajati u sluoaju podjele ili spajanja njihovih stvaralaoa, odnosno drzalaoa, uz
prethodnu saglasnost organa drzavne uprave nadleznog za poslove arhivske djelatnosti (u
daljem tekstu: Urzavni arhiv).
(3) 0rgan, pravno i fizioko lioe koje donosi odluku o podjeli ili spajanju registraturske i
arhivske grade duzno je da odredi drzaooa za svaki dio podijeljene ili spojene grade i da
odluku o tome dostavi Urzavnom arhivu u roku od osam dana od dana njenog donosenja.

2. Postupanje sa javnom registraturskom i arhivskom gradom 2. Postupanje sa javnom registraturskom i arhivskom gradom 2. Postupanje sa javnom registraturskom i arhivskom gradom 2. Postupanje sa javnom registraturskom i arhivskom gradom

Cuvanje registraturske i arhiv Cuvanje registraturske i arhiv Cuvanje registraturske i arhiv Cuvanje registraturske i arhivske grade ske grade ske grade ske grade

Clan 10 Clan 10 Clan 10 Clan 10
Naoin i uslove ouvanja javne registraturske i arhivske grade i obaveze stvaralaoa i
drzalaoa u vezi sa tim propisuje vlada Crne 0ore (u daljem tekstu: vlada), na predlog organa
drzavne uprave nadleznog za poslove kulture (u daljem tekstu: Ministarstvo) i organa drzavne
uprave nadleznog za informaoiono drustvo.

lzluoivanje bezvrijednog registraturskog materijala lzluoivanje bezvrijednog registraturskog materijala lzluoivanje bezvrijednog registraturskog materijala lzluoivanje bezvrijednog registraturskog materijala
i i i i odabiranje arhivske grade odabiranje arhivske grade odabiranje arhivske grade odabiranje arhivske grade

Clan 11 Clan 11 Clan 11 Clan 11
(1) 3tvaraooi i drzaooi javne registraturske grade duzni su da redovno iz nje izluouju
bezvrijedni registraturski materijal i odabiraju arhivsku gradu, u skladu sa listom kategorija
registraturske grade.
(2) 3adrzaj i naoin izrade liste iz stava 1 ovog olana propisuje Ministarstvo.
(3) Listu kategorija registraturske grade utvrduju stvaraooi, odnosno drzaooi
registraturske grade.
(4) 3aglasnost na listu iz stava 3 ovog olana daje Urzavni arhiv.

unistavanje bezvrijednog registraturskog materijala unistavanje bezvrijednog registraturskog materijala unistavanje bezvrijednog registraturskog materijala unistavanje bezvrijednog registraturskog materijala

Clan 12 Clan 12 Clan 12 Clan 12
(1) Urzaooi javne registraturske grade duzni su da, nakon odabiranja arhivske grade,
uniste bezvrijedni registraturski materijal u skladu sa propisom iz olana 17 ovog zakona.
(2) Prilikom unistavanja bezvrijednog registraturskog materijala moraju se preduzeti
mjere zastite tajnosti podataka, oijim bi se neovlasoenim pristupom mogao povrijediti javni ili
privatni interes.

Prikupljanje arhivske grade Prikupljanje arhivske grade Prikupljanje arhivske grade Prikupljanje arhivske grade

Clan 13 Clan 13 Clan 13 Clan 13
Arhiv prikuplja arhivsku gradu predajom, preuzimanjem, kupovinom, razmjenom,
poklonom, zavjestanjem i na drugi naoin, u skladu sa zakonom.

Predaja arhivske grade Predaja arhivske grade Predaja arhivske grade Predaja arhivske grade

Clan 14 Clan 14 Clan 14 Clan 14
(1) 3tvaraooi, odnosno drzaooi javne arhivske grade duzni su da arhivsku gradu
predaju Urzavnom arhivu, na naoin, pod uslovima i u rokovima propisanim ovim zakonom.
(2) 1avna arhivska grada predaje se Urzavnom arhivu u roku koji, po pravilu, ne moze
biti duzi od 30 godina od njenog nastanka.
288
4
(3) Ako je javna arhivska grada neophodna za redovno poslovanje, odnosno ako je
operativna nakon isteka roka iz stava 2 ovog olana, stvaralao, odnosno drzalao je duzan da
zajedno sa Urzavnim arhivom popise tu gradu i odredi rok za njenu predaju Urzavnom arhivu.
(4) Arhivska grada koja sadrzi lione podatke ili podatke za koje je utvrden stepen
tajnosti u skladu sa posebnim zakonom ili drugim propisom, prilikom predaje Urzavnom
arhivu, posebno se popisuje i odreduju se rokovi dostupnosti i uslovi korisoenja.

Naoin predaje registraturske i arhivske grade Naoin predaje registraturske i arhivske grade Naoin predaje registraturske i arhivske grade Naoin predaje registraturske i arhivske grade

Clan 15 Clan 15 Clan 15 Clan 15
(1) 1avna arhivska grada se predaje Urzavnom arhivu odabrana, sredena, popisana i
oznaoena, u zaokruzenim ojelinama i tehnioki opremljena za trajno ouvanje.
(2) lzuzetno, Urzavni arhiv oe primiti i arhivsku gradu koja nije pripremljena u skladu
sa stavom 1 ovog olana, ako je to neophodno radi njene zastite i spasavanja od osteoenja ili
unistenja.
(3) u sluoaju iz stava 2 ovog olana, troskove sredivanja, popisivanja, tehniokog
opremanja i smjestaja u Urzavni arhiv snosi stvaralao, odnosno drzalao arhivske grade.
(4) Ako stvaralao, odnosno drzalao javne registraturske i arhivske grade prestaje sa
radom duzan je da sredenu i popisanu gradu preda subjektu koji preuzima njegova prava i
obaveze.

Preuzimanje registraturske i arhivske grade Preuzimanje registraturske i arhivske grade Preuzimanje registraturske i arhivske grade Preuzimanje registraturske i arhivske grade

Clan 16 Clan 16 Clan 16 Clan 16
(1) u sluoaju kada stvaralao, odnosno drzalao javne registraturske i arhivske grade,
koji prestaje sa radom, nema pravnog sljedbenika, njegovu gradu preuzima Urzavni arhiv.
(2) ukoliko stvaralao, odnosno drzalao javne registraturske i arhivske grade ne izvrsi
obavezu iz olana 14 stav 1 ovog zakona, Urzavni arhiv oe donijeti rjesenje kojim oe odrediti
da se ta obaveza izvrsi na njegov teret.
(3) Lalba na rjesenje iz stava 2 ovog olana ne odlaze izvrsenje rjesenja.

Postupak Postupak Postupak Postupak izlu izlu izlu izluo oo oivanja ivanja ivanja ivanja, , , , odabiranja odabiranja odabiranja odabiranja i ii i predaje predaje predaje predaje

C CC Clan lan lan lan 17 17 17 17
Postupak izluoivanja i unistavanja bezvrijednog registraturskog materijala, odabira-
nja, vrednovanja, popisivanja i predaje arhivske grade, odredivanja rokova ouvanja, kao i
sadrzinu i naoin vodenja evidenoije arhivske grade propisuje Ministarstvo.

3re 3re 3re 3red dd divanje ivanje ivanje ivanje i ii i obrada obrada obrada obrada arhivske arhivske arhivske arhivske gra gra gra grad dd de ee e

C CC Clan lan lan lan 18 18 18 18
(1) Arhivi su duzni da vrse sredivanje i obradu arhivske grade u skladu sa vazeoim
medunarodnim i naoionalnim standardima i struonim uputstvima.
(2) Naoionalne standarde i struona uputstva za sredivanje i obradu arhivske grade
propisuje Ministarstvo, na predlog Urzavnog arhiva.

L LL La aa as ss stita tita tita tita registraturske registraturske registraturske registraturske i i i i arhivske arhivske arhivske arhivske gra gra gra grad dd de ee e u uu u posebnim posebnim posebnim posebnim slu slu slu sluo oo oajevima ajevima ajevima ajevima

C CC Clan lan lan lan 19 19 19 19
(1) 3tvaraooi i drzaooi registraturske i arhivske grade duzni su da obezbijede i
sprovedu njenu posebnu zastitu u sluoaju ratnog ili vanrednog stanja.
289
5
(2) vlada, u skladu sa obavezama iz plana odbrane, utvrduje mjere za pripremu i
zastitu registraturske i arhivske grade u sluoaju iz stava 1 ovog olana.


Kori Kori Kori Koriso so so soenje enje enje enje arhivske arhivske arhivske arhivske gra gra gra grad dd de ee e

C CC Clan lan lan lan 20 20 20 20
(1) Arhivska grada daje se na korisoenje za sluzbene, nauono-istrazivaoke, struone,
publioistioke, obrazovne i kulturne potrebe i oiljeve, prezentovanje i objavljivanje, ostvarivanje
lionih i drugih prava i potreba fiziokih i pravnih lioa i za potrebe ostvarivanja funkoija drzave i
opstina.
(2) 1avna arhivska grada dostupna je za korisoenje u arhivima svakom fiziokom i
pravnom liou pod jednakim uslovima, na naoin propisan ovim zakonom i drugim propisima.

0grani 0grani 0grani 0granio oo oenja enja enja enja kori kori kori koriso so so soenja enja enja enja arhivske arhivske arhivske arhivske gra gra gra grad dd de ee e

C CC Clan lan lan lan 21 21 21 21
(1) Registraturska i arhivska grada koja sadrzi podatke koji se odnose na poslove
bezbjednosti i odbrane, spoljne, monetarne i ekonomske politike, oijim bi objavljivanjem
mogle nastupiti stetne posljedioe za javni interes ili bezbjednost Crne 0ore, dostupna je za
korisoenje po isteku 50 godina od njenog nastanka, ukoliko posebnim propisom nije drukoije
odredeno.
(2) Arhivska grada koja sadrzi lione podatke dostupna je za korisoenje po isteku 70
godina od njenog nastanka i najmanje 20 godina od smrti lioa na koje se odnosi.
(3) lzuzetno, arhivska grada moze se koristiti i prije isteka rokova iz stava 2 ovog
olana, ako na to pristane lioe na koje se grada odnosi, odnosno njegov braoni drug, djeoa ili
roditelji poslije njegove smrti.

uslovi za korisoenje arhivske grade uslovi za korisoenje arhivske grade uslovi za korisoenje arhivske grade uslovi za korisoenje arhivske grade

Clan 22 Clan 22 Clan 22 Clan 22
(1) Korisoenje arhivske grade, informativnih sredstava o arhivskoj gradi i usluga u
Urzavnom arhivu je besplatno, ukoliko ne iziskuje posebne troskove.
(2) Posebne troskove iz stava 1 ovog olana snosi korisnik arhivske grade, u skladu sa
propisom koji donosi vlada.
(3) La korisoenje arhivske grade koja se nalazi u Urzavnom arhivu, radi objavljivanja,
umnozavanja, promooije ili stioanja dobiti, potrebno je odobrenje Urzavnog arhiva.
(4) Urzavni arhiv moze dozvoliti publikovanje javne arhivske grade, odnosno
reprodukoiju u svrhu reklamiranja i promovisanja, ukoliko to nije u suprotnosti sa kara-
kterom ili znaoenjem arhivske grade i ukoliko se ne narusavaju mjere tehnioke zastite,
odnosno stanje arhivske grade.
(5) Naoin i uslove korisoenja arhivske grade propisuje Ministarstvo.


Naknada stete nastala korisoenjem arhivske grade Naknada stete nastala korisoenjem arhivske grade Naknada stete nastala korisoenjem arhivske grade Naknada stete nastala korisoenjem arhivske grade

Clan 23 Clan 23 Clan 23 Clan 23
La svaku stetu i povredu prava nastalu korisoenjem arhivske grade odgovorno je lioe
koje koristi arhivsku gradu.



290
6
lznosenje i povraoaj arhivske grade lznosenje i povraoaj arhivske grade lznosenje i povraoaj arhivske grade lznosenje i povraoaj arhivske grade

Clan 24 Clan 24 Clan 24 Clan 24
Na iznosenje arhivske grade u inostranstvo i na povraoaj protivpravno iznesene i
unesene arhivske grade primjenjuju se odredbe zakona kojim se ureduju kulturna dobra.

Postupanje sa privatn Postupanje sa privatn Postupanje sa privatn Postupanje sa privatnom registraturskom i arhivskom gradom om registraturskom i arhivskom gradom om registraturskom i arhivskom gradom om registraturskom i arhivskom gradom

C CC Clan lan lan lan 25 25 25 25
(1) 0dredbe ovog zakona kojima je uredeno postupanje sa javnom registraturskom i
arhivskom gradom shodno se primjenjuju na privatnu registratursku i arhivsku gradu koja je:
1) nastala u obavljanju registrovane djelatnosti ili aktivnosti pravnih i fiziokih lioa,
2) od znaoaja za nauku, kulturu ili istoriju Crne 0ore ili drugi drustveni znaoaj od
javnog interesa, ako ovim zakonom nije drukoije odredeno.
(2) Urzavni arhiv oe preuzeti registratursku i arhivsku gradu iz stava 1 taoka 2 ovog
olana, na naoin i pod uslovima koje sporazumno utvrdi sa stvaraooem, odnosno drzaooem
ove grade.

Prodaja privatne arhivske grade Prodaja privatne arhivske grade Prodaja privatne arhivske grade Prodaja privatne arhivske grade

C CC Clan lan lan lan 26 26 26 26
(1) 3tvaralao i drzalao koji zeli da proda privatnu arhivsku gradu duzan je da je prvo
ponudi Urzavnom arhivu.
(2) Urzavni arhiv je duzan da, u roku od 30 dana od prijema ponude, obavijesti
ponudaoa da li prihvata ponudu.
(3) Ako Urzavni arhiv ne prihvati ponudu ili do isteka roka iz stava 2 ovog olana ne
odgovori na ponudu, ponudao moze arhivsku gradu prodati drugom liou, ali ne po nizoj oijeni i
po povoljnijim uslovima od oijene i uslova koje je dao u ponudi Urzavnom arhivu.

3. 3. 3. 3. 0baveze stvaralaoa i drzalaoa registraturske i arhivske grade 0baveze stvaralaoa i drzalaoa registraturske i arhivske grade 0baveze stvaralaoa i drzalaoa registraturske i arhivske grade 0baveze stvaralaoa i drzalaoa registraturske i arhivske grade

0baveze stvarala 0baveze stvarala 0baveze stvarala 0baveze stvaralaoa i drzalaoa javne registraturske i arhivske grade oa i drzalaoa javne registraturske i arhivske grade oa i drzalaoa javne registraturske i arhivske grade oa i drzalaoa javne registraturske i arhivske grade

C CC Clan lan lan lan 27 27 27 27
3tvaralao i drzalao javne registraturske i arhivske grade duzan je da:
1) u roku od 30 dana od dana osnivanja obavijesti Urzavni arhiv o svom osnivanju,
kao i o svim promjenama statusa i organizaoije, radi davanja misljenja o postupanju sa
registraturskom i arhivskom gradom, odnosno radi pokretanja postupka njihove zastite,
2) dostavlja podatke Urzavnom arhivu o svim promjenama stanja arhivske grade, radi
vodenja propisane evidenoije,
3) obezbijedi odgovarajuoi prostor i opremu za smjestaj registraturske i arhivske
grade,
4) obiljezava, datira i vodi propisane evidenoije o registraturskoj i arhivskoj gradi,
5) odredi lioe koje je odgovorno za kanoelarijsko, odnosno arhivsko poslovanje, kao i
lioa koja rade na poslovima zastite, obrade i korisoenja arhivske grade, u skladu sa ovim
zakonom i standardima drzavne uprave,
6) ouva registratursku gradu u sredenom i bezbjednom stanju od osteoenja, unistenja
i nestajanja, dok se iz nje ne odabere arhivska grada,
7) utvrduje Listu kategorija registraturske grade sa rokovima ouvanja,
8) vrsi redovno izluoivanje i unistavanje bezvrijednog registraturskog materijala kojem
su protekli rokovi ouvanja, uz odobrenje Urzavnog arhiva,
9) klasifikuje, popisuje, opisuje i ouva registratursku i arhivsku gradu,
291
7
10) obezbjeduje dostupnost arhivskoj gradi i njeno korisoenje, pod propisanim
uslovima,
11) pridrzava se struonih uputstava i naloga Urzavnog arhiva u pogledu otklanjanja
utvrdenih nedostataka,
12) predaje arhivsku gradu Urzavnom arhivu, poslije isteka utvrdenog roka za njeno
ouvanje, u originalu, sredenu, oznaoenu, popisanu, tehnioki opremljenu, u zaokruzenim
ojelinama, na mjestu koje odredi Urzavni arhiv, u skladu sa olanom 15 stav 1 ovog zakona.

0baveze stvaralaoa i drzalaoa privatne arhivske grade 0baveze stvaralaoa i drzalaoa privatne arhivske grade 0baveze stvaralaoa i drzalaoa privatne arhivske grade 0baveze stvaralaoa i drzalaoa privatne arhivske grade

Clan 28 Clan 28 Clan 28 Clan 28
3tvaralao i drzalao privatne arhivske grade duzan je da:
1) trajno ouva arhivsku gradu, na struoan naoin i u ojelosti,
2) omoguoi Urzavnom arhivu slobodan pristup arhivskoj gradi,
3) obezbijedi odgovarajuoe podatke Urzavnom arhivu o arhivskoj gradi,
4) omoguoi korisoenje arhivske grade,
5) postupa u skladu sa struonim savjetima Urzavnog arhiva u pogledu zastite, odrza-
vanja, vrednovanja, sredivanja i obrade arhivske grade, kao i u pogledu njene konzervaoije i
restauraoije,
6) preda arhivsku gradu Urzavnom arhivu na naoin i pod uslovima koji su propisani
ovim zakonom.

lll lll lll lll. .. . ARlvl ARlvl ARlvl ARlvl

Ur Ur Ur Urz zz zavni avni avni avni arhiv arhiv arhiv arhiv

C CC Clan lan lan lan 29 29 29 29
Urzavni arhiv obavlja arhivsku djelatnost u odnosu na registratursku i arhivsku gradu
koja je nastala u radu organa, politiokih partija, nevladinih organizaoija i drugih pravnih i fizio-
kih lioa koja obavljaju djelatnost na teritoriji Crne 0ore, a narooito:
1) obezbjeduje preventivnu, fizioku i tehnioku zastitu i konzervaoiju i restauraoiju
arhivske grade,
2) vrsi inspekoijski nadzor kod stvaralaoa i drzalaoa registraturske i arhivske grade i
druge upravne poslove iz svog djelokruga,
3) vodi evidenoiju stvaralaoa i drzalaoa registraturske i arhivske grade,
4) vodi evidenoije o registraturskoj i arhivskoj gradi koja se nalazi kod drzalaoa,
5) daje misljenje o opravdanosti osnivanja speoijalnog arhiva,
6) istrazuje, prikuplja, kompletira i preuzima arhivsku gradu, shodno odredbama ol.
15 i 16 ovog zakona,
7) sreduje arhivsku gradu i izraduje informaoiona sredstva o arhivskoj gradi,
8) daje podatke i informaoije o arhivskoj gradi, obezbjeduje uslove za informisanje i
daje arhivsku gradu na korisoenje,
9) objavljuje arhivsku gradu i publikaoije kojima se unaprjeduje zastita i korisoenje
arhivske grade,
10) izlaze arhivsku gradu, organizuje predavanja i druge oblike kulturno-obrazovne
djelatnosti,
11) vodi oentralni katalog arhivskih fondova i zbirki,
12) prati opste stanje registraturske i arhivske grade i predlaze mjere za njihovu
zastitu,
13) prikuplja publikaoije i informativna sredstva o arhivskoj gradi,
292
8
14) organizuje struono usavrsavanje i osposobljavanje arhivskog osoblja u arhivima i
vrsi obuku zaposlenih kod drzalaoa arhivske grade zaduzenih za arhivsko poslovanje van
Urzavnog arhiva,
15) istrazuje i prouoava pitanja iz oblasti zastite kulturnih dobara, arhivistike,
pomoonih istorijskih nauka, prava i informatiokih nauka, savremenih tehnologija u obradi
podataka, konzervaoije i restauraoije i ostalih srodnih nauonih disoiplina,
16) organizuje nauone i struone skupove,
17) obavlja i druge poslove utvrdene zakonom i drugim propisima.

Labrana pribavljanja arhivske grade Labrana pribavljanja arhivske grade Labrana pribavljanja arhivske grade Labrana pribavljanja arhivske grade

Clan 30 Clan 30 Clan 30 Clan 30
Laposleni koji rade na poslovima sa javnom registraturskom i arhivskom gradom ne
mogu za sebe ili za drugo lioe kupiti, primiti na poklon ili na drugi naoin pribaviti arhivsku
gradu.
Labrana iz stava 1 ovog olana odnosi se i na period od pet godina nakon prestanka
rada zaposlenog na ovim poslovima.

3peoijalni arhivi 3peoijalni arhivi 3peoijalni arhivi 3peoijalni arhivi

Clan 31 Clan 31 Clan 31 Clan 31
3peoijalni arhiv je ustanova ili dio organa ili pravnog lioa koji obavlja arhivsku
djelatnost u odnosu na arhivsku gradu odredenog stvaraooa ili odredene djelatnosti, odnosno
oblasti (univerzitetski arhiv, privredni arhiv, arhiv vjerskih zajednioa, arhiv banaka, arhiv
privrednih subjekata i dr.).

0snivanje speoijalnog arhiva 0snivanje speoijalnog arhiva 0snivanje speoijalnog arhiva 0snivanje speoijalnog arhiva

Clan 32 Clan 32 Clan 32 Clan 32
(1) 3peoijalni arhiv moze osnovati drzava, opstina, domaoe i strano pravno i fizioko
lioe.
(2) 0snivao speoijalnog arhiva duzan je da, prije donosenja akta o osnivanju, pribavi
saglasnost Ministarstva o razgranioenju nadleznosti sa Urzavnim arhivom.

uslovi za obavljanje djelatnosti speoijalnog arhiva uslovi za obavljanje djelatnosti speoijalnog arhiva uslovi za obavljanje djelatnosti speoijalnog arhiva uslovi za obavljanje djelatnosti speoijalnog arhiva

Clan 33 Clan 33 Clan 33 Clan 33
(1) 3peoijalni arhiv moze obavljati djelatnost, ako ima:
1) prostor i opremu za smjestaj, ouvanje i korisoenje arhivske grade,
2) sredstva za kontinuirano obavljanje djelatnosti,
3) struono arhivsko osoblje.
(2) Blize uslove za obavljanje djelatnosti speoijalnog arhiva propisuje Ministarstvo.
(3) lspunjenost uslova za obavljanje djelatnosti speoijalnog arhiva utvrduje
Ministarstvo i izdaje odobrenje za rad.
(4) 0dobrenje iz stava 3 ovog olana dostavlja se i Urzavnom arhivu.

Lv Lv Lv Lvidenoije idenoije idenoije idenoije

Clan 34 Clan 34 Clan 34 Clan 34
(1) Arhivi su duzni da vode evidenoiju o arhivskoj gradi i njenim stvaraooima,
drzaooima i korisnioima arhivske grade.
293
9
(2) vrste, sadrzaj i naoin vodenja evidenoija iz stava 1 ovog olana propisuje
Ministarstvo.

lv lv lv lv. .. . ARlv3K0 030BL1L l 31 ARlv3K0 030BL1L l 31 ARlv3K0 030BL1L l 31 ARlv3K0 030BL1L l 31RuCNA LvAN1A RuCNA LvAN1A RuCNA LvAN1A RuCNA LvAN1A


Arhivsko osoblje Arhivsko osoblje Arhivsko osoblje Arhivsko osoblje

Clan 35 Clan 35 Clan 35 Clan 35
(1) Poslove arhivske djelatnosti mogu da vrse lioa koja imaju odgovarajuou vrstu i
stepen struone spreme, polozen struoni ispit za obavljanje arhivske djelatnosti i druge uslove
u skladu sa zakonom.
(2) Lioa iz stava 1 ovog olana poslove arhivske djelatnosti vrse u odredenom struonom
zvanju.
(3) vrstu i stepen struone spreme za vrsenje poslova arhivske djelatnosti i uslove,
program i naoin polaganja struonog ispita propisuje Ministarstvo.
(4) 0dredene struone poslove arhivske djelatnosti mogu da vrse i lioa koja imaju
struona ili nauona zvanja iz oblasti konzervatorske, biblioteoke i muzejske djelatnosti, u
skladu sa opstim aktima arhiva.

3tru 3tru 3tru 3truo oo ona na na na zvanja zvanja zvanja zvanja

C CC Clan lan lan lan 36 36 36 36
(1) 3truona zvanja u arhivskoj djelatnosti su:
1) arhivski tehnioar, sa srednjom struonom spremom,
2) visi arhivski tehnioar, sa visom struonom spremom,
3) arhivist, sa visokom struonom spremom,
4) visi arhivist i arhivski savjetnik, sa visokom struonom spremom i posebnim
struonim referenoama za obavljanje arhivske djelatnosti.
(2) 3truona zvanje iz stava 1 tao. 1, 2 i 3 ovog olana stiou se polaganjem struonog ispita
za obavljanje arhivske djelatnosti.
(3) 3truona zvanja iz stava 1 taoka 4 ovog olana dodjeljuje Ministarstvo, na predlog
struone komisije, na osnovu struonih referenoi i rezultata u pogledu arhivske djelatnosti.
(4) Blize uslove i naoin stioanja struonih zvanja iz stava 1 ovog olana, poslove koji se
vrse u odredenom struonom zvanju i obrazao uvjerenja o struonom zvanju propisuje Ministarstvo.

uslovi za vrsenje kanoelarijskog poslovanja uslovi za vrsenje kanoelarijskog poslovanja uslovi za vrsenje kanoelarijskog poslovanja uslovi za vrsenje kanoelarijskog poslovanja

Clan 37 Clan 37 Clan 37 Clan 37
(1) Lioe neposredno zaduzeno za obavljanje kanoelarijskog poslovanja i arhivskih
poslova kod stvaralaoa i drzalaoa javne registraturske i arhivske grade mora imati struono
zvanje iz olana 36 stav 1 ovog zakona ili polozen struoni ispit za rad u drzavnim organima.
(2) Lioe odgovorno za kanoelarijsko poslovanje i arhivske poslove kod stvaralaoa i
drzalaoa javne registraturske i arhivske grade mora imati sedmi stepen struone spreme.

v vv v. .. . NAUL0R NAUL0R NAUL0R NAUL0R
lnspekoijski nadzor lnspekoijski nadzor lnspekoijski nadzor lnspekoijski nadzor

Clan 38 Clan 38 Clan 38 Clan 38
lnspekoijski nadzor nad primjenom ovog zakona i propisa donesenih na osnovu ovog
zakona vrsi Urzavni arhiv preko arhivskih inspektora, u skladu sa zakonom kojim se ureduje
inspekoijski nadzor.
294
10
vl vl vl vl. .. . KALNLNL KALNLNL KALNLNL KALNLNL 0URLUBL 0URLUBL 0URLUBL 0URLUBL

C CC Clan lan lan lan 39 39 39 39
(1) Novoanom kaznom od dvadesetostrukog do stostrukog iznosa minimalne zarade u
Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj organ, pravno lioe i preduzetnik koje je stvaralao ili drzalao
javne arhivske i registraturske grade, ako:
1) u propisanom roku ne obavijesti Urzavni arhiv o svom osnivanju i o svim
promjenama statusa i organizaoije rada (olan 27 stav 1 taoka 1),
2) ne dostavi Urzavnom arhivu podatke o svim promjenama stanja arhivske grade
(olan 27 stav 1 taoka 2),
3) ne obezbijedi odgovarajuoi prostor i opremu za smjestaj registraturske i
arhivske grade (olan 27 stav 1 taoka 3),
4) ne obiljezava, ne datira ili ne vodi propisane evidenoije o registraturskoj i
arhivskoj gradi (olan 27 stav 1 taoka 4),
5) ne odredi lioe koje je odgovorno za kanoelarijsko, odnosno arhivsko poslovanje
i lioa koja rade na poslovima zastite, obrade i korisoenja arhivske grade (olan 27 stav 1 taoka
5),
6) ne ouva registratursku gradu u sredenom i bezbjednom stanju od osteoenja,
unistenja ili nestanka, dok se iz nje ne odabere arhivska grada (olan 27 stav 1 taoka 6),
7) ne utvrdi Listu kategorija registraturske grade sa rokovima ouvanja (olan 27
stav 1 taoka 7),
8) ne vrsi redovno izluoivanje i unistavanje bezvrijednog registraturskog materijala
kojem su protekli rokovi ouvanja, uz odobrenje Urzavnog arhiva (olan 27 stav 1 taoka 8),
9) ne klasifikuje, popisuje, opisuje i ouva registratursku i arhivsku gradu (olan 27
stav 1 taoka 9),
10) ne obezbjeduje dostupnost arhivskoj gradi ili njeno korisoenje, pod propisanim
uslovima (olan 27 stav 1 taoka 10),
11) se ne pridrzava struonih uputstava i naloga Urzavnog arhiva, u pogledu
otklanjanja utvrdenih nedostataka (olan 27 stav 1 taoka 11),
12) ne predaje arhivsku gradu Urzavnom arhivu, poslije isteka utvrdenog roka za
njeno ouvanje, u originalu, sredenom stanju, oznaoenu, popisanu i tehnioki opremljenu, u
zaokruzenim ojelinama, na mjestu koje odredi Urzavni arhiv, u skladu sa olanom 15 ovog
zakona (olan 27 stav 1 taoka 12),
13) poone da obavlja djelatnost speoijalnog arhiva prije nego sto mu Minista-rstvo
da odobrenje za rad (olan 33 stav 3).
(2) La prekrsaj iz stava 1 ovog olana kaznioe se odgovorno lioe u organu ili pravnom
liou novoanom kaznom od dvostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj
0ori.

Clan 40 Clan 40 Clan 40 Clan 40
(1) Novoanom kaznom od desetostrukog do pedesetostrukog iznosa minimalne
zarade u Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj pravno lioe ili preduzetnik koje je stvaralao ili
drzalao privatne arhivske grade, ako:
1) arhivsku gradu koju zeli da proda prvo ne ponudi Urzavnom arhivu (olan 26
stav 1),
2) arhivsku gradu proda drugom liou prije isteka roka od 30 dana, po nizoj oijeni ili
po povoljnijim uslovima od oijene ili uslova koji su dati u ponudi Urzavnom arhivu (olan 26 st.
2 i 3),
3) arhivsku gradu ne ouva trajno, na struoan naoin i u ojelosti (olan 28 taoka 1),
4) ne omoguoi Urzavnom arhivu slobodan pristup arhivskoj gradi (olan 28 taoka
2),
295
11
5) ne obezbijedi odgovarajuoe podatke Urzavnom arhivu o arhivskoj gradi (olan
28 taoka 3),
6) ne omoguoi korisoenje privatne arhivske grade (olan 28 taoka 4),
7) ne postupa u skladu sa struonim uputstvima Urzavnog arhiva u pogledu
zastite, odrzavanja, vrednovanja, sredivanja i obrade arhivske grade i njene konzervaoije i
restauaroije (olan 28 taoka 5),
8) ne preda arhivsku gradu Urzavnom arhivu na naoin i pod uslovima koji su
propisani ovim zakonom (olan 28 taoka 6).
(2) La prekrsaj iz stava 1 ovog olana kaznioe se odgovorno lioe u pravnom liou i fizioko
lioe novoanom kaznom od dvostrukog do desetostrukog iznosa minimalne zarade u Crnoj
0ori.

C CC Clan lan lan lan 41 41 41 41
Novoanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa minimalne zarade u
Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj fizioko lioe zaposleno u Urzavnom arhivu, drugom organu ili
pravnom liou koje radi na poslovima sa javnom arhivskom ili registraturskom gradom, ako za
sebe ili za drugo lioe kupi, primi na poklon ili na drugi naoin pribavi arhivsku gradu (olan 32).


vll vll vll vll. .. . PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL

Uonosenje podzakonskih akata Uonosenje podzakonskih akata Uonosenje podzakonskih akata Uonosenje podzakonskih akata

Clan 42 Clan 42 Clan 42 Clan 42
(1) Propisi za sprovodenje ovog zakona donijeoe se u roku od sest mjeseoi od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Uo donosenja podzakonskih akata iz stava 1 ovog olana primjenjivaoe se akti koji
su vazili do stupanja na snagu ovog zakona, ako nijesu u suprotnosti sa ovim zakonom.

usaglasa usaglasa usaglasa usaglasavanje rada vanje rada vanje rada vanje rada

Clan 43 Clan 43 Clan 43 Clan 43
3tvaraooi i drzaooi registraturske i arhivske grade duzni su da usaglase svoje akte sa
ovim zakonom, u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

3teoena prava 3teoena prava 3teoena prava 3teoena prava

Clan 44 Clan 44 Clan 44 Clan 44
(1) Lioima koja su po ranijim propisima stekla struona zvanja za obavljanje arhivske
djelatnosti priznaju se odgovarajuoa struona zvanja propisana ovim zakonom.
(2) Lioa koja na dan stupanja na snagu ovog zakona imaju vise od 15 godina radnog
iskustva na poslovima arhivske djelatnosti u odredenom stepenu struone spreme ili zvanja
magistra ili doktora nauka u oblasti arhivske djelatnosti nijesu duzna da polazu struoni ispit
za obavljanje arhivske djelatnosti

Prestanak vazenja Prestanak vazenja Prestanak vazenja Prestanak vazenja

Clan 45 Clan 45 Clan 45 Clan 45
Uanom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da vazi Lakon o arhivskoj djelatnosti
('3luzbeni list RC0', br. 25/92 i 6/94).


296
12
3tupanje na snagu 3tupanje na snagu 3tupanje na snagu 3tupanje na snagu

Clan 46 Clan 46 Clan 46 Clan 46
0vaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u '3luzbenom listu Crne
0ore'.



3u-3K Broj 01-355/14
Podgorioa, 27. jula 2010. godine


3KuP31lNA CRNL 00RL 24. 3ALlvA


PRLU3LUNlK

Ranko Krivokapio


297
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O KINEMATOGRAFIJI
("Sl. list Crne Gore", br. 14/08 od 29.02.2008, 40/10 od 22.07.2010, 40/11 od 08.08.2011)
Proglaavam Zakon o kinematografiji, koji je donijela Skuptina Crne Gore na sjednici drugog vanrednog
zasijedanja u 2008. godini, dana 12. februara 2008. godine.
Broj: 01-292/2
Podgorica, 21. februara 2008. godine
Predsjednik Crne Gore,
Filip Vujanovi, s.r.
ZAKON
O KINEMATOGRAFIJI
I. OSNOVNE ODREDBE
lan 1
Ovim zakonom utvruje se javni interes u oblasti kinematografije i ureuje obavljanje, organizovanje i
finansiranje kinematografskih djelatnosti, podsticaj razvoja i prezentacije crnogorskog kinematografskog
stvaralatva i komplementarnih djelatnosti, kao i zatita i uvanje kinematografskih djela.
lan 2
Kinematografija obuhvata djelatnosti proizvodnje, prometa, komercijalnog umnoavanja, javnog
prikazivanja, zatite i uvanja kinematografskih djela.
lan 3
Odredbe ovog zakona sprovodie se u skladu sa naelom zatite prava autora na slobodno izraavanje,
kao i zatite prava intelektualne svojine u oblasti kinematografije.
lan 4
Odredbe ovog zakona ne primjenjuju se na kinematografska djela koja proizvode pravna lica,
preduzetnici i fizika lica za svoje potrebe ili nekomercijalnu upotrebu.
lan 5
Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje:
- kinematografsko djelo (filmsko i televizijsko djelo) je originalna tvorevina autora, koja predstavlja
slijed slika u pokretu, snimljeno na nosau, sa ili bez zvuka, a namijenjeno je javnom prikazivanju
ili drugom nainu ekonomskog isko-riavanja;
- proizvodnja kinematografskog djela obuhvata prikupljanje scenaristike grae, pisanje scenarija,
pripremu za snimanje, snimanje, montau, laboratorijsku obradu i postprodukciju djela;
- postprodukcija je finalna tehnoloka i marketinka obrada kinematografskog djela i njegova
priprema za javno prikazivanje;
- producent je lice registrovano za proizvodnju kinematografskih djela, koje samostalno ili veim
dijelom organizuje i finansira proizvodnju kinematografskog djela;
298
- koproducent je lice koje je registrovano za proizvodnju kinematografskih djela i koje manjim
dijelom uestvuje u organizaciji i finansiranju proizvodnje kinematografskog djela;
- autor ili koautor kinematografskog djela je lice ili lica koja taj status imaju u skladu sa zakonom
kojim se ureuje autorsko i srodna prava;
- promet kinematografskog djela obuhvata otkup, uvoz, izvoz, prodaju i iznajmljivanje
kinematografskog djela;
- distribucija je ovlaeno stavljanje u promet kinematografskog djela;
- distributer je lice koje ima odobrenje za obavljanje prometa kinematografskih djela;
- licenca je ovlaenje za stavljanje u promet, komercijalno umnoavanje ili javno prikazivanje
kinematografskog djela;
- licencirane prostorije su prostorije navedene u odobrenju za rad, odnosno odobrenju za obavljanje
djelatnosti;
- javno prikazivanje kinematografskog djela jeste projekcija kinematografskog djela na javnom
mjestu (bioskop, ugostiteljski objekat, sredstvo javnog prevoza i dr.) sa bilo kojeg postojeeg ili
budueg nosaa tona i slike; emitovanje kinematografskih djela ianim ili beinim prenosom
elektromagnetnih, elektrinih ili drugih signala na daljinu (radio i TV difuzija, kablovska difuzija,
internet, fiksna i mobilna telefonija i dr.) i prikazivanje kinematografskog djela koje se
istovremeno emituje putem TV signala;
- prikaziva je lice koje vri javno prikazivanje kinematografskih djela;
- iznajmljivanje je davanje na korienje primjerka kinematografskog djela na odreeni vremenski
period, uz nadoknadu;
- komercijalno umnoavanje kinematografskog djela je snimanje kinematografskog djela sa
postojeeg nosaa na bilo koji drugi nosa u cilju stavljanja u promet;
- razvoj kinematografije podrazumijeva obezbjeivanje materijalnih, tehnikih, organizacionih i
drugih uslova za ostvarivanje i modernizaciju kinematografskih djelatnosti;
- kinofikacija je plansko staranje o obnovi, tehnikom opremanju i odravanju bioskopa na teritoriji
Crne Gore;
- kinematografska graa obuhvata kinematografska djela, kao i ukupne scenaristike, muzike,
likovne, finansijske i publicistike materijale koji se odnose na kinematografsko djelo;
- komplementarne djelatnosti su djelatnosti koje neposredno ili posredno doprinose ostvarivanju i
razvoju kinematografije (filmski i televizijski festivali i manifestacije, programi promocije i
prodaje crnogorskih kinematografskih djela, prouavanje i kritiko vrednovanje kinematografskih
djelatnosti, izdavatvo u oblasti kinematografije, aktivnosti kinematografskih udruenja i
asocijacija i sl.);
- lice registrovano za obavljanje djelatnosti je pravno ili fiziko lice koje je upisano u Centralni
registar Privrednog suda za obavljanje kinematografske djelatnosti.
II. JAVNI INTERES U OBLASTI KINEMATOGRAFIJE
lan 6
Od javnog interesa za Crnu Goru u kinematografiji su:
- proizvodnja crnogorskih kinematografskih djela;
- proizvodnja kinematografskih djela koja afirmiu identitet Crne Gore;
- podsticanje meunarodne kinematografske saradnje i integracija domae kinematografije u
evropske i svjetske programe razvoja;
- suzbijanje svih vidova neovlaenog iskoriavanja kinematografskih djela;
- javno prikazivanje filmova u bioskopima;
- kinofikacija;
- prezentacija i promocija crnogorskih kinematografskih djela;
- zatita i popularizacija crnogorske kinematografske grae;
- obezbjeivanje savremenih tehnikih i tehnolokih uslova za obavljanje kinematografije.
299
lan 7
Crna Gora podstie i pomae ostvarivanje javnog interesa u kinematografiji i njen razvoj i obezbjeuje
uslove za zatitu i trajno uvanje kinematografskih djela i kinematografske grae.
Lokalna samouprava obezbjeuje uslove za prezentaciju i javno prikazivanje kinematografskih djela u
bioskopima.
lan 8
U cilju ostvarivanja javnog interesa iz lana 6 ovog zakona, Vlada Crne Gore (u daljem tekstu: Vlada)
donosi Nacionalni program razvoja kinematografije (u daljem tekstu: Nacionalni program).
Nacionalni program donosi se za period od 4 godine.
lan 9
Nacionalnim programom utvruju se:
- obim i nain podsticanja i podrke razvoja crnogorskog kinematografskog stvaralatva i
kinematografskih djelatnosti;
- aktivnosti na ukljuivanju crnogorske kinematografije u programe Evropske unije i drugih
meunarodnih organizacija;
- aktivnosti na prezentaciji i promociji crnogorskih kinematografskih djela na domaem i
meunarodnom nivou;
- podrka realizaciji domaih debitantskih kinematografskih djela;
- aktivnosti na ukljuivanju domaih umjetnika i strunih lica u snimanje inostranih filmova;
- aktivnosti i mjere podrke razvoju komplementarnih djelatnosti;
- razvoj i ostvarivanje kinoteke djelatnosti;
- druge aktivnosti i mjere od znaaja za razvoj kinematografskih djelatnosti i prezentaciju i promociju
kinemato
lan 10
U cilju izrade Nacionalnog programa organ dravne uprave nadlean za poslove kulture (u daljem tekstu:
nadleni organ) ukljuie nevladine i druge organizacije koje se bave pitanjima iz oblasti kinematografije.
Nadleni organ jednom godinje podnosi Vladi izvjetaj o realizaciji Nacionalnog programa.
lan 11
Na osnovu Nacionalnog programa nadleni organ utvruje godinje programe razvoja kinematografije.
lan 12
Crnogorsko kinematografsko djelo je djelo:
- koje je proizveo domai producent samostalno ili u saradnji sa jednim ili vie domaih
koproducenata;
- iji su reditelj ili scenarista ili veina ostalog dijela autorske ekipe dravljani Crne Gore;
- koje je proizvedeno u koprodukciji sa inostranim producentom u skladu sa odredbama Evropske
konvencije o filmskoj koprodukciji.
III. KINEMATOGRAFSKE DJELATNOSTI
lan 13
Kinematografske djelatnosti mogu obavljati pravna i fizika lica, na nain i pod uslovima propisanim
ovim zakonom.
Odobrenje za promet, komercijalno umnoavanje i javno prikazivanje kinematografskih djela u
bioskopima izdaje nadleni organ.
300
1. Proizvodnja kinematografskog djela
lan 14
Kinematografsko djelo proizvodi producent.
lan 15
Domai producent moe proizvoditi kinematografsko djelo samostalno ili u saradnji sa jednim ili vie
domaih ili inostranih koproducenata.
Domai producent moe, u saradnji sa autorom ili koautorima, za proizvodnju kinematografskog djela
angaovati i dio inostranog umjetnikog i tehnikog kadra.
lan 16
Inostrani producent moe snimati kinematografsko djelo na teritoriji Crne Gore samostalno ili u saradnji
sa domaim producentom ili koproducentom, uz prethodno pribavljeno odobrenje nadlenog organa.
Odobrenje iz stava 1 ovog lana se izdaje na osnovu pisanog zahtjeva inostranog producenta ili domaeg
koproducenta.
Zahtjev iz stava 2 ovog lana treba da sadri mjesto i vrijeme snimanja kinematografskog djela, kao i
navedenu potrebu inostranog producenta za angaovanjem domaeg umjetnikog i strunog kadra.
Uz zahtjev se podnosi i scenario sa oznaenim djelovima teksta prema kojima e se vriti snimanje na
teritoriji Crne Gore.
lan 17
Nadleni organ obustavie snimanje kinematografskog djela ako se inostrani producent ne pridrava
uslova iz odobrenja izdatog u skladu sa lanom 16 ovog zakona.
lan 18
Ukoliko je za snimanje kinematografskog djela na odreenoj lokaciji potrebna posebna dozvola,
producent je duan da tu dozvolu pribavi prije poetka snimanja od organa ili organizacije odreene
posebnim propisom.
lan 19
Inostrani producent moe, radi snimanja kinematografskog djela na teritoriji Crne Gore, po pribavljenom
odobrenju nadlenog organa, privremeno uvesti opremu potrebnu za snimanje, bez obaveze plaanja
carine i poreza.
2. Promet kinematografskog djela
lan 20
Promet kinematografskog djela obavlja distributer koji ima odobrenje za rad izdato od strane nadlenog
organa.
lan 21
Distributer je duan da posjeduje licencu za svako kinematografsko djelo koje stavlja u promet.
lan 22
Prodaju i iznajmljivanje kinematografskih djela moe vriti distributer koji ima odgovarajui prostor i
opremu za smjetaj, uvanje i prezentaciju kinematografskog djela sa odreenog nosaa.
Blie uslove u pogledu prostora i opreme, u smislu stava 1 ovog lana, propisuje nadleni organ.
Ispunjenost uslova iz stava 2 ovog lana utvruje nadleni organ rjeenjem kojim se odobrava obavljanje
prodaje, odnosno iznajmljivanja kinematografskih djela.
301
Nije dozvoljena prodaja i iznajmljivanje kinematografskih djela izvan licenciranih prostorija.
3. Komercijalno umnoavanje kinematografskog djela
lan 23
Pravno i fiziko lice koje obavlja djelatnost komercijalnog umnoavanja kinematografskih djela duno je
da:
- ima odgovarajue prostorije i opremu za rad;
- u svim licenciranim prostorijama, na vidnom mjestu, istakne odobrenje za rad;
- za svako umnoavanje kinematografskog djela posjeduje licencu od ovlaenog lica;
- na nosau i omotu svakog primjerka umnoenog kinematografskog djela stavi oznaku "kopija'';
- vodi evidenciju i uva uzorke umnoenih kinematografskih djela, kao i nosa sa kojeg je
umnoavanje izvreno, tokom perioda od pet godina.
Nije dozvoljeno komercijalno umnoavanje kinematografskih djela izvan licenciranih prostorija.
Nadleni organ propisuje sadraj i nain voenja evidencije iz stava 1 alineja 5 ovog lana.
4. Javno prikazivanje kinematografskog djela
lan 24
Prikaziva je duan da za svako javno prikazivanje kinematografskog djela posjeduje licencu.
lan 25
Kinematografska djela mogu se prikazivati u bioskopu koji ispunjava odgovarajue uslove u pogledu
prostora, opreme i strunog kadra.
Bioskop moe biti u zatvorenom i na otvorenom prostoru.
Blie uslove za rad bioskopa u pogledu prostora, opreme i strunog kadra propisuje nadleni organ.
Ispunjenost uslova iz stava 3 ovog lana utvruje nadleni organ rjeenjem kojim odobrava prikazivanje
kinematografskih djela u bioskopu.
5. Licenca
lan 26
Licencu daje lice koje prema zakonu kojim se ureuje autorsko i srodna prava ima ovlaenje da drugome
dozvoli: stavljanje u promet ili davanje u zakup kinematografskog djela, umnoavanje kinematografskog
djela na bilo kojem nosau i javno prikazivanje kinematografskog djela.
Licenca za promet kinematografskog djela sadri broj primjeraka koji se stavlja u promet i vrstu nosaa
na kojem se nalazi kinematografsko djelo.
Licenca za komercijalno umnoavanje kinematografskog djela sadri broj primjeraka u koji se moe
umnoiti kinematografsko djelo i identifikacione oznake nosaa sa kojeg se vri umnoavanje
kinematografskog djela.
Licenca za javno prikazivanje kinematografskog djela sadri nain javnog prikazivanja kinematografskog
djela.
Licencu za javno prikazivanje u ugostiteljskim objektima i sredstvima javnog prevoza daje organizacija
za kolektivnu zatitu i ostvarivanje prava autora kinematografskih djela.
lan 27
Uz licencu se prilae original ili kopija izvornog akta o obimu i sadrini prava lica koje je izdalo licencu
na kinematografsko djelo i prevod tog akta od ovlaenog tumaa na crnogorski jezik.
302
6. Odobrenje za rad
lan 28
Odobrenje za rad za obavljanje djelatnosti iz lana 13 stav 2 ovog zakona izdaje se rjeenjem, na pisani
zahtjev zainteresovanog lica.
Uz zahtjev iz stava 1 ovog lana prilae se:
- izvod iz Centralnog registra Privrednog suda o registraciji djelatnosti za koju se trai odobrenje za
rad;
- dokaz o odgovornim licima (lini podaci, adresa stanovanja);
- dokaz o prostorijama u kojima e se obavljati odnosna djelatnost (adresa, povrina, osnov
korienja);
- opis instalirane opreme i ureaja;
- izjava podnosioca zahtjeva da on, njegov direktor ili drugo ovlaeno lice nijesu, u periodu od tri
godine prije podnoenja zahtjeva, bili pravosnano osueni za krivino djelo kojim se povreuje
pravo intelektualne svojine, odnosno da se protiv njih ne vodi krivini postupak za bilo koje od
ovih djela i da nije na snazi mjera kojom im je zabranjeno obavljanje djelatnosti za koju trai
odobrenje za rad.
lan 29
Nosilac odobrenja za rad duan je da nadleni organ bez odlaganja, a najkasnije u roku od 30 dana,
obavijesti o svakoj promjeni koja je od znaaja za izdavanje odobrenja za rad.
lan 30
Nadleni organ ukinue rjeenje kojim je odobren rad ako nosilac odobrenja prestane da ispunjava bilo
koji od uslova iz lana 28 ovog zakona.
7. Zatita djece i mladih
lan 31
Ukoliko sadrina kinematografskog djela moe da nakodi fizikom ili mentalnom razvoju maloljetnih
lica, distributer i prikaziva su duni da izvre kategorizaciju kinematografskog djela i da prilikom
njegovog stavljanja u promet ili javnog prikazivanja istaknu oznaku da se djelo ne preporuuje licima
mlaim od sedam, etrnaest, odnosno osamnaest godina ivota, u zavisnosti od kategorije tog djela
utvrene u skladu sa ovim zakonom.
Nadleni organ propisuje kategorije podobnosti kinematografskog djela za maloljetna lica i kriterijume i
nain odreivanja kategorija, izgled i sadrinu oznake kategorije i obaveze distributera i prikazivaa u
pogledu primjene kategorija i njihovih oznaka.
lan 32
Distributer i prikaziva duni su da nadlenom organu dostave obavjetenje o kategoriji odreenog
kinematografskog djela, najkasnije osam dana prije stavljanja u promet ili javnog prikazivanja tog djela.
Nadleni organ ima pravo da zatrai promjenu kategorije kinematografskog djela, ako ona nije utvrena u
skladu sa ovim zakonom i aktom iz lana 31 stav 2 ovog zakona.
lan 33
Zabranjena je prodaja i iznajmljivanje maloljetnim licima kinematografskog djela ija kategorija nije
primjerena njihovom uzrastu.
Zabrana iz stava 1 ovog lana odnosi se i na prodaju i iznajmljivanje putem potanske narudbine ili na
drugi slian nain.
303
lan 34
Zabranjeno je javno oglaavanje djela iz lana 31 stav 1 ovog zakona.
8. Bioskopska mrea
lan 35
Bioskopi na teritoriji Crne Gore, koji ispunjavaju propisane uslove za rad, mogu se, radi koordinacije rada
i jedinstvenog strunog pristupa obavljanju djelatnosti, organizovati u bioskopsku mreu.
Bioskopi ukljueni u bioskopsku mreu daju predloge i sugestije na programe kinofikacije.
lan 36
Privatizacija bioskopa u dravnoj svojini vrie se pod uslovima predvienim posebnim planom
privatizacije.
9. Komplementarne djelatnosti
lan 37
Komplementarne djelatnosti obavljaju se u skladu sa propisima koji ureuju oblast kojoj te djelatnosti
pripadaju.
Nadleni organ pomae obavljanje i razvoj komplementarnih djelatnosti u skladu sa ciljevima utvrenim
Nacionalnim programom.
lan 38
Organizator filmskog ili TV festivala ili druge kinematografske manifestacije duan je da obrazuje stalne
ili povremene organe za pripremu i realizaciju programa.
10. Kinematografski registar
lan 39
Nadleni organ vodi Kinematografski registar fizikih i pravnih lica koja obavljaju djelatnosti
kinematografije.
Domai producenti, distributeri, osim distributera iz lana 22 ovog zakona i prikazivai, osim prikazivaa
iz lana 25 ovog zakona, duni su da prije otpoinjanja obavljanja kinematografske djelatnosti podnesu
prijavu nadlenom organu radi upisa u Kinematografski registar.
Nadleni organ propisuje sadraj i nain voenja Kinematografskog registra i obrazac prijave za upis u
registar.
IV. ARHIVIRANJE KINEMATOGRAFSKIH DJELA I GRAE
lan 40
Crnogorska kinematografska djela i kinematografska graa koja se na njih odnosi, kao i inostrana
kinematografska djela o Crnoj Gori ili snimljena na teritoriji Crne Gore trajno se uvaju u Crnogorskoj
kinoteci.
Na kinematografska djela i kinematografsku grau iz stava 1 ovog lana koji su od istorijskog, kulturnog,
obrazovnog ili naunog znaaja za Crnu Goru odnose se propisi o zatiti kulturnih dobara i arhivske
grae.
lan 41
Crnogorska kinoteka prikuplja i uva domaa i inostrana kinematografska djela i kinematografsku grau,
bez obzira na vrstu i kvalitet nosaa na kojima su snimljena ili zabiljeena.
304
lan 42
uvanje kinematografskih djela podrazumijeva tehniku i tehnoloku zatitu, restauratorsko -
konzervatorsku i dokumentacionu obradu, sistematizovanje u odgovarajue zbirke, popularizaciju, kao i
korienje u naune, obrazovne i druge svrhe u obimu i na nain koji ne moe prouzrokovati njeno
oteenje i umanjenje kinematografske vrijednosti.
lan 43
Kinematografska djela i kinematografska graa koji se nalaze u Crnogorskoj kinoteci nijesu u prometu.
Izuzetno od stava 1 ovog lana, moe se vriti razmjena sa drugim kinotekama duplikata
kinematografskih djela i kinematografske grae, uz saglasnost nadlenog organa.
lan 44
Kinematografska djela i kinematografska graa koji se nalaze u Crnogorskoj kinoteci mogu se, uz
odobrenje nadlenog organa, privremeno izvesti u inostranstvo radi restauratorsko - konzervatorske
zatite ili prezentacije na meunarodnim manifestacijama.
lan 45
Kinematografska djela i kinematografska graa koja se nalazi u Crnogorskoj kinoteci ne mogu se
umnoavati u komercijalne svrhe.
lan 46
Kinematografska djela i kinematografska graa koje posjeduju domai producenti i prikazivai u dravnoj
svojini ne mogu biti predmet privatizacije.
Lica iz stava 1 ovog lana duna su da, prije zavretka privatizacije, kinematografska djela i
kinematografsku grau predaju Crnogorskoj kinoteci.
lan 47
Domai producent duan je da Crnogorskoj kinoteci dostavi jednu kopiju kinematografskog djela, kao i
prateu kinematografsku grau, najkasnije u roku od est mjeseci nakon zavretka postprodukcije tog
djela.
Inostrani producent duan je da jednu kopiju kinematografskog djela snimljenog na teritoriji Crne Gore
dostavi Crnogorskoj kinoteci najkasnije 12 mjeseci nakon zavrenog snimanja, odnosno est mjeseci
nakon zavrene postprodukcije.
V. FINANSIRANJE KINEMATOGRAFSKIH DJELATNOSTI
lan 48
Kinematografske djelatnosti finansiraju se sredstvima:
- budeta Crne Gore;
- budeta lokalne samouprave;
- producenata;
- donacija, participacija i sl.;
- meunarodnih fondova;
- iz drugih izvora, u skladu sa zakonom.
lan 49
Sredstva budeta Crne Gore koriste se iskljuivo za sprovoenje Nacionalnog programa i godinjih
programa razvoja kinematografije.
305
Sredstva budeta lokalne samouprave koriste se za obezbjeivanje uslova za prezentaciju i javno
prikazivanje kinematografskih djela u bioskopima.
lan 50
Brie se. ("Sl. list CG", br. 40/10)
lan 51
Brie se. ("Sl. list CG", br. 40/10)
lan 52
Brie se. ("Sl. list CG", br. 40/10)
lan 53
Brie se. ("Sl. list CG", br. 40/10)
lan 54
Sredstva iz lana 49 stav 1 ovog zakona nadleni organ dodjeljuje putem javnog konkursa.
lan 55
Kriterijume za dodjelu sredstava, nain i uslove prenosa i korienja sredstava propisuje nadleni organ,
posebnim aktom.
lan 56
Brie se. ("Sl. list CG", br. 40/10)
VI. NADZOR
lan 57
Nadzor nad sprovoenjem ovog zakona vre:
1) nadleni organ u odnosu na snimanje kinematografskih djela na teritoriji Crne Gore od strane
inostranih producenata, podnoenja prijava za upis u Kinematografski registar, ispunjenost uslova
za promet, komercijalno umnoavanje i javno prikazivanje kinematografskih djela i predaju
obaveznih primjeraka kinematografskih djela i kinematografske grae na uvanje Crnogorskoj
kinoteci;
2) organ dravne uprave nadlean za poslove trgovine u odnosu na promet i komercijalno
umnoavanje kinematografskih djela.
VII. KAZNENE ODREDBE
lan 58
Novanom kaznom od 500 eura do 20.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice, ako:
1) kao inostrani producent snima kinematografsko djelo na teritoriji Crne Gore bez prethodnog
odobrenja nadlenog organa (lan 16 stav 1);
2) ne posjeduje licencu za kinematografsko djelo koje stavlja u promet (lan 21);
3) vri prodaju ili iznajmljivanje kinematografskih djela izvan licenciranih prostorija (lan 22 stav
4);
4) ne posjeduje licencu za komercijalno umnoavanje kinematografskog djela (lan 23 stav 1 alineja
3);
5) vri komercijalno umnoavanje kinematografskih djela izvan licenciranih prostorija (lan 23 stav
2);
306
6) ne posjeduje licencu za kinematografsko djelo koje javno prikazuje (lan 24);
7) prilikom stavljanja u promet ili javnog prikazivanja kinematografskog djela, koje moe nakoditi
fizikom ili mentalnom razvoju maloljetnih lica, ne istakne oznaku da se djelo ne preporuuje
maloljetnim licima (lan 31 stav 1);
8) ne dostavi nadlenom organu u propisanom roku obavjetenje o kategoriji kinematografskog djela
(lan 32 stav 1);
9) vri prodaju ili iznajmljivanje maloljetnim licima kinematografskih djela ija kategorija nije
primjerena njihovom uzrastu (lan 33);
10) vri javno oglaavanje kinematografskih djela ija sadrina moe nakoditi fizikom ili
mentalnom razvoju maloljetnih lica (lan 34);
11) ne podnese prijavu za upis u Kinematografski registar (lan 39 stav 2);
12) kinematografska djela i kinematografsku grau ne preda Crnogorskoj kinoteci prije zavretka
procesa privatizacije (lan 46 stav 2);
13) Crnogorskoj kinoteci ne preda u propisanom roku obavezni primjerak kinematografskog djela i
prateu kinematografsku grau (lan 47).
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se fiziko lice i odgovorno lice u pravnom licu novanom
kaznom od 30 eura do 2.000 eura.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 300 eura do 2.000 eura.
VIII. PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE
lan 59
Nacionalni program donijee se u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 60
Podzakonski akti za sprovoenje ovog zakona donijee se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na
snagu ovog zakona.
lan 61
Postojei producenti, distributeri, prikazivai i lica koja vre komercijalno umnoavanje kinematografskih
djela duni su da podnesu nadlenom organu prijavu za upis u Kinematografski registar, odnosno zahtjev
za izdavanje odobrenja za rad, u roku od etiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
lan 62
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o kinematografiji ("Slubeni list RCG", br.
45/93 i 73/06).
lan 63
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".
SU-SK Broj 01-16/6
Podgorica, 12. februara 2008. godine
Skuptina Crne Gore
Predsjednik,
Ranko Krivokapi, s.r
307
L A K 0 N L A K 0 N L A K 0 N L A K 0 N
0 3P0MLN 0 3P0MLN 0 3P0MLN 0 3P0MLN - -- - 0BlL1LL1lMA 0BlL1LL1lMA 0BlL1LL1lMA 0BlL1LL1lMA



l. 03N0vNL 0URLUBL l. 03N0vNL 0URLUBL l. 03N0vNL 0URLUBL l. 03N0vNL 0URLUBL


Clan 1 Clan 1 Clan 1 Clan 1
3pomen-obiljezjima se trajno obiljezavaju znaoajni dogadaji, ouvaju uspomene
na istaknute lionosti, njeguju ljudski ideali i kulturno-istorijske tradioije i odaje pooast
boroima za slobodu, oivilnim zrtvama rata i masovnim stradanjima ljudi.

Clan 2 Clan 2 Clan 2 Clan 2
3pomen-obiljezje je spomen-objekat (spomen-groblje, spomen-kosturnioa,
spome-nik, spomen-bista, spomen-plooa, spomen-kuoa, spomen-dom, memorijalni
muzej, zaduzbinski objekat i dr.), koji izgledom, sadrzajem, oznakama ili natpisom
doprinosi trajnom oouvanju vrijednosti iz olana 1 ovog zakona.
3pomen-obiljezjem smatra se i naziv javne ustanove, javnog preduzeoa, naselja
i javnog objekta (ulioa, trg, put, park, oesma i dr.), ako simbolizuje vrijednosti iz olana
1 ovog zakona.
3pomen-obiljezjem ne smatra se objekat na groblju, osim spomen-groblja i
zaduzbinskog vjerskog objekta.

Clan 3 Clan 3 Clan 3 Clan 3
Podizanje, zastita i odrzavanje spomen-obiljezja je u javnom interesu.

Clan 4 Clan 4 Clan 4 Clan 4
Lnaoajnim dogadajem smatra se dogadaj, koji:
1) je bio od izuzetnog znaoaja za drzavni, drustveni, ekonomski ili kulturni
razvoj Crne 0ore,
2) predstavlja vazan datum u oslobodilaokim i antifasistiokim teznjama
ornogorskog naroda ili drugih naroda u Crnoj 0ori,
3) je od medunarodnog istorijskog, nauonog ili kulturnog znaoaja,
4) je bitno doprinio medunarodnom polozaju i ugledu Crne 0ore,
5) predstavlja doprinos u borbi za mir, razumijevanje ili saradnju naroda u
svijetu,
6) je od posebnog znaoaja za odredeno podruoje ili mjesto u Crnoj 0ori.

Clan 5 Clan 5 Clan 5 Clan 5
lstaknutom lionosou smatra se lioe:
1) koje je posebno zasluzno za drzavni, drustveni, ekonomski, nauoni ili kulturni
razvoj Crne 0ore ili odredenog podruoja, odnosno mjesta u Crnoj 0ori,
2) oije djelo ima medunarodni istorijski, nauoni, kulturni, humanistioki ili
sportski znaoaj,
308


2

3) koje je bilo organizator ili istaknuti uoesnik oslobodilaokog rata, ustanka ili
pokreta,
4) koje se posebno istaklo u borbi protiv fasizma.
3pomen-obiljezje, u smislu stava 1 ovog olana, moze se podioi vojnoj jedinioi koja
se posebno istakla u borbi za slobodu Crne 0ore.

Clan 6 Clan 6 Clan 6 Clan 6
Masovnim stradanjem ljudi smatra se sluoaj u kojem je vise lioa izgubilo zivot u
sredstvima ili od sredstava javnog saobraoaja, na radnom mjestu, u zemljotresu ili
drugoj elementarnoj nepogodi.
Clan 7 Clan 7 Clan 7 Clan 7
0vaj zakon ne odnosi se na spomen-obiljezja koja, u skladu sa zakonom, imaju
status spomenika kulture.

ll. P0UlLAN1L 3P0MLN ll. P0UlLAN1L 3P0MLN ll. P0UlLAN1L 3P0MLN ll. P0UlLAN1L 3P0MLN- -- -0BlL1LL1A 0BlL1LL1A 0BlL1LL1A 0BlL1LL1A

Clan 8 Clan 8 Clan 8 Clan 8
Podizanje spomen-obiljezja je izgradnja ili postavljanje spomen-objekta,
odnosno davanje naziva javnoj ustanovi, javnom preduzeou, naselju ili javnom
objektu.
3pomen-obiljezja se podizu u skladu sa programom podizanja spomen-obiljezja
(u daljem tekstu: Program), koji donosi skupstina opstine, glavnog grada i prijestonioe
(u daljem tekstu: skupstina opstine), uz prethodnu saglasnost organa drzavne uprave
nadleznog za poslove kulture (u daljem tekstu: nadlezni organ).

Clan 9 Clan 9 Clan 9 Clan 9
3pomen-obiljezje za znaoajan dogadaj ne moze se podioi prije isteka roka od
50 godina od dana kada se dogadaj zbio.
3pomen-obiljezje istaknutoj lionosti ne moze se podioi prije isteka roka od 20
godina od dana kada je lioe umrlo.
lzuzetno, uz prethodnu saglasnost vlade Crne 0ore, spomen-obiljezje za
znaoajni dogadaj ili istaknutoj lionosti moze se podioi prije isteka roka iz st. 1 i 2 ovog
olana.
Clan 10 Clan 10 Clan 10 Clan 10
Nije dozvoljeno podizati spomen-obiljezje:
1) za dogadaj koji oznaoava gubitak slobode ili nezavisnosti Crne 0ore,
2) za dogadaj koji simbolizuje, odnosno oznaoava saradnju sa okupatorom,
njegovim saveznikom ili pomagaoem,
3) za dogadaj koji predstavlja sukob naroda iskljuoivo na vjerskoj ili naoionalnoj
osnovi,
4) liou koje je bilo saradnik okupatora, njegovog saveznika ili pomagaoa,
5) liou koje je zastupalo fasistioke, sovinistioke ili naoistioke ideje ili ideologije,
6) liou koje je osudeno za kriviono djelo protiv oovjeonosti ili drugih dobara
zastioenih medunarodnim pravom ili je proglaseno ratnim zlooinoem,
309


3

7) liou koje je u istoriji Crne 0ore ili u istoriji oovjeoanstva imalo negativnu
ulogu.
Clan 11 Clan 11 Clan 11 Clan 11
Program sadrzi:
1) znaoajne dogadaje, istaknute lionosti, ljudske ideale, kulturno-istorijske
tradioije, boroe za slobodu, oivilne zrtve rata i masovna stradanja ljudi za koje oe se
podioi spomen-obiljezje, sa obrazlozenjem razloga za podizanje spomen-obiljezja,
2) vrstu spomen-obiljezja, naoin podizanja i opis simboliokog znaoenja,
3) spisak spomen-obiljezja koja oe biti izmijenjena, doradena, izmjestena,
zamijenjena ili uklonjena, sa obrazlozenjem razloga,
4) druge elemente neophodne za sprovodenje Programa.

Clan 12 Clan 12 Clan 12 Clan 12
Predlog Programa se dostavlja nadleznom organu radi davanja saglasnosti u
odnosu na vrijednosti iz olana 11 stav 1 taoka 1 ovog zakona za koje se planira
podizanje spomen-obiljezja i na razloge za izmjenu, doradu, izmjestanje, zamjenu ili
uklanjanje spomen-obiljezja.
Nadlezni organ duzan je da razmotri predlog Programa i da donese
odgovarajuoi akt najkasnije u roku od 60 dana od dana dostavljanja predloga
Programa.
Nadlezni organ moze zatraziti da se predlog Programa dopuni u skladu sa
olanom 11 ovog zakona.
Ako nadlezni organ u roku iz stava 1 ovog olana ne donese akt o predlogu
Programa smatra se da postoji saglasnost na predlog Programa.

Clan 13 Clan 13 Clan 13 Clan 13
3kupstina opstine moze donijeti Program samo u okviru date saglasnosti
nadleznog organa.
3kupstina opstine duzna je da dostavi nadleznom organu Program najkasnije u
roku od 15 dana od dana donosenja.

Clan 14 Clan 14 Clan 14 Clan 14
3pomen-obiljezje izgradnjom ili postavljanjem spomen-objekta moze podioi
Crna 0ora, opstina, mjesna zajednioa, vjerska zajednioa i drugo pravno lioe.
3pomen-obiljezje izgradnjom ili postavljanjem spomen-objekta moze podioi
strana drzava ili medunarodna organizaoija.
3pomen-obiljezje davanjem naziva javnoj ustanovi ili javnom preduzeou moze
podioi osnivao ovih pravnih lioa.
3pomen-obiljezje davanjem naziva naselju ili javnom objektu moze podioi
opstina.
Clan 15 Clan 15 Clan 15 Clan 15
3pomen-obiljezje se podize na mjestu gdje se znaoajni dogadaj zbio, u mjestu
gdje je istaknuta lionost rodena, stvarala, djelovala, poginula ili umrla, odnosno na
310


4

mjestu koje je adekvatno za ostvarivanje oilja koji se podizanjem spomen-obiljezja
zeli ostvariti.
3pomen-obiljezje izgradnjom ili postavljanjem spomen-objekta podize se na
vidnom i pristupaonom mjestu.

Clan 16 Clan 16 Clan 16 Clan 16
3kupstina opstine, u skladu sa Programom, uz prethodnu saglasnost
nadleznog organa, donosi odluku o podizanju spomen-obiljezja.
0dluku o podizanju spomen-obiljezja izgradnjom ili postavljanjem spomen-
objekta, odnosno davanjem naziva javnoj ustanovi ili javnom preduzeou, skupstina
opstine donosi na zahtjev subjekata iz olana 14 st. 1, 2 i 3 ovog zakona.
0dluku o podizanju spomen-obiljezja davanjem naziva naselju ili javnom
objektu, skupstina opstine donosi na prijedlog ovlasoenog predlagaoa, u skladu sa
zakonom i statutom opstine.
Ne moze se podizati spomen-obiljezje bez odluke skupstine opstine donijete u
skladu sa stavom 1 ovog olana.

Clan 17 Clan 17 Clan 17 Clan 17
Nadlezni organ duzan je da razmotri predlog odluke o podizanju spomen-
obiljezja i da donese odgovarajuoi akt u roku od 30 dana od dana dostavljanja.

Clan 18 Clan 18 Clan 18 Clan 18
Lahtjev za podizanje spomen-obiljezja sadrzi:
1) podatke o podnosioou zahtjeva,
2) naznaoenje dogadaja, lionosti, ideala ili kulturno-istorijske tradioije za koje
se trazi podizanje spomen-obiljezja,
3) podatke o vrsti i velioini spomen-obiljezja,
4) predlog teksta koji oe biti ispisan na spomen-obiljezju,
5) predlog mjesta podizanja spomen-obiljezja,
6) predlog naoina odrzavanja spomen-obiljezja.
uz zahtjev iz stava 1 ovog olana podnosi se predlog idejnog rjesenja spomen-
obiljezja i saglasnosti predvidene ovim zakonom.

Clan 19 Clan 19 Clan 19 Clan 19
Ako se spomen-obiljezje postavlja na objektu ili ako se gradi na zemljistu koje
pripada objektu, za podizanje spomen-obiljezja potrebna je saglasnost vlasnika,
odnosno korisnika objekta.
Ako se spomen-obiljezje postavlja na objektu koji je kulturno dobro ili ako se
gradi na prostoru koji je zastioena okolina kulturnog dobra, za podizanje spomen-
obiljezja potrebna je saglasnost organa drzavne uprave nadleznog za zastitu
kulturnih dobara.
Ako se spomen-obiljezje gradi na prostoru koji je zakonom ili u skladu sa
zakonom zastioena prirodna ojelina, za podizanje spomen-obiljezja potrebna je
saglasnost organa drzavne uprave nadleznog za zastitu prirode.
311


5

Clan 20 Clan 20 Clan 20 Clan 20
0dluka o podizanju spomen-obiljezja postavljanjem ili izgradnjom spomen-
objekta sadrzi:
1) znaoajni dogadaj, istaknutu lionost, ljudski ideal, kulturno-istorijsku tradioiju,
boroe za slobodu, oivilne zrtve rata ili masovno stradanje ljudi za koje se podize
spomen-obiljezje,
2) naziv subjekta koji podize spomen-obiljezje,
3) vrstu i dimenziju spomen-obiljezja,
4) mjesto podizanja spomen-obiljezja,
5) tekst koji oe biti ispisan na spomen-obiljezju,
6) rok i uslovi za podizanje spomen-obiljezja,
7) naziv obveznika odrzavanja spomen-obiljezja.

Clan 21 Clan 21 Clan 21 Clan 21
0dluka o podizanju spomen-obiljezja davanjem naziva javnoj ustanovi ili
javnom preduzeou sadrzi:
1) podatke o javnoj ustanovi ili javnom preduzeou kojem se daje naziv (vrsta,
mjesto i dr.),
2) podatke o osnivaou javne ustanove, odnosno javnog preduzeoa,
3) naziv koji se daje javnoj ustanovi, odnosno javnom preduzeou,
4) naoin i mjesto ispisivanja, odnosno istioanja naziva javne ustanove ili javnog
preduzeoa.
Clan 22 Clan 22 Clan 22 Clan 22
0dluka o podizanju spomen-obiljezja davanjem naziva naselju ili javnom
objektu sadrzi opis granioa i naziv naselja, odnosno javnog objekta kojem se daje
naziv.
Clan 23 Clan 23 Clan 23 Clan 23
3kupstina opstine duzna je da nadleznom organu dostavi odluku o podizanju
spomen-obiljezja u roku od osam dana od dana donosenja odluke.

Clan 24 Clan 24 Clan 24 Clan 24
La spomen-obiljezje koje se podize izgradnjom spomen-objekta, nakon
donosenja odluke iz olana 20 ovog zakona, organ lokalne uprave nadlezan za poslove
gradevinarstva, na zahtjev subjekta koji podize spomen-obiljezje, izdaje gradevinsku
dozvolu za izgradnju spomen-objekta, u skladu sa zakonom.
3pomen-obiljezje iz stava 1 ovog olana ne moze se podizati bez dozvole za
gradenje spomen-objekta.
Clan 25 Clan 25 Clan 25 Clan 25
Nakon izdavanja gradevinske dozvole za izgradnju spomen-objekta, subjekat
koji podize spomen-obiljezje duzan je da objavi javni konkurs za izradu
arhitektonskog i umjetniokog rjesenja spomen-objekta.
0ojenu i odabir arhitektonskog i umjetniokog rjesenja spomen-objekta vrsi
struona komisija koju obrazuje predsjednik opstine.
312


6

1roskove rada komisije iz stava 2 ovog olana snosi subjekat koji podize
spomen-obiljezje.
Clan 26 Clan 26 Clan 26 Clan 26
3ubjekat koji podize spomen-obiljezje duzan je da spomen-objekat izradi u
skladu sa arhitektonskim i umjetniokim rjesenjem koje je odabrala struona komisija iz
olana 25 stav 2 ovog zakona.
Clan 27 Clan 27 Clan 27 Clan 27
0rgani lokalne uprave nadlezni za poslove kulture i gradevinarstva duzni su da
sprijeoe bespravno podizanje spomen-obiljezja, donosenjem rjesenja o zabrani
podizanja, odnosno o uklanjanju bespravno podignutog spomen obiljezja.

lll lll lll lll. .. . LA31l1A l 0URLAvAN1L 3P0MLN LA31l1A l 0URLAvAN1L 3P0MLN LA31l1A l 0URLAvAN1L 3P0MLN LA31l1A l 0URLAvAN1L 3P0MLN- -- -0BlL1LL1A 0BlL1LL1A 0BlL1LL1A 0BlL1LL1A

Clan 28 Clan 28 Clan 28 Clan 28
0rgan lokalne uprave nadlezan za poslove kulture vodi registar spomen-
obiljezja na teritoriji opstine.
Nadlezni organ vodi Centralni registar spomen-obiljezja na teritoriji Crne 0ore.
3adrzaj i naoin vodenja registara iz st. 1 i 2 ovog olana i kriterijume za
utvrdivanje vrste spomen-obiljezja propisuje nadlezni organ.

Clan 29 Clan 29 Clan 29 Clan 29
Lastita spomen-obiljezja je sprjeoavanje njegovog osteoenja ili unistenja, kao i
neovlasoene izmjene, dorade, izmjestanja, zamjene ili uklanjanja.
0pstina, preko organa lokalne uprave, obezbjeduje zastitu spomen-obiljezja na
svojoj teritoriji.
3kupstina opstine moze propisati uslove za pristup posjetilaoa odredenom
spomen-obiljezju.

Clan 30 Clan 30 Clan 30 Clan 30
0drzavanje spomen-obiljezja obuhvata tekuoe i investioiono odrzavanje
spomen-objekta i uredenje njegove lokaoije.
3pomen-obiljezje mora se redovno odrzavati, na naoin i u mjeri kojom se
obezbjeduje njegov prvobitni izgled.

Clan 31 Clan 31 Clan 31 Clan 31
0drzavanje spomen-obiljezja vrsi subjekat koji ga je podigao, odnosno obveznik
odrzavanja odreden odlukom o podizanju spomen-obiljezja.
lzuzetno od stava 1 ovog olana, opstina obezbjeduje odrzavanje spomen-
obiljezja koje je podigla Crna 0ora, druga drzava ili medunarodna organizaoija.
Ako je obveznik odrzavanja spomen-obiljezja prestao da postoji ili ako iz
objektivnih razloga nije u moguonosti da vrsi odrzavanje spomen-obiljezja, odrzavanje
spomen-obiljezja obezbjeduje opstina.


313


7

Clan 32 Clan 32 Clan 32 Clan 32
Crna 0ora obezbjeduje sredstva za odrzavanje spomen-obiljezja iz olana 31
stav 2 ovog zakona i sredstva za obimnija odrzavanja spomen-groblja i drugih
spomen-obiljezja.
3redstva iz stava 1 ovog olana obezbjeduju se prema stvarnim potrebama koje
utvrduje nadlezni organ u saradnji sa organom lokalne uprave nadleznim za poslove
kulture u opstini na oijoj se teritoriji nalazi spomen-obiljezje.

Clan 33 Clan 33 Clan 33 Clan 33
0rgan lokalne uprave nadlezan za poslove kulture utvrduje, po potrebi, a
najmanje jednom godisnje, stanje spomen-obiljezja na teritoriji opstine i upozorava
obveznika odrzavanja na neophodnost preduzimanja potrebnih mjera i radova u
odredenom roku.
Ako obveznik odrzavanja ne izvrsi u odredenom roku potrebne radove na
odrzavanju spomen-obiljezja, organ lokalne uprave nadlezan za poslove kulture
izvsioe potrebne radove na spomen-obiljezju na teret obveznika odrzavanja.

Clan 34 Clan 34 Clan 34 Clan 34
0bveznik odrzavanja spomen-obiljezja koji, zbog objektivnih razloga, nije u
moguonosti da vrsi odrzavanje spomen-obiljezja duzan je da o tome odmah obavijesti
organ lokalne uprave nadlezan za poslove kulture.

Clan 35 Clan 35 Clan 35 Clan 35
u sluoaju promjene namjene prostora, u skladu sa prostornim ili urbanistiokim
planom, spomen-obiljezje moze se izmjestiti na odgovarajuou lokaoiju.

Clan 36 Clan 36 Clan 36 Clan 36
Na zahtjev olanova uze porodioe lioa sahranjenog u spomen-groblju, organ
lokalne uprave nadlezan za poslove kulture moze, uz saglasnost nadleznog organa,
dozvoliti prenosenje posmrtnih ostataka iz spomen-groblja u porodionu grobniou.
Ne moze se vrsiti prenosenje posmrtnih ostataka iz spomen-groblja bez dozvole
organa iz stava 1 ovog olana.
Clan 37 Clan 37 Clan 37 Clan 37
u postojeoim spomen-grobljima i drugim spomen-obiljezjima ne mogu se vrsiti
nova sahranjivanja.
Clan 38 Clan 38 Clan 38 Clan 38
lzmjena, dorada, izmjestanje, zamjena i uklanjanje spomen-obiljezja vrsi se po
postupku propisanom za podizanje spomen-obiljezja.

Clan 39 Clan 39 Clan 39 Clan 39
3pomen-obiljezje koje se moze, bez osteoenja, odvojiti od objekta na kojem je
postavljeno uklanja se skidanjem spomen-objekta.
3pomen-obiljezje oiji se spomen-objekat ne moze ukloniti skidanjem uklanja se
rusenjem.
314


8

Ako je spomen-objekat ili dio spomen-objekta umjetnioko djelo, uklanjanje
spomen-obiljezja vrsi se skidanjem dijela spomen-objekta koji je umjetnioko djelo i
rusenjem ostalog dijela spomen-objekta.

Clan 40 Clan 40 Clan 40 Clan 40
lzmjenu i doradu spomen-obiljezja moze, uz saglasnost autora umjetniokog i
arhitektonskog rjesenja, vrsiti subjekat koji je podigao spomen-obiljezje, odnosno
opstina ako je taj subjekat prestao da postoji.
lzmjestanje spomen-obiljezja na odgovarajuou lokaoiju moze vrsiti organ
lokalne uprave nadlezan za poslove gradevinarstva.
uklanjanje spomen-obiljezja skidanjem spomen-objekta ili dijela spomen-
objekta vrsi organ lokalne uprave nadlezan za poslove kulture.
uklanjanje spomen-obiljezja rusenjem spomen-objekta ili dijela spomen-
objekta vrsi organ lokalne uprave nadlezan za poslove gradevinarstva.
Lamjenu spomen-obiljezja vrsi javna ustanova ili javno preduzeoe kojem je
naziv promijenjen, odnosno organ lokalne uprave odreden odlukom predsjednika
opstine.
Clan 41 Clan 41 Clan 41 Clan 41
0rgan lokalne uprave nadlezan za uklanjanje spomen-obiljezja obavijestioe
lioe, odnosno subjekat koji je podigao spomen-obiljezje o danu uklanjanja spomen-
obiljezja i pozvati ga da preuzme umjetnioko djelo sa uklonjenog spomen-obiljezja.
Ako je lioe, odnosno subjekat koji je podigao spomen-obiljezje prestao da
postoji ili ako se ne odazove pozivu da preuzme umjetnioko djelo sa uklonjenog
spomen-obiljezja, umjetnioko djelo oe se ponuditi autoru djela, odnosno njegovim
nasljednioima.
Ako se autor ili njegovi nasljednioi ne odazovu pozivu da preuzmu umjetnioko
djelo sa uklonjenog spomen-obiljezja, to umjetnioko djelo ponudioe se nadleznom
muzeju.
Ako ni muzej ne preuzme umjetnioko djelo sa uklonjenog spomen-obiljezja, sa
tim umjetniokim djelom postupioe se kao sa stvari koja nema umjetnioku vrijednost.

lv lv lv lv. .. . lN3PLKCl13Kl NAUL0R lN3PLKCl13Kl NAUL0R lN3PLKCl13Kl NAUL0R lN3PLKCl13Kl NAUL0R

Clan 42 Clan 42 Clan 42 Clan 42
lnspekoijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrsi nadlezni organ.

v vv v. .. . KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL KALNLNL 0URLUBL

Clan 43 Clan 43 Clan 43 Clan 43
Ko osteti, unisti, neovlasoeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni
spomen-obiljezje, podigne ili organizuje podizanje spomen-obiljezja oije podizanje nije
dozvoljeno kaznioe se kaznom zatvora do tri godine.


315


9

Clan 44 Clan 44 Clan 44 Clan 44
Novoanom kaznom od trostrukog do tristostrukog iznosa minimalne zarade u
Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj drzavni organ ili organ opstine ako osteti, unisti,
neovlasoeno izmijeni, doradi, izmjesti, zamijeni ili ukloni spomen-obiljezje, podigne ili
organizuje podizanje spomen-obiljezja oije podizanje nije dozvoljeno.

Clan 45 Clan 45 Clan 45 Clan 45
Novoanom kaznom u iznosu od pedesetostrukog do dvjestostrukog iznosa
najnize oijene rada u Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj skupstina opstine, ako:
1) donese Program bez saglasnosti nadleznog organa (olan 8 stav 2 i olan 13
stav 1),
2) ne dostavi Program nadleznom organu u propisanom roku (olan 13 stav 2),
3) donese odluku o podizanju spomen-obiljezja koja nije u skladu sa
Programom ili bez saglasnosti nadleznog organa (olan 16 stav 1),
4) ne dostavi nadleznom organu odluku o podizanju spomen-obiljezja
upropisanom roku (olan 23).
La prekrsaj iz stava 1 tao. 2 i 4 ovog olana kaznioe se odgovorno lioe u
skupstini opstine novoanom kaznom od petostrukog do dvadesetostrukog iznosa
najnize oijene rada u Crnoj 0ori.

Clan 46 Clan 46 Clan 46 Clan 46
Novoanom kaznom u iznosu od pedesetostrukog do dvjestostrukog iznosa
najnize oijene rada u Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj drzavni organ, organ opstine,
mjesna zajednioa i drugo pravno lioe, ako:
1) podigne spomen-obiljezje bez odluke skupstine opstine (olan 16 stav 4),
2) ne objavi konkurs za izradu arhitektonskog i umjetniokog rjesenja spomen-
objekta (olan 25 stav 1),
3) ne izradi spomen-objekat u skladu sa odobrenim arhitektonskim i
umjetniokim rjesenjem (olan 26),
4) ne odrzava spomen-obiljezje koje je podigao (olan 31 stav 1).
La prekrsaj iz stava 1 ovog olana kaznioe se odgovorno lioe u drzavnom organu,
organu opstine, mjesnoj zajednioi i pravnom liou novoanom kaznom od dvostrukog do
desetostrukog iznosa najnize oijene rada u Crnoj 0ori.
La prekrsaj iz stava 1 taoka 1 ovog olana kaznioe se fizioko lioe novoanom
kaznom od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa najnize oijene rada u Crnoj
0ori.
Clan 47 Clan 47 Clan 47 Clan 47
Novoanom kaznom u iznosu od desetostrukog do dvadesetostrukog iznosa
najnize oijene rada u Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj fizioko lioe, ako bez dozvole
organa lokalne uprave pokusa da prenese ili prenese posmrtne ostatke iz spomen-
groblja u porodionu grobniou (olan 36 stav 2).



316


10

Clan 48 Clan 48 Clan 48 Clan 48
Novoanom kaznom u iznosu od pedesetostrukog do dvjestostrukog iznosa
najnize oijene rada u Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj organ lokalne uprave, ako:
1) ne sprijeoi bespravno podizanje spomen-obiljezja (olan 27),
2) ne vodi registar spomen-obiljezja (olan 28 stav 1),
3) ne ukloni spomen-obiljezje skidanjem spomen-objekta koji je umjetnioko
djelo (olan 39 stav 3),
4) ne obavijesti lioa, odnosno subjekte o uklanjanju spomen-obiljezja ili ih ne
pozove da preuzmu umjetnioko djelo sa uklonjenog spomen-obiljezja (olan 41),
5) ne izvrsi popis i ne ustanovi evidenoiju objekata bespravno podignutih kao
spomen-obiljezja (olan 51 stav 1),
6) ne ukloni u propisanom roku bespravno podignute objekte koji nijesu dobili
status spomen-obiljezja (olan 53).
La prekrsaj iz stava 1 ovoj olana kaznioe se odgovorno lioe u organu lokalne
uprave, novoanom kaznom u iznosu od dvostrukog do desetostrukog iznosa najnize
oijene rada u Crnoj 0ori.

Clan 49 Clan 49 Clan 49 Clan 49
Novoanom kaznom u iznosu od petostrukog do desetostrukog iznosa najnize
oijene rada u Crnoj 0ori kaznioe se za prekrsaj predsjednik opstine, ako:
1) ne obezbijedi zastitu spomen-obiljezja na teritoriji opstine (olan 29 stav 2),
2) ne uvrsti objekte iz olana 50 ovog zakona u predlog Programa (olan 52 stav
2).

vl vl vl vl. .. . PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL PRLLALNL l LAvR3NL 0URLUBL

Clan 50 Clan 50 Clan 50 Clan 50
0bjekti podignuti kao spomen-obiljezja poslije 15. novembra 1971. godine, bez
odobrenja nadleznog organa, smatraju se bespravno podignutim.
La objekat za koji se ne moze utvrditi da je podignut prije datuma iz stava 1
ovog olana smatra se da je podignut poslije tog datuma.

Clan 51 Clan 51 Clan 51 Clan 51
0rgan lokalne uprave nadlezan za poslove kulture duzan je da, u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, izvrsi popis i ustanovi
evidenoiju objekata koji su bespravno podignuti kao spomen-obiljezja.
3adrzaj evidenoije iz stava1 ovog olana propisuje nadlezni organ.

Clan 52 Clan 52 Clan 52 Clan 52
0bjektima iz olana 50 stav 1 ovog zakona moze se dati status spomen-
obiljezja po postupku propisanim ovim zakonom za podizanje spomen-obiljezja, u
roku od dvije godine od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Predsjednik opstine duzan je da sve objekte iz olana 50 ovog zakona uvrsti u
predlog Programa.
317


11

Clan 53 Clan 53 Clan 53 Clan 53
0bjekti iz olana 50 stav 1 ovog zakona koji ne dobiju status spomen-obiljezja u
roku iz olana 52 stav 1 ovog zakona uklonioe se u roku od oetiri godine od dana
stupanja na snagu ovog zakona.
Clan 54 Clan 54 Clan 54 Clan 54
Podzakonski akti u skladu sa ovim zakonom donijeoe se u roku od 90 dana od
dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 55 Clan 55 Clan 55 Clan 55
Lapooeti postupoi izdavanja odobrenja za podizanje spomen-obiljezja, u kojim
do dana stupanja na snagu ovog zakona nije donijeta odluka, okonoaoe se po zakonu
koji je vazio u momentu podnosenja zahtjeva.

Clan 56 Clan 56 Clan 56 Clan 56
0rgani lokalne uprave nadlezni za poslove kulture preuzeoe evidenoiju i
dokumentaoiju o spomenioima i spomen-obiljezjima i o grobljima i grobovima
jugoslovenskih boraoa u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona i
koristiti je za upis u registar spomen-obiljezja.

Clan 57 Clan 57 Clan 57 Clan 57
3tupanjem na snagu ovog zakona prestaju da vaze Lakon o spomenioima i
spomen-obiljezjima, istorijskim dogadajima i lionostima (3luzbeni list 3RC0-, br.
26/71 i 6/88) i Lakon o grobljima, grobovima i drugim spomen-obiljezjima
jugoslovenskih boraoa (3luzbeni list 3RC0-, br. 8/64, 27/76 i 14/78).

Clan 58 Clan 58 Clan 58 Clan 58
0vaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u 3luzbenom
listu Crne 0ore-.


3u-3K Broj 01-376/12
Podgorioa, 19. juna 2008. godine



3KuP31lNA CRNL 00RL


PRLU31LUNlK

Ranko Krivokapio
318
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O DRAVNIM I DRUGIM PRAZNICIMA
("Sl. list RCG", br. 27/07 od 17.05.2007)
Proglaavam Zakon o dravnim i drugim praznicima, koji je donijela Ustavotvorna skuptina Republike
Crne Gore na etvrtoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u 2007. godini, dana 17. maja 2007. godine.
Broj: 01-704/2
Podgorica, 17. maja 2007. godine
Predsjednik Republike Crne Gore,
Filip Vujanovi, s.r.
ZAKON
O DRAVNIM I DRUGIM PRAZNICIMA
lan 1
Dravni praznici Crne Gore su: 21. maj - Dan nezavisnosti i 13. jul - Dan dravnosti.
Praznici u Crnoj Gori su i: 1. januar - Nova godina i 1. maj - Praznik rada.
lan 2
Dravni i drugi praznici praznuju se dva dana i to na dan praznika i narednog dana (u daljem
tekstu: praznini dani).
lan 3
Praznini dani su neradni.
Ukoliko je praznik nedjelja, neradna su dva naredna dana.
Ukoliko je drugi praznini dan nedjelja, neradni je prvi naredni dan.
lan 4
Dravni organi, organi lokalne samouprave, javne ustanove, javna preduzea i drugi subjekti koji
obavljaju djelatnosti od javnog interesa duni su da u praznine dane obezbijede vrenje poslova ijim bi
prekidom mogle nastupiti tetne posljedice po graane ili dravu.
lan 5
Privredna drutva i drugi oblici obavljanja privredne djelatnosti, ako priroda djelatnosti ili
tehnologija rada zahtijevaju neprekidan rad, mogu raditi u praznine dane.
lan 6
Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai lan 27 Zakona o dravnim simbolima i Danu
dravnosti ("Slubeni list RCG", br. 47/04).
lan 7
Ovaj zakon stupa na snagu danom objavljivanja u "Slubenom listu Republike Crne Gore".
SU-SK Broj 01-201/15
Podgorica, 17. maja 2007. godine
Ustavotvorna skuptina Republike Crne Gore
Predsjednik,
Ranko Krivokapi, s.r.
319
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O DRAVNIM ODLIKOVANJIMA I PRIZNANJIMA
("Sl. list RCG", br. 29/05 od 09.05.2005 i "Sl. list Crne Gore", br. 73/10 od 10.12.2010, 40/11 od
08.08.2011)
Proglaava se Zakon o dravnim odlikovanjima i priznanjima, koji je donijela Skuptina Crne Gore na
drugoj sjednici prvog redovnog zasijedanja u 2005. godini, dana 27. aprila 2005. godine.
Broj: 01- 469/2
Podgorica, 05. maja 2005. godine
Predsjednik Crne Gore,
Filip Vujanovi, s.r.
ZAKON
O DRAVNIM ODLIKOVANJIMA I PRIZNANJIMA
I OSNOVNE ODREDBE
lan 1
Dravna odlikovanja i priznanja se dodjeljuju za rad ili djela koja zasluuju opte priznanje i
isticanje.
lan 2
Dravna odlikovanja i priznanja mogu se dodijeliti dravljanima Crne Gore i dravne zajednice
Srbija i Crna Gora, stranim dravljanima i domaim i stranim pravnim licima.
Dravna odlikovanja i priznanja se mogu dodijeliti i posmrtno.
lan 3
Dravna odlikovanja (u daljem tekstu: odlikovanja) i priznanja ustanovljena ovim zakonom
dodjeljuje Predsjednik Crne Gore.
lan 4
Opis znakova odlikovanja i njihovih minijatura, izgled i opis velike ogrlice, lente i povelje o
odlikovanjima, tehniku izradu odlikovanja i nain noenja odlikovanja utvruje Vlada Crne Gore, na
predlog organa dravne uprave nadlenog za poslove kulture.
II ODLIKOVANJA
lan 5
Odlikovanja su ordeni i medalje.
1. Ordeni
lan 6
Ordeni su:
1) Orden Crne Gore;
2) Orden Crnogorske velike zvijezde;
3) Orden Crnogorske zastave;
4) Orden za hrabrost;
5) Orden rada.
320
lan 7
Orden Crne Gore je najvie odlikovanje i ima jedan stepen.
lan 8
Orden Crne Gore dodjeljuje se na velikoj ogrlici predsjednicima ili suverenima drava i liderima
meunarodnih organizacija, ili na lenti drugim visokim zvaninicima stranih drava ili meunarodnih
organizacija.
lan 9
Orden Crnogorske velike zvijezde ima jedan stepen i dodjeljuje se za naroite zasluge na
razvijanju i uvrivanju saradnje i prijateljskih odnosa izmeu Crne Gore (u daljem tekstu: Crna Gora) i
drugih drava i meunarodnih organizacija i za doprinos meunarodnom ugledu i poloaju Crne Gore.
lan 10
Orden Crnogorske zastave ima tri stepena i dodjeljuje se za naroite zasluge za Crnu Goru.
Prvi stepen Ordena Crnogorske zastave je najvii stepen tog odlikovanja.
lan 11
Orden za hrabrost ima jedan stepen i dodjeljuje se za izvanrednu hrabrost i samopregor koji je
ispoljen u izuzetno opasnim situacijama u spasavanju ljudskih ivota i materijalnih dobara.
lan 12
Orden rada ima jedan stepen i dodjeljuje se za naroite uspjehe u privredi i u ostalim
djelatnostima i za rad od izuzetnog znaaja za napredak i razvoj Crne Gore.
2. Medalje
lan 13
Medalje su:
1) Medalja za hrabrost;
2) Medalja ovjekoljublja;
3) Medalja za zasluge.
lan 14
Medalja za hrabrost dodjeljuje se za djela line hrabrosti u bezbjednosti graana i drave, izvan i
iznad zahtjeva dunosti.
lan 15
Medalja ovjekoljublja dodjeljuje se za lino djelo pomoi bolesnim, ranjenim, prognanim ili
izbjeglim licima, izvan i iznad zahtjeva dunosti.
lan 16
Medalja za zasluge dodjeljuje se za zasluge u izvravanju povjerenih zadataka koji posebno
doprinose prijateljskim odnosima izmeu Crne Gore i drugih drava.
III DODJELA ODLIKOVANJA I PRAVA I OBAVEZE ODLIKOVANIH LICA
lan 17
Predsjednik Crne Gore dodjeljuje odlikovanja, ukazom.
Ukaz o dodjeli odlikovanja objavljuje se u "Slubenom listu Crne Gore".
321
lan 18
Odlikovanje sveano uruuje Predsjednik Crne Gore ili njegov lini izaslanik.
Sveano uruivanje se sastoji od javnog saoptenja teksta ukaza o odlikovanju, predaje znaka
odlikovanja i uruenja povelje o odlikovanju.
lan 19
Znak odlikovanja i povelja o odlikovanju posmrtno odlikovanog lica, odnosno lica kojem
odlikovanje nije urueno za ivota, predaje se lanovima porodice odlikovanog lica.
lanovima porodice, u smislu ovog zakona, smatraju se: brani drug, djeca, unuci, roditelji i
braa i sestre odlikovanog lica.
Ako odlikovano lice nema lanova porodice iz stava 2 ovog lana, ukaz o odlikovanju javno e se
saoptiti, a znak odlikovanja i povelja o odlikovanju mogu se predati Narodnom muzeju Crne Gore.
lan 20
Odlikovanje moe nositi samo odlikovano lice, na propisan nain.
lan 21
Zabranjen je promet odlikovanja.
Izrada, promet i javno noenje znaaka i drugih predmeta slinih odlikovanjima nije dozvoljeno.
lan 22
U sluaju gubitka znaka odlikovanja ili njegovog oteenja, odlikovano lice ima pravo da
zahtijeva i, uz odgovarajuu naknadu, dobije novi znak odlikovanja.
U sluaju gubitka ili oteenja povelje o odlikovanju, na zahtjev odlikovanog lica, izdae se njen
prepis.
lan 23
Ako odlikovano lice odbije da primi odlikovanje ili mu se odlikovanje ne moe uruiti, ukaz o
odlikovanju javno e se saoptiti, a odlikovanje i povelja o odlikovanju moe se predati Narodnom
muzeju Crne Gore.
Na zahtjev lica iz stava 1 ovog lana, Predsjednik Crne Gore naknadno e im sveano uruiti
odlikovanje.
lan 24
O odlikovanim licima vodi se evidencija koja sadri ime i prezime nosioca odlikovanja sa
podacima o nazivu i stepenu odlikovanja i datumu donoenja ukaza o odlikovanju.
Evidenciju o odlikovanim licima vodi sluba Predsjednika Crne Gore.
IV DRAVNA PRIZNANJA
lan 25
Dravna priznanja dodjeljuju se za ostvarene rezultate u oblastima stvaralatva koji su od
izuzetnog znaaja za razvoj Crne Gore i njen meunarodni poloaj.
Dravna priznanja dodjeljuje se u obliku plakete.
lan 26
Odredbe l. 19, 22 stav 2, 23 i 24 ovog zakona shodno se primjenjuju i na dravna priznanja.
V KAZNENE ODREDBE
322
lan 27
Novanom kaznom od 500 eura do 5.000 eura kaznie se za prekraj pravno lice ako izradi ili
stavi u promet znaku ili drugi predmet koji ima izgled odlikovanja.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se i odgovorno lice u pravnom licu novanom kaznom
od 30 eura do 300 eura.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana kaznie se preduzetnik novanom kaznom od 150 eura do 1.500
eura.
Za prekraj iz stava 1 ovog lana moe se izrei zatitna mjera oduzimanja predmeta.
lan 28
Novanom kaznom od 150 eura do 600 eura kaznie se za prekraj fiziko lice, ako:
1) nosi odlikovanje za koje nije odlikovan (lan 20);
2) nosi znaku ili drugi predmet koji ima izgled odlikovanja (lan 21).
VI PRELAZNA I ZAVRNA ODREDBA
lan 29
Propis iz lana 4 ovog zakona donijee se u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog
zakona.
lan 30
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore".
323
UKAZ
O PROGLAENJU ZAKONA O MATICI CRNOGORSKOJ
("Sl. list Crne Gore", br. 21/08 od 27.03.2008)
Proglaavam Zakon o Matici crnogorskoj, koji je donijela Skuptina Crne Gore na drugoj sjednici prvog
redovnog zasijedanja u 2008. godini, dana 18. marta 2008. godine.
Broj: 01-643/2
Podgorica, 24. marta 2008. godine
Predsjednik Crne Gore,
Filip Vujanovi, s.r.
ZAKON
O MATICI CRNOGORSKOJ
lan 1
Matica crnogorska (u daljem tekstu: Matica), osnovana 1993. godine na Cetinju, nastavlja da
ostvaruje svoje programske ciljeve i da vri djelatnost od javnog interesa u skladu sa ovim zakonom, kao
samostalna organizacija u oblasti kulture.
lan 2
Matica afirmie kulturu i nacionalni identitet crnogorskog naroda i promovie i razvija
multietniki karakter Crne Gore.
lan 3
Matica je autonomna u obavljanju svoje djelatnosti u skladu sa ovim zakonom.
Maticom upravljaju njeni lanovi preko organa upravljanja.
lan 4
Matica ima svojstvo pravnog lica.
Sjedite Matice je u Podgorici.
lan 5
Rad Matice je javan.
lan 6
Matica ima statut.
Statutom se ureuje: unutranja organizacija, prava i obaveze lanova, organi upravljanja, kao i
druga pitanja koja su od znaaja za rad i djelovanje Matice.
lan 7
Matica, radi ostvarivanja svojih programskih ciljeva, obavlja sljedee djelatnosti:
- razvija vrijednosti multietnikog i multikulturalnog demokratskog drutva;
- uvruje i razvija nacionalni i kulturni identitet Crnogoraca;
- afirmie nacionalni i kulturni identitet drugih naroda koji ive u Crnoj Gori;
324
- utemeljuje i podstie veze crnogorske dijaspore sa Crnom Gorom;
- prouava i afirmie istorijsko-kulturnu batinu Crne Gore;
- popularizuje istorijske i savremene vrijednosti koje su od vitalnog znaaja za identitet i kulturni
prosperitet Crne Gore;
- organizuje javne tribine i predavanja u cilju snaenja demokratskog kulturnog i multinacionalnog
identiteta Crne Gore;
- obavlja izdavaku djelatnost koja je u funkciji postavljenih programskih ciljeva;
- razvija unutranju organizaciju i iri lanstvo u cilju afirmacije svojih programskih ciljeva i
snaenja javnog uticaja;
- sarauje sa domaim i stranim institucijama iz oblasti kulture, nauke i umjetnosti;
- vri i druge poslove u skladu sa svojim statutom, programima i planovima rada.
lan 8
Matica se finansira iz budeta Crne Gore, donacija, poklona, lanarine i iz drugih izvora u skladu
sa zakonom.
lan 9
Crna Gora obezbjeuje prostorne i materijalne uslove za rad Matice.
Sredstva za rad Matice, u cilju finansiranja njenih programskih aktivnosti i rada strune slube,
obezbjeuju se iz budeta Crne Gore.
lan 10
Za obavljanje strunih, tehnikih, administrativnih i drugih poslova Matica obrazuje strunu
slubu.
Na akt o organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u strunoj slubi Matice saglasnost daje
Vlada Crne Gore.
lan 11
Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu Crne Gore."
SU-SK Broj 01-89/13-05
Podgorica, 18. marta 2008. godine
Skuptina Crne Gore
Predsjednik,
Ranko Krivokapi, s.r.
325
1


MINISTARSTVO KULTURE

















PROGRAM ZATITE I OUVANJA KULTURNIH DOBARA ZA 2012.
GODINU
















Cetinje, decembar 2011. godine

326
2


SADRAJ




I UVOD............................................................................................................................. .......................................3

II ISTRAIVANJA...................................................................................................................................................5

II-a Konzervatorska i arheoloka istraivanja...............................................................................5
II-b Elaborati o utvrivanju kulturne vrijednosti......................................................................13

III INTEGRALNA ZATITA.............................................................................................................................16

IV KONZERVATORSKI PROJEKTI I SPROVOENJE KONZERVATORSKIH MJERA..................17

V EDUKACIJA, DOEDUKACIJA STRUNOG KADRA............................................................................22

VI POPULARIZACIJA I PREZENTACIJA KULTURNE BATINE........................................................24

VII OTKUP MUZEJSKIH PREDMETA, KNJIGA, FILMSKE GRAE ZA POPUNJAVANJE
KINOTEKOG FONDA I MUZEJSKIH I BIBLIOTEKIH ZBIRKI..................................................28

VIII TEHIKO-TEHNOLOKO OSAVREMENJAVANJE.............................................................................29

IX REZIME............................................................................................................................. .................................31

X TABELA PREGLED AKTIVNOSTI PO OPTINAMA.......................................................................32















I UVOD
327
3



Program zatite i ouvanja kulturnih dobara za 2012. godinu donosi se u skladu sa
lanom 128 Zakona o zatiti kulturnih dobara, Nacionalnim programom razvoja kulture
2011-2015 i Programom rada Vlade Crne Gore za 2011. godinu.

Cijenei da je kulturna batina, prepoznata kao vaan faktor nacionalne
identifikacije, koja predstavlja prioritet svih savremenih dravnih politika, Programom
zatite i ouvanja kulturnih dobara za 2012. godinu (u daljem tekstu: Pogram zatite i
ouvanja), planirana je podrka, finansiranje i sufinansiranje programa i projekata od
znaaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturne batine Crne Gore, tj., realizaciju
projekata i programa iz oblasti konzervatorske, muzejske, biblioteke, arhivske i kinotene
djelatnosti, a naroito za:

valorizaciju i revalorizaciju pokretnih, nepokretnih i nematerijalnih kulturnih
dobara, koja je od opteg interesa i ima za cilj unaprjeenje kulturnih dobara kroz
ouvanje kulturne raznolikosti, unaprjeenje stanja kroz utvrivanje i provjeru
kulturnih vrijednosti, radi njihove valorizacije i revalorizacije u cilju njihovog
prenoenja buduim generacijama u autentinom obliku.
izradu elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti, u cilju utvrivanja kulturne
vrijednosti dobara, na osnovu istraivakih nalaza i drugih relevantnih dokaza o
svojstvima i osobenostima dobra i donoenje strunog stava o njihovoj valorizaciji;
vrenje konzervatorskih i arheolokih istraivanja, u skladu sa lanom 80 Zakona o
zatiti kulturnih dobara, u cilju otkrivanja, identifikacije, dokumentovanja i
prouavanja kulturnih dobara, utvrivanja i sprovoenja mjera zatite, kao i irenja
i produbljivanja strunih i naunih saznanja o njima;
izradu konzervatorskih projekata kulturnih dobara, u cilju sprovoenja
konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima, a na osnovu prethodno izvrenih
istraivanja;
sprovoenje odgovarajuih konzervatorskih mjera na kulturnim dobrima u skladu
sa lanom 94 Zakona o zatiti kulturnih dobara;
izradu menadment planova zatienih kulturno-istorijskih cjelina, podruja i
lokaliteta, kao i podruja kojima se kroz jaanje koordinacije svih struktura drutva
obezbjeuje adekvatna zatita i pravilno upravljanje kulturnom batinom;
izradu studija zatite kulturne batine za potrebe planskih dokumenata kojima se
obezbjeuje odgovarajua zatita kulturne batine i njene zatiene okoline, kao i
ambijentalnih vrijednosti zatienih urbanih i ruralnih cjelina i naselja;
podizanje svijesti o vrijednostima kulturne batine i stvaranje ambijenta za
razumijevanje uloge i mjesta kulturne batine u kulturnom, turistikom i
ekonomskom razvoju, kao i obezbjeivanje dostupnosti kulturnih sadraja licima s
posebnim potrebama, (okrugli stolovi, radionice, nauni i struni skupovi, izlobe,
promo materijal, izrada i tampanje strunih i naunih publikacija iz oblasti
kulturne batine), u cilju irenja saznanja o vrijednostima i znaaju kulturne batine.
otkup predmeta za popunjavanje muzejskih i bibliotekih zbirki i kinotekih
fondova, u cilju obogaivanja i valorizovanja brojnih muzejskih i bibliotekih zbirki,
328
4

koji se uvaju u optinskim i nacionalnim muzejima i bibliotekama i filmskim
fondovima Crnogorske kinoteke;
jednokratnu pomo edukacije i doedukacije strunjaka iz oblasti kulturne batine, u
cilju praenja i inplementacije savremenih standarda iz oblasti zatite i ouvanja
kulturnih dobara, radi unapreenja stanja i vrijednosti svih vrsta kulturnih dobara;
tehniko i tehnoloko osavremenjavanje ustanova iz oblasti kulturne batine, radi
primjene savremenih tehnika i tehnologija u cillju to bolje i efikasnije zatite i
ouvanja kulturnih dobara.

Cijenei da je jedan od glavnih ciljeva Nacionalnog programa razvoja kulture,
ravnomjerni razvoj kulture na teritoriji cijele Crne Gore, u cilju organizovane zatite,
prvogodinjim Programom zatite i ouvanja obuhvaeni su projekti namijenjeni ouvanju,
zatiti, valorizaciji, prezentaciji i popularizaciji kulturne batine na teritoriji cijele drave.

Uvaavajui znaaj optinskih ustanova kulture u procesu zatite, ouvanja,
valorizacije, prezentacije i popularizacije kulturne batine, Ministarstvo kulture je
obavijestilo sve javne ustanove iz oblasti kulturne batine, da prijedlogom projekata
uestvuju u kreiranju Programa zatite i ouvanja.

Programom zatite i ouvanja obuhvaeni su projekti, koje su dostavile optinske
javne ustanove koje vre muzejsku, biblioteku i arhivsku djelatnost, a imaju za cilj zatitu,
ouvanje, valorizaciju i prezentaciju kulturnih dobara, kao i projekti nacionalnih javnih
ustanova i organa dravne uprave iz oblasti kulturne batine, koji se odnose na zatitu
ouvanje i valorizaciju zbirki, fondova i drugih kulturnih dobara od nacionalnog znaaja.

Zakonom o zatiti kulturnih dobara, lan 128, propisano je da se sredstva za
realizaciju projekata predvienih godinjim programom zatite i ouvanja kulturnih
dobara obezbjeuju iz sredstava optih prihoda Budeta Crne Gore i namjenskih sredstava
od rente za ouvanje kulturnih dobara.

Meutim, kako namjenska sredstva od rente za ouvanje kulturnih dobara, u skladu
sa lanom 125 Zakona o zatiti kulturnih dobara, jo uvijek nijesu ureena poreskim
zakonima, Program zatite i ouvanja e se finansirati iz budetskih sredstava Ministarstva
kulture za 2012. godinu, program 1381 - Kulturna batina, sa pozicija: 4139 - Ugovorene
usluge, 4311 - Transferi javnim institucijama i 4416 - Izdaci za investiciono odravanje.

Programom za 2012. godinu podrani su projekti iz oblasti konzervatorske,
muzejske, biblioteke, arhivske i kinoteke djelatnosti, a koje e realizovati nacionalne i
lokalne javne ustanove i organi dravne uprave iz oblasti kulturne batine, u ukupnom
iznosu od 624.130,00





329
5

II ISTRAIVANJA

II-a Konzervatorska i arheoloka istraivanja



Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, obuhvaeno je 6 projekata, od kojih
je jedan viegodinji.


1. Naziv projekta: Putevi kontinuiteta
A. Istraivanje praistorijskih lokaliteta
B. Istraivanje antikih lokaliteta
C. Istraivanje ranosrednjevjekovnih i srednjevjekovnih utvrenja od VI XV vijeka
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodni muzej Crne Gore
Subjekti saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore i Uprava za
zatitu kulturnih dobara
Rok: Petogodinji projekat: 2012 - 2016
Potrebna sredstva: 522.630,00
Potrebna sredstva u 2012. godini: 142.050,00
Obrazloenje: Projekat je planiran u irokom obimu, kako po teritoriji tako i po
multidisciplinarnom pristupu. Danas se zna da su preko teritorije nae drave prolazile
vane komunikacije, jo od vremena naseljavanja Evrope prvim ljudima, tj od vremena
paleolitika. Na svom putu su praistorijski ljudi ostavili brojne tragove, na osnovu kojih
danas naunici pokuavaju da rekonstruiu prolost, a jedna od bitnih karika praistorijske
prolosti je teritorija Crne Gore. U mlaim etapama istorije su brojne civilizacije kao i
etnike zajednice prolazile ili egzistirale na naem prostoru i ostavile brojne tragove koji
svjedoe o njihovom ivotu, kulturi, religiji, umjetnosti itd. Prouavanjem sauvanih
materijalnih tragova, naselja, utvrenja, nekropola e se indetifikovati mnoga plemena i
etno zajednice koje su zauvijek nestale sa nasih prostora. Isto tako e se oivjeti mnoge
karike istorijske prolosti koje nedostaju i time dati novo svjetlo u prouavanju crnogorske
arheologije tj. zatiti, valorizaciji i prezentaciji izuzetno znaajnog segmenta kulturne
istorije Crne Gore.
Cilj projekta je da se petogodinjim istraivanjima prikupi dovoljno informacija koje bi bile
osnov za definisanje kontinuiranog ivota i naseljavanja na teritoriji centralne Crne Gore
od najstarije praistorije do danas. Ciljanim istraivanjem poznatih, vrlo znaajnih
arheolokih nalazita dobio bi se odreen broj podataka iz razliitih vremenskih perioda,
ime bi se dao veliki doprinos daljim naunim, arheolokim i konzervatorskim
istraivanjima, kao i zatiti kulturnih dobara Crne Gore. Publikovanjem, prezentovanjem i
dostupnou grae, strunoj i iroj javnosti bile bi, u velikoj mjeri, razrijeene odreene
nepoznanice iz kulturno-istorijske prolosti Crne Gore. Projekat Putevi kontinuiteta ima
za cilh animaciju i angaovanje veeg broja strunjaka iz oblasti arheologije i konzervacije,
a na osnovu publikovanih rezultata i strunjaka iz drugih oblasti (istorija, etnologija, fizika
330
6

antropologija ...). Jedan od glavnih ciljeva je prikupljanje artefakata za obogaivanje
muzejskog fonda za kvalitetnu stalnu muzejsku postavku Arheolokog muzeja Crne Gore.
Projekat je znacajan iz vise razloga :
Obuhvatilo bi se u jednom turnusu istraivanje centralnog dijela Crne Gore u kojem
je najvea koncentracija neistraenih lokaliteta.
Revalorizacija i revitalizacija jednog broja kulturnih dobara od nacionalnog znaaja.
Dobijanje velikog broja podataka iz kulturne prolosti Crne Gore.
Izrada strunih publikacija.

Istraivanja u okviru projekta Putevi kontinuitetau 2012. godini podrzumijevaju
oko 230 radnih dana na terenu:

A. ISTRAIVANJE PRAISTORIJSKIH LOKALITETA
Crvena Stijena
Predvieno 30 dana istraivanja
Imajui u vidu, da je Crvena Stijena potencijalno jedno od najznaajnijih arheolokih
nalazita na kontinentu. Crvena Stijena prua gotovo jedinstvenu priliku za otkrivanje
informacija o proto-kulturnoj organizaciji srednjeg peleolitskog (neandertalnog) drutva,
dugoj tranziciji do savremene ljudske kulture i drutva, promjenama koje su se deavale od
srednjeg do novijeg paleolita, ekonomskoj i socijalnoj adaptaciji do kraja pleistocena i
poetka savremenih klimatskih uslova, i konano, uvodi u neolit zemljoradniki nain
ivota u Evropu. Nijedna teritorija u Evropi ne posjeduje i ne prua ovako irok spektar
arheolokih mogunosti i obeanja.
Iskopavanja na Crvenoj Stijeni su vrena pod rukovodstvom Alojza Benca i ura Baslera, od
1955. do 1964. godine. Ovaj rad je pominjan u brojnim lancima i veoma znaajoj
monografiji (Basler 1975. god.), zahvaljujui kojima je Crvena Stijena postala poznata u
arheolokom svijetu. Tokom 40 godina, od tog znaajnog istraivanja, desila su se mnoga
dostignua u geologiji, arheologiji, palezoologiji i paleobotanici, koja su otvorila put ka
velikim novim mogunostima otkrivanja novih informacija sa arheolokih nalazita. Ove
nove mogunosti, kada se primijene na iskopavanje toliko kompletnog i dugog kontinuiteta
kakav posjeduje Crvena Stijena, bez sumnje e pomoi razumijevanju mnogih otvorenih
problema iz arheolokih perioda paleolita, ranoholocena i poetaka neoilita. Nova reviziona
istraivanja su zapoeta 2004 godine. u saradnji sa Univerzitetom iz Miigena. Rezultati
novih istraivanja su publikovana u poznatom asopisu Eurasian Prehistory 2009 godine.
Za pretpostaviti je da e istreivanja Crvene Stijene trajati vie decenija.

Istaivanje praistorijskih tumula na podruju Nikia
Predvieno 70 dana istraivanja
Tumuli (gomile, grude, humke, tumulusi...) su jedna vrsta nadgrobnih spomenika
rasprostranjenih irom Evroazije i predstavljaju dominantne sepohralne objekte u doba
praistorije. Sa prodorom stepskih naroda dolazi i obiaj pravljenja sloenih nadgrobnih
konstrukcija u vidu kupe od zemlje ili kamena. Ovaj proces se deava oko 3500 godine
p.n.e., a ovakav vid sahranjivanja je bio dominanatan sve do rimskih osvajanja naih
prostora. Ovakvi spomenici su rasprostranjeni irom Crne Gore, ali su nedovoljno istraeni
i naalost esto predmet divljih kopanja pljake. Zato e plansko istraivanje po
331
7

pojedinim geografskim oblastima dati znaajne pokazatelje, artefakte i materijalne tragove
koji bi bili neprocjenjiva graa za razumijevanje sloenih procesa metalnih doba. Ovakva
istraivanja e omoguiti sagledavanje ekonomije, kulta, migracije, sakralne arhitekture,
etnokulturne odnose i druge aspekte ivota zajednica toga vremena.
Na prostoru Nikike optine, a naroitito na prostoru Banjana je registrovan veliki broj
tumula. Predmet istraivanja e biti oni koji se nalaze na potezu od Rijeana do Petrovia,
a uporedo e se raditi na njihovom kartiranju, otkrivanju stambenih pozicija i pripremama
za istraivanje antikog perioda na mjestu pretpostavljenog rimskog kastela u mjestu
Rijeani.

B. ISTRAIVANJE ANTIKIH LOKALITETA
Antika sjeverna nekropola na Duklji od I IV
Predvieno 30 dana istraivanja
Na prostoru sjeverno od antike Duklje, izmedju Morae i iralije, je u zadnje vrijeme
ugroen izgradnjom stambenih objekata. Investitori esto nailaze na ostatke grobnih
konstrukcija i prateeg inventara. Zatitna istraivanja manjeg obima su pokazala da se
radi o sjevernoj nekropoli antikog grada. Poto ovaj prostor nije istraen neophodno je
sprovesti istraivanja na to je mogue irem prostoru. Dobijeni rezultati bi svakako dali
novu dimenziju prolosti Duklje i bili bi dobri za kompariranje sa nekropolom iz Rijeana,
a naroito sa rezultatima jugoistone i sjeverozapadne nekropole Duklje.

C. ISTRAIVANJE RANOSREDNJEVJEKOVNIH I SREDNJEVJEKOVNIH UTVRENJA
OD VI - XV VIJEKA
Srednjevjekovni grad Sva
Predvieno 70 dana istraivanja
Sva, kao jedan od najpoznatijih srednjevjekovnih gradova u Crnoj Gori samo je jednom
istraivan, i to 1985 godine. Tada su sprovedena sondana iskopavanja koja su objavljena u
Srpskom arheolokom Glasniku br 5, 1989. godine. Istraivanja su imala sondani karakter
i fokusirala su se na nekoliko taaka u gradu, to je objavljeno sasvim sumarno, a planovi i
skice ne postoje. Za razumjevanje hronologije grada Svaa u periodu 6-15. vijek, potrebno
je sprovesti obimnija istraivanja, koja bi rijeila dispoziciju sakralnih objekata sa
sjeveroistone strane gradskih bedema (otkopavanje velike vizantijske bazilike) kao i
otkopavanje velikog spoljnjeg bedema iji su ostaci nedavno pronaeni. Unutar zidova
neophono je uraditi reviziono istrivanje unutranjosti crkve Svetog Jovana i episkopskog
dvora. Na ovaj nain dokazali bi da li ili ne postoji preromanika faza, tj da li je dvor na
ostacima vizantijskog crkvenog dvora.

Manastir Preista Krajinska
Predvieno 30 dana istraivanja
Preista Krajinska je sigurno jedno od najveih nepoznanica u medijevalnoj istoriji Crne
Gore. Tradicija ovog manastira koja se vee za kneza Vladimira i dalje je dovoljno
nerasvijetljena. Kod nekih naunika, mjesto gdje je sahranjen sveti knez, kako kae Pop
Dukljanin in loco in cui Gazeni dictur, vezuje se za Krajnu. Fakti i neobjavljana
iskopavanja (1976 i 1985.) ne pokazuju tako, jer nije pronaen ktitorski grob. Meutim,
cijela pria poprima drugi tok ako se uzme u obzir da istraivanja nijesu voena
332
8

sistematski. Iako je istaivanje obuhvatilo jedan dio manastirske cjeline nije rijeeno
pitanje datovanja.
Crkva ima trolistan oblik i vezuje se za manastire na Skadarskom jezeru ili za trikonhose 6
vijeka. Postoje miljenja da je crkva sagraena u 9 vijeku. U prvoj fazi, ona nema pilastre
koji nose kube, pa je zato razliita od trikonhosa na jezeru, dok u drugoj, koja je svakako iz
14. vijeka, ima. Geneza je mogua ako se uzmu u obzir proporcije sa trikonhosom u Baru.
Tako je prtetpostavljeno njeno rano ishodite, koje jo nije potvreno materijalnim
dokazima. Od nalaza najvie preovlauju predmeti iz 14-15. vijeka, mada ima nalaza iz 11-
12. vijeka, kao to je bronzani enklipion sa predstavom Bogorodice Orante i Evangelistima.
Na ostacima manastira nijesu zavrena arheoloka istraivanja, a ni konzervatorski
radovi. Cjelina je neistraena do kraja, a unutranjost crkve zahtijeva raviziona
istraivanja. Kao prvo, mora se otkopati mjesto ktitorskog sjedita, u jugozapadnom dijelu,
a takoe postaviti sonda u oltaru. Na taj nain bi se utvrdio ili opovrgao eventualni
kontinuitet i zavrili bi se radovi koji su samo zapoeti 80 - ih. Sa sjeverne strane je plonik
,koji je intaktan, a koji mora da se demotira i otkopa cijela strana du sjevrnog zida. Takoe,
treba otvoriti sondu sa spoljne strane apside, i uhvatiti stratigrafiju koja spaja prislonjene
paraklise. U unutranosti produene manastirske prostorije koja se naslanja na crkvu, tj
ini organski dio, potrebno je uraditi istaivanja. Crkva je morala imati groblje, a manje
sonde sa obje strane morale bi dati neke podatke o groblju za koje se pretpostavlja da bi
datovali cijeli kompleks.

A. ISTRAIVANJE PRAISTORIJSKIH LOKALITETA

2013. godina,
Crvena Stijena
Istrazivanje 2 (dva) praistorijska tumula na podruju Danilovgrada
Predvieno 70 dana istraivanja
Na prostoru optine Danilovgrad registrovan je veliki broj tumula, a naroitito na prostoru
Frutak i Skadarski basen. O znaaju dobijenih podataka ne treba govoriti s obzirom na
stepen istraenosti ove vrste najbrojnijih i ujedno najugroenijih spomenika sahranjivanja
u praistoriji od eneolita do dolaska Rimljana.

2014. godina
Crvena Stijena
Tumul Zoganje Zekova glava, Ulcinj i dva na Njeguima, Cetinje
Predvieno 70 dana istraivanja
2015. godina
Crvena Stijena
2016. godina
Crvena Stijena

B. ISTRAIVANJE ANTIKIH LOKALITETA
2013. godina
Antika sjeverna nekropola na Duklji
333
9

Predvieno 30 dana istraivanja
2014. godina
Antika sjeverna nekropola na Duklji
Predvieno 30 dana istraivanja
2015. godina
Rijeani
Predvieno 30 dana istraivanja
Rijeani je jedno od nekoliko mjesta na kojem se nalazilo rimsko naselje, a pominje se na
kartama koje opisuju rimske ceste koje su prolazile tertorijom Crne Gore. Sondano bi se
istraila lokacija Budetina gradina i pozicije za koje imamo materijalnih pokazatelja koji
nas upuuju na nekropolu onovremenog stanovnitva. Ovi rezultati bi u velikoj mjeri
doprinjeli razumjevanju antikog perioda. Pored toga bi se prikupio i znaajan broj
artefakata koji su najee luksuzne izrade i atraktivnog izgleda to bi doprinjelo
bogatstsvu prezentacije i ekspozicije Arheolokog muzeja.

2016. godina
Samobor
Predvieno 30 dana istraivanja
Samobor je jedan od gradova ilirsko-helenistike provinijencije lociran na sjevero
zapadnom obodu Skadarskog jezera. Pominje se kao jedan od utvrenih gradova Labeata.
Skoro u potpunosti neistraen, a oigledno sa velikom koliinom atefakata, bi bio dobar
izvor mnogih podataka. Laka pristupanost i blizina komunikacije su dobri povodi i za,
nakon istraivanja, valorizaciju ovog arheolokog lokaliteta.

C. ISTRAIVANJE RANOSREDNJOVJEKOVNIH I SREDNJOVJEKOVNIH UTVRENJA U
CRNOJ GORI
2013. godina
uteza
Previeno 40 dana istraivanja
Brdo uteza sa fortifikacionim sklopom iz 4 -2. vijeka prije nove ere i ranovizantisjkom
fazom sa potkoviastim kulama, od kojih je jedna, flankirana uz jugoistoni zid prilino
velikih dimenzija, veoma je vaan aspekt u razumjevanju defanzivnog sklopa Dukljanske
episkopije do provale avarskih populacija na poetku 7. vijeka. Takoe, treba pretpostaviti
da je ovdje jedno od utvrenih mjesta u periodu od 9-11. vijeka. Grad ima svoju ilirsku fazu,
na kojoj je sagraen, i koja e arheolokim istraivanjima takoe dati odgovore na mnoga
pitanja o vremenu pred totalni krah ilirske drave nakon potpisivanja kapitulacije u Skadru
168. pne. Potrebno je postaviti nekoliko sondi uz potkoviaste kule; istraiti unutranjost
velike kule i sagledati njen odnos (sa spoljnim ulazom) prema cijelom sklopu, tj. razdvojiti
graditeljske faze. Postavljanjem sonde u unutranjosti svakako bi se dolo do otkrivanja
cijelog crkvenog objekta i drugih pomonih objekata. Takoe, potrebnoje napraviti detaljno
snimanje fortifikacije, arheologiju arhitekture.

2014. godina
Martinia gradina
Predvieno 60 dana istraivanja
334
10

Martinii su jedan od najzanajnijih ranosrednjovjekovnih lokaliteta u Crnoj Gori. Lokalitet
je arheolokim radovima 80-ih godina 20 vijeka izgubio veliki broj arheolokih tragova
zbog nemetodolokog rada, jer se uglavnom jurilo za arhitekturom, dok je stratigrafija
bila u zapeku. Pretpostavke o Lontodokli, centru episkopije u vrijeme duklanske drave, ili
o cijelom sklopu sakralnih graevina na cijeloj Gradini umnogome bi odgonetnula jedna
kampanja istraivanja koja bi bi se sprovela u periodu april-maj, sa tendencijom da se
istraivanja nastave i u budunosti. Istraivanja bi se fokusirala na otkopavanju bazilike na
ipkovoj glavici. Iskopavanjem ove crkve umnogome bi olakali razumijevanje ovog
ranovizantijskog sakralnog objekata. Takoe, tokom kampanje sondani radovi bi obavljeni
i na pozicijama: Brijeg, Bila, uina glavica, Kuline i Vraev kr. Fokusiranje na period 7-11.
vijeka dalo bi mnoge odgovore na davno postavljeno pitanje o dvoru, episkopiji, centuru
ranosrednjovjekovne Duklje.

2015. godina
Oblun (Oblon)
Predvieno 30 dana istraivanja
Nalazi se pored istone obale Malog blata Skadarskog jezera. To je krevito brdo obraslo
krljavim zelenilom s vrhom neto razvuenim, podijeljeno na dva dijela ulegnuem. Na
samom vrhu nalaze se tragovi utvrenja i crkve. Konstatovana je manja graevina
prizidana uz bedem. Ostaci utvrenja lee na akropoli ilirskog grada, a nie se primjeuje
arhitektura 4-2 vijeka p.n.e. Pominje ga Ljetopis popa Dukljanina, kao mjesto u u kome se
sakrio kralj ore: Intravit in castellum qui Oblon dictur. Razlozi istraivanja Obluna su
vieznani. Nastavlja se sistematsko istraivanje ranosrednjovjekovnih utvrenja koji su u
sponi sa dukljanskom dravom i fortifikacionim sistemom srednjevizantijskog i kasnijeg
perioda. Samim tim razrjeava se njihova ilirska faza koja postoji skoro na svim ovakvim
mjestima. Sonde bi se kopale du bedema. U centru, otkrivanjem cijelog crkvenog objekta
kao i unutar manjeg objekta uz sjeveroistoni bedem definitivno bi se dolo do dokaza o
hronologiji graevina i fortifikacije i ivota unutar. Jedna sonda bi bila otvorena i u
podgrau.

Obod Crnojevia
Predvieno 30 dana istraivanja
Godine 1485. Ivan Crnojevi je napisao povelju u Rijeci, u kojoj kae da je izmeu ostalog
darivao i jednu vodenicu Obodu. On je ovdje sazidao manastir sa crkvom Svetoga Nikole,
koja je u 17. vijeku zapustjela. Blizu Oboda ili u njemu Ivan Crnojevi je sagradio svoj Dvor,
ali i vodenice i valjaonice. Istraivanjem Oboda zapoeli bi sistematsko istraivanje gradova
i manastira iz vremena Crnojevia. Obod kao jedan od najznaajnijih mjesta za ishodite
crnogorske kulture mora biti kompletno arheoloki istraen, a to istraivanje nije nikada
zapoeto. Za 30 radnih dana, u maju ili oktobru (zbog zmija) bila bi istraena skoro cijela
crkva i pomone zgrade koje su vidljive na licu mjesta, a bile bi sondirane pretpostavljene
trase bedema i napravljen detaljan plan lokaliteta.

2016. godina
abljak Crnojevia
Predvieno 70 dana istraivanja
335
11

Grad se nalazi na kupastom bruljku, a juno do gornjeg blata Skadarskog. To je prestoni
grad Crnojevia i mjesto koje takoe nikada nije arheoloki tretirano na metodoloki
opravdan nain. Godine 1466. Ivan je stolovao u abljaku kao vojvoda pod mletakom
vrhovnom vlau. Turci su ga zauzeli 1478. godine. Ipak, pretpostavlja se njegova
ranosrednjovjekovna faza, koju je kao mjesto Lug prvi iznio Jovan Kovaevi. abljak je
mjesto u kome bi se na nekoliko mjesta provjerila veoma slojevita kulturna stratigrafija
koja see do novijih vremena. To ukljuuje veliki rad sa materijalom, koji bi morao da se
tretira na licu mjesta. Takoe, Sondana istraivanja bi obuhvtila i nekoliko recentno
pavimentisanih kua, tako da je neophonda upotreba maina za probijanje betonskih
podova. Sonde e biti postavljene u prostorima 1, 2, 3, 4 i 5 po klasifikaciji Mirka
Kovaevia. To znai da bi se istraila ulazna kula, pomoni objekat sa sjeveroistone
strane, plato 5, kao i prilaz 3.

Ostaci manastira Crnojevia
Predvieno 30 dana istraivanja
Manastir, sa crkvom posveenom Roenju Bogorodice, podigao je 1494. godine, Ivan
Crnojevi. Manastir Crnojevia na ipuru su do temelja poruili Turci 1692. godine. Na
mjestu ostataka manastira kralj Nikola je 1886. godine, za dvorske potrebe, podigao crkvu
Roenja Bogorodice. O izgledu manastira i dvora Crnojevia, na osnovu gravire iz Oktoiha
petoglasnika, tampanog na Cetinju krajem 1494. godine, sauvanih ostataka manastira,
starih opisa, crtea i planova, moe se zakljuiti da se radilo o sloenom i monom
manastirskom kompleksu, koji je bio opasam zidovima na koje su se naslanjale zgrade
konaka, kule i pomoni objekti. Nakon arheolokih istraivanja sprovedenih 80-ih godina
20. vijeka, ostaci manastira su konzervirani i prezentovani. Tokom ovih istraivanja, ostaci
crkvice i bunara nijesu otkriveni, pa e arheoloka istraivanja u okviru ovog projekta,
sprovesti sistematska istraivanja ovog dijela kompleksa, kao i na dijelu lokaliteta,
reviziona.
Tokom arheoloskih kampanja 1986, koja su se djelimino naslonila na arheoloka
istraivanja 1963., kao i niz manjih zatitnih istraivanja od strane Zavoda za zatitu
spomenika kuluture na Cetinju, nisu obuhvaena istraivanje u jednom dijelu porte (juni i
istoni), unutranjost oltarske apside i prostor izmeu apside Svetog Petra i prostorije na
sjevroistonoj strani manastirskog kompleksa. Godine 1989., istraivana je unutranjost
crkve-oltarski prostor, a nastavljeno je otkopavanje nekropole.
Iz izvjetaja iskopavanja (O. ii i M. Pravilovi: arheoloka istraivanja manastira
Crnojevia na Cetinju, Nauni Skupovi 37, Podgorica 1996, 172-176) moe se zakljuiti
nedovrenost arheolokih istraivanja, naroito manastirskih odaja, Crkve Svetog Petra i
prostora sa istone strane novije apside kapele, gdje nije otkopan temelj trolisne osnove.
Takoe moraju se uraditi rviziona iskopavanja sa zapadne strane, naroito prostora na
kome se pretpostavlja zvonik. Istraivanja bi morala dokumentovati nain zidanja u svim
djelovima manastirskog kompleksa, evidentirati eventulano postojanje naslojavanje u
trpezariji (ili dvoru) sa june strane to je od najbitnijeg znaaja za otkrivanje dispozicije
ostalih manastirskih prostorija kao i sakupiti sav arheoloki materijal i napraviti nove
crtee istog, jer postojei ne odgovaraju bilo kakavim keramolokim standardima. To isto
vai i za prvostepenu i drugostepenu plastiku, a sav materijal se mora digitalno obraditi.


336
12

2. Naziv aktivnosti: Istraivanje rano bronzanog doba Malesije
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Polimski muzej
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Kroz navedeno istraivanje sprovee se multidisciplinarno
rekognosciranje terena, sa meunarodnim nivoom saradnje, izmeu Polimskog muzeja i
Instituta arheologije i etnologije, Poljske akademije nauka. Cilj ovog projekta je da se na
osnovu istraivakih radova (rekognosciranjem terena) ovog do sada neistraenog
podruja, sagledaju vrijednosti prostora Malesije, kako bi se na osnovu toga mogla
planiraati, dalja sistematska istraivanja.

3. Naziv aktivnosti: Podvodna arheoloka istraivanja u teritorijalnim vodama
Optine Bar
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Bar
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: JU Zaviajni muzej Bar u saradnji sa Univerzitetom Southampton iz
Kraljevine Velike Britanije dvije godine sprovodi rekogonosciranje podvodnih lokaliteta i
manja sistematska istraivanja u teritorijalnim vodama Crne Gore na podruju Optine Bar.
Kako je Crna Gora 2008 godine, ratifikovala UNESCO Konvenciju o zatiti podvodne
kulturne batvine, a ovaj projekat je prvo sistematsko rekognosciranje i istraivanje
podvodne kulturne batine Crne Gore, od vanosti je da se projekat vodi u kontinuitetu,
kako zbog istraivanja podvodne kulturne batine, tako i zbog edukacije crnogorskog kadra
u vrenju arheolokih istraivanja pod vodom.

4. Naziv aktivnosti: Arheoloka istraivanja u Risnu
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Viegodinja arheoloka istraivanja u Risnu (lokaliteti Carine i Gradina) i u
akvatorijumu Risanskog zaliva, koja se realizuju u saradnji nacionalnih instirucija i
Varavskog univerziteta u oblasti arheolokih istraivanja, dala su znaajne rezultate. U
okviru navedene saradnje, ekipe poljskih i crnogorskih arheologa, uspjeno realizuju
Projekat Risinium prijestonica kraljice Teute, koji podrazumijeva viegodinje, ljetnje
arheoloke kampanje.

5. Naziv aktivnosti: Nastavak sistematskog istraivanja Starog grada Bara
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Zaviajni muzej Bar
Subjekt saradnje:
Potrebna sredstva: 7.650,00
337
13

Obrazloenje: Cijenei znaaj viegodinjih arheolokih istraivanja u Starom gradu Baru
od vanosti je nastaviti istraivanja i tokom 2012. godine. Partner u ovom projektu je
Univerzitet Ka Foskari iz Venecije.

6. Naziv aktivnosti: Arheoloko istraivanje kiklopskih zidova na brdu Volujica
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Zaviajni muzej Bar
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 2.700,00
Obrazloenje: Cijenei znaaj kiklopskih zidova na brdu Volujica koji su do sada
nedovoljno istraeni, neophodno je sprovesti arheoloka istraivanja kako bi se dolo do
novih saznanja


II-b Elaborati o utvrivanju kulturne vrijednosti

Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, za potrebe izrade elaborata o
utvrivanju kulturne vrijednosti, koncipirana su etiri kompleksna istraivaka projekta,
kroz koje e se izvriti istraivanja nepokretnih i nematerijalnih kulturnih dobara i dobara
na teritoriji cijele drave i dva projekta istraivanja pokretnih kulturnih dobara
namijenjena dijelu muzejskih zbirki NMCG i bibliotekom fondu Biblioteke u Herceg
Novom.
Imajui u vidu da je Uprava za zatitu kulturnih dobara, novoosnovani dravni organ
upave, koji obavlja strune i sa njima povezane upravne poslove na zatiti u ouvanju
kulturnih dobara, meu kojima su, u skladu sa Zakonom o zatiti kulturnih dobara, mnogi
poslovi oroeni kratkim vremenskim rokovima, a uvaavajui nedovoljan broj strunog
kadra za realizaciju istih, Programom zatite i ouvanja za 2012 godinu planirano je
finansiranje, angaovanja strunog kadra izvan Uprave za zatitu kulturnih dobara.

1. Naziv aktivnosti: Izrada elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih
dobara
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Potrebna sredstva: 30.000,00
Obrazloenje: Kako se na teritoriji Crne Gore nalazi veliki broj nepokretnih kulturnih
dobara, od izuzetne vrijednosti, kao i znaajan broj dobara, koja posjeduju kulturne
vrijednosti, a nijesu evidentirana i ne podlijeu reimu zatite, novim Zakonom o zatiti
kulturnih dobara, predviena je njihova valorizacija i revalorizacija. Takoe, imajui u vidu
da je Zakonom o zatiti kulturnih dobara, kulturni pejza prvi put prepoznat, kao vrsta u
kategoriji nepokretnih kulturnih dobara, neophodno je sprovesti postupak utvrivanja
kulturne vrijednosti, kroz izradu elaborata, kojim e pojedini pejzai dobiti status
kulturnog dobra i time biti zatieni, na zakonom utvren nain. Izrada Elaborata o
utvrivanju kulturnih vrijednosti, nepokretne kulturne batine, podrazumijeva
kompleksan istraivaki rad, angaovanje velikog broja strunog kadra, razliitih profila
338
14

kao i obrazovanje strunih timova, u skladu sa Zakonom. Za realizaciju ovog projekta,
Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, planirana je finansijska podrka.

2. Naziv aktivnosti: Zatita arhitekture XX vijeka
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Potrebna sredstva: 10.000,00
Obrazloenje: Na teritoriji Crne Gore nalaze se znaajana arhitektonska ostvarenja,
nastala u XX vijeku, a koja do sada nijesu valorizovana i zakonom zatiena. Cijenei njihov
znaaj, a i bojazan od nestajanja, neophodno je sprovesti postupak utvrivanja kulturne
vrijednosti, koji podrazumijeva kompleksan istraivaki rad, angaovanje velikog broja
strunog kadra i obrazovanje strunih timova, u skladu sa Zakonom.

3. Naziv aktivnosti: Evidentiranje nematerijalne kulturne batine
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Subjekti saradnje: Narodni muzej CG, Pomorski muzej CG i optinski muzeji
Potrebna sredstva: 65.000,00
Obrazloenje:
Nematerijalna kulturna batina, jedan je od kljunih segmenta prepoznavanja i definisanja
kulturnih identiteta, kroz koju se promovie, odrava i razvija kulturni diverzitet i
kreativnost. Nematerijalna kulturna batina se esto naziva iva kulturna batina, jer je
njen nosilac pojedinac ili grupa koji kontinuirano sa visokim nivoom znanja i vjetina
odravaju kontinuitet postojanja materijalne batine kao, nerijetko, finalnog produkta ovih
znanja.
Nematerijalna kulturna batina u eri savremenih medija i tehnologija, gubi svoje prvobitno
znaenje, tako da je ouvanje jezika, obiaja i vjetina, jedan od prioritenih zadataka
savremenih drava, kao kljune mjere samodrivosti.
Do sada se izuavanje nematerijalne kulturne batine odnosilo na sporadina etnoloka,
antropoloka, lingvistika, istorijska, muzikoloka i druga istraivanja. U Crnoj Gori za
proces prouavanja, zatite, vrijednovanja i prezentacije nematerijalne kulturne batine
nije postojao zakonodavni, ni jasno definisan institucionalni okvir, sve do usvajanja Zakona
o zatiti kulturnih dobara 2010. godine. Novim zakonom i podzakonskim aktima, kao i
institucionalnim reformama u oblasti zatite kulturnih dobara, stvoreni su neophodni
normativni i institucionalni uslovi za pristupanje procesu valorizacije i ouvanja
nematerijalnih kulturnih dobara. Programom ouvanja i zatite kulturnih dobara za 2012
godinu, posebna panja je posveena ovom segment kulturne batine.
Proces utvrivanja kulturne vrijednosti je naroito znaajan zbog potrebe rekognosciranja
terena, radi evidentiranja nosilaca ive tradicije, procesa dokumentovanja, na osnovu kojih
e se pristupiti zatiti pojedinih nematerijalnih dobara, a prema kriterijumima koje je
utvrdio UNESCO, i na osnovu Zakona o zatiti kulturnih dobara. U tom smislu, ovim
projektom realizovae se rekognosciranje svih optina kroz rad 8 strunih timova
teritorijalno podijeljenih na sljedei nain:
Podgorica i Danilovgrad,
Herceg Novi, Kotor, Tivat, Budva,
339
15

Niki,
abljak, Pluine, avnik,
Cetinje,
Bijelo Polje, Pljevlja, Kolain, Mojkovac,
Bar, Ulcinj,
Roaje, Plav, Andrijevica, Berane.
Svaki struni tim e sainjavati minimum tri strunjaka razliitih profila.

4. Naziv aktivnosti: Izrada elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti
nematerijalnih dobara
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Potrebna sredstva: 6.000,00
Obrazloenje: Ovim projektom je u skladu sa Zakonom o zatiti kulturnih dobara,
planirana izrada est Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti evidentiranih
namterijalnih dobara: Bokeka mornarica, Dobrotska ipka, Kult svetog Vladimira,
Bokeka no, Fainada i izrada unova.

5. Naziv aktivnosti: Izrada elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti fondova
gradske biblioteke i itaonice u Herceg Novom
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU gradska biblioteka i itaonica Herceg Novi
Subjekt saradnje: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Potrebna sredstva: 3.000,00
Obrazloenje: Ovaj projekat podrazumijeva izradu Elaborata o utvrivanju kulturne
vrijednosti Zaviajne biblioteke zbirke Boke Kotorske, Legat dr Duana Petkovia, stare i
rijetke knjige i periodike, na osnovu kojih e struno tijelo utvrditi da li ove zbirke
posjeduju kulturnu vrijednost. U cilju valorizacije pokretnih kulturnih dobara, Uprava za
zatitu kulturnih dobara Crne Gore u postupaku utvrivanja kulturne vrijednosti
pokretnih dobara, sainie elaborat sa jasno izreenim stavom o valorizaciji svojstava,
osobenosti, znaaju i kategoriji dobra, propisan Zakonom o zatiti kulturnih dobara.

6. Naziv aktivnosti: Sakupljanje i obrada dokumentacije o pokretnim kulturnim
dobrima koja su smjetena u Narodnom muzeju Crne Gore
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodni muzej Crne Gore
Subjekt saradnje: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Potrebna sredstva: 1.000.00
Obrazloenje: Prema evidenciji, Narodni muzej Crne Gore posjeduje 96 zbirki, koje su
zakonom zatiene, kao pokretno kulturno dobro. S obzirom da su pomenuta kulturna
dobra zakonom zatiena, 60-ih godina prolog vijeka, neophodno je izvriti postupak
revalorizacije, njihove kulturne vrijednosti. Poslove na utvrivanju kulturne vrijednosti
vri Uprava za zatitu kulturnih dobara ali imajui u vidu broj zatienih muzejskih zbirki,
rad na sakupljanju podataka i dokumentacije o kulturnim dobrima u posjedu Narodnog
340
16

muzeja Crne Gore, kao dio istraivakog nalaza, potrebnog za izradu Elaborata o
utvrivanju kulturne vrijednosti, uradie Narodni muzej Crne Gore.


III INTEGRALNA ZATITA

Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, obuhvaeno je tri projekta iz oblasti
integralne zatite.

1. Naziv aktivnosti: Izrada studija zatite kulturnih dobara za potrebe izrade PUP-a
Kotor
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Potrebna sredstva: 10.000
Obrazloenje: Izradom studije zatite obezbjedie se adekvatna zatita kulturnih dobara i
njihove zatiene okoline u obuhvatu PUP-a Optine Kotor, kao integralnog dijela urbanog
razvoja, na nain kojim se potuje njihov integritet i status i dosljedno sprovodi reim i
mjere zatite, propisane Zakonom o zatiti kulturnih dobara.

2. Naziv aktivnosti: Izrada Menadment plana Starog grada Bara
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Subjekt saradnje: JU Zaviajni muzej Bar i Optina Bar
Potrebna sredstva: 27.000,00
Obrazloenje: Menadement planom Starog grada Bara e se definisati valorizacija, zatita i
promovisanje kulturnih vrijednosti Starog grada Bara, utvrditi dugorona strategija
obnove i upravljanja ovom zatienom kulturno-istorijskom cjelinom i odrediti smjernice
za njeno ostvarivanje, kroz realizaciju optih ciljeva zatite i posebne programske aktivnosti,
kao i dinamika, mehanizmi i nosioci realizacije planiranih aktivnosti i nain vrenja
monitoringa ostvarivanja.

3. Naziv aktivnosti: Izrada Menadment plana tri nominovane nekropole Steaka za
Listu svjetske batine
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Uprava za zatitu kulturnih dobara
Subjekti saradnje: Optina abljak i Optina Pluine
Potrebna sredstva: 10.000,00
Obrazloenje: U okviru meudravnog projektan Nominacija Steaka-srednovjekovnih
nadgrobnih spomenika Bosne i Hercegovine, Srbije, Hrvatske i Crne Gore za upis na Listu
svjetske batine UNESCO, neophodno je uraditi Menadment plan za nominovane
nekropole: Grko goblje Novakovii i ugia Bare Novakovii, Optina abljak i Grko
groblje epan Polje, Optina Pluine. Menadement planom e se definisati valorizacija,
zatita i promovisanje kulturnih vrijednosti i utvrditi dugorona strategija upravljanja
nominovanih nekropola steaka.
341
17

IV KONZERVATORSKI PROJEKTI I SPROVOENJE KONZERVATORSKIH MJERA

Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, obuhvaeno je 24 projekta.

1. Naziv aktivnosti: Ulazni Portal dvora Balia u Godinju izrada konzervatorskog
projekta i sprovoenje konzervatorskih mjera
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Centar za konzervaciju i arheologiju
Potrebna sredstva: 9.000,00
Obrazloenje: Cijenei znaaj Dvora Balia, u selu Godinje na Skadarskom jezeru i loeg
stanja u kom se nalaze, a posebno ulaznog Portala sa monumentalnim pristupom sa
stepenitem, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti urgentne
konzervatorske mjere, kako bi se sprijeilo dalje uruavanje.

2. Naziv aktivnosti: Konzervacija arheolokih nalaza koja se uvaju u Zaviajnom
muzeju Bar
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Zaviajni muzej Bar
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 5. 000,00
Obrazloenje: Kako se u depoima Zaviajnog muzeja Bara uva veliki broj konzervatorski
netretiranih arheolokih nalaza sa podvodnih istraivanja arheololokog lokaliteta
Bigovica, otkrivenih u toku dvije kampanje i arheolokih nalaza otkrivenih tokom sedam
arheolokih kampanja u Starom gradu Baru, neophodno je sprovesti konzervatorske mjere
kako bi se sauvali od dalje degradacije.

3. Naziv aktivnosti: Konzervacija ivopisa u Starom gradu Baru
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Zaviajni muzej Bar
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 7. 000.00
Obrazloenje: Cijenei veoma znaajnim fragmente, do danas sauvanog ivopisa u
Starom gradu Baru koji su, zbog izloenosti atmosferilijama i drugim faktorima oteenja, u
jako loem stanju, neophodno je sprovesti konzervatorshe mjere na: freskama na
sjevernom zidu apside crkve Svetog Nikole, objekat 155; freskama u paraklisu (objekat
155b) crkve Svetog Nikole; fresaka u objektu 153, Sveti Kristofor i ostaci predstave Svete
Bogorodice; freskama u objektu 194 (Biskupski dvor); natpis u grobnicama u objektu 194
(al seko).

4. Naziv aktivnosti: Konzervacija Veljih vrata, glavnog portala u Starom gradu Baru
Realizator: Zaviajni muzej Bar
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 1.500,00
342
18

Obrazloenje: Cijenei znaaj, a imajui u vidu loe stanje u kojem se nalazi glavni portal
Starog grada Bara, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti
konzervatorske mjere.

5. Naziv aktivnosti: Konzervacija arheolokih nalaza sa arheolokog lokaliteta Duklja
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 700,00
Obrazloenje: Cijenei znaaj arheolokih nalaza sa lokaliteta Duklja, neophodno je
uraditi konzervatorski projekat i sprovesti konzervatoske mjere. Ovim sredstvima bie
obezbijeen neophodni materijal za sprovoenje konzervatorskih mjera.

6. Naziv aktivnosti: Ikona Bogorodice Filermose izrada konzervatorskog projekta
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodni muzej Crne Gore
Potrebna sredstva: 2.000,00
Obrazloenje: Na ikoni Bogorodice Filermose, koja e uva i prezentuje u Narodnom
muzeju Crne Gore, neophodno je sprovesti konzervatorska istraivanja i utvrditi stanje
ikone, na osnovu ega e se uraditi konzervatorski projekat

7. Naziv aktivnosti: Sprovoenje konzervatorskih mjera na Zbirci Montenegrina,
Zbirci Stare knjige i Rukopisne zbirke CNB ure Crnojevi
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 2.000,00
Obrazloenje: Imajui u vidu loe stanje i znaaj Zbirke Montenegrina, Zbirke Stare
knjige i Rukopisne zbirke, koje se uvaju u CNB ure Crnojevi, a u cilju njihove zatite,
ouvanja i valorizacije, neophodno je uraditi konzervatoski projekat i sprovesti
konzervatorske mjere.

8. Naziv aktivnosti: Izrada konih poveza za konzervirane i restaurirane knjiga iz
Zbirke stare i rijetke knjige (300 primjeraka)
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 15.000,00
Obrazloenje: U cilju zatite, ouvanja i valorizacije neophodno je sprovesti cjelovite
konzervatorske mjere na Zbirci starih i rijetkih knjiga, koje se uvaju u CNB ure
Crnojevi, i izraditi kone poveze za 300 pimjeraka.

9. Naziv aktivnosti: Konzervacija i restauracija plakata, starih knjiga i poveza (oko
100 primjeraka)
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
343
19

Realizator: CNB ure Crnojevi
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 3.500,00
Obrazloenje: U cilju zatite, ouvanja i valorizacije, oko 100 primjeraka plakata, starih
knjiga i poveza, koji se uvaju u CNB ure Crnojevi, neophodno je izraditi
konzervatorski projekat i sprovesti konzervatorske mjere.

10. Naziv aktivnosti: Fond stare i rijetke knjige sprovoenje konzervatorskih mjera
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Centar za kulturu Bar - Narodna biblioteka i itaonica "Ivo Vukovi"
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 2.000,00
Obrazloenje: U cilju ouvanja ovog segmenta kulturne batine, neophodna je izrada
konzervatorskog projekta, na osnovu kojeg e se sprovesti adekvatne konzervatorske
mjere.

11. Naziv aktivnosti: Kozervacija 33 muzejska predmeta JU Zaviajni muzej Niki
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Niki
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 3.000,00
Obrazloenje: Muzej u Nikiu je kao poklon od porodice Drakovi dobio 33 znaajna
muzejska predmeta, a na osnovu ugovora o poklonu u obavezi je da ih konzervira. Kako su
predmeti u loem stanju, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti
konzervatorske mjere.

12. Naziv aktivnosti: Konzervacija muzejskih predmeta etnografske zbirke JU Muzeji i
galerije Podgorice
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 600.00
Obrazloenje: Imajui u vidu loe stanje i znaaj muzejskih predmeta, etnografske zbirke
JU muzeji i glarije Podgorice, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti
konzervatorske mjere. Ovim sredstvima bie obezbijeen neophodni materijal za
sprovoenje konzervatorskih mjera.

13. Naziv aktivnosti: Konzervacija muzejskih predmeta Istorijske zbirke JU Muzeji i
galerije Podgorice
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 400,00
Obrazloenje: Imajui u vidu loe stanje i znaaj muzejskih predmeta, istorijske zbirke JU
Muzeji i glarije Podgorice, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti
344
20

konzervatorske mjere. Ovim sredstvima bie obezbijeen neophodni materijal za
sprovoenje konzervatorskih mjera

14. Naziv aktivnosti: Sprovoenje preventivnih mjera zatite na muzejskim
predmetima stalne postavke JU Muzeji i galerije Podgorice
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 300,00
Obrazloenje: Radi odravanja muzejskih predmeta stalne postavke JU Muzeji i galerije
Podgorice, neophodno je sprovesti preventivne mjere zatite.

15. Naziv aktivnosti: Sprovoenje konzervatorskih mjera na knjigama i ukorienim
asopisima publikovanim prije 1900. godine
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Kulturni centar Bar - Narodna biblioteka i itaonica "Ivo Vukovi"
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 2.000,00
Obrazloenje: Imajui u vidu loe stanje i znaaj knjiga i ukorienih asopisa publikovanih
prije 1900. godine, a koji su smjeteni u Kulturnom centru Bar - Narodna biblioteka i
itaonica "Ivo Vukovi", neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti
konzervatorske mjere.

16. Naziv aktivnosti: Sprovoenje konzervatorskih mjera na muzejskom materijalu JU
Zaviajni muzej Roaje
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Roaje
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 1.500,00
Obrazloenje: Imajui u vidu loe stanje i znaaj muzejskog materijala Muzeja u Roajama,
neophodno je uraditi konzervatorski projekat na osnovu kojeg e se sprovesti konzervacija
predmeta.

17. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta muzejskog fonda Polimskog
muzeja
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Polimski muzej
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 3.000,00
Obrazloenje: Bogati muzejski fond koji uva Polimski muzej, znaajan je segment
crnogorske kulturne batine. U cilju njegove zatite i ouvanja, neophodno je uraditi
konzervatorski projekat, muzejskog fonda Polimskog muzeja.

18. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta zbirke Miroslava tumbergera -
Baoi.
345
21

Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzej i Galerija Herceg-Novi
Subjekt saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 1.000,00
Obrazloenje: Cijenei znaaj i stanje u kojem se nalaze zbirke Miroslava tumbergera,,
neophodno je izraditi konzervatorski projekat, na osnovu kojeg e se sprovesti
konzervatoske mjere.

19. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta cjelokupnog fonda JU Muzej i
Galerija Herceg-Novi.
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzej i Galerija Herceg-Novi
Subjekt saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 2.000,00
Obrazloenje: Bogati muzejski fond koji uva JU Muzej i Galerija Herceg-Novi, znaajan je
segment crnogorske kulturne batine. U cilju njegove zatite i ouvanja, neophodno je
uraditi konzervatorski projekat muzejskog fonda JU Muzej i Galerija Herceg-Novi.

20. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih
mjera na Istorijsko- umjetnikoj zbirci OJU Muzeji Kotor
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: OJU Muzeji Kotor
Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 4.900,00
Obrazloenje: Bogati muzejski fond koji se uva u Istorijsko- umjetnikoj zbirci OJU
Muzeji Kotor, znaajan je segment crnogorske kulturne batine. U cilju njegove zatite i
ouvanja, neophodno je uraditi konzervatorski projekat i sprovesti konzervatorske mjere
na dijelu zbirke, i to: portreti iz 19. vijeka kapetana Joza uriia i Tomislava Brajkovia,
slika M. Martinovi sa ruskim boljarima, pet slika sa prikazima pomorskih bitaka iz legata
porodice Viskovi i osam diploma na perganentu i papiru (17-19. vijek).

21. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih
mjera na pomorskoj zbirci OJU Muzeji Kotor
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: OJU Muzeji Kotor
Subjekt saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 1.500,00
Obrazloenje: Bogati muzejski fond koji se uva u pomorskoj zbirci OJU Muzeji Kotor,
znaajan je segment kulturne batine. U cilju njegove zatite i ouvanja, neophodno je
uraditi konzervatorski projekat i sprovesti konzervatorske mjere na 30 predmeta, i to pet
jedrenjaka, kao i dijela koji se odnosi na brodsku opremu.

22. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih
mjera na Arheolokoj zbici JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve
346
22

Subjekt saradnje: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 3.000,00
Obrazloenje: Od izuzetne vanosti je sauvati Arheoloku zbirku JU Muzeji, galerija i
biblioteka Budve. Zbirka rimskog novca i Zbirka kamene plastike sa ranohrianske
bazilike) veoma je znaajan segment arheoloke zbirke. Izradom konzervatorskog projekta
na osnovu kojeg e se sprovesti konzervatorske mjere vaan je korak za ouvanje zbirki.

23. Naziv aktivnosti: Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih
mjera dvije slike na platnu autora pira Bocaria
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve
Subjekt saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 1.000,00
Obrazloenje: Posebne umjetnike vrijednosti slikara pira Bocaria, koji je iza sebe
ostavio veliki broj prepoznatljivih umjetnikih djela treba sauvati od daljeg propadanja.
Shodno tome, na osnovu izvrenih analiza, sprovee se odgovarajue konzervatorske
mjere


24. Naziv aktivnosti: Konzervacija originalnih Izdanja Stefana M. Ljubise (sedam
svesaka)
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve
Subjekt saradnje:Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 1.000,00
Obrazloenje: Za potrebe ouvanja originalnih djela Stefana M. Ljubise (7 svesaka izmeu
kojih i Ljubiin govor, Zivotopis, Jedan listak u spomen S. M. Ljubise - autor T. S. Vilovski)
neophodno je uraditi konzervatorski projekat I sprovesti odgovarajue konzervatoske
mjere


V EDUKACIJA, DOEDUKACIJA STRUNOG KADRA


Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, obuhvaeno je pet projekta koje e
sprovesti institucije za potrebe edukacije i doedukacije strunog kadra.

1. Naziv aktivnosti: Doedukacija postojeeg strunog kadra u Narodnom Muzeju Crne
Gore
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodni muzej Crne Gore
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Ova aktivnost podrazumijeva neophodnu doedukaciju postojeeg strunog
kadra u primjeni savremenih metoda u obavljanju poslova konzervatorske djelatnosti.

347
23

2. Naziv aktivnosti: Doedukacija postojeeg strunog kadra u CNB ure Crnojevi
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: U cilju razvoja biblioteke djelatnosti i stvaranja kadrova koji mogu
odgovoriti najsloenijim poslovima koji se temelje na principima i primjeni evropskih
standarda, neophodna je stalna doedukacija postojeeg kadra, kroz uee na seminarima,
specijalistikim kursevima, ljetnjim kolama-radionicama i razmjeni strunjaka.

3. Naziv aktivnosti: Obrada arhivske grae na italijanskom i engleskom jeziku
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Dravni arhiv Crne Gore
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Kako Dravni arhiv Crne Gore posjeduje ogromnu koliinu arhivske grae,
koja je pisana prvenstveno na italijanskom i engleskom jeziku a radi njene kompletne
obrade, neophodno je angaovati struno lice, koje e za potrebe Dravnog arhiva Crne
Gore izvriti obradu ove znaajne arhivske grae.

4. Naziv aktivnosti: Obuka kadrova za podvodna istraivanja
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore
Potrebna sredstva: 10.000,00
Obrazloenje: Zbog nedostatka kadrova koji mogu da vre poslove istraivanja, zatite i
ouvanja podvodne kulturne batine u teritorijalnim vodama Crne Gore, a imajui u vidu
da je Crna Gora 2008 godine ratifikovala UNESCO Konvenciju o zatiti podvodne kulturne
batine, neophodno je obuiti arheologe za vrenje ovih poslova.

5. Naziv aktivnosti: Doedukacija strunog kadra u Narodnoj biblioteci i itaonici "Ivo
Vukovi" u Baru
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodna biblioteka i itaonica "Ivo Vukovi", Bar
Potrebna sredstva: 3.000,00
Obrazloenje: U cilju razvoja biblioteke djelatnosti, kako ulanivanja i koritenja
savremenih nacionalnih i meunarodnih sistema katalogizacije, tako i digitalizacije
bibliotekih fondova, neophodna je doedukacija postojeeg strunog kadara biblioteke, za
poslove kompjuterizacije svih segmenata bibliotekog poslovanja.

6. Naziv aktivnosti: Doedukacija postojeeg kadra JU Zaviajnog muzeja Roaje
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Roaje
Potrebna sredstva: 1.500,00
Obrazloenje: U cilju razvoja muzejske djlatnosti i primjene savremenih standarda,
neophodno je sprovesti deoedukaciju za muzejskog pedagoga, dokumentaristu i muzejskog
tehniara
348
24



VI POPULARIZACIJA I PREZENTACIJA KULTURNE BATINE

Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, obuhvaen je 21 projekat u okviru
kojih e se organizovati nacionalne i meunarodne manifestacije, prirediti i izdati
publikacije, odrati okrugli stolovi, prirediti izlobe i sl.

1. Naziv aktivnosti: Organizovanje meunarodne manifestacije Dani evropske
batine
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Ministarstvo kulture
Potrebna sredstva: 8.000,00
Obrazloenje: Meunarodna manifestacija Dani evropske batine svake godine se
odrava u septembru mjesecu, u svim zemljama lanicama Savjeta Evrope, i ima za cilj
valorizaciju i promociju kulturne batine meu zemljama lanicama. U okviru odravanja
ove manifestacije u 2012. godini, prezentovat e se srednjovjekovne nekropole steaka,
koje se nalaze na teritoriji Crne Gore, Republike Hrvatske, Republike Srbije i Bosne i
Hercegovine i dio su zajednikog meudravnog Projekta Nominacija Steaka za UNESCO
listu svjetske batine.

2. Naziv aktivnosti: Organizovanje manifestacije No Muzeja
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Muzeji u Crnoj Gori
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Manifestacija No muzeja se svake godine odrava u svim zemljama
lanicama Savjeta Evrope i ima za cilj valorizaciju, promociju i dostupnost pokretne
kulturne batine, iroj javnosti.

3. Naziv aktivnosti: Publikovanje Stauta srednjevjekovnog grada Kotora
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Dravni arhiv Crne Gore
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Statut srednjevjekovnog grada Kotora je nastajao u periodu od 1301. do
1420. godine, a tampan je u Veneciji 1612, godine. U okviru ovog projekta, koji se sprovodi
ve jednu deceniju, uraeno je fototipsko izdanje originalnog Statuta, njegov prevod, kao
druga knjiga, i elektronski format originala i prevoda. Ovim sredstvima se finansijski
participira publikovanje Statuta.

4. Naziv aktivnosti: Organizovanje okruglog stola na temu: "Klasina ili elektronska
knjiga:za i protiv"
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodna biblioteka i itaonica "Ivo Vukovi", Bar
349
25

Potrebna sredstva: 2.000,00
Obrazloenje: Radi boljeg i sistematinijeg pristupa rjeavanju savremenog problema
digitalizacije knjiga sa kojim se susrijeu biblioteke itom svijeta, neophodno je
organizovati okrugli sto na temu: "Klasina ili elektronska knjiga: za i protiv" sa
meunarodnog aspekta. Ovaj okrugli sto nee rijeiti ovaj problem, ali e se kroz razmijenu
miljenja na lokalnom i meunarodnom nivou sagledati, koje su to potrebe korisnika
biblioteka.

5. Naziv aktivnosti: Izlobe Narodni vez Bijelog Polja
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Bijelo Polje
Potrebna sredstva: 3.000.00
Obrazloenje: Imajui u vidu znaaj etnografske zbirke, Zaviajnog muzeja Bijelo Polje,
neistraenost terena u smislu evidentiranja ovog dijela nematerijalne batine, kao i
postojanje zanatske radionice u Optini Bijelo Polje, pristupilo se organizovanju izlobe o
narodnom vezu. Sredstva odobrena Godinjim programom, odnose se na terenski rad
etnologa radi evidentiranja elementa, izradu dokumentacije sa terena, popis radionica i
pojedinaca, koji se bave ovom vjetinom, budueg otkupa za popunjavanje muzejskog
fonda i izradu projekta, koji e definisati poslove i sredstva za realizaciju navedene izlobe
sa katalogom.

6. Naziv aktivnosti: Tematske izlobe Porodica Brajkovi iz Perasta, Ribarstvo
Mula, Pranja i Perasta, Poljoprivredne alatke iz Grblja i Svijet mora Boke
Kotorske
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: OJU Muzeji Kotor
Potrebna sredstva: 2.000.00
Obrazloenje: Cijenei znaaj ovih tematskih izlobi za prezentaciju i popularizaciju ovog
segmenta kulturne batine, podrana je njihova realizacija.

7. Naziv aktivnosti: Skeniranje i digitalizacija 5.000 stranica znaajnih publikacija iz
kulturne istorije Crne Gore
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Potrebna sredstva: 7.500,00
Obrazloenje: U cilju zatite i ouvanja, kao i lake dostupnosti korisnicima znaajnih
publikacija, na ijim je stranicama ispisana kulturna istorija Crne Gore, neophodno je
skenirati i digitalizovati 5.000 stranica.

8. Naziv aktivnosti: Izloba Stara i rijetka knjiga u fondovima CNB
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Potrebna sredstva: 3.000,00
350
26

Obrazloenje: Izlobom Zbirke Stara i rijetka knjiga u fondovima CNB javnosti e se
prezentovati, bogatstvo i raznolikost jednog od najvrjednijih segmenata crnogorske
pokretne kulturne batine.

9. Naziv aktivnosti: Prevod i objavljivanje prirunika i meunarodnih smjernica za
digitalizaciju biblioteke grae
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Potrebna sredstva: 8.000,00
Obrazloenje: Razvoj biblioteke djelatnosti i obezbjeivanje lake dostupnosti i
pretraivanja bibliotekih jedinica, od strane korisnika, zahtijeva da biblioteka graa bude
dostupna u digitalnom formatu. Shodno tome, ustanovljeni su savremeni mnogobrojni
standardi, koji olakavaju obradu i dostupnost biblioteke grae, pa je neophodno izdati
prirunik, koji tretira ovu problematiku, kroz primjenu jedinstvenih standarda.

10. Naziv aktivnosti Objavljivanje fototipskih izdanja Triod posni iz 1561 (paleotip),
Dravni kalendar za 1907 (prvi dravni kalendar), Trebnik iz 1837.godine, Zakon o
narodnijem kolama iz 1907. godine
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Potrebna sredstva: 10.000,00
Obrazloenje: Uvaavajui znaaj izdanja, Triod posni iz 1561 (paleotip), Dravni kalendar
za 1907 (prvi dravni kalendar), Trebnik iz 1837.godine, Zakon o narodnijem kolama iz
1907. godine, a radi valorizacije i prezentacije ovih vrijednih izdanja, ocijenjeno je
neophodnim objavljivanje fototipskih izdanja.

11. Naziv aktivnosti: Izloba Izbor iz orune zbirke Zaviajnog muzeja Niki u
nekom od crnogorskih muzeja (Narodnom muzeju)
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Niki
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Oruna zbirka Zaviajnog muzeja, sastoji se od preko 100 predmeta
hladnog i vatrenog oruja, koji su istovremeno proizvod nekadanjih starih zanatlija, sa
teritorije Otomanskog carstva i poznatih evropskih radionica oruja. Veliki dio zbirke ine
predmeti izvanredne umjetnike izrade. Odreeni broj, pripadao je poznatim istorijskim
linostima. Zbirka po svom sadraju prevazilazi lokalni znaaj. Cilj izlaganja bie njeno
predstavljanje najiroj javnosti.

12. Naziv aktivnosti: Izrada karte nepokretnih kulturnih dobara Optine Roaje
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Subjekti saradnje: JU Zaviajni muzej Roaje
Potrebna sredstva: 4.000,00
Obrazloenje: Izrada karte nepokretnih kulturnih dobara Optine Roaje, podrazumijeva
tehniko snimanje svih potencijalnih nepokretnih kulturnih dobara sa arheolokim
351
27

lokalitetima. Na taj nain bie na jednom mjestu prezentovana sva kulturna dobra, na
teritoriji Optine Roaje. Cilj izrade navedene karte je prezentacija i popularizacija
kulturnih dobara, Optine Roaje i prevashodno e sluiti u edukativne i turistike svrhe.

13. Naziv aktivnosti: Izloba Od talasa mora do vrhova planina.
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Prirodnjaki muzej Crne Gore
Potrebna sredstva: 3.500,00
Obrazloenje: Izloba prirodnjakog materijala Od talasa mora do vrhova planina u
2011. godini prezentovana je u Kotoru i od ire javnosti ocijenjena kao jako znaajnom,
posebno u edukativnom smislu, pa je ocijenjeno da je ovu izlobu potrebno prezentovati
na cijeloj teritoriji Crne Gore, a u 2012 planirana je prezentacija za optine na sjeveru Crne
Gore.

14. Naziv aktivnosti: Pokretanje Godinjaka Polimskog muzeja
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Polimski muzej
Potrebna sredstva: 8.000,00
Obrazloenje: Pokretanje objavljivanja strunog asopisa, jednom godinje, ima za cilj
valorizaciju, prezentaciju i popularizaciju rezultata arheolokih i konzervatorskih
istraivanja, sa podruja Polimlja, kao i prezenaciju muzejskih zbirki Polimskog muzeja.

15. Naziv aktivnosti: Organizovanje izlobe Stara Podgorica u crteima i slikama
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice
Potrebna sredstva: 250,00
Obrazloenje: Organizovanjem ove tematke izlobe, iroj javnosti bie prezentovana stara
Podgorica, viena okom umjetnika i stvaraoca.

16. Naziv aktivnosti: Organizovanje izlobe Pojasevi iz Etnografske zbirke
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice
Potrebna sredstva: 2.200,00
Obrazloenje: Organizacijom ove tematske izlobe, bie prezentovani i uinjeni
dostupnim iroj javnosti, muzejski predmeti kao tvorevine starih zanata, koji ine sastavni
dio bogate etnografske zbirke, JU Muzeji i galerije Podgorice.

17. Naziv aktivnosti: Priprema i tampa knjige Izreke i poslovice iz Crne Gore
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzeji i galerije Podgorice
Potrebna sredstva: 4.800,00
Obrazloenje: Izreke i poslovice na teritoriji Crne Gore su nematerijalna kulturna batina,
koja se prenosi sa generacije na generaciju. Zbog bojazni od gubitka ovog vrijednog dijela
kulturne batine Crne Gore, ovom publikacijom se osigurava njihovo trajno uvanje.

352
28

18. Naziv aktivnosti: Izrada web site JU Zaviajnog muzeja Roaje
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Roaje
Potrebna sredstva: 630,00
Obrazloenje: Ova aktivnost obuhvata izradu viejezinog Web site ustanove, sa
korporativnim dizajnom, u cilju predstavljanja kulture i tradicije ovoga kraja iroj javnosti.

19. Naziv aktivnosti: Izdavanje Vodia kroz Zaviajni muzej Roaje
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Roaje
Potrebna sredstva: 1.000,00
Obrazloenje: Objavljivanjem Vodia kroz Zaviajni muzej Roaje, prezentovae se bogati
muzejski fond, koji se uva u Zaviajnom muzeju i na taj nain e se obezbijediti njegova
adekvatna prezentacija iroj javnosti.

20. Naziv aktivnosti: Izdavanje asopisa u DAISY formatu
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Biblioteka za slijepe
Potrebna sredstva: 2.500,00
Obrazloenje: Ovim asopisom obezbijedie se dostupnost informacija iz oblasti
umjetnosti i kuture slabovidim osobama

21. Naziv aktivnosti: Izrada fototipskog izdanja i prenos na elektronski medij knjige
ura Bokovia "Stari Bar", Beograd, 1962.god.
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodna biblioteka i itaonica "Ivo Vukovi", Bar
Potrebna sredstva: 2,500.00
Obrazloenje: Publikovanje fototipskog izdanja i prenos na elektronski medij knjige
ura Bokovia "Stari Bar", Beograd, 1962. godine, je jako znaajno iz razloga to su u
njoj sadrani rezultati do tada sprovedenih arheolokih istraivanja Starog grada Bara, sa
grafikom prikazima i fotografijama i rezultatima istraivanja.


VII OTKUP MUZEJSKIH PREDMETA, KNJIGA, FILMSKE GRAE ZA POPUNJAVANJE
KINOTEKOG FONDA I MUZEJSKIH I BIBLIOTEKIH ZBIRKI


Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, obuhvaeno je pet projekata u
okviru kojih e se vriti popunjavanje i obogaivanje fondova pokretnim kulturnim dobrima.

1. Naziv aktivnosti: Otkup predmeta za popunjavanje muzejskih zbirki Narodnog
muzeja Crne Gore
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodni muzej Crne Gore
Potrebna sredstva: 30.000,00
353
29

Obrazloenje: Za potrebe popunjavanja muzejskih zbirki Istorisjkog muzeja, Narodnog
muzeja Crne Gore, neophodno je otkupiti predmete, kojima e se upotpuniti, stalna
muzejska postavka.

2. Naziv aktivnosti: Otkup knjiga za popunjavanje zbirki CNB ure Crnojevi
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: CNB ure Crnojevi
Potrebna sredstva: 10.000,00
Obrazloenje: Kako su Zbirka Montenegrina i Zbirka stare i rijetke knjige, pokretna
kulturna dobra od izuzetnog znaaja, radi njihovog kompletiranja, neophodno je otkupiti
odreeni broj, nedostajuih naslova.

3. Naziv aktivnosti: Otkup, prikupljanje i zatita za popunjavanje filmskog fonda
Crnogorske kinoteke
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Crnogorska kinoteka
Potrebna sredstva: 50.000,00
Obrazloenje: Za potrebe popunjavanja filmskog fonda Crnogorske kinoteke, njegove
zatite, valorizacije, prezentacije i popularizacije, neophodno je prikupiti filmove koji se
nalaze kod raznih subjekata u zemlji i inostranstvu.

4. Naziv aktivnosti: Otkup muzejskih predmeta na teritoriji Optine Niki
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Niki
Potrebna sredstva: 5.000,00
Obrazloenje: Terenskim obilskom okolnih sela Nikia u posjedu se informacija o
postojanju znaajnog materijala koji je neophodno otkupiti od raznih subjekata, kako ne bi
bili nepovratno izgubljeni. To se naroito odnosi na predmete koji su proizvod
tradicionalnih zanata sa tih prostora.

5. Naziv aktivnosti: Otkup muzejskih predmeta na teritoriju Optine Herceg Novi.
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Muzej i Galerija Herceg-Novi
Potrebna sredstva: 3.000.00
Obrazloenje: Za potrebe popunjavanja muzejskih zbirki JU Muzej i Galerija Herceg-Novi,
neophodno je otkupiti predmete, kojima e se upotpuniti, stalna muzejska postavka.


VIII TEHIKO-TEHNOLOKO OSAVREMENJAVANJE


Programom zatite i ouvanja za 2012. godinu, planirana su etiri projekta u okviru
kojih e se, odgovorajuom opremom poboljati uslovi za zatitu, ouvanje i prezentaciju
kulturnih dobara.

354
30

1. Naziv aktivnosti: Oprema za transport i prezentaciju muzejskih predmeta
Prirodnjakog muzeja Crne Gore
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Prirodnjaki muzej Crne Gore
Potrebna sredstva: 1.500.00
Obrazloenje: Zbog specifinosti muzejskih predmeta i materijala, prirodnjakog
karaktera, u cilju njegove zatite prilikom transporta kao i adekvatne prezentacije i
valorizacije, neophodno je esto organizovanje pokretnih izlobi, a samim tim i
obezbjeivanje opreme za transport i prezentaciju muzejskih predmeta, prirodnjakog
karaktera

2. Naziv aktivnosti: Kreiranje softvera za obradu muzejskih predmeta i umreavanje
sa centralnim sistemom Narodnog muzeja Crne Gore
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Roaje
Potrebna sredstva: 1.000,00
Obrazloenje: U skladu sa Zakonom o muzejskoj djelatnosti, potrebno je da se svi muzeji
poveu sa informacionim centrom njihovog matinog muzeja u cilju lake obrade podataka
i komunikacije sa matinom ustanovom.

3. Naziv aktivnosti: Osavremenjavanje dokumentacionog centra Zaviajnog muzeja
Roaje
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: JU Zaviajni muzej Roaje
Potrebna sredstva: 2.000,00
Obrazloenje: Dokumentacija kao vaan segment u vrenju poslova muzejske djelatnosti
zahtijeva primjenu odreenih standarda. U tom cilju neophodno je obezbijediti nove
dokumentacione knjige i tehniku opremu za izradu foto-dokumentacije, radi savremenog
naina obrade dokumentacionih podataka.

4. Naziv aktivnosti: Obezbjeivanje uslova za rad knjigoveznice Narodna biblioteka i
itaonica "Ivo Vukovi", Bar
Nosilac posla: Ministarstvo kulture
Realizator: Narodna biblioteka i itaonica "Ivo Vukovi", Bar
Potrebna sredstva: 3.000,00
Obrazloenje: Obnavljanje knjigoveznice, koja je ve nekoliko godina van funkcije,
obezbijedie se uslovi za zatitu i ouvanje biblioteke grae.








355
31

IX REZIME


Uvaavajui injenicu da je stanje kulturnih dobara loe, kao i da brojna materijalna
i nematerijalna dobra nijesu istraena, valorizovana i stavljena pod reim zatite,
donoenje prvogodinjeg Programa zatite i ouvanja kulturnih dobara, kroz realizaciju 75
projekta moe se smatrati prekretnicom u nainu finansiranja zatite i ouvanja kulturnih
dobara, jer je konceptom, u odnosu na raspoloiva sredstva, sveobouhvatnim tretiranjem
kulturnih dobara na teritoriji cijele drave, irenjem saznanja o znaaju i vrijednosti
kulturnih dobara, bez obzira da li su od meunarodnog, nacionalnog ili lokalnog znaaja,
Program obezbijedio mogunost da kulturna dobra, shodno svojoj namjeni, slue za
zadovoljavanje kulturnih, naunih i edukativnih potreba pojedinca i drutva.

356
32

X TABELA PREGLED AKTIVNOSTI PO OPTINAMA


OPTINA NAZIV PROJEKTA
FINAN.
SREDSTVA
Andrijevica
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Bar
Putevi kontinuiteta Manastir Preista krajnska 14.050,00
Podvodna arheoloka istraivanja u teritorijalnim vodama Optine Bar 5.000,00
Izrada Menadment plana Starog grada Bara 27.000,00
Nastavak sistematskog istraivanja Starog grada Bara 7.650,00
Arheoloko istraivanje kiklopskih zidova na brdu Volujica 2.700,00
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Izrada elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nematerijalnih dobara (kult kneza
Vladimira)
1.000,00
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Ulazni Portal dvora Balia u Godinju izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje
konzervatorskih mjera
9.000,00
Konzervacija arheolokih nalaza koja se uvaju u Zaviajnom muzeju Bar 5. 000,00
Konzervacija ivopisa u Starom gradu Baru 7. 000.00
Konzervacija Veljih vrata, glavnog portala u Starom gradu Baru 1.500,00
Fond stare i rijetke knjige sprovoenje konzervatorskih mjera 2.000,00
Sprovoenje konzervatorskih mjera na knjigama i ukorienim asopisima publikovanim
prije 1900. godine
2.000,00
Organizovanje okruglog stola na temu: "Klasina ili elektronska knjiga: za i protiv" 2.000,00
357
33

Izrada fototipskog izdanja i prenos na elektronski medij knjige ura Bokovia "Stari
Bar", Beograd, 1962.god.
2,500.00
Obezbjeivanje uslova za rad knjigoveznice Narodna biblioteka i itaonica "Ivo
Vukovi", Bar
3.000,00
Doedukacija strunog kadra u Narodnoj biblioteci i itaonici "Ivo Vukovi" u Baru 3.000,00
Berane
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Izrada konzervatorskog projekta muzejskog fonda Polimskog muzeja 3.000,00
Pokretanje Godinjaka Polimskog muzeja 8.000,00
Bijelo Polje
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Izlobe Narodni vez Bijelog Polja 3.000.00
Izloba Od talasa mora do vrhova planina. 3.500,00
Budva
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih mjera na Arheolokoj
zbici JU Muzeji, galerija i biblioteka Budve
3.000,00
Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih mjera na dvije slike na
platnu autora pira Bocaria
1.000,00
Konzervacija originalnih Izdanja Stefana M. Ljubise (sedam svesaka) 1.000,00
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Cetinje
Sakupljanje i obrada dokumentacije o pokretnim kulturnim dobrima koja su smjetena
u Narodnom muzeju Crne Gore
1.000.00
Ikona Bogorodice Filermose izrada konzervatorskog projekta 2.000,00
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Sprovoenje konzervatorskih mjera na Zbirci Montenegrina, Zbirci Stare knjige i 2.000,00
358
34

Rukopisne zbirke CNB ure Crnojevi
Izrada konih poveza za konzervirane i restaurirane knjiga iz Zbirke stare i rijetke
knjige (300 primjeraka)
15.000,00
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Konzervacija i restauracija plakata, starih knjiga i poveza (oko 100 primjeraka) 3.500,00
Doedukacija postojeeg strunog kadra u Narodnom Muzeju Crne Gore 5.000,00
Doedukacija postojeeg strunog kadra u CNB ure Crnojevi 5.000,00
Obrada arhivske grae na italijanskom i engleskom jeziku 5.000,00
Skeniranje i digitalizacija 5.000 stranica znaajnih publikacija iz kulturne istorije Crne
Gore
7.500,00
Izloba Stara i rijetka knjiga u fondovima CNB 3.000,00
Prevod i objavljivanje prirunika i meunarodnih smjernica za digitalizaciju biblioteke
grae
8.000,00

Objavljivanje fototipskih izdanja Triod posni iz 1561 (paleotip), Dravni kalendar za
1907 (prvi dravni kalendar), Trebnik iz 1837.godine, Zakon o narodnijem kolama iz
1907. godine
10.000,00
Otkup predmeta za popunjavanje muzejskih zbirki Narodnog muzeja Crne Gore 30.000,00
Otkup knjiga za popunjavanje zbirki CNB ure Crnojevi 10.000,00
Danilovgrad
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Herceg Novi
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti fondova gradske biblioteke i
itaonice u Herceg Novom
3.000,00
Izrada konzervatorskog projekta zbirke Miroslava tumbergera - Baoi 1.000,00
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Izrada konzervatorskog projekta cjelokupnog fonda JU Muzej i Galerija Herceg-Novi. 2.000,00
359
35

Otkup muzejskih predmeta na teritoriji Optine Herceg Novi 3.000.00
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Kolain
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Kotor
Arheoloka istraivanja u Risnu 5.000,00
Izrada studija zatite kulturnih dobara za potrebe izrade PUP-a Kotor 10.000,00
Izrada elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nematerijalnih dobara (Bokeka
mornarica, Dobrotska ipka, Bokeka no i Fainada)
4.000,00
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih mjera na Istorijsko-
umjetnikoj zbirci OJU Muzeji Kotor
4.900,00
Izrada konzervatorskog projekta i sprovoenje konzervatorskih mjera na pomorskoj
zbirci OJU Muzeji Kotor
1.500,00
Tematske izlobe Porodica Brajkovi iz Perasta, Ribarstvo Mula, Pranja i Perasta,
Poljoprivredne alatke iz Grblja i Svijet mora Boke Kotorske
2.000.00
Publikovanje Stauta srednjevjekovnog grada Kotora 5.000,00
Mojkovac
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Niki
Putevi kontinuiteta istraivanje Crvene Stijene 10.000,00
Putevi kontinuiteta istraivanje tumula 40.310,00
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Izloba Izbor iz orune zbirke Zaviajnog muzeja Niki u nekom od crnogorskih
muzeja
5.000,00
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
360
36

Kozervacija 33 muzejska predmeta JU Zaviajni muzej Niki 3.000,00
Otkup muzejskih predmeta na teritoriji Optine Niki 5.000,00
Plav
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Pljevlja
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Pluine
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Izrada Menadment plana tri nominovane nekropole Steaka za Listu svjetske batine
(jedna nekropola iz Optina Pluine Grko groblje epan Polje)
***
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Podgorica
Putevi kontinuiteta istraivanje sjeverne nekropole antike Duklje 15.500,00
Istraivanje rano bronzanog doba Malesije 5.000,00
Izrada elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nematerijalnih dobara (izrada
unova)
1.000,00
Konzervacija arheolokih nalaza sa arheolokog lokaliteta Duklja 700,00
Konzervacija muzejskih predmeta etnografske zbirke JU Muzeji i galerije Podgorice 600.00
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine **
Konzervacija muzejskih predmeta Istorijske zbirke JU Muzeji i galerije Podgorice 400,00
Sprovoenje preventivnih mjera zatite na muzejskim predmetima stalne postavke JU
Muzeji i galerije Podgorice
300,00
Organizovanje izlobe Stara Podgorica u crteima i slikama 250,00
Organizovanje izlobe Pojasevi iz Etnografske zbirke 2.200,00
Priprema i tampa knjige Izreke i poslovice iz Crne Gore 4.800,00
361
37

Izdavanje asopisa u DAISY formatu 2.500,00
Otkup, prikupljanje i zatita za popunjavanje filmskog fonda Crnogorske kinoteke 50.000,00
Oprema za transport i prezentaciju muzejskih predmeta Prirodnjakog muzeja Crne
Gore
1.500.00
Roaje
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Sprovoenje konzervatorskih mjera na muzejskom materijalu JU Zaviajni muzej Roaje 1.500,00
Doedukacija postojeeg kadra JU Zaviajnog muzeja Roaje 1.500,00
Izrada web site JU Zaviajnog muzeja Roaje 630,00
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine *
Izrada karte nepokretnih kulturnih dobara Optine Roaje 4.000,00
Izdavanje Vodia kroz Zaviajni muzej Roaje 1.000,00
Kreiranje softvera za obradu muzejskih predmeta i umreavanje sa centralnim
sistemom Narodnog muzeja Crne Gor
1.000,00
Osavremenjavanje dokumentacionog centra Zaviajnog muzeja Roaje 2.000,00
Tivat
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine *
Ulcinj
Putevi kontinuiteta istraivanje Srednjevjekovnog grada Svaa 42.400,00
Izrada Elaborata o utvrivanju kulturne vrijednosti nepokretnih dobara *
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine *
avnik
Evidentiranje nematerijalne kulturne batine *
Izrada elaborata kulturnih vrijednosti nepokretnih dobara *
abljak
Izrada Menadment plana tri nominovane nekropole Steaka za Listu svjetske batine
(dvije nekropole iz Otine abljak Grko goblje Novakovii i ugia Bare Novakovii)
**
Organizovanje meunarodne manifestacije Dani evropske batine 8.000,00 **
362
38

Evidentiranje nematerijalne kulturne batine 65.000,00 *
Izrada elaborata kulturnih vrijednosti nepokretnih dobara 30.000,00 *
Obuka kadrova za podvodna istraivanja - Projekat se odnosi na optinu iz koje je polaznik obuke 10.000,00
Organizovanje manifestacije No Muzeja Projekat se odnosi na optine koje realizuju manifestaciju 5.000,00
Zatita arhitekture XX vijeka - Projekat se sprovodi u svim optinama na teritoriji Crne Gore 20.000,00
* Ukupna sredstva za realizaciju projekta na teritoriji Crne Gore - Izrada elaborata kulturnih vrijednosti
nepokretnih dobara
30.000,00
** Ukupna sredstva za realizaciju projekta na teritoriji Crne Gore - Evidentiranje nematerijalne kulturne
batine
65.000,00 ,
*** Ukupna sredstva za realizaciju projekta - Izrada Menadment plana tri nominovane nekropole
Steaka za Listu svjetske batine (dvije nekropole iz Otine abljak Grko goblje Novakovii i
ugia Bare Novakovii i jedne nekropole na teritoriji Optine Pluine Grko goblje, epan Polje)

10.000,00



363

You might also like