VELEUILITE U RIJECI PROMETNI ODJEL

BRADA MARJAN DAMJANOVI DALIBOR KVARANTA GORAN

GALILEO NAVIGACIJSKI SUSTAV

SEMINARSKI RAD

RIJEKA, 2010. VELEUILITE U RIJECI PROMETNI ODJEL

GALILEO NAVIGACIJSKI SUSTAV

SEMINARSKI RAD

Predmet: Tehnologija i organizacija cestovnog prometa Mentor: Dr.sc. Ivan Milo Studenti: Ime i prezime: Brada Marjan Broj indeksa: 2429013583/06 Smjer: Cestovni promet Ime i prezime: Kvaranta Goran Broj indeksa: 2429014848/06 Smjer: Cestovni promet Ime i prezime: Damjanovi Dalibor Broj indeksa: 2429013492/06 Smjer: Cestovni promet

Rijeka, sijeanj 2010

Sadraj
1. 1.1 . 1.2 . 1.3 . 1.4 . 1.5 . 2. 2.1 . 2.2 . 2.3 . 3. 3.1 . 3.2 . 4. 5. 5.1 . 6. ZAKLJUAK.. LITERATURA... POPIS SLIKA... PRINCIP RADA GALILEO NAVIGACIJSKOG SUSTAVA RAZLIKE IZMEU GALILEA I GPS-A.. Kombiniranje Galileo i GPS sustava Zemaljski segmenti. SEGMENTI.. Svemirski segmenti Koliko je toan Galileo?........................................................... Kome je namijenjen Galileo navigacijski sustav?................. OPENITO O GALILEO NAVIGACIJSKOM SUSTAVU Kako je Galileo zapoeo Struktura rada..... Znanstvene metode Svrha i ciljevi istraivanja.. Radna hipoteza... UVOD Problem i predmet istraivanja.....

1. UVOD 1.1. Problem i predmet istraivanja

U ovo moderno doba i u vrijeme Svjetske krize, elje za dokazivanjem nikad dosta. Usprkos tome to ve postoji nekolicina navigacijskih sustava, Europa je odluila pokrenuti veliki projekt te napraviti svoj navigacijski sustav pod imenom Galileo. elje i ideja je svakim danom sve vie, meutim novana situacija nije ba povoljna. S obzirom da je projekt trebao biti u punoj funkcionalnosti jo 2008. godine, a to se nije ostvarilo, Europska komisija je ubrizgala dodatnih 2,4 milijarde eura kako bi se do 2014. godine ostvario cilj. Zato tolika upornost i zanimacija za jo jedan dodatni navigacijski sustav, predmet je istraivanja ovog seminara. Satelitski navigacijski sustav Galileo europski je odgovor na ameriki sustav poznat pod oznakom GPS1. To je mrea satelita koja kontinuirano odailje kodirane informacije, s pomou kojih je omogueno precizno odreivanje poloaja na Zemlji. Problem istraivanja je nain na koji se koristi i funkcionira Galileo navigacijski sustav.

1.2. Radna hipoteza

Na temelju ranije navedenih problema i predmeta istraivanja proizlazi radna hipoteza: stalnim spoznajama o vanosti navigacijskog sustava u razliitim granama prometa i relevantnim injenicama i znaajkama, te o njegovim nedostacima, Europska komisija dola je do zakljuka da je jedino pravo rjeenje razviti svoj sustav koji e biti precizniji, pouzdaniji i na kraju krajeva, u njihovom vlasnitvu

1.3. Svrha i ciljevi istraivanja

Svrha ovog istraivanja je utvrivanje korisnosti i vanosti Galilea u prometu, te kako minimizirati trokove i vrijeme prijevoza. Ujedno se trai i maksimizacija efikasnosti i dobiti. Da bi se rijeio problem istraivanja, dokazano postavljena hipoteza, ostvarili ciljevi i svrha istraivanja potrebno je znanstveno utemeljeno odgovoriti na ova pitanja: 1) to je ureaj za navigaciju i koja je njegova svrha? 2) Nain upotrebe Galileo navigacijskog sustava? 3) Zato Galileo kad ve imamo GPS i GLONASS?
1

Global Positioning System

1.4. Znanstvene metode

Od znanstvenih metoda, pri stvaranju ovog rada koritene su prvenstveno metode teorije sustava metode analize i sinteze. Od ostalih metoda u veoj ili manjoj mjeri koritene su i metode apstrakcije i konkretizacije, metoda klasifikacije, i metoda deskripcije, metoda promatranja i povijesna metoda. Ovaj rad je veim svojim dijelom teorijska analiza utemeljena na znanstvenim dostignuima.

1.5. Struktura rada

U prvom dijelu rada, UVODU, navodi se problem istraivanja i predmet istraivanja, hipoteza rada, svrha i ciljevi istraivanja, koritene znanstvene metode te struktura rada. Drugi dio rada s naslovom OPENITO O GALILEO NAVIGACIJSKOM SUSTAVU, opisuje ovaj sustav openito i navodi kome e biti namijenjen i koliko je toan. Tree poglavlje, SEGMENTI GALILEO NAVIGACIJSKOG SUSTAVA navodi vrste segmenata i opisuje svakog od njih. etvrti dio prikazuje PRINCIP RADA GALILEO NAVIGACIJSKOG SUSTAVA. U petom dijelu, RAZLIKE IZMEU GALILEA I GPS-A su navedene osnovne razlike izmeu dva navedena navigacijska sustava, meutim navedeno je i kako se ta dva sustava mogu zajedniki koristiti poto se nadopunjuju jedan na drugi. esti dio predstavlja ZAKLJUAK, u kojem su sintetizirana sva provedena istraivanja.

2. OPENITO O GALILEO

NAVIGACIJSKOM SUSTAVU

Galileo je prvi europski globalni navigacijski satelitski sustav. Cjelokupni sustav je projektiran za civilnu upotrebu i bit e pod civilnom kontrolom. Sustav e biti usklaen s dva ostala globalna navigacijska sustava, amerikim GPS-om i ruskim GLONASS-om. Korisnik e s istim prijamnikom moi koristiti signale bilo kojeg satelita iz bilo kojeg navigacijskog sustava.

2.1. Kako je Galileo zapoeo

Kao i u veini drugih stvari, Europska Unija nije bila uinkovita oko svog projekta globalnog satelitskog navigacijskog sustava. U prvoj fazi, 1999. godine, zdruene su snage nekoliko postojeih koncepata (Njemake, Francuske, Italije i Ujedinjenog Kraljevstva) te je stvoren jedinstveni inenjerski tim za razvoj sustava. Odmah je odlueno da je primarna zadaa sustava civilna i da mogunost

iskljuivanja treba ograniiti samo na iznimne uvjete. Takoer je odlueno da e sustav davati maksimalnu preciznost i za civilne i za vojne svrhe. Meutim, novca za razvoj nije bilo. Do dodatnih je problema dolo nakon 11. rujna 2001., kada se Vlada SAD-a slubeno usprotivila europskim planovima, navodei kako bi takav projekt onemoguio Sjedinjenim Dravama iskljuivanje globalnog navigacijskog satelitskog sustava u vrijeme vojnih operacija. No takva otra reakcija SAD-a samo je uvjerila Europu da joj je potreban vlastiti, neovisni sustav, a 2004. godine dolo je i do dogovora s Amerikancima o sigurnosnim pitanjima. Promijenjena je planirana modulacija te omoguena koegzistencija GPS i Galileo sustava. Europska Unija se sloila i s odreenim sigurnosnim kompromisima, kao to je prilagodba frekvencije sustava tako da se lokalno moe blokirati sustav Galilea na nain da vojna primjena GPS-a ostane mogua. U prvom dijelu 2007. godine projekt je jo uvijek bio u dubokoj krizi, sa samo jednim lansiranim satelitom - koji, naravno, nije omoguavao ni minimalnu funkcionalnost. Projekt je cijelo vrijeme vodio konzorcij nekoliko firmi, pod zajednikim nazivom European Satellite Navigation Industries. Meutim, tijekom 2007. godine Europska Unija preuzima izravno upravljanje projektom. Do prave prekretnice dolo je u travnju 2008., kada su ministri prometa Europske Unije prihvatili novu pravnu regulaciju koja omoguuje kvalitetno financiranje projekta - odobrena su sredstva u iznosu od 3,4 milijarde eura. Tim potezom Galileo je napokon mogao krenuti u razvoj.

2.2. Kome je namijenjen Galileo navigacijski sustav?

Do sada je u plan za Galileo ulo stotinjak aplikacija, ukljuujui upravljanje cestovnim transportom i pomorskim flotama, zatim pozicijske usluge za individualnu uporabu, energetski sektor i precision farming u poljoprivrednom sektoru. Primjerice u energetskom sektoru Galileo moe posluiti za izradu elektronikih mapa infrastrukture, sinkronizaciju elektrinih vorova i generatora ili detekciju problema u elektrinim vorovima. U zemljoradnji Galileo moe posluiti za prikupljanje preciznih informacija o kvaliteti tla, rasprostranjenosti tetoina i urodu sjetve na poljima i na taj nain moe omoguiti ciljanu i ekonominu aplikaciju gnojiva, herbicida i pesticida to pridonosi ouvanju okolia i uva prirodne resurse. Za dvadeset godina e pozicioniranje pomou satelitske navigacije biti nezamjenjiv alat u svakodnevnoj uporabi, poput telefona. Nije teko zamisliti da e taj

sustav postati standardno sredstvo koje omoguava znaajno poboljanje uinkovitosti u upravljanju prometom, primjerice u sustavima naplate cestarine, upravljanju tokovima prometa i hitnim slubama. Poto Galileo za razliku od GPS-a moe ponuditi dodatne usluge mogue je oekivati njegov prodor na nova trita u itavom svijetu. Razvojem Galilea ne upravlja vojska, kao to je to sluaj s GPS-om, ve u njemu mogu sudjelovati pojedine drave izvan EU i privatni sektor. Veliko zanimanje za sudjelovanje u projektu, koje su pokazale neke drave, naglaava njegove potencijale na globalnom tritu. EU je ve potpisala sporazume s Kinom i Izraelom, a uskoro e uslijediti i drugi.

2.3. Koliko je toan Galileo?

Kada proradi, navigacijski e ureaji dobiti posve novu upotrebljivost. Taj e signal primati i stari ureaji iji softver korisnike vodi kroz ulice. Uz Galilea emo moi tono znati stojimo li pred vratima na koja elimo ui, ili je ulaz u stan domaina na vrata lijevo ili desno. Ili kat iznad ili ispod. Na vrhu Mount Everesta ureaj e pokazivati razliku drimo li ga u visini pojasa ili uz cipele, a znat emo je li te godine snjena kapa na vrhu visoka 8848, 8847 ili 8850 m. Poljoprivrednici e uz takvu navigaciju moi voditi traktore, a nautiari daljinski pristajati brodom uz molove bilo gdje na svijetu. Prave primjene i ureaje koji toliku preciznost podupiru tek treba izmisliti. Kome treba Galileova preciznost od 10 cm morat e platiti. Usluga e biti dostupna pa se pretpostavlja da e na Galilea prijei sve zemljine, katastarske i geodetske slube. Trea usluga bit e rezervirana za vojsku i policiju, pri emu e se uz najveu preciznost sateliti svakih 10 sekunda provjeravati nije li dolo do kakve greke.

3. SEGMENTI GALILEO NAVIGACIJSKOG SUSTAVA 3.1. Svemirski segmenti

Galileo sateliti: klasa srednje velikih satelita masa 650 kg proizvode 1500 W elektrine energije predvieni vijek trajanja je preko 20 godina dvije vrste sata, dva rubidijumska i dva pasivna

10

hidrogenska masera sadravat e procesor za signal u L-bandu, RF dio i laserski retro-reflektor da bi se omoguilo dvosmjerno putovanje zrake svaki MEO satelit e biti lansiran u orbitalni poloaj malo drugaiji od nominalnog. To e donekle smanjiti potrebu za korekcijama orbita satelita od strane kontrolnih stanica. Orbitalni parametri svakog satelita (visina, srednja anomalija,itd.) su precizno usklaeni u svrhu smanjenja satelitskih manevara potrebnih za odravanje konstelacije tijekom ivotnog vijeka satelita. Ovaj faktor poveava dostupnost servisa kao i utedu goriva koja doprinosi smanjenu trokova lansiranja. Geometrija satelita je dizajnirana za viestruko lansiranje satelita sa Ariane-om ili slinom raketom, dok su manje rakete predviene za zamjenu neispravnih satelita. Mogue su dvije opcije za poloaj satelita: 1. srednja Zemljina orbita (MEO-medium Earth orbit) 2. kombinacija srednje i geostacionarne Zemljine orbite (GEO- geostationary Earth orbit). MEO konstelacija: -tri ravnine -inklinacija od 56 -30 jednoliko rasporeenih satelita (27 aktivnih i tri priuvna), na visini od 23616km iznad Zemlje GEO konstelacija: Inklinacija od 53 kako bi se omoguila dostupnost usluge i na najveim geografskim irinama, zadovoljavajui potrebe svih Europljana. To je razlika od ostalih navigacijskih sustava, koji su dizajnirani samo za vojne svrhe s pretpostavkom da e potreba za koritenjem u polarnim podrujima biti vrlo mala. Navigacijski signali Galileo e omoguiti 10 navigacijskih signala i 1 SAR signal. Prema dogovoru s Meunarodnom telekomunikacijskom Udrugom (International Telecommunication 11

Union ITU) i prema njihovim propisima, Galileo navigacijski signali emitirati e se u dodijeljenim RNSS (Radio Navigation Satellite Service) pojasevima, dok e SAR signal biti emitiran u jednom od frekvencijskih pojaseva rezerviranih za hitne slube.

3.2 Zemaljski segmenti 3.2.1. Kontrolni segment

EC-ove studije o Galileu ukazuju na potrebu za upravljakom strukturom SD. Galileo Service Developer (SD) je jedan entitet u procesu razvoja koji e predstavljati interese korisnika kroz taj proces. SD e biti integralni dio Galileo Operating Company kroz sve faze razvoja i postavljanja satelita, uz EC i ESA. On e postati operator, ostajui nakon to se druge tvrtke povuku. Na njemu lei odgovornost za razvijanje trita i isporuku servisa. Servisi e biti omogueni pomou nekog P P P modela ili PFI koncesijskim ugovorom organizacije koja nadgleda projekt Galileo: Galileo Agency. Stoga, SD mora osigurati da razvijeni servisi potpuno odgovaraju zahtjevima korisnika. Da bi Galileo uspio, potrebe buduih kupaca/korisnika i konanog operatora moraju definirati arhitekturu i dizajn servisa. Ovi dioniari moraju sudjelovati u rukovoenju i implementaciji programa. Vjerodostojnosti radi, SD mora imati iskustvo sa GNSS; mora se vrsto obvezati javnom sektoru da e kompletirati program razvoja Galilea; i SD bi trebao biti potencijalni operator Galilea. Ujedno bi trebao ponuditi mnotvo tehnologija i upravljakih vjetina. SD e vjerojatno biti konzorcij europskih kompanija predvoenih elektronikom i servisnom tvrtkom kao to je Thales. Na najvioj razini , Galileo Agency (GA) e biti odgovorna za javne i internacionalne interese. GA e preuzeti upravljanje Galileom, osiguravajui put do Zajednikog poduzea, iji e glavni dioniari biti EC, ESA i SD. Ovaj entitet e dati kredibilitet Galileu, a njegov ustroj e privlaiti privatna ulaganja. Zajedniko poduzee sastoji se od administrativnog odbora, izvrne uprave i direktora. Administrativni odbor sastavljen je od predstavnika lanova Zajednikog poduzea, organa koji donosi sve strateke odluke vezane uz programiranje i 12

financiranje kao i odluke o primanju novih lanova i toveinom od 75% glasova. Izvrna uprava sastoji se od 3 osobe: predstavnik Europske k o m i s i j e , predstavnik Europske svemirske agencije i predstavnik administrativnog odbora koji e biti iz privatnog sektora (jednom kada privatne tvrtke postanu lanovi). Izvrna uprava e biti odgovorna za proces razvoja, poslovni plan i privlaenje privatnih investicija. Ona ujedno titi i komercijalne interese Galilea, djelujui kao posrednik izmeu politikih struja. Izvrnoj upravi e pomagati direktor pri izvravanju svih zadaa povjerenih od strane administrativnog odbora. On je ujedno i legitimni predstavnik Zajednikog poduzea, te mu osigurava svakodnevno upravljanje. Od faze procjenjivanja pa nadalje, ova tvrtka e preuzeti upravljaku ulogu, te postati Galileo Operating Company (GOC). Od poetka faze postavljanja satelita, SD efektivno postaje sve-privatni Galileo Operating Company (GOC) i obvezuje se na prihvaanje svih rizika programa osim trinog rizika. lanovi konzorcija prihvaaju tehnoloke rizike, neuspjela lansiranja itd. U ovoj fazi SD ima ogranienu ulogu u aspektu industrijske arhitekture, jer je sustav do tada definiran i specifiran. ESA e postavljati satelite, a SD postaje istoznaan sa GOC-om koji e nastaviti sa ulogom komercijalnog satelitskog operatora i trinog promotora Galilea koju je imao prije dok je SD sudjelovao u industrijskoj arhitekturi. GOC e odravati koncesijski ugovor s javnim sektorom, dok se EC i ESA pojavljuju samo u ulozi GA, nadzirui cijeli program. Do kraja ove faze GOC e preuzeti ukupan troak kroz dugove i pravne posljedice. Jasno, SD konzorcij mora ukljuiti svemirske tvrtke.

3.2.2. Korisniki segment

13

Korisniki segment su razliiti tipovi prijemnika za krajnje kosnike, s razliitim sposobnostima koritenja Galileo signala kako bi ispunili razliite uvjete za pojedine Galileo usluge. Za potpunu korist svih Galileo usluga, bile one globalne, lokalne ili kombinirane, korisnici moraju biti opremljeni s odgovarajuim multi-funkcionalnim terminalima. Funkcije terminala su: direktno primanje Galileo navigacijskog signala (Galileo prijemnik); pristup uslugama koje pruaju lokalne i regionalne komponente Galileo prijemnik obrauje signale poslane od satelita da izrauna svoju poziciju. Prijemnici izdvajaju mjerenja pokazujui udaljenost od korisnika do svakog od satelita. Oni takoer dekodiraju Galileo navigacijske podatke, koji sadre temeljne dijelove informacije za izraunavanje poloaja korisnika, kao to su pozicija satelita i greke satelitskih satova utvrene od strane zemaljskog segmenta i redovito slane uzlaznom vezom do konstelacije. Simulacijski modeli Galileo postrojenje za simulaciju - GSSF (Galileo System Simulat/on Fac/l/ty) je cjelokupno postrojenje za simulaciju Galileo sustava. Ono daje visoko kvalitetne modele svemirskih, korisnikih i zemaljskih segmenata, te efekata okoline na navigacijske performanse. Modeli se mogu pokretati u realnom vremenu i omoguuju analizu cjelovitosti i navigacijske tonosti za Galileo, GPS i Galileo/GPS prijemnike.

14

Galileo postrojenje za potvrivanje signala - GSVF {Galileo Signal Validation Facifity) omoguuje generiranje Galileo signala jednakog primljenom na izlazu iz korisnike antene. Ovaj signal ukljuuje do 16 satelitskih izvora i uzima u obzir efekt irenja (propagacije) izmeu satelita i korisnika. Od korisnih aplikacija koje e pruati Galileo dobit e imati ne samo razvijene industrijske, zemlje ve i one u tranziciji. To ukljuuje infrastrukturu, management, agrikulturu i promet. Bitno je naglasiti da vrijednost Galilea nije ograniena samo na ekonomiju i promet, jer e taj sustav biti kljuni element u unapreivanju javnih slubi. Osim primjene u spasilakim slubama i graninim kontrolama, unaprijedit e se mnoge specijalizirane korisnike slube. Primjerice, moe biti vodi slijepim osobama i onima koji pate od ograniene mogunosti kretanja, te osobama s gubitkom pamenja ili pak, s druge strane, moe pruiti pomo u zatiti sportskih entuzijasta poput penjaa ili jedriliara. Taj raspon moguih primjena neizmjerno je irok. Osim transporta, gdje e Galileo osigurati veu sigurnost i uinkovitost, napredna navigacijskih tehnoloka obiljeja e omoguiti njegovu primjenu u svim podrujima ekonomije. Integracija s drugim tehnologijama poput telekomunikacija i ostalih sustava jo e vie poveati mogunosti primjene Galilea. Zahvaljujui ovom sustavu bit e mogue predvidjeti vrijeme putovanja u cestovnom i eljeznikom prometu tako to e automatski upravljaki sustavi reducirati prometne epove i broj automobilskih nesrea. Uglavnom predstavlja veliki izazov za Europu, u smislu ostvarivanja preduvjeta za poveanje sigurnosti, ekonomskog prosperiteta, napretka u industriji i openito poboljanje kvalitete ivljenja. Galileo Search and Rescue mission (SAR) omoguuje poboljane usluge spaavanja zahvaljujui integraciji potrebnih slubi u jedan sustav. injenice: vrijeme putovanja e se smanjiti za 15-25%, ovisno o ruti i sredstvu poveat e se mogunost preivljavanja u sluaju tekih nesrea za 14%, a vrijeme potrebno da se pomogne vozau e se smanjiti za 25%, Galileo e omoguiti vie od 100 000 radnih mjesta i ugovora za opremu procijenjenih na priblinu vrijednost od 9 mlrd. po godini.

15

4. PRINCIP RADA GALILEO NAVIGACIJSKOG SUSTAVA

Princip rada satelitske navigacije je isti bez obzira o kojem se sustavu radi, bio on ameriki GPS, ruski GLONASS ili pak budui europski GALILEO. Da bismo shvatili kako sve to funkcionira moramo znati zapravo dva osnovna pojma a to su: pozicioniranje i triangulacija. Kod pozicioniranja se radi o slijedeem...svake sekunde satelit odailje tzv. Time stamped signal (vremenski markiran signal) dajui svoju poziciju to je sinkronizirano sa atomskim satom a prijam signala je takoer vremenski usklaen sa atomskim satom. Izmjerena vremenska razlika predajnika satelita i prijamnika negdje na Zemlji pomnoena je s brzinom signala od 300 000 km/s-brzina svjetlosti i taj rezultat daje tzv. Pseudo udaljenost. Ona se tako zove radi toga to se udaljenost izmeu satelita i prijamnika ne izraunava izravno kroz prostornu udaljenost izraenu u metrima ili stopama nego sa mjerenje vri sa vremenskom udaljenou tj. koristi se konstanta brzine svjetlosti da bi se odredila udaljenost kojom putuje signal sa satelita

16

- koliko mu je potrebno da doe do prijamnika. Pseudo udaljenost odgovara poziciji zadanog vozila ili letjelice. Slijedee pitanje koje se namee je vjerojatno: to je to atomski sat? Opisati u satove na Galileo satelitima najnovije generacije koji predstavljaju trenutno vrhunac tehnologije atomskih satova. Timing (vremenski) podsustav svakog satelita se sastoji od 2 atomska sata. Jedan je baziran na Rubidium Atomic Frequency Standard a drugi na Passive Hydrogen Masser tehnologiji. Iako je princip rada isti koriste se dvije inaice satova kako bi mjerenje vremena bilo pouzdanije. Ako se atomi prisile na skok iz jednog energetskog stanja u drugo, zraiti e signal na mikrovalnoj valnoj duljini u ekstremno stabilnoj frekvenciji (zato se i zovu atomski satovi) koja je oko 6 GHz za rubidijski sat a 1.4 GHz za vodikov sat. Te frekvencije se zatim koriste kao referentna mjera mjerenja vremena po kojem satelit moe slati svoje signale korisnicima. Teorija triangulacije govori slijedee. Ako mjerimo udaljenost izmeu satelita i prijamnika, pozicija tog prijamnika moe biti bilo gdje na povrini Zemlje unutar radijusa sfere kojoj je satelit sredite. Mjerei udaljenost prijamnika do satelita broj dva suava se mogunost sa da prijamnik bude bilo gdje na mogunost da je prijamnik negdje na sjecitu dviju sfera iji su centri dva satelita i Zemlje kao tree sfere. Mjerei udaljenost i do treeg satelita poetna mogunost bilo gdje se suava na jednu jedinu toku u prostoru. Meutim da bi se postigla takva preciznost, potrebno je da se sateliti opreme iznimno preciznim atomskim satovima. Iako je takvo pozicioniranje poprilino tono potreban je i signal satelita broj 4 da bi se postigla jo vea preciznost za primjerice pozicioniranje zrakoplova u 3D prostoru. Iz toga moemo izvesti zakljuak-to vie signala sa razliitih satelita primamo to je naa pozicija tonija. Moderni vie-kanalni prijamnici mogu primati signale i do 15 satelita. Sam satelit nije dovoljan za obavljanje funkcije pozicioniranja. Zato sustav u potpunosti se sastoji od tri osnovna segmenta. Prvi segment ine korisnici sa svojim prijamnicima koji primaju signal i zatim prijamnik odreuje/izraunava poziciju korisnika. Drugi segment ine sateliti. Njihov broj varira od minimalnog 24 do trenutno maksimalnog 30 na visini od oko 20000-21000 km. Postavljeni su u polusinkronim orbitama (okvirno im treba oko 12 sati za jednu orbitu) i posloeni u est orbitalnih ravnina pri emu su odreena uvijek etiri satelita za jednu ravninu (zato i minimum od 24 satelita). Orbitalne ravnine imaju optimalni nagib, tzv. kut inklinacije prema Ekvatoru od 55. Trei segment ini oprema na Zemlji ujedno zvan 17

kontrolni segment. Ovaj segment ini glavna kontrolna postaja i niz globalno postavljenih senzorskih postaja. One nadziru kretanja i ponaanja satelita te kontinuirano provjeravaju tonost njihovih signala. Dodatni podsustavi poput diferencijalnog GPS-a ili augmentacijskih sustava poput EGNOSA nam govore da li moemo vjerovati onome to nam sateliti kau te poboljavaju tonost sustava pa se ona moe iznositi u vie razina. Ako uzmemo za primjer planiranu tonost GALILEO sustava ona je podijeljena na dvije razine. Ona otvorena za javnu uporabuOAS se kree oko standardnih 5-10m za takve sustave 2D navigacije to je otprilike preciznost ureaja kakve moete kupiti u trgovinama. U drugoj razini-CAS, namijenjenoj prometnim sustavima, slubama traganja i spaavanja te raznim gospodarskim subjektima gdje je takvo to neophodno govoriti emo o centimetrima i 3D navigaciji.

5.RAZLIKE IZMEU GALILEA I GPS-A

Galileo je jedini globalni sustav satelitske navigacije koji se razvija i optimizira iskljuivo za civilne svrhe. S druge strane, GPS je tek odnedavno otvoren za civilnu uporabu i ostao je kljunim dijelom amerikog obrambenog sustava. Dok GPS nudi samo jedan civilni signal, Galileo podrava i otvoreni signal i razliite dodatne usluge. Te e usluge ukljuivati jedan poseban komercijalni signal i jedan poseban navigacijski signal za zrani i pomorski promet s automatskim upozorenjima o pogrekama, sigurnim signalom za javne slube poput policije i pograninih jedinica te signal za hitne slube. Oito je da Galileo ima vee operativne mogunosti nego GPS.Ti e otvoreni servisi biti sukladni postojeim GPS servisima i na taj e nain korisnici moi primati signale Galilea i GPS-a. za razliku od GPS-a, otvoreni Galileovi servisi i dalje e prolaziti kroz postupak optimizacije, no njihove e bazine usluge biti

18

sukladne. S tehnike strane, jedna od glavnih razlika jest da je Galileo doivio znaajna poboljanja u smislu tonosti odreivanja poloaja i pouzdanosti, ak i u problematinim podrujima poput polarnih regija ili gusto naseljenih gradova. Galileo prua pouzdaniju tonost signala i njegovu veu dostupnost to je vano za aplikacije koje kod kojih je sigurnost kritina, primjerice za zrani promet. GPS to ne moe omoguiti.

5.1. Kombiniranje Galileo i GPS sustava

Galileo je dizajniran da bude kooperabilan s drugim sustavima i kao takav e u mnogim sluajevima biti koriten kao dio kombinirane usluge. Prepoznavanje kombiniranih usluga vano je kako bi se zadovoljile najzahtjevnije korisnike aplikacije, smanjile slabosti sustava satelitske navigacije i na kraju dobio pristup buduim GNSS tritima i proirilo trite za nove pogodnosti. U sluaju garancije, kombinirane usluge e se vjerojatno regulirati od strane Galileo operativne kompanije, koja e biti odgovorna za kvalitetu Galileo izvedbe. Najoitiji sustavi s kojima e Galileo vriti kombinaciju su ostali postojei GNSS sustavi; GPS, GLONASS, SBAS i GBAS, zato to dijele mnoge karakteristike s Galileo sustavom koji koristi kombiniranje na korisnikoj razini. U dodatku, ti GNSS sustavi mogu se dalje poboljavati preko lokalnih elemenata. Kombinacijom Galileo sustava s drugim GNSS sustavima mogu se oekivati poveane performanse na sljedeim podrujima: Dostupnost: u kombinaciji Galileo sustava s GPS-om i SBAS sustavima broj satelita popeti e se na 60-ak. U normalnim urbanim podrujima ovo e rezultirati poveanjem dostupnosti 4 satelita s 40% na vie od 90%; Tonost pozicioniranja: uz dostupnost u urbanim podrujima vee se bolja geometrija satelita, tj. bolja izvedba pri pozicioniranju; 19

 Cjelovitost: SBAS sustavi uz generiranje signala o udaljenosti daju podatke o cjelovitosti za GPS i GLONASS. U sluaju da aplikacija trai slanje podataka o cjelovitosti dvaju sustava moi e to postii koritenjem SBAS sustava, od ega e SoL usluge imati znatnu korist; Redundancija: kombinacijom usluga s odvojenih i potpuno nezavisnih sustava potpuna redundancija moe se postii. To je posebno vano za SoL aplikacije kojima treba potpuna rezervna kopija sustava.

Znatna poboljanja u kombiniranoj izvedbi sustava i signalima u zavisnosti su od nekoliko faktora: Vei protok podataka prua usluge o cjelovitosti, SAR i ograniene komercijalne podatke; iri frekvencijski pojas E5A zajedno s E5B (u odnosu na samo L5 pojas), te prihvaanje zajednikog signala za Galileo L1 i GPS L1 otvorene signale daje veu preciznost signala; Neto jaa snaga signala moe poboljati operacije u zatvorenim podrujima; Poboljane tehnike ionosferskog modeliranja pruaju veu tonost za korisnika jednofrekventne usluge; Galileo e odailjati minimalno tri frekvencije meunarodne telekomunikacijske Udruge [International Telecommunication Union- ITU), dok e GPS koristiti dvije takve frekvencije uz treu nezatienu vojnu frekvenciju; Mehanizmi kao to je asimetrina kriptografska zatita transparentna za korisnike smatraju se da e zatititi korisnika i operatera dajui im servisne garancije. 20

U okruenju s prostorom bez prepreka na nebu svaka konstelacija bi dopustila 6 ili vie vidljivih satelita. To daje dovoljnu redundanciju za ne-sigurnosne aplikacije za masovno trite. S jednom konstelacijom autonomna cjelovitost prijemnika je marginalna i ne mogu joj se povjeriti SoL aplikacije. Dvije interoperabilne konstelacije dopustiti e prijemnicima izraunavanje izmeu dva nezavisna rjeenja i kada to politiki uvjeti budu doputali, prijemnici e biti slobodni da motre 24 GPS satelita i 30 Galileo satelita kao jedinstvenu GNSS konstelaciju. Teorijski gledano, rjeavanje pozicioniranja biti e utvreni u velikoj mjeri i sposobnost za samoprovjeru, tj. cjelovitost za nevaljane satelite biti e puno robusnija. Meutim, Galileo e jo uvijek trebati svoju autonomnu sposobnost dobivanja podataka o cjelovitosti za rijetke sluajeve kada se GPS sustav nee moi koristiti, no zajedniki potencijal u vidu cjelovitosti bi mogao pruiti ekstremno visoku razinu pouzdanosti za krajnjeg korisnika. U zakljuku, vea dostupnost pri ometanom okruenju dopustiti e robusniju mogunost pozicioniranja radi vee vjerojatnosti istog vidnog spektra prema dovoljnom broju satelita.

21

6. ZAKLJUAK
Galileo sustav e svojom potpunom implementacijom sa sigurnou postati najpouzdaniji i najtoniji zasebni sustav za globalnu satelitsku navigaciju, poevi od viegodinjeg rada i iskustva europske svemirske agencije i uvoenja EGNOS sustava, do dananjih dana kada je tek GIOVE-B uspjeno lansiran i spreman zastupati cjelokupnu konstelaciju. Infrastruktura ovog sustava mnogo obeava, satelitski atomski satovi najtoniji su satovi ikad poslani u svemir, s malim mogunostima za pogreke i otkaza, te visokom razinom sigurnosti. Sama konstelacija od 30 satelita omoguiti e globalnu pokrivenost i 10 navigacijskih signala za sve vrste korisnika. Dobro organizirani i zamiljen zemaljski segment omoguiti e nesmetani protok navigacijskih informacija izmeu satelita i krajnjeg korisnika. Pritom e uvelike pomoi lokalni i regionalni sustavi poboljanja koji e koristiti diferencijalne korekcije, dodatne signale ili njihovu dodatnu raspodjelu kao dodane vrijednosti na Galileo uslugu. Novom generacijom korisnikih ureaja mogu se tek naslutiti spektri aplikacija za simplifikaciju svakodnevnog ivljenja. Galileo aplikacije postati e dio drutvene tehnike infrastrukture, ukljuujui

22

sustave za odailjanje i komunikaciju o kojima emo prilino ovisiti. Usluge ovog sustava prelaze dosadanju jednostavnu primjenu odreivanja korisnikove lokacije i vremenske definicije, a umjesto toga integriraju nove tehnologije koje e zadovoljiti nadolazee korisnike potrebe. Svi tipovi usluga nai e primjenu u mnogim poljima ljudskog djelovanja, od osnovnih usluga lociranja kafia i restorana, orijentacijskog tranja i razonode, do usluga ija savrenost garantira ouvanje ljudskih ivota, kao kod preciznih navoenja zrakoplova s koritenjem usluga o cjelovitosti i autentifikacijom signala. Odvojeni kanali i kriptografska zatita pomoi e javnim slubama kao to su policija i carina, a isto tako pomoi u zatiti sve vanijih digitalnih informacija u nadolazeem porastu e-marketinga. Usluga traganja i spaavanja postizati e zasad nezamislive rezultate u skoro realnom vremenu i postii visoku efektivnost, time i veu vjerojatnost uspjenog spaavanja ljudskih ivota i prevencije katastrofa. U kombinaciji s ostalim sustavima nedostaci svakih od sustava e se znatno ispraviti, a ak i u sluajevima izostajanja ostalih sustava Galileo e zadrati visoku kvalitetu signala. U sluajevima kombinacije Galileo signala s GPS-om, viestruka poboljanja su evidentna, tonost pozicioniranja je dovedena na svega nekoliko metara, dok su servisne garancije i dostupnost sustava zajameni. Dodavanjem lokalnih elemenata dodatno e se postii preciznost unutar metra i poveati pokrivenost navigacijskim signalom. Idealna smjernica stvaranja jednog, unificiranog satelitskog sustava s konstelacijom od 60 satelita, u neposrednoj budunosti znaiti e nita manje nego jedan korak u smjeru nove tehnoloke revolucije. Nove aplikacije se otkrivaju svakodnevno i predviaju se da e privui 3 milijarde korisnika sustava satelitske navigacije do 2020. godine. Iako se Galileo-tehnologija svakim danom sve vie razvija i dalje je dobro imati rezervnu opremu za navigaciju. Posjedovanje papirnate karte, jednostavnog

23

kompasa i poznavanje rune navigacije dobra je i sigurna praksa razboritog navigatora! Galileo je dopuna u navigaciji i ne treba biti jedini navigacijski alat koji se koristi.

LITERATURA
asopis Mrea, izdanje kolovoz-rujan 2009. god. Internet: www.esa.int http://en.wikipedia.org/wiki/Galileo_(satellite_navigation) http://www.zrakoplovstvo.net http://www.dw-world.de/dw/article/0,,5099887,00.html

24