ETAPE U POVIJESTI NOVINARSTVA

NATURALNO ( kinetiko naturalno komuniciranje homo erectusa) 1 etapa je etapa homo erectusa i stara je koliko i sam ovjek. Ujedno i najdua i kree se od 1,5 milijun god. do 500 tisua god. Prije Krista i naziva se naturalnim novinarstvom. Specijalna kinetika komunikacija, koja se danas jo zove i motorika, gestovna ili najire neverbalna komunikacija, a koja pomae ljudima da se bolje snalaze u vremenu i prostoru. Naravno to se ne ini svjesno ve instinktivno. Komuniciranje poiva na percepciji prostora i svi se pokreti rasporeuju u tri dimenzije: ispred-iza, zdesna-slijeva i gore-dolje. ovjek je stalno usavravao svoj kinetiki jezik i gramatiku i stalno se poveavao znakovni sadraj. Ozvukovljavanjem gesta javljaju se prve rijei i nastat e cijeli verbalni jezik. Od tog trenutka ovjek prestaje biti homo erectus i postaje homo habilis tj.vjeti ovjek. VERBALNO (temporalno komuniciranje homo habilisa) 2 etapa je je povezana s razvojem homo habilisa-vjetog ovjeka koji je ustrojio verbalnu, oralnu komunikaciju negdje oko 500 tisua g.p. Krista. Moe posredovati svoja iskustva u sve tri dimenzije: prolosti, sadanjosti i budunosti. Prvi uitelji verbalne komunikacije bili su za mukarce veterani, a za ene matrone (uveer bi pri vatri dugotrajno priali svoja iskustva i vjetine i tako prenosili bitna rodovska iskustva mladei, koji su nakon takvog teaja stjecali punoljetnost). Uinkovitost je prednost verbalne nad neverbalnom komunikacijom. Naime u jedinici vremena mnogo se vie poruka moe prenijeti verbalno nego kinetiki. Kako bi se pamenje povealo u to doba stvaraju se i rime, odnosno slikovi, a potom se javlja i redundancija za bolje i lake shvaanje poruka. Nuno je bilo ponavljanje. Mitovi su se prenosili oralno s koljena na koljeno. Ti prvi novinari zvali su se tzv. Glasnogovornici roda. Primjer tog pranovinara je Kunta Kinte iz amerikog serijala o ivotu crnaca u Africi, koji je naizust znao cijelu povijest svoga roda. U to doba se javljaju i telali, izvikivai vanih vijesti, bubnjari i kuriri. Takoer su se glavni novinari objavljivai atraktivno oblaili kako bi svratili pozornost na sebe. Oralno novinarstvo razvilo je i pismoslovno. Novinarstvo postaje diseminativno. PISMOSLOVNO ( komuniciranje homo sapiensa) 3 etapa i najvanija vezana je uz pojavu homo sapiensa i pisma. Danas se uzima da je otkriveno 3.500 god. prije Krista, meutim geneza postanka pisma see jo i dalje, ak do homo sapiensa. Oralno novinarstvo toliko je povealo fond informacija koje se nisu mogle uskladititi i odgovor na to bio je izum pisma. Prije 60tak tisua godina ovjek je otkrio tzv. trodimenzionalno pismo u kamenu, drvu i konopu. Prvo su se biljeili ugovori, povijesni datumi, pravci puta i razdaljine, a ak se razvijao i rudimentarni kalendar. Asteci su razvili do savrenstva sustav vornog/uzlovnog pisma zvanog quipo. U traganju za savrenijim pismom razvilo se dvodimenzionalno slikovno pismo, piktogram. Iz piktograma se razvijaju jo savreniji sustavi kao to su hijeroglifi i klinasto pismo. Potom je nastalo jednodimenzionalno pismo. Bio je to najvei komunikacijski izum svih vremena. Prve pismoslovne novine javljaju se u Sumeru i Akadu na glinenim ploicama. Egipani su pisali na janjeoj koi(pergamentu) i papirusu kojeg su proizvodili od trske i biljnih vlakana. Meu bogatijima se u srednjem vijeku ire tzv. Pisane novine koje su umnaali profesionalni prepisivai (scribenti). U Veneciji su skriptori prepisivali novine koje su dostavljali u vea sredita i te se novine nazivaju gazette(sitan kovani novac, cijena novina bila je u gazettama). U Kini su se rukom pisale novine u obliku pisama i zvale su se ti bao (izvjetaj). Papir su Kinezi izumili neovisno od Europljana. U Europi se ova etapa povezuje s pojavom zidnih novina Julija Cezara Acta diurna populi Romani. U to doba se razvija i dispeerska konjika sluba koja je po cijeloj Europi dostavljala vijesti i poruke. TISKOSLOVNO (komuniciranje uenog ovjeka) 4 etapa je pojava tiskoslovnih novina nakon otkria tiska 1455. Johannes Gutenberg zlatar iz Mainza dovio je tiskarski stroj (zajam od 800 zlatnika dobio je od odvjetnika Johanessa Fausta) kojim su se umnoavale knjige. Tiskao je Bibliju u 42 retka formata 40x28 cm, u 100-200 primjeraka dijelom na pergamentu dijelom na papiru. Zahvaljujui novim tehnologijama novine su se poele umnaati u stotinama tisua primjeraka i zahvaljujui tome narod je bio obavijeten. Jo uvijek se vode diskusije gdje su nastale prve tiskane novine i koje su to novine. Najvjerojatnije je to 1609. godina kada se u Njemakoj istodobno javljaju Avisa i Relation (moderne novine).
1

U Amsterdamu se javljaju 1620. couranti i stvaraju se novinski saeci namjenjeni trgovcima. Kao poetna godina nastanka novina u Engleskoj smatra se 1620. i list Weekly News. U Americi je prvi list bio The Boston News-Letter iz 1704. Nakon Gutenbergove tiskare ubrzo se otvaraju i tiskare u mnogim gradovima Europe (Rim, Basel, Koeln, Venecija, Milano, Napulj, Firenca, Moskva). Takoer izlaze i prvi kalendari i almanasi jednom na godinu. U poetku su se novine slagale runo (slovoslagai) i taskane su prvo na papiru , a poslije na preraenom tekstilu. U SAD-u 1846. Robert Hoe konstruirao je tiskarski (rotacijski) stroj koji je mogao koristiti papir namotan na kalem i naklade su se kretale od 12 do 18 tisua primjeraka na sat. Zapoinje etapa demokratizacije novinarstva. Ova etapa traje do naih dana. ELEKTRONIKO (komuniciranje u eri tree pismenosti) 5 etapa ostvaruje se poetkom 20.st. razvojem elektronikog novinarstva koje prvi put u povijesti poveava domet ive rijei i slike . To je etapa radijskog i televizijskog novinarstva kojom se javlja i dvosmjerno novinarstvo. Tako se ostvaruje i poliloko i dijaloko novinarstvo. ACTA DIURNA Spada u pismoslovno novinarstvo. Najee se uzima da su Cezarove novine Acta diurna populi Romani prve prave novine kao masovno sredstvo posredovanja informacija. Nastale su 59. godine prije Krista i predstavljale su novine u obliku glinenih ploica na Forumu Romanorumu u kojima su narodu bili priopeni zakljuci Senata i cara.

RAZVOJ NOVINSTVA FRANCUSKA

PRVE DNEVNE NOVINE U FRANCUSKOJ Pokreta prvog francuskog tjednog lista bio je knjiar Louis Vendosme koji je 1631. u Parizu objavio svoje Redovite novosti iz razliitih krajeva. U razdoblju od 1653. do 1788. javljaju se prvi francuski dnevni listovi: Gazette, Journal des Savants i Le Mercure. Gazette je bio tjednik na 4 stranice a izlazio je u Parizu. Potom izlazi na osam a onda i na 12 stranica. Poto je osigurala solidnu naknadu Gazette se pripojila Ministarstvu vanjskih poslova i tada je dobila ime Gazette de France. Naklada je stalno rasla i te su novine zadrale monopol nad politikim vijestima sve do revolucije 1789. Journal de Savants pojavio se 1665. i osnovna mu je zadaa bila izvjeivanje o knjigama objavljenim u Francuskoj. Bio je namjenjen intelektualcima i postao je uzorom brojnih slinih europskih listova. Utemeljitelj lista bio je Denis de Sallo koji ga je ubrzo napustio, a vlasnik je postala Francuska akademija u Parizu. Na pojavu prvih francuskih dnevnih listova ekalo se do 1777. kada je tiskan Journal de Paris. Drugi francuski dnevni list bio je Journal general de France koji se razvio iz lista za oglaavanje. U tom prvom razdoblju francuskog novinstva postojala je jaka cenzura, to je ograniavalo slobodu javne rijei. FRANCUSKO NOVINSTVO OD 1789. DO 1815. Svaka revolucija izaziva i revoluciju u novinarstvu, to se potvrdilo i u doba Francuske revolucije jer su tada mase bile politizirane, a svatko je itao novine. U to doba novinstvo je doivjelo pravu eksploziju jer je nastalo vie od 1500 novih listova. Dvotjednik Gazette de France postao je dnevni list Gazette nationale de France. Ukazom od 17.sijenja 1800. Napoleon je zabranio izlaenje veine listova i ponovo uveo reim izdavanja dozvola za njihovo tiskanje. Nakon toga bogati i aroliki tisak sveo se na svega 13 novina. Metternich je komentirao kako za Napoleona novine vrijede vie nego 300 000 vojnika to je bilo i prvo priznanje iznimne politike vanosti sedme sile. Glavna Napoleonova propaganda bio je Le Moniteur, koji je imao slubeni i neslubeni dio, a do pada Napoleona 1815. izlazila su samo 4 lista. FRANCUSKO NOVINARSTVO OD 1814. DO 1870.
2

Neto smirenije razdoblje bilo je do revolucije 1848. Autoritarni reim nametnuo je novinstvu otre zakone, cenzuru i sudske kazne. Kaznena djela javnog priopavanja bila su: kleveta, uvreda, vrijeanje kralja te napadi na zakone, moral i drutvene obiaje. Novinari su prosvjedovali protiv zakonskog ograniavanja slobode govora i pisanja. Godine 1824. pojavio se novi dnevni list Le Globe. Od novina koje nisu bile politiki obojane djelovali su Le Corsaire i Figaro. Od 1830. do 1835. U Parizu izlazi Le Caricature, prvi kvalitetan humoristini list u Europi. Jedna od najveih novosti tog doba bilo je osnivanje dobro ureivanih mjesenika ili dvomjesenih asopisa. INOVACIJE U NOVINAMA EMILE DE GIRARDINA Uz ime Emile de Giradin vezana je inovacija komercijalnog novinarstva. U povijesti je poznat po uvoenju asopisa Le Voleur (Lopov) koji je prikupljao najzanimljivije lanke iz drugih listova to je u itatelja nailo na dobar odaziv. On je uveo i treu inovaciju-modni list La Mode. Bio je to list za ene koji je obavjeivao o modnim kreacijama. Godine 1831. pokrenuo je tjednik za poljodjelce na 32 stranice. Girardin je 1836. utemeljio u Parizu La Presse francuske jeftine masovne novine. Meutim 1848. vlast je uvela veliku diktaturu nad novinstvom te je strogim zakonima dopustila izlaenje samo 11 dnevnih listova u Parizu. Posebno su bili progonjeni tzv. listovi crvene orijentacije. No unato tome u doba Drugog carstva naklada raste. Razdoblje od 1860. do 1868. je liberalni period u politikom i novinskom smislu. Godine 1854. Hippolyte de Villenmessant pokree Le Figaro, tjednik koji e dugo vremena biti uzoran novinski list. Le Figaro je poeo kao humoristiko-satirian tjednik. Villenmessant je uveo i inovaciju i dao da se na zadnjoj stranici objavljuju i privatni oglasi. Uz njega vlada je dopustila i pokretanje Le Temps koji se ureivao po ugledu na engleski list Times. Ubrzo je postao jedan od naboljih francuskih listova. Da bi novine u to doba prodrle i do najirih slojeva graana, pokrenut je 1863. Le Petit Journal po cijeni od samo 5 centima, tiskan na 4 stranice poluformata. Taj dogaaj je bio presudan za europsko novinstvo jer e se od tada svi izdavai natjecati u proizvodnji jeftinih masovnih novina. ZLATNO DOBA U FRANCUSKOM NOVINARSTVU 1871-1914 Zbog liberalizacije, pojeftinjenja i obraanja irem itateljskom krugu, francusko novinstvo u razdoblju od 1871. do 1914. ulazi u svoje zlatno doba. Emile Guirardin ponovno je poeo izdavati La Presse i osnovao novi dnevnik La Liberte koji je prvi uveo portsku rubriku. Tada se javlja i trend velikih novina. U novinstvu nuno dolazi do okrupnjavanja. Uvijet za naklade vie od milijun primjeraka bila je cijena od 5 centima. U to zlatno doba u Parizu je izlazilo izmeu 50 i 70 dnevnih novina. Godine 1914. samo su 4 lista imala ukupnu nakladu viu od 4 milijuna. 1880. izlazi francuski vojni list preteno politikog karaktera Le France Militare. Dnevni list Le Petit Parisien je 1914. izlazio u 1,5 milijun primjeraka to je tada bila najvea naklada. U to se doba javlja i novinstvo socijalistikog usmjerenja i 1904. osnovan je L'Humanite list socijalistike stranke. Veliku ulogu u to doba imaju i dalje Le Temps i umjereno republikanski Le Figaro u kojemu se proslavio i Emile Zola. Kad je Francuska ula u Prvi svjetski rat, pootrena je cenzura. Na teritoriju koji su okupirali Nijemci osniva se Bureau de Presse koji je u potpunosti bio cenzuriran. FRANCUSKI TISAK IZMEU DVA SVJETSKA RATA Glavni dogaaj koji e karakterizirati razvitak novinstva poslije Prvog svjetskog rata, ne samo u Francuskoj nego i u svijetu jest pojava novog medija radija (1920. u Pitsburgu). Radio je izazvao krizu, a kriza je traila preustroj svih medija. Novinama su padale naklade. U mnogim zemljama a ponajvie u Francuskoj i Njemakoj novinstvo je izgubilo velik dio ugleda u oima itatelja izmeu 1914. i 1918. budui je sluilo kao puko propagandno sredstvo. Pod utjecajem radija novine sve vie naputaju podruje vijesti jer su uvijek u zakanjenju, te prelaze u analitike anrove, tj. na iru komentatorsku obradu vijesti.
3

Konzorcij pet velikih listova neposredno poslije Prvog svjetskog rata pokuao je monopolizirati trite dnevnog parikog tiska. Posebno je dobro prolo novinstvo zabavnog karaktera. La Croix je ostao najvei francuski katoliki list. L'Humanite, dnevni list i glavni organ KP Francuske osnovan je u Parizu 1918. i za vrijeme njemake okupacije redovito je izlazio. Utemeljitej mu je bio Jean Jaures. Pod utjecajem radija posebno se nako 30 godina razvijaju periodini magazini i ilustrirani asopisi (Paris Soir, Paris-Match i Marie Claire izlaze gotovo u milijunskim nakladama). FRANCUSKO NOVINSTVO OD DRUGOG SVJETSKOG RATA DO DANAS Francuska je drugu veliku krizu doivjela 3. rujna 1939. kada je poslije Poljske Hitler napao i nju. U ratnim uvjetima novine su se poele masovno gasiti, a Nijemci su u Parizu osnovali Francusku informativnu agenciju, tako da su francuske novine viestruko kontrolirane. Ta okupacijska agencija im je strogo cenzurirala i dozirala informacije, dok su svi ostali izvori bili zabranjeni. Materijalni poloaj novina je takoer bio teak, a posebno je uzrokovan nestaicom papira tako da su se dnevni listovi 1941. sveli na 2 stranice. Neki listovi poput Paris Soir iz protesta protiv okupacije prestali su izlaziti. Uz novine u okupiranim podrujima bilo je vrlo aktivno i emigrantsko novinstvo koje se ilegalno distribuiralo. Tajno je izlazio L'Humanite i neki drugi listovi. Osloboenjem 1944. ta se situacija naglo mijenja. Regulirano je tzv. Novinsko zakonodavstvo kojim se onemoguavalo koncentrirati novinsku mo u rukama jednog vlasnika. To je zakonodavstvo pogodovalo poslijeratnoj demokratizaciji francuskog novinstva. 1944. u Parizu izlazi Le Monde vodei francuski dnevni list, koji u svijetu uiva veliki ugled zbog dobre informiranosti. U novom prestrukturiranju visoke naklade i uspon doivjeli su Le Figaro i Paris Soir. Oivjelo je i novinstvo u provinciji. Meutim zbog djelovanja radija, a od 50-ih godina i televizije, novinstvo nije moglo ostvariti predratne naklade. Od 60-ih godina, kada se javio pokret mladih, ponovno se otvara novinska kriza, koju je naravno pogorala i televizija kao najjai medij. To je naravno zahtijevalo i novo prestrukturiranje novina u kojem su opstali: Parisien, Le Monde, Liberation i Figaro. 1980. pojavljuje se Le Figaro Madame i Le Figaro TV, to su sve pokuaji stvaranja prostora za novine u doba snanog nastupa televizije.

VELIKA BRITANIJA
POECI NOVINSTVA U BRITANIJI 1621-1791 Prve novine za Englesku tiskaju se u Nizozemskoj jer ona tada jo nije imala razvijeno tiskarstvo. Te prve novine zvale su se couranti ili courant-news. Prvi izvorni engleski listovi su New letters i slavni Weekly News. Englesko je novinstvo bilo vie politiko, a manje literarno. Pod Tudorima i prvim Stuartima novine su bile otro cenzurirane te su uglavnom donosile slubene vijesti iz Kraljevstva (ak im je bilo zabranjeno da donose novosti iz inozemstva). Knjievnik J. Milton zbog toga je odluio braniti slobodu novinstva te je 1644. izdao svoj poznati manifest za slobodu novinstva po nazivom Aeropagitika. U Oxfordu je 1665. pokrenut London Gazette. Taj je list imao dvije novine. Dodatak ispisan rukom i izdanje na francuskom jeziku. London Gazette dugo je bio uzor za sav periodini tisak. Potkraj 17. stoljea u Londonu su tiskana tri velika lista: Fling Post, Post Boy i Postman. Britansko novinstvo je odigralo odluujuu ulogu u borbi izmeu vigovaca (liberala) i torijevaca (konzervativaca). Novinstvo je 1781. izborilo pravo neposrednog izvjeivanja sa sjednica parlamenta. Prvi pravi dnevni list bio je Daily Courant koje je izlazio u Londonu. Znaajan je i po tome to je objavljivao dnevne informacije. Daily Advertiser poeo je izlaziti 1730. i oznaava prvu pojavu poslovnoga lista koji je oglaavao ponudu i potranju. Poznati pisac Daniel Defoe pokrenuo je Daily Post u kojem je poeo izdavati u nastavcima svoj roman Robinson Crusoe. Ohrabren uspjehom Daily Posta pokrenuo je i drugi list The Weekly revue. U Engleskoj je dominiralo politiko i poslovno novinarstvo. Provincijsko novinarstvo nije imalo intenzitet razvoja kao u Francuskoj. ENGLESKO NOVINSTVO OD 1791. DO 1870. U tom razdoblju engleskog novinstva prevladava Times. Osnovao ga je J.Walter 1785., a T.Barnes ga je sredinom 19.st. afirmirao kao modernu novinu koja je imala brojnu publiku. To je bio posve liberalno
4

orijentiran asopis, ali ga je krasila i objektivnost, zbog ega je rado itan i u inozemstvu. Cijelo to vrijeme zadrao je vodee mjesto u engleskom novinstvu. U tom liberalnom drutvenom ozraju slabi otra cenzura te se prema zakonu Libel Actu kanjavaju samo kleveta, bogohuljenje, nemoral i buntovnitvo. Zbog uvoenja poreza engleske su novine bile najskuplje na svijetu. U tom razdoblju je nastala i bogata itateljska publika pa se ubrzano javljaju ilustrirani magazini kao Penny magazine. U Londonu izlazi politiki i gospodarski tjednik Economist 1843., koji se vrlo brzo razvio a danas se tiska u Londonu, Nizozemskoj, SAD-u, Hong Kongu i Singapuru. Nakon to su 1853. ukinute pristojbe na novine, dolazi do prave eksplozije listova i pada cijena sve do jednog penija. U toj eksploziji Charles Dickens pokrenuo je Daily News kojem je svrha bila konstruktivna kritika drutva. Godine 1855, javlja se i Daily Telegraph. Potom se javljaju ilustrirane tjedne novine koje donose crne kronike, popularna tiva ime otvaraju eru senzacionalizma. Prvi takav list bio je Sunday Monitor 1779., a potom Observer 1791. ENGLESKO NOVINSTVO OD 1870. DO PRVOG SVJETSKOG RATA To je doba pune afirmacije liberalizma u politici i trgovini, to je utjecalo i na ureivanje i prodaju novina. Zbog otre konkurencije stalno je padala cijena novina, tako da su u tom periodu kotale pola penija. Prvi uspon novina s visokom nakladom zapoinje 1887. veernjim listovima: Evening News i Star. S novinarskog motrita Daily Mail je znaajan to je stvorio formulu novog urnalizma : veliki broj raznolikih tema, crnu kroniku, enske stranice, atraktivan dizajn, poveanje portske rubrike itd. Daily Mail je tako postao prvi senzacionalistiki list u Engleskoj, tzv. Penny press. Najvea inovacija Daily maila bila je posebna obrada vijesti s atraktivnim naslovima i podnaslovima to znai i uvoenje formule 5W. Nakon tih velikih uspjeha lord Northcliffe je 1903. osnovao Daily Mirror kao list koji je namijenjen gospoama i kojega piu gospoe. Zbog potreba poslovnih ljudi 1888. osnovan je dnevni list Financial Times, zatim Economist, Observer itd. Timesu pada naklada.

ENGLESKO NOVINSTVO IZMEU DVA RATA To je doba stvaranja velikih koncerna u gospodarstvu, to e i u novinstvu rezultirati stvaranjem velikih novinskih kua. S tim u svezi usavrava se i tiskarska vjetina i proiruju izvjetajne agencije, zbog ega dolazi i do poveanja naklade onih listova koji su izdrali konkurenciju. U doba Prvog svjetskog rata novinstvo je bilo veoma ideologizirano. Nakon zavretka rata dolazi do prestrukturiranja engleskog novinstva. Times je prodan Amerikancu lordu Astoru, koji je listu dao konzervativni karakter. Zbog ekonomske krize jaa i grupacija laburistikih listova. Sindikalni tjednik Daily Herald promie laburistike ideje i nakon krize 1929. postaje tako popularan meu radnitvom da je dosegao nakladu od 2 milijuna. Pojavio se komunistiki list Daily Worker koji 1941. bio zabranjen. Drugi svjetski rat jo je vie produbio krizu koja je u novinstvu rezultirala steajevima, prodajama i fuzioniranjem. To se odrazilo i na pad kvalitete novina. Unato gore navedenom englesko je novinstvo i dalje profilirano na popularno i elitno. Popularno: Sun, Mirror, Daily Mail, Daily Express, Daily Starr. Elitno: Times. Independent, Daily Telegraph, Financial Times i Guardian. Postoji i grupacija lokalnog odnosno provincijskog novinstva, koje je sadrajno orijentirano na prikazivanje svakodnevice s intrigantnim temama.

NJEMAKA
POECI NJEMAKOG NOVINSTVA Njemaka je prva u svijetu imala glavnu pretpostavku za razvitak novinstva tiskarski stroj kojeg je izumio J. Gutenberg 1455. kada je bila otisnuta i prva knjiga- Biblija. Otada se u Njemakoj pojavljuje i Zeitung5

Buch, popularna knjina izdanja koja su se jeftino prodavala, a cilj im je bio ostaviti zapis o vremenu i vanijim dogaajima u Njemakoj. 1609. u Njemakoj se pojavljuju i prve novine Aviso i Relation, koje su ujedni i prve svjetske novine koje imaju obiljeja novina: naziv, poseban image, dizajn i rubrike. to je najvanije tada je dovrena i standardizacija vijesti. to se sadraja tie, on je bio odreen vladajuim svjetonazorom, stanjem u politici, znanosti i umjetnosti, oblicima razonode i gospodarskim interesima. Dovrava se i profiliranje novinara, urednika rubrika i glavnih urednika koji su odgovorni pred vlastima za ono to se u novinama objavljuje. U Njemakoj se razvijaju i specijalizirane trgovake novine Fugger-Zeitungen koje je osnovala mona trgovaka kua Fugger, a potom se osnivaju i specijalistike diplomatske novine Extraordinari-Zeitung. Budui da je Njemaka 1648. nakon Reformacije bila razdijeljena u vie stotina kneevina, u svakoj su nastale posebne novine. Zahvaljujui tome 1701. u Njemakoj je bilo 57 novina, a 1780. njihov je broj porastao na 138 da bi krajem 18. stoljea dostigao i 193 naslova. Slijedea novost je pojava prvoga njemakog dnevnog lista 1660. u Leipzigu pod naslovom Svjee vijesti o ratnim i svjetskim zbivanjima . U Leipzigu su se 1682. pojavile i novine na latinskom jeziku Acta Eruditorum to e oznaiti poetak nastajanja asopisa. NJEMAKO NOVINSTVO OD 1792. DO PRVOG SVJETSKOG RATA Iako je tada postojala jaka cenzura, ipak je to bilo razdoblje snanoga razvitka njemakog novinstva. Uspon je zaustavio Napoleon prodorom prema Rusiji, ali se nastavio nakon pada Napoleona i Svete Alijanse. U zapadnim djelovima Njemake afirmirao se list Rheinische Merkur 1814-1816 koji se zalagao za uspostavu potpune nezavisnosti. Drugi vei list bio je Allgemeine Zeitung Johanna Friedricha Kotte. On se razvio u najinformativinji i najliberalniji list. U odnosu na njega ostale su njemake novine bile siromane u sadraju i u anrovima. Radi ostvarivanja projekta cjelovite i velike Njemake novinstvo za vrijeme eljeznog eljeznog kancelara Otta von Bismarcka skree prema konzervativizmu. Da bi se moglo kontrolirati ukupno njemako novinstvo, 1863. se osniva Presse Ordonnanz kao poebna sluba to ocijenjuje koje su novine opasne za zajedniko dobro i time daje svjetlo sudskim vlastima da zabrane takve publikacije. Godine 1874. donosi se nov zakon o novinstvu koji vrijedi na podruju cjelokupnog Carstva. Taj zakon formalno priznaje slobodu novinstva, ali je zadrao pravo drave da poduzme sudske mjere prema listovima koji kre redovite zakone. U skladu s tim Bismarck je osobno pokrenuo oko tisuu parnica protiv novina. Bismarck je posebno teak poloaj nametnuo katolikim listovima u doba Kulturkampfa. U Njemakoj se razvija rascjepkan sustav novinstva i prema kriteriju stranaka, tako da je u pravilu svaka stranka imala svoj list. Slubeni Bismarckov list Norddeutsche allgemeine Zeitung postao je 1872. dnevna novina. to se tie ureivake koncepcije njemake novine su njegovale ozbiljnost sadraja i umjeren stil. Njemako novinstvo se poinje i znanstveno prouavati. Autor najranije fundamentalne i sustavne povijesti novinstva je Robert Frutz koji je 1859. objavio kjigu Povijest njemake urnalistike. NJEMAKE NOVINE IZMEU DVA SVJETSKA RATA U Njemakoj sve do poetka Prvog svjetskog rata nisu nastali veliki nacionalni listovi. Uza sav trud njemake uprave da se sve novine cenzuriraju i usmjeravaju, Njemaka nije uspjela pretvoriti svoje novine u promidbena ratna sredstva. Sukob izmeu brojnih urednika novina i vojnih krugova postajao je sve otriji kako se rat bliio kraju. Do anarhije u novinstvu naroito je dolo poslije gubitka rata 1918. U poslijeratnom razdoblju industrijske korporacije zainteresirale su se za obnovu novinstva. Tako se krupni kapital pripremao za dolazak Hitlera na vlast. U toj konkurenciji nezavisni listovi sve su vie upadali u krizu. Godine 1929. nacisti su ve imali 3 dnevna lista i 40 tjednika. Kad su nacisti 1933.doli na vlast poinje razdoblje autoritarnoga i centraliziranog uspostavljanja reda u novinstvu. Goebelsovo je Ministarstvo za propagandu sve novine cenzuriralo i stavilo ih pod svoje okrilje. Nakladu njemakog tiska do 1914. nije lako odrediti budui su mnogi listovi smatrali visinu svoje naklade poslovnom tajnom. Prema zakonu o tisku iz 1934. svaki list je duan u impresumu iznijeti osnovne podatke o prosjenoj tirai.

NJEMAKO NOVINSTVO NAKON DRUGOG SVJETSKOG RATA Glavna karakteristika njemakog novinarstva nakon 1945. jest proces pune demokracije. Novinarstvo je u sva tri medija (radio, televizija i novinstvo) ureeno u svojoj organizacijskoj shemi pokrajinskim zakonima. Pod utjecajem okupacijskih trupa, procesa demokracije, a poslije i naglog rasta standarda , njemako novinstvo se sve vie usmjerava prema utom i senzacionalistikom novinstvu. Novine se atraktivno dizajniraju i pune intrigantnim temama i naklade su stalno rasle. Kako je konkurencija postajala sve vea, u novine se vie ukljuuju reklame i oglasi. Ubrzo se dogodilo da su njemake novine u 70 posto sluajeva ostvarivale prihod od reklama, a samo u 30 posto sluajeva od prihoda prodaje novina. Tadanjoj krizi pridonjeli su i ostali negativni faktori kao poskupljenje papira, potanskih usluga i najvie poveanje trokova distribucije u mrei kioska. Da bi se teke posljedice prve poslijeratne krize novinstva suzbile osniva se Njemako tiskovno vijee koje se zalagalo za pruanje pomoi onima koji su se na tritu pokazali najboljima. Danas, nakon pojave elektronikog komuniciranja i tzv. TV novina, novinstvo se nalazi u drugoj krizi. Zbog toga se ono ponovno modernizira u Njemakoj. Kad je rije o novinama u najnovijem razdoblju one se i u Njemakoj sve vie profiliraju kao interesna glasila, tj. vie se ne zadovoljavaju davanjem opih informacija, nego sve vie postaju servis za elje i potrebe ciljanih drutvenih grupa. itatelji od novina oekuju vie informacija uz istodobno skraivanje priloga. Prosjeno vrijeme itanja novina od 1964. do 1971. ostaje konstantno oko 4-35 minuta dnevno, dok je gledanost televizije porasla s 1 sata i 58 minuta na 2 sata i 10 minuta. Budui je Njemaka istinski demokratska zemlja mediji su u njoj slobodni. Zahvaljujui preciznoj regulativi javnog komuniciranja u Njemakoj nema revolverakih napisa ni halabunih novinara kao u SAD i drugim zemljama. Zahvaljujui dobroj legislativi njemako je novinarstvo prilino ozbiljno i odgovorno pa se na njegovu primjeru moe svaki novinar poduiti o pravima i dunostima. Njemako novinarstvo spada u uravnoteeno ali i argumentirano novinarstvo.

SJEDINJENE AMERIKE DREVE

Razvoj amerikog novinarstva bio je popraen dvjema pojavama: ustankom protiv engleske kolonizacije s jedne strane i snanim razvojem gospodarstva s druge. Prvi ameriki list je The Boston News-Letter iz 1704. SENZACIONALIZAM U AMERIKOM NOVINSTVU Amerike se novine odmah od poetka stavljaju u funkciju trita, marketinga i prodaje. Njihova je maksima od poetka Live at let Live. George Sides dijeli ameriko novinstvo na tri razdoblja: - revolucionarno ili slobodno novinarstvo, koje obuhvaa kraj 18. i poetak 19. stoljea; - razdoblje unutarnje ekspanzije i pionirstva i - razdoblje preobrazbe novinstva u isti trgovaki posao. Karakteristika revolucionarnog iili slobodnog novinstva je da svaki ovjek moe tiskati sve to mu se svia i da ga u tome nitko ne moe sprijeiti. Tada nastaju i prve dnevne novine u SAD-u The American Daily Advertiser 1784., koje poinju primjenjivati marketinka naela. U Bostonu Isaiah Thomas 1770. pokree Massachusetts Spy koji postaje izrazom boraca za nezavisnost Amerike. Kad je borba poela Thomas je kao reporter bio u prvim borbenim redovima i u tom smislu ga se smatra prvim ratnim reporterom. Jo je jedan novinar odigrao vanu ulogu u oslobaanju Amerike. Bio je to je Tom Pain, koji je pisao poticajne lanke za koje je Jefferson ustvrdio da bi ih svaki borac morao itati prije ulaska u rovove. 1813. u Americi se poinje razvijati i stranako novinstvo. To je doba i prve eksplozije u novinskim nakladama. Poinje 1830. kada je u u Philadelphiji osnovan list The Cent ija je cijena bila samo jedan cent. Radi podizanja naklada razvija se masovni penny-tisak sa stalnim poveanjem oglasa u novinama. Sve te inovacije ostvaruje The Sun koji izlazi u New Yorku. Godine 1835. Gordon Bennet stariji osniva Herald kao uzor masovnoga novinstva u SAD-u. Kad je Amerika poslije Prvog svjetskog rata postala prva svjetska sila ameriko se novinstvo prestrukturiralo u funkciji proizvodnje i prodaje roba. U tom razdoblju razvija se novinstvo SAD-a kao veliko trgovako poduzee, kao sinteza marketinga, politike i senzacionalizma. Simbol
7

te etape je Benett koji je do 1840. samo u New Yorku osnovao 35 listova. U treoj preobrazbi nastaju New York Times, New York Herald Tribune, Washington Post, tabloid Daily News itd. Pod devizom brzo, atraktivno, frapantno i okantno u okrilju tih listova razvija se i najmoderniji desk-sustav suvremenog novinstva. Da bi pomogao novinarima u ovladavanju ovom novom tehnologijom Warren je osmislio 10 novih naina kako treba ureivati i objavljivati informacije:
-

Immediacy (neposrednsot, trenutanost) je zahjev da se neposredno prati tijek dogaaja ili mu ak ii i u susret Proximity (blizina) znai da vijest mora biti u bliskom odnosu sa itateljem Consequence (posljedinost djelovanja, utjecaja, znaenje) je pravilo koje trai od novinara iznoenje posljedica dogaaja iskljuivo namjenjenih itatelju Prominence (izvrsnost) znai da dobar reporter mora promatrati poznate osobe, mjesta, stvari ili situaciju Dramatinost to je radnja napetija to je pria bolja Oddity (neobinost, udnovatost, originalnost) budui da je ljudska znatielja nezasitna, ljudi posebno rado sluaju o stvarima koje su nesvakidanje Conflict (sukob) ovo pravilo naglaava da svae i sukobi takoer pobuuju interes itatelja Seks previdjeti seks znailo bi da se izostavlja element koji u ljudskome ivotu igra jednu od najveih uloga, privlaa je eternal she (vjeita ona, mlada i lijepa) Emotions (osjeaji) to pravilo nalae novinarima da u svojim izvjeima nikada ne zaboravljaju ni ostale emocije (pozitivne i negativne) Progress (napredak) je posljednji element koji se mora nalaziti u dobroj vijesti

Uzreica News, first of all, must be new! (Vijest prije svega mora biti novost!) postala je novinarskom poslovicom. U skladu s tih deset naela modernog novinstva izraen je i kratki kodeks, Deset zapovijedi za amerikog reportera:
-

Observe carefully-Listen attentively (promatraj pomnjivo i sluaj pozorno) Stock the mental cupboard (napuni svoj duhovni prostor, proiri svoje znanje) Read regulary and critically (itaj redovito i kritiki) Build up a wide acquaintanceship (stvori to iri krzg poznanstava) Display initiative and resourcefullness (razvijaj inicijativu i mogunost prilagodbe) Exercise diligence and patiente (usavravaj marljivost i strpljivost) Langsam aber sicher Use imagination, but don't fake (budi matovit, ali nemoj krivotvoriti) Write and keep on writing (pii, pii i samo pii) Think cleary and accurately (misli jasno iprecizno) Make wise use of leisure time (mudro koristi svoje slobodno vrijeme)

DALJNJI RAZVITAK AMERIKOG NOVINSTVA Godine 1910. postojalo je u SAD-u ve 2430 dnevnih listova ija je naklada prelazila 24 milijuna primjeraka, a veina ih je prodavana po 2 centa. Iako je New York postao najvanije sjedite novinske djelatnosti, svaki vei grad imao je nekoliko svojih novina. Izmeu pojedinih listova esto su se vodile ogorene i silovite borbe. Godine 1903. izlazi prirunik za reklame pod naslovom The Theory of Advertising. Poetkom 20.st. uz industrijske koncerne stvaraju se i novinski koncerni. To su koncerni Josepha Pulitzera i Williama Randolpha Hearsta. Zahvaljujui ujedinjavanju brojnih listova u te koncerne uspjelo se udvostruiti nakladu, a time i spustiti cijenu za 1 cent.

PULITZER u New Yorku kupuje stari dnevnik The World koji u prvi plan istie ivotnu kroniku ljudi i u novome Worldu revolucionira i vijesti. Njegova redakcija je stalno bila na terenu i s ekipom od 35 lijenika sudjelovala u svim ugodnim i neugodnim dogaajima, te razgovarala s akterima dok su lijenici davali pomo unesreenima. U novom Worldu Pulitzer angaira i ene novinare koje poinju pisati za ene o njihovim interesima, hobijima. Da bi udovoljio imperativima senzacionalizma Pulitzer naruuje konstrukciju do tada neviena esterostrukog rotacijskog stroja s tri valjka koji je u stanju za jedan sat proizvesti 50 000 novinskih primjeraka od 12 stranica. The World prelazi u The Sunday World, koji zbog poveanja prodaje ubrzo uvodi i izdanja u boji s velikim brojem fotografija, karikatura, romanom u nastavcima. HEARST poinje u San Franciscu stvarati svoj novinski koncern s listom The Examiner. Taj mu je list otac ustupio kako bi mu pomogao da bude izabran u Senat, no on nije iao putem politike nego stvaranju velike novinske kue. Hearst odlazi u New York i osniva Journal po uzoru na The World. Na stupcima svakog broja donosi parolu dok drugi priaju Journal radi. Da bi raspalio matu itatelja Hearst organizira dvije ekspedicije. Prva predstavlja evokaciju pustolovina Toma Sawyera koju komentarima prati autor, Mark Twain. Druga se odnosila na opisivanje ceremonije u povodu jubileja kraljice Viktorije. Trea velika Hearstova inovacija je uvoenje teme o naseljavanju amerikog Zapada Manifest destiny to je pokrenulo nove velike migracije stanovnitva. The Journal je podupirao pobunu koja je izbila na Kubi protiv panjolaca, neumorno izmiljajui atraktivne i okantne teme. U filmu Graanin Kanea Orson Welles prikazao je veliinu Hearsta o kome je stvorena legenda prema njegovoj uzreici:Vijest je ono to smeta, ono to netko ne eli da bude objavljeno, sve je ostalo reklama. Poetkom 20 st. Journal mijenja ime u The American. Hearst je time elio naglasiti da su to istinske amerike istraivake novine. On se u njima zalagao za nacionalizaciju telegrafa, eljeznica i rudnika ugljena i zahvaljujui tom nacionalnom programu je 1902. izabran za kongresmena. No ulaskom u visoku politiku ubrzo je potroio velik novac i njegov novinarski trust poinje propadati i konanu propast doivljava 1917. USPON AMERIKOG NOVINSTVA SAD je zemlja u kojoj se pojavio novi medij radio. 1920. poela je djelovati prva radijska postaja. Pojava radija izazvala je veliku krizu u novinstvu. Istraivanja su pokazala da novine ne mogu konkurirati radiju u brzini. Novine su se prestrukturirale i prepustile vijesti radiju, a one su ouvale trajnost tiskane informacije. Nakon toga novinske naklade poele su rasti. Sredite amerikog i svjetskog novinstva tada postaje New York gdje se tiska 9 dnevnih listova s ukupnom nakladom od 6 milijuna primjeraka. Vijetnamski rat oznauje prekretnicu jer se tada opet javlja cenzura. Zahvaljujui kompjutorizaciji deska, ameriko je novinstvo nalo svoje mjesto u doba konkurencije radija i televizije te i dalje ostaje vaan informacijski medij.

BORBA DAVIDA S GOLIJATOM Novinstvo je u svim zemljama poelo na nain da je pisalo uglavnom ono to su od njega traili upravljai. Meutim razvitkom komunikacijskih tehnologija postupno se emancipira od svojih gospodara i uistinu postaje sedmom silom. Poznata novinska Afera Watergate iz 1972. oznauje rubikon koji je znaajan potome to je tada novinstvo (David) prvi put pobijedio najvee politike monike Predsjednika SAD Nixona (Golijata). Ta afera trajala je nekoliko godina, a otvorio ju je novinar Bob Woodward lankom o postavljanju ureaja za prislukivanje elnika u sjeditu Demokratske stranke. Za povijest novinarstva ta je afera dvostruko znakovita: kao pobjeda novinarstva nad vlau i kao pitanje opravdanosti tajnosti novinarskih izvora. Ako ukupno novinarstvo poiva na istinitosti i objektivnosti, ono mora u svim svojim segmentima biti transparentno i sposobno u spornim sluajevima dokazati svoju vjerodostojnost. Na dulji rok istina sama po
9

sebi ispliva pa se zbog toga novinarstvo i politika jo vie kompromitiraju i postaju zapravo kao svemona nemo-jedna velika farsa. Zbog svega toga, ne samo u Americi, nego i u cijelome svijetu, etiki kodeks novinara te njihove strune i sindikalne udruge morat e reafirmirati istinitost i objektivnost u svome djelovanju kao conditio sine qua non.

ITALIJA
RAZVITAK TALIJANSKOG NOVINSTVA Na Apeninskome poluotoku novinarstvo se razvilo jo u srednjem vijeku. Meutim do pojave modernih novina trebalo je ekati 1645. godinu kada se u Genovi pojavio prvi talijanski list Sincero. 1760. u Veneciji se pojavljuje Gazetta Veneta. Budui da je Italija kao i Njemaka u to doba bila rascjepkana na male drave-kneevine, svako od njih je takoer htjela imati svoje novine. Tako Milano poinje izdavati Il Caffe. POJAVA PRVIH VEIH LISTOVA U ITALIJI Nakon Francuske revolucije i nakon revolucije 1848. u Italiji se ubrzano razvija novinstvo. U Milanu je tako ve 1814. bilo 80 razliitih tjednika, a u Rimu i Napulju su se takoer periodino javljala izdanja. To doba izmeu dvije velike revolucije naziva se zlatnim dobom u razvitku talijanskog tiska. To je zato i doba borbe za slobodu novinstva. Tada se u Milanu tiska Corriere Milanese. Godine 1804. njemu se pridruuje i Giornale Italiano kao dnevni list koji zahvaa sve probleme unutarnje i vanjske politike. U pogledu ureivanja i pisanja talijansko je novinstvo tada pod utjecajem Francuske. U Torinu izlazi Gazetta Piemontese glasilo Ministarstva vanjskih poslova. Opa je politika karakteristika tog doba da se smanjuje utjecaj crkve i jaa kulturna i gospodarska homogenizacija Italije. S tim u svezi 1877. uvedeno je i obvezatno kolsko obrazovanje kojim se smanjuje broj nepismenih. POECI LIBERALIZACIJE NOVINSTVA Pod utjecajem nove liberalistike orijentacije talijansko novinstvo stavlja u prvi plan gospodarska, politika i kulturna stremljenja. Nakon ujedinjenja 1849. pojavljuje se u Italiji Osservatore Romano koji e ve 1861. postati i slubeno glasilo Svete stolice. S tim listom Crkva ulazi u politiki dijalog i 1874. izdaje u Italiji ak 18 katolikih dnevnih novina. U to vrijeme svi se listovi urnalistiki moderniziraju i atraktivnije dizajniraju. Gazetta Piemontese tako mijenja naziv u La Stampa. U talijanskom novinstvu kasni i uvoenje reklama. Milanski Corriere della Sera uvodi atraktivni anglosaksonski nain oblikovanja vijsti i ima nagli uspon. Najvee inovacije postigao je list Messaggero koji se okree od politikog novinstva ka senzacionalistikom. Zbog podjela u talijanskoj politici i drutvu poetkom 20. stoljea poinju se javljati i stranaki listovi. 1901. U Rimu se formira Il giornale d'Italia koji je izrazito desniarski i nacionalistiki list. Profilacije listova prema politikim usmjerenjima zavrila je izbijanjem Prvog svjetskog rata. TALIJANSKO NOVINSTVO OD 1914. DO 1945. Odmah na poetku rata 1914. osniva se Il Popolo d'Italia uz snanu potporu financijskih i industrijskih magnata. Nakon za Italiju neslavnog zavretka rata, posebno zbog ekonomske krize, Mussolini je 1929. izabran za predsjednika vlade. On je u Italiji zaveo totalitarni faistiki poredak koji je najprije zabranio slobodu novinstva. U skladu s tim Mussolini kao bivi novinar poinje stvarati strogo umjereni novinski sustav. Nakon zauzdavanja novinstva, to je rezultiralo nestankom velikog broja listova, Mussolini poinje provoditi faistiki program. Bio je to napad na Etiopiju. Godine 1937. izlazi tjednik Omnibus koji nastoji ublaiti ratno hukako novinstvo. Meutim vlast ga 1939. zabranjuje pa se njegovo mjesto i uloga dodjeljuju listu Oggi koji e takoer za Drugog svjetskog rata biti zamijenjen provladinim Tempom.
10

U faistikom novinskom koncernu posebna je uloga dodijeljena enskom tisku. U toj su skupini djelovali: Arnica, Racam, Annabella, Grazia i Gioia. Drava na sve naine podie naklade svojih glasila i strogom cenzurom odrava njihov faistiki kurs sve do svretka Drugog svjetskog rata. TALIJANSKO NOVINSTVO OD 1945. DO DANAS Nakon pada faizma 1948. stvorena je demokratska vlast Republika Italija. Donoenjem novog ustava vraa se liberalizacija i demokracija. Vraa se i sloboda novinarstva, ukida cenzura, ali s obavezom svih izdavaa da vladinom povjerenstvu prije distribucije dostave jedan primjerak. Taj oblik post-cenzure bio je radi suzbijanja eventualnih profaistikih glasila. U postratnom razdoblju kad su presuile senzacionalistike vijesti razvija se magazinski tip tjednika. Prvi se s velikim uspjehom pojavljuje Mondo 1949. Godine 1956. se pojavljuje dnevnik Il Giorno koji uvodi brojne inovacije. Jedan od najveih novinara Montanelli 1974. naputa redakciju Corriera i osniva Il Giornale Nuovo. Godine 1976. osnovan je dnevni list La Republica u formi tabloida koji je liliberalno orijentiran. Godine 1979. lansiran je jo jedan senzacionalistiki tabloid L'Occhio koji uvelike oponaa engleski Sun. Pojavom televizije dolazi do novog prestrukturiranja talijanskog novinstva. Tada Silvio Berlusconi stvara svoj televizijski magnat s mreom privatnih TV postaja. Nakon 1982. u sve talijanske medije ulaze reklame koje stvaraju potroaki mentalitet i koje snano podupire i financira industrijski blok.

RUSIJA
U feudalnoj Rusiji, zbog zakanjenja uvoenja tiskarske tehnologije, novinstvo se razvija kasnije od ostalih europskih zemalja. Do ubrzanog razvitka tiskarstva i novinstva dolazi u doba vladavine Petra velikog. Poetkom 18. st. Osim tiskare u Moskvi, otvaraju se i etiri sline tiskare u Sankt Peterburgu. POJAVA PRVIH LISTOVA Prvi ruski list bio je Vedomosti moskovskie koje izlaze 1703. Novine se zbog razvijenije tehnologije sele u Sankt Peterburg 1728. godine, gdje su promijenile ime u Sankt peterburskie vedomosti. Te su novine bile slubeni glasnik vlasti carskog dvora. Rusija se poinje otvarati prema zapadu. Trend ubrzanog razvitka ruskog novinstva dogaa se i za vrijeme vladavine Katarine II Velike. Osobni tajnik carice, Gregorij Kozicki 1769. pokrenuo je tjednik Vsjakaja Vsjaina u kojem je pod pseudonimom suraivala i sama carica. Za razliku od ostalih zemalja u Rusiji cvatu i satirini tjednici. Tijekom cijelog tog razvitka za vrijeme carizma u Rusiji je vladala otra cenzura, ali je izlazilo oko 800 publikacija u milijunskim nakladama. RAZVITAK RUSKOG NOVINSTVA OD OKTOBARSKE REVOLUCIJE DO DANAS Poslije pada carizma kontrolu nad novinama pruzimaju boljevici. Tada je u novinama sve bilo podreeno idejama Oktobarske revolucije i komunistikoj ideologiji. U svim novinama dominira politika problematika, dok se kulturna i znanstvena zapostavlja. Da bi se osigurala ideoloka istoa u novinama osniva se Agitprop (odjel za agitaciju i propagandu) koji je novinarima davao naputke i cenzurirao ih. Budui je razdoblje ratnog komunizma (1919-1920) donijelo velike potekoe novinstvu (poglavito zbog pomanjkanja papira), Agitprop je priao kratkim oblicima javnoga pripavanja putem plakata, oglasa i zidnih novina. Svaka Republika je imala svoje centralno glasilo. Pravda je bila organ komunistike partije za cijeli SSSR, a Izvjestija organ vlade. U vrijeme drugog svjetskog rata sve su novine stavljene u funkciju borbe protiv Nijemaca. Godine 1957. u SSSR-u je bilo 7537 listova s nakladom veom od 54 milijuna primjeraka. Sovjetske su novine bile vrlo jeftine jer ih je drava sufinancirala radi postizanja boljih politikih efekata. Nakon 1989., poslije pada Berlinskog zida i potom raspada SSSR-a dolazi do velike krize u novinstvu. Tada se ukidaju brojne komunistike novine. Kada je Mihail Gorbaov donio 1990. novi zakon o novinstvu zapoinje proces demokratizacije masmedija u Rusiji, Ukrajini, Bjelorusiji i drugim osamostaljenim zemljama nastalim nakon raspada SSSR-a. Kao prvi burevjesnik demokracije javlja se tjednik Argumenti koji je dostigao nakladu od 33 milijuna primjeraka. U periodu perestrojke dolazi do intenzivnog razvitka novinstva.
11

NORMATIVNO REGULIRANJE NOVINARSTVA

Nekoliko je dokumenata povijesno znaajnih koji su udarili temelj pravnom i modernom reguliranju ovjekovih prava i sloboda. Meu njima najznaajniji su: - Engleska povelja sloboda - Engleska povelja prava - Amerika Deklaracija nezavisnosti - Prvi amandman amerikog Ustava i - Deklaracija Narodne Skuptine Francuske o pravima ovjeka i graanina FRANCUSKA DEKLARACIJA O PRAVIMA OVJEKA I GRAANINA Donijela ju je francuska Narodna skuptina 1789. i predstavlja prvu europsku deklaraciju prava. Deklaracija je izraz tenji da proklamira osnovna prava ovjeka koja mu nikakva vlast i nikakav poredak nee moi ograniiti. Deklaracija proklamira i slobodno izraavanje misli i nazora, to je jedno od najdragocjenijih prava ovjeka. Ona utvruje i odgovornost time to se odgovara za zloupotrebe ovih sloboda.

AGENCIJSKO NOVINARSTVO
Pojava novinskih agencija rezultat su pojava koje je donio razvitak kapitalistikog sustava u svijetu, prvenstveno EU i SAD. Industrijalizacijom je izazvana velika migracija stanovnitva iz rasprostranjenih seoskih, poljoprivrednih oblasti u gradove gdje su podizana krupna proizvodna poduzea. Takva nagla urbanizacija, te koncentracija stanovnitva u manji broj gradova, nametnula je potrebu da se novi itelji iscrpnije i redovitije izvjetavaju o uvjetima ivota u njihovoj sredini. Sve ove promjene dovode do zahtjeva za brim razvojem u novoj oblasti telekomunikacija. Pojava novinskih agencija najznaajnije je vezana uz revoluciju u sredstvima za komunikacije i telekomunikacije. Do pojave elektrinog telegrafa, dva sredstva su se pokazala najznaajnija za prenoenje kodificiranih, ifriranih vijesti. Prvo je sredstvo heliograf kojim su od metalnih ploa reflektirani sunani zraci upuivani u svakom eljenom pravcu, a preteno se koristio u vojne svrhe. Vie koritenije i pouzdanije sredstvo je semaforski telegraf tzv. tahigraf. Bile su to u stvari kule, udaljene jedna od druge 10-16 km, opremljene s tri pokretna, crno obojena, komada drveta od kojih su sastavljana slova ifrirane abecede. Sve vei broj raspoloivih vijesti, do kojih se potencijalno moglo doi i koje se mogu prenijeti na bilo koju zemljopisnu irinu, stavlja na muke i najvea novinska glasila, koja nisu sigurna hoe li svakog dana uspijeti prikupiti i selekcionirati milijune informacija i izdavaa. NASTANAK PRVIH AGENCIJA AGENCIJA HAVAS Prva agencija nastaje u Francuskoj i vee se za ime Charlesa-Auguste Havasa, trgovca koji je 1825. u Parizu osnovao ured za prevoenje stranih novina. 1835. ured dobiva naziv Agencija Havas. Nakon sprovoenja kabela ispod La Manche Havas dolazi na ideju proiriti informativnu slubu pomou golubova pismonoa. Novinari agencije Havas saekivali su brodove u lukama i od putnika saznavali to se dogaa u drugim krajevima svijeta. Havas je prvi organizirao i posebnu telegrafsku slubu zvanu tahigraf. Havas je prvi organizirao slubu prikuplanja vijesti koje se prezentiraju bez navoenja imena autora. 1846. vlasnik agencije dobio je i orden Legije asti.

12

AGENCIJA WOLFF U Berlinu Bernard Wolff direktor lokalnog telegrafskog drutva 1849. osniva uz pomo financijera i bankara prvu njemaku novinsku agenciju Agenciju Wolff koja se za razliku od Havasove koristi prvenstveno telegrafom. Telegrafske linije bile su vlasnitvo privatnih osoba koje su zadravale monopol nad vijestima. 1865. Bizmark ja agenciju stavio pod pasku pruske vlade. AGENCIJA REUTER 1851. bivi slubenik agencije Havas i njemaki barun Paula Juliusa de Reutera osnovao je u Londonu britansku novinsku agenciju Reuter. AGENCIJA ANSA Prvu talijansku novinsku agenciju osniva u Torinu 1853. transki novinar Steffanij (Agenciju Steffanij). Bila je to manja agencija povezana s Havasom, koja je samo prenosila slubene izvjetaje pijemontske vlade. Nakon 2. svjetskog rata 1945. redakcije dvanaest rimskih listova osnivaju Agenciju ANSA ije je sjedite u Rimu, a danas je u suvlasnitvu talijanskih dnevnika i izdavaa. AGENCIJA ASSOCIATED PRESS SAD-6 newyorkih dnevnih listova udruilo se u prikupljanju informacija, nakon ega je roena Associated Press (AP). Prikuplja informacije namjenjene nizu listova prilino razliitih politikih opredjeljenja, zbog ega mora stvoriti prilino objektivnu kroniku prihvatljivu za sve svoje lanove i korisnike.

UTJECAJ AGENCIJSKIH VIJESTI NA OBLIKE IZRAAVANJA Novinske agencije posebno su utjecale na dva osnovna novinska izraajna oblika vijest i izvjetaj. Zbog velikih trokova koji su nastajali koritenjem novih sredstava telekomunikacija, prve agencijske vijesti i izvjetaji morali su biti kratki. Zato se kratkoa vijesti pretvorila u drugi zakon novinarskog poslovanja agencija i bila prihvaena u dnevnom informativnom tisku. Takvo kratko pisanje nametnulo je jezgrovit stil, saete reenice, jasno izlaganje osnovnih injenica, tzv. faktografski objektivno informiranje o dnevnim dogaajima.

RADIJSKO NOVINARSTVO
RAZVOJ RADIJSKE TEHNOLOGIJE Aleksandar Graham Bell 1876. otkriva telefon kao sustav ivog prijenosa ljudskog glasa i zvuka na daljinu. Nakon njegova izuma slijedi Edisonov fonograf, koji reproducira ljudski glas i bez autora, a iz njega se razvio gramofon koji osvaja svijet. Svi ti izumi su bili samo prvi koraci u otkrivanju radiodifuzije tj. prijenosa zvuka na daljinu bez ice. Za vrijeme svjetske izlobe izuma i otkria u Parizu 1881. demonstrirana je tehnika mogunost telefonskog prijenosa iz Opere. Novitet je bio u tome to se sluanje izvodilo ne vie individualno ve masovno. Edison je uz telefon konstruirao poseban lijevak koji je pojaavao primljeni signal, to je zapravo predstavljalo otkrie zvunika. Od tada izumitelji stalno usavravaju sustav za prijenos zvunog signala. Hertz je konstruirao oscilator. Marconi je usavrio prijenos originalnih signala u svrhu telekomuniciranja, to predstavlja prvi beini brzojav koji je emitirao signale Morseova sustava, te ga alje preko Atlantika 1901.
13

Godine 1920. Marconi ostvaruje prvi uspjeni prijenos cjelovite zvune slike, te je za mnogobrojne izume za telekomunikacijsku radiofoniju dobio Nobelovu nagradu. I. ETAPA do 1926. Prva slubena radio stanica na svijetu proradila je u Pittsburgu 1920. i naziva se KDKA. Ujedno je to bila i prva radio-reportaa s lica mjesta. Najvaniji izumi u tom prvom razdoblju radija bile su diode i triode. Njih prati proizvodnja prvih radijskih prijemnika koji osvajaju svijet. Sve razvijene zemlje osvajaju sustav beinog prijenosa zvuka i glasa. Nakon Austrije i Maarske, Hrvatska prva na Balkanu utmeljuje radijsku postaju 1926. Engleska 1920. radio postaja Daily Mail; Francuska Tour Eiffel; Njemaka Telefun, koji postaje najkonkurentniji proizvoa radijskih tehnikih ureaja. II. ETAPA 1926. 1950. Osnovna karakteristika je u razvoju radijskog hardvera podizanje dometa i ostvarivanje kvalitete u prijenosu zvuninog signala. Drugi svjetski rat je usporio daljnja tehnika usavravanja radija, ali je zato pridonio masovnom otvaranju radijskih postaja, jer su sve zemlje ubrzo shvatile koliko je politiko znaenje radija. Radio je postao najmonije sredstvo za stvaranje nacionalnih i politikih identiteta stranaka, kao i politizacije najirih slojeva naroda. III. ETAPA 1950.-1970. 1952. otkriven je tranzistor koji je posve revolucionirao staru radijsku tehnologiju do te mjere da je sve pojeftinilo u radijskoj tehnologiji. Radio-prijemnik postaje jeftin i tako dostupan i najirim slojevima stanovnitva. Glazba se isto tako demokratizira i naputa ranije elitne krugove, te ulazi u narod. Glazba tako postaje najpopularnija umjetnost. Zauzima oko 80 % cjeline programa emitiranja. Dolazi do izuma kazetofonskog uvanja snimljenog zvuka to omuguuje emitiranje eljene glazbe graana. IV. ETAPA 1970.-1980. Radio ostvaruje daljnje tehnike napretke koji su ga doveli u fazu pune zrelosti i perfekcije, jer su tada ostvareni gotovo svi do sada poznati specifini radiofonski anrovi. V. ETAPA od 1980. do danas Radio se profilira kao jednodimenzionalni zvuni medij kojem su oite prednosti: brzina i afirmacija umjetnosti zvuka. Glavna znaajka je ostvarivanje sustava dvosmjernog komuniciranja. Radio postaje tribina, elektroniki forum za javno komuniciranje svih graana radi usuglaavanj javnog mnijenja i racionalnijeg ponaanja koje vodi i konanom podizanju kulture ivljenja na viu razinu. Najnoviji stupanj razvoja radija je Radio Data System (RDS) koji omoguuje sluateljima participaciju, selekciju informacija i ukupno aktivno postavljanje u telepolilogu. Radio na taj nain postaje Inteligentni radio koji obavlja u prijemu i niz selektivnih funkcija, a ne samo gole reprodukcije svega to emitira. PROFILACIJA RADIJSKIH PROGRAMA S obzirom da su fizioloka i psiholoka istraivanja pokazala da je kapacitet zvune percepcije za oko 30 % manji od vidne percepcije, radijski su teoretiari i praktiari su ove spoznaje ugradili u svoje ukupno programsko djelovanje principom kratkoe radijskog govorenja. U radijskom mediju se tako ne prelazi u govornim emisijama nikad vie od 20 minuta. 1. etapa Ono to je novinarima bila cijela novina, radiju je bio emitiranje programa non-stop. Novina se dijeli urnalistiki u posebne rubrike, a u radijskom programu se oblikuju posebni blokovi, emisije i pojedinani prilozi. Blok oznaava najvee vremenske jedinice setova poruka koje imaju zajedniku logiku vezu: blok narodne glazbe, obrazovnog programa, zabavnog programa, informacijskih emisija itd. 2.etapa Razvijena tehnika postava radija omoguila je profilaciju najprije u 3 temeljna radijska programa: 1 program - nacionalni programi
14

2 program - koncipiran kao komplementaran program prvome programu, relaksirajui; 3 program- koncipiran kao tzv. radijski asopis, namjenjen obrazovanju publike. Iz povijesne tendencije se moe vidjeti da radio stalno profilira prema interesnim skupinama sluatelja i postaje tribina za masovne razgovore graana. Graani postaju komunikatori, ne samo primatelji, ve i davatelji informacija. I to je revolucionarni zaokret u cijeloj dosadanjoj povijesti radija. Kad je rije o ukupnoj organizaciji hardvera i softvera, valja naglasiti da se radijska tehlologija specificirala u dva temeljna oblika: redakcije i studija. Redakcijska organizacija je organizacija novinara i strunjaka za programske zadatke. U redakcijama se vodi programska politika i planiraju programi, blokovi i emisije prema unaprijed utvrenim shemama radijskog emitiranja. Strukturiranje tehnikih jedinica provodi se u dvije temeljne organizacijske jedinice: studijska tehnika i odailjai i veze. Studijsku tehniku ini niz razliitih studija i eksperimentalnih laboratorija zvunosti. Studiji su profesionalna mjesta gdje se finaliziraju emisije i prilozi po dostignuima radiofonijske tehnike. Izgraeni su po zakonima akustike, te su obloeni takvim materijalima koji maximalno upijaju zvuk. Na taj se nain neutraliziraju parazitarni zvukovi jeke i dobiva visoka kvaliteta magnetskog zapisa. RAZVOJ RADIJSKIH NOVINSKIH ANROVA U novinstvu sve do pojave radija, nije se mogao ostvariti intervju, ivi nastup ovjeka, niti se mogla uti glazba. Od 1920. oralna komunikacija ponovno oivljava u javnoj masovnoj komunikaciji. ivi govor, oralno novinistvo nakon izuma pisma i tiskoslovlja, odlazi samo u sferu privatne komunikacije, prilikom susreta od 2 m udaljenih komunikatora. Intenzivni govor se moe najdalje razgovjetno uti na 50 m udaljenosti od govornika i sluatelja, ali on nikada do pojave radija nije mogao pobijediti prostor. To je razlog zbog ega je govor ostao medij privatnog komuniciranja dok su novine postale prvi planetarni medij koji je pobijedio prostor. Kada je radio omoguio i ivom ljudskom govoru pobijediti prostor, on tada postaje jedan od najvanijih medija javnog komuniciranja. U 1. etapi od 1920-1926. radio njeguje i razvija monoloke forme kao to su govor spikera koji itaju vijesti i ostale priloge. U Hrvatskoj je prva radijska spikerica bila Boena Begovi. U tom razdoblju spikeri kultiviraju dikciju i to jasniji izgovor, uglavnom oponaajui kazaline glumce, jer su oni dotada najbolje baratali retorikom i izgovornim vjetinama. U 2. etapi 1926-1950 od pojave magnetofona radijski govor se poinje znanstveno prouavati. To je bilo mogue zbog ostatka traga na magnetofonskoj vrpci. Mjerenjima je konstatirano vrijeme koliine normalnog spikerskog izgovora u minuti, to je omoguilo lake montiranje emisija, pa i pretvaranje pisanog teksta u vremenske jedinice. U hrvatskom jeziku je izmjereno da spikeri izgovore u minuti od 14(sporiji) do 16(bri) redaka. U standardiziranoj novinarskoj kartici svaki redak sadri oko 60 znakova, to znai da jedna novinarska kartica koja ima oko 30 redaka iznosi 2 minute ivog govora. Druga znanstvena spoznaja je bila uoavanje najuestalijih poremeaja u govoru spikera, to je bila pretpostavka za izradu kriterija za prijem kandidata u spikersko zvanje i njihovo dalje kolovanje. Slijedea spoznaja je bila uoavanje valera radijskog govora, koji predstavlja prirodni govor + transformacijski indeks loma, kojega uzrokuje tehnika mikrofona. Zahvaljujui tim spoznajama radijski tehniari su stalno usavravali strukturu i funkciju mikrofona. Sve ovo dovodi do stvaranja nove discipline radioretorike sa svojom ortoepijom, nainom interpretacije. Radijska retorika je potom otkrila i posebno znaenje govorenja in medias res, jer je kapacitet slune percepcije za oko 1/3 manji od vizualne percepcije. Zato radijski govor treba zbiti, saeti, maximalno skratiti, jer panja sluatelja u odsutnosti ivog govornika ne moe drati u maximalnoj koncentraciji dulje od 20-30 min. U radijskoj retorici je spoznata i posebna izraajna vrijednost poetka govora kao i njegov kraj. Poetak mora biti jak, frapirajui i fascinantan kakao bi privukao sluatelje da ustraju u sluanju govorenoga, dok kraj mora
15

biti vrlo rijeit i slikovit kako bi se postigla poanta, koja se duboko usauje u svijesti i lake pamti za dulje vrijeme. U fazi do pune zrelosti, radijski novinar otkriva nove anrove koje do tada novinarstvo nije poznavalo. To su intervjui, razgovor, panel-rasprave, polemika. Tim anrovima radio otkriva novu temeljnu paradigmu a to je dijaloko, poliloko izraavanje. U poetku je intervu i dijalog krut i nedramatian, jer se novinar koncentrira na svoja pitanja, a govornik na odgovore, dok razgovor kao meukomunikacija ostaje isputena. Radijski novinari su tako otkrili da nije vano samo znati sadraj o kome e pitati i govorit, ve je potrebno poznavati davatelj intervjua, pratiti njegovor izlaganje ali poznavati potrebe publike u ime koje se intervju vodi. Jo vii stupanj izraajnosti u radijskim anrovima poelo se postizati nakon otkria vieslojnog fiera (feature) i reportae. To su anrovi koji su nalik simfoniji u glazbenoj umjetnosti, jer je izraz multimedijalan, vieslojan i s izmjenjenim ritmom lika i pozadine. Od 70.-tih radio je osvojio jo jednu novu formu, a to su kontakt emisije u kojima se ostvaruje prvi put u povijesti novinarstav dijalog/polilog na velike daljine. Satelitski sustav prijenosa signala je tako omoguio pobjedu prostora u ljudskom razgovoru putem radijskog medija. U ukupnom govornom programu radija danas su kontaktne emisije u porastu, a u bliskoj budunosti radio e se razviti u dijaloko/poliloku javnu tribinu na kojoj e u oba smjera kolati pitanja i odgovori. OBRAZOVANJE RADIJSKIH NOVINARA Obrazovanje radijskih novinara ostvareno je najprije tzv. naukovanjem u redakcijama. Kandidati su najprije radili kao pomona snaga uz starije novinare, spikere i ostale profesionalce radijskog novinarstva. U svim velikim radijskim postajama organiziraju se posebni teajevi ili interne kole kroz koje prolaze svi kandidati. Obrazovanje u jezinoj i govornoj kompetenciji preputeno je lingvistima i strunjacima za ortoepiju. Posebno su ove sadraje morali dobro svladati spikeri, jer su oni tada ili glavni govornici radija, ujedno su oni govorenjem uili narod pravilnoj upotrebi knjievnog jezika. Trea najvea etapa i obrazovanju novinara bilo je otvaranje posebnih katedri ili odjela na postojeim fakultetima novinarstva. Nakon 80-tih, obrazovanje radijskih novinara podie se i na poslijediplomsku razinu, tako novinar postaje sposoban ne vie samo za prenoenje tuih informacija, nego i za otkrivanje, odnosno reguliranje javnog telepoliloga graana. Glavno mjesto dobivaju metodoloka izobrazba, moderatorska kompetencija, te sposobnost uvjeravanja (logika argumentacija), jer u demokratskom radiju voditelj mora biti sposoban prvi uvoditi model sile argumenata, nasuprot modelu stare novinarske diseminacije po principu argumenta sile tj. vlasti ili bilo kojeg imbenika izvan graana.

TELEVIZIJSKO NOVINARSTVO
Nakon radija javlja se i televizija kao dvodimenzionalni medij koji istodobno emitira glas i sliku, a u poslijednje vrijeme hologramom ostvaruje i treu dimenziju. VELIKA BRITANIJA Zasluge za ostvarivanje sustava za prenoenje slike na daljinu pripadaju kotu Johnu Bairdu (1888-1946) kojeg se spominjalo kao izumitelja televizije. Baird je za svoj TV sustav koristio Nipkowljev sustav mehanikog skeniranja. Baird je ugledao prvu TV sliku na TV-u kojeg je sam inskonstruirao. Unato nedostatku financija i podrci Baird nije odustajao od svog izuma. 1925. ugledao je na ekranu lik lutke nazvane Stukey Bill. 1928. prezentirao je i svoju TV u boji tako to je na Nipkowljev disk stavio filtere u boji. BBC nije htio emitirati njegov program. Prvi TV program Baird je emitirao 1929 iz studija. Godine 1937. BBC definitivno odustaje od Bairdove opreme jer nije uspio zadovoljiti minimalni standard od 240 crta. Tvrtka Marconi-EMI sa 405 crta koristi se gotovo 40 godina.
16

Zbog 2 svj. rata program je naprasno prekinut u podne 1.rujna 1939. NJEMAKA U Njemakoj su pokusi s televizijom zapoeli 1926. Dvije godine kasnije svi su pokusi povjereni poti i ve 1932. postignuta je sliak od 90 crta. Komisija lorda Selsdona objavila je poetkom 1935. kako je 240 crta donja granica za televiziju visoke frekvencije, a njemaki sustav imao je tek 180 crta. No tada su Nijemci poduzeli sve da preteknu Britance i 22. oujka 1935. poinje emitiranje redovnog programa. Kao i mnogi i Nijemci su u poetku imali dosta problema, no uglavnom tehnike prirode. Televizori u poetku nisu bili na prodaju, a oni koji su je eljeli gledati mogli su to u jednoj od 11 javnih gledaonica u Berlinu. Veliki poar 1935. unitio je oba odailjaa i program se prekida do 1936. kada Nijemci poinju pripremati neto veliko. Poeli su pripremati prijenos ljetnih olimpijskih igara u Berlinu. Iz Amerike su naruene tri kamere. Prenosile su sliku 150 tisua ljudi koliko je pratilo igre. Tijekom 1937. prihvaena je norma od 441. crte i elektronski sustav tvrtke Telefunken. Telefunken je 1938. predstavljao prototip televizora s ekranom promjera 65cm. Za vrijeme rata u gledaonicama je program pratilo 3500 gledatelja, a bilo je oko 350 privatnih prijemnika. Emitiranje programa u Berlinu prekinuto je 23. studenog 1943. kada su saveznici unitili berlinski odailja. FRANCUSKA U razvoju televizije u Francuskoj posebnu ulogu je odigrao nogomet. Francuski industrijalac Chamond putovao je u Englesku na nogometnu utakmicu i upoznao Bairda i po povratku daje zadau Reneu Barthelemyu da razvija televiziju. Barthelemy je 4. travnja 1931. uspio prenijeti sliku izvan laboratorija i taj se datum uzima za poetak televizije u Francuskoj. Prvi eksperimentalni studio nazvan Paris-television proradio je 1933. a program se emitirao etvrtkom od 15 do 16 sati. Razvoj televizije u Francuskoj bio je silovit jer ga je podravala vlast koja ja Barthelemyu dala sredstva. Redovno emitiranje programa za pariko podruje poelo je 1938. Rat je naalost prekinuo razvoj ali je Barthelemy i dalje usavravao opremu. Nijemci su 1940. okupiravi Francusku nastavili emitirati 14 satni program za svoje ranjenike. France Televizion FT, javna televizija poela je emitirati televizijski zahvaljujui injenici to su Nijemci 1944. ostavili dio studijske opreme na i odailja na Eiffelovu tornju. Vladinom odlukom osniva se 1953. Radio Television Francaise RTF, a 1959. osniva se javno poduzee radija i televizije Office de la Radiodifusion-televisin Francaise ORTF. Od 1974. ORTF podijeljen je na sedam neovisnih javnih poduzea. SAD U Americi je redovno emitiranje poelo 1939. Amerika vlada je 1927. osnovala Federalnu radio komisiju kojoj jepovjeren nadzor nad radiodifuzijom i izdavanje licenci za emitiranje. 1934. djelokrug rada proiren je na cijeli sektor telekomunikacija i dobiva naziv Federal Comunications Commision FCC. Televizijom se u Americi prvi poeo baviti Charles Francis Jenkins koristei se Nipkowljevim diskom s kojim je dobio prvu sliku. Najzasluniji ovjek za razvoj radija i televizije u Americi je David Sarnoff, porijeklom Bjelorus. Sarnoff nije bio kolovan i radio je kao radiotelegrafist. Na njegov poticaj 1926. osnovan je NBC, no on sanjari o tome da zvuku doda i sliku i sanja TV u boji. Zworkyn je slijedea vana osoba u Americi za razvoj televizije. On je 1923. patentirao Iconoscope, prvu praktinu elektronsku cijev za biljeenje televizijske slike. Godine 1935. Zworkyn je predstavio dovreni Iconoscop koji je bio prva prava televizijska kamera. Trea vana osoba je Philo.T.Farnsworth koji je sa samo 21 godinom konstruirao sustav elektronske televizije. Do kraja 1928. u SAD-u bilo je 18 eksperimentalnih televizijskih postaja. S vrlo istananim osjeajem za reklamiranje Sarnoff koristi otvorenje svjetske izlobe u New Yorku za poetak redovitog emitiranja. Toga dana pred TV kamerama nastupio je Franklin Roosevelt kao prvi predsjednik u povijesti. Prijemnike je tada imalo ukupno stotinjak osoba. Proizvodnja televizora je prekinuta 1948.

17

RUSIJA Sankt Peterburg bio je centar u kojemu se razvijala TV u Rusiji. U Petrogradu je 1938. proradio pokusni TV centar. Program se emitirao sustavom od 240 crta, da bi TV centar u Moskvi poeo emitirati normom od 343 crte te iste godine. TV publika bila je malobrojna a i prijemnika je bilo vrlo malo, pa se TV gledala u gledaonicama. Napadom Njemake na Rusiju 1941. i trogodinjom opsadom Petrograda trenutno je zaustavljen razvoj TV i on njoj vie nitko nije razmiljao. HRVATSKA Radio-Zagreb je najstarija radijska postaja u Hrvatskoj i na ovom predijelu Balkana. Samo dvije godine nakon osnutka prve radijske postaje u Europi (BBC), zagrebaki radioamateri se 1924. dogovaraju o osnivanju radijske postaje. Dozvola za osnivanje stigla je iz Beograda tek u kolovozu 1925. Oprema je nabavljena od Telefunkena i emitiranje programa poelo je 15. svibnja 1926. iz studija koji je bio na Markovom trgu. Zagreb je bio prvi i kad je rije o televiziji na ovim prostorima, jer je sustav elektronske televizije prvi puta prikazan 1939, na jesenjskom Zagrebakom zboru (velesajmu) u Savskoj cesti. Uprava Zbora odluila je tijekom sajma svakodnevno emitirati krai program. Prva TV slika prikazana je uglednicima 25. kolovoza 1939. Tijekom slijedeih 10 dana posjetitelji zbora mogli su dva puta na dan pratiti raznoliki program. Prvi puta u Hrvatskoj u dnevnim novinama Obzor objavljen je raspored televizijskog programa, a bilo je to 26. 08. 1939. Televizija je izazvala veliko zanimanje, no u Zagrebu je ipak bila samo kratkotrajna senzacija, jer je Zagreb zapoeo emitiranje programa tek 1956. godine.

NOVI MEDIJI
Povijesni razvoj medija i novinarstva stalno ide ka sve veoj sintezi izraavanja. Kinetiku komunikaciju zamjenjuje oralna, nju pismoslovna, zatim tiskoslovna. Poetkom 20. st. radio predstvalja osnovu oralne komunikacije na daljinu, a TV polovinom 20. st. ostvaruje prvu verbalnu i vizualnu sintezu medija. Posljednju etapu u razvoju medija ini izum kompjutora. Novi mediji tako danas ine vrhunac u razvoju medija i otvaraju goleme perspektive javnom komuniciranju u 21. st. koje e istisnuti novine i tisak, radio pa i TV kao poseban medij. RAZVOJ NOVIH MEDIJA Ideja o digitalnom sustavu predoavanja svih elemenata ljudske stvarnosti javljaju se jo u dalekoj prolosti, od prvih raunskih pomagala. Prvo i najstarije raunalo ili abak upotrebljavali su ljudi prije 5 tisua godina. Tijekom srednjeg vijeka ova plodna ideja nije dalje razvijana nego tek u 17. st. genijalni izumi matematiara stvaraju naprave za sigurno i brzo raunanje (kalkulatori) koji poivaju gotovo na istim idejama kao i dananja mehanika i elektronika raunala. Prvo raunalo, u smislu modernih elektronikih raunala, izraeno je u SAD-u 1944. i nazvano je ENIAC. Autor je bilo Sveuilite Pensilvania. Slubeno je objavljeno postojanje tog raunala 15.2.1946., te se taj dan
18

smatra roenjem kompjutora, a s njim poinje moderno doba high Technology. Od tog doba do danas ubrzano se razvijalo 5 generacija sve savrenijih komp. IMPLEMENTACIJA KOMPJUTORA U NOVIM TEHNOLOGIJAMA TV je bila prvi medij koji je integrirao druge medije. Nakon otkria novih medija postepeno dolazi do spajanja televizije s njima to dovodi do multimedijalnosti, koja se ostvaruje kroz teletekst, hipertekst, digitalizaciju video i audio komponenata i multimedijalnost. TELETEKST Prve inovacije s teletekstom je izveo BBC koji je izradio Britanski standard sinkroniziranog formata teletexta. Zatim je u Francuskoj ostvaren pod nazivom varijabilnog nesinkroniziranog formata teksta. U svom razvoju ima 4 razine, koje nadviuju jedna drugu. Tehniki teletekst je digitalni radio-difuzni jednosmjerni servis koji prezentaciju teksta sintetizira u konvencionalni TV signal, grafikih crtea i fotografija. Stranice teleteksa sastoje se od 24 retka s najvie 40 alfanumerikih znakova. Za emitiranje 1 stanice teletekst urnala potrebno je samo 0,24 sec. Stranice se emitiraju cikliki kao i pri itanju svake knjige. Stanica ostaje na ekranu koliko to itatelj eli. Za reprodukciju teletekst stranice koristi se memorija koja pamti 24 retka stranice. to se tie naina koritenja, teletekst se moe kombinirati za upotrebu putem potanskih mrea, kabelske tv itd. VIDEOTEKST Videotekst je dalje usavravanje teleteksta i predstavlja dvosmjeni servis koji je uklopljen u telefonski sistem. Zahvaljujui njemu govornici na telefonu vide svog sugovornika i prirodnije razgovaraju. Poela ga je primjenjivati britanska pota 70-tih. Tehniki videotekst je sinteza kompjutora, potanskih ureaja i tv ekrana. Teletekst i videotekst nisu konkurentni sustavi, ve se dopunjuju, jer jedan emitira dnevne informativne programe a drugi daje programe za dui vremenski period.

HIPERTEKST Hipertekst je najvii oblik razvoja ove tehnologije prezentiranja. On predstavlja intertekstualni dokument/sustav s povezanim tekstualnim jedinicama, to klasina knjiga ne moe omoguiti. Hipertekst je elektronika slika teksta ugraena u raunalo i moe se jedino unutar toga sustava ispunjavati, mijenjati i itati. Pojavljuje se kao meusustavno rjeenje s vie podruja informacijskog djelovanja kao to su: baze podataka, premanje, pretraivanje informacija i kompjutersko procesiranje. Za razliku od linearnog itanja obinog teksta, kod hiperteksta ita moe: spontano itati kao i tekst; moe itati usmjereno, selektivno itati; moe itati po kljunim rijeima; moe itati poluusmjereno, po simbolima. Osnova kod ove tehnologije je u tome da se uokvireni sadraji/tekstovi pojavljuju na ekranu raunala. Veze s objektima u bazi ostvarene su pomou sintakse i pomou identifikatora. Velik broj podataka i sadraja moe se koristiti bibliotetski, problemski i informativno. MULTIMEDIJA Multimedijske informacijske tehnologije su na dananjem stupnju razvoja novih medija najvii domet. Unutar ove kategorije razlikujemo hipektekst i hipermedije. Hipertekst se odnosi na prikaz teksta i informacija vezanim na tekst, dok hipermedijske tehnologije mogu prikazivati bilo koji dokument: tekstualni, grafiki i dizajnirani.

19

Osnovna je karakteristika hipermultimedijskih tehnologija maksimalna integracija medija, to omoguuje prikazivanje sadraja u svim dimenzijama i oblicima. Zahvaljujui digitalnoj elektronikoj tehnologiji multimedijalne tehnike mogu sadraje komprimitirati ili razvlaiti. To znai da se pomou njih na ekranu mogu prikazivati i oni procesori koji ovjeku nisu vidljivi zbog velikih brzina ili onih presporih pa zbog toga izgledaju nepokretno. Ove tehnologije mogu vizirati prisutno-neprisutni svijet oko nas, te zbog toga pomau u daljnjem razvoju znanstvenih istraivanja. Ovim novim medijima novinarstvo doivljava novu revolucionarnu preobrazbu, jer vie novinar nije samo osoba koja informira, niti je itatelj/sluatelj/gledatelj samo recipijent koji te informacije prima. Svi graani postaju jedno i drugo.

20